Tou Taupau Maʼu Tatatou ʼu Fakakaumeʼa ʼi He Mālama ʼe Mole Maʼu Ai Te ʼOfa
“Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe au fakatotonu atu kiā koutou, ke kotou feʼofaʼofani.”—SOA. 15:17.
1. He koʼē neʼe tonu ki te ʼu Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ke natou taupau maʼu tanatou fakakaumeʼa?
ʼI TE pō fakamuli ʼo tana maʼuli ʼi te kele, neʼe fakalotomālohiʼi e Sesu ia tana ʼu tisipulo agatonu ke natou taupau maʼu tanatou fekaumeʼaʼaki. ʼI muʼa atu ʼo te afiafi ʼaia, neʼe ina ʼui ko te ʼofa ʼaē ʼe natou femaʼuʼaki iā nātou, ʼe ina fakaʼiloga anai ko nātou ko tana ʼu tisipulo. (Soa. 13:35) Neʼe tonu ki te kau ʼapositolo ke natou taupau maʼu tanatou fakakaumeʼa moʼo tauʼi ia te ʼu ʼahiʼahi ʼaē kā hoko kiā nātou pea mo fai ia te gāue ʼaē kā ʼamanaki foaki age e Sesu kiā nātou. Koia, neʼe ʼiloʼi ai ia te ʼu Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼuhi ko tonatou ʼofa ʼaē ki te ʼAtua pea mo tanatou feʼofaniʼaki.
2. (a) Koteā ʼaē ʼe tou loto moʼoni ke tou fai, pea koteā tona tupuʼaga? (b) Ko te ʼu fehuʼi fea ʼaē kā tou vakaʼi anai?
2 Iā ʼaho nei, ʼe ko he meʼa fakafiafia hatatou fakatahitahi mo he kautahi fakamālamanei, ʼe mulimuli tana hahaʼi ki te faʼifaʼitaki ʼaia neʼe tuku mai e te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō. ʼE tou loto moʼoni ke tou fakalogo ki te fakatotonu ʼa Sesu ʼaē ke tou feʼofaʼofani moʼoni. Kae lolotoga ia te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī, ko te hahaʼi tokolahi ʼe mole natou agatonu pea mole kei natou ʼoʼofa. (2 Tim. 3:1, 3) ʼI te agamāhani, ko tanatou ʼu fakakaumeʼa ʼe mālualoi pea ʼe natou manatu pē kiā nātou totonu. Ke tou taupau totatou ʼuhiga Kilisitiano moʼoni, ʼe mole tonu ke tou maʼu ia te ʼu agaaga ʼaia ʼo te mālama. Koia, tou vakaʼi ia te ʼu manatu ʼaenī: Koteā te tafitoʼaga ʼo he ʼu fakakaumeʼa moʼoni? Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou maʼu ai ia he ʼu kaumeʼa moʼoni? Ko te temi fea ʼaē ʼe tonu ai ke tou fakagata hatatou kaumeʼa mo he tahi? Pea ʼe tou lava taupau maʼu feafeaʼi he ʼu fakakaumeʼa ʼe fakalotomālohiʼi ai tātou?
Koteā Te Tafitoʼaga ʼo He ʼu Fakakaumeʼa Moʼoni?
3, 4. Koteā ʼaē ʼe fakatafito kiai ia te ʼu fakakaumeʼa ʼaē ʼe mālohi age, pea koteā tona tupuʼaga?
3 Ko te ʼu fakakaumeʼa ʼaē ʼe mālohi age ʼe ko ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼofa kiā Sehova. Neʼe tohi fēnei e te Hau ko Salomone: “Kapau ʼe lavaʼi e he tahi he tokotahi, ko he toko lua fakatahi ʼe nā lava fakafeagai anai ki ai. Pea ko he maea ʼe kau tolu, ʼe mole motu vave anai.” (Tnk. 4:12) Kapau ko Sehova ko te kau tolu ʼo te maea ʼi he fakakaumeʼa, pea ʼe mole gata anai ʼi he temi te fakakaumeʼa ʼaia.
4 ʼE moʼoni, ko nātou ʼaē ʼe mole ʼoʼofa kiā Sehova ʼe feala pē ke natou fiafia ʼi tanatou ʼu fakakaumeʼa. Kae kā fakatahi he ʼu hahaʼi koteʼuhi ʼe natou ʼoʼofa ki te ʼAtua, ʼe mālohi pē anai ia tanatou ʼu fakakaumeʼa. Kapau ʼe hoko he ʼu femahinohalaʼaki, pea ʼe fefakahāʼaki anai e te ʼu kaumeʼa moʼoni ia te aga ʼaē ʼe leleiʼia e Sehova. Kapau ko te hahaʼi ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼAtua ʼe natou faiga ke natou fakamavetevete nātou, ʼe ʼiloʼi e te ʼu fili ʼaia ko te ʼu fakakaumeʼa ʼa te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole feala ke veteki. Lolotoga te hisitolia, ko te ʼu kaugana ʼa Sehova neʼe natou fakahā ia tanatou tali ʼaē ke natou mamate ʼi hanatou lavakiʼi he tahi iā nātou.—Lau ia 1 Soane 3:16.
5. He koʼē neʼe mālohi pea mo fualoa ia te fakakaumeʼa ʼa Lute pea mo Naomi?
5 ʼE mahino papau ia, ko te fakakaumeʼa ʼaē ʼe fakafiafia lahi age kiā tātou, ʼe ko tatatou fakakaumeʼa kiā nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kiā Sehova. Tou vakaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Lute pea mo Naomi. Ko te fekaumeʼaʼaki ʼa te ʼu fafine ʼaia ʼe kau ʼi te ʼu fakakaumeʼa lelei ʼaupitō ʼaē ʼe fakamatala ʼi te Tohi-Tapu. He koʼē neʼe mālohi pea mo fualoa tanā kaumeʼa? Neʼe fakahā e Lute te tupuʼaga ʼo tanā kaumeʼa lelei, ʼi tana ʼui fēnei kiā Naomi: “Ko tau hahaʼi ʼe liliu anai ko taku hahaʼi, pea ko tou ʼAtua ʼe liliu anai ko toku ʼAtua. . . . ʼOfa pē ke haga ia Sehova ʼo fakahoko te faʼahi ʼaia kiā te au pea ke ina toe fakalahi ake, mo kapau ʼe ʼi ai he tahi age meʼa gata pē ki te mate ʼe ina fakamāvete anai ia koe pea mo au.” (Lute 1:16, 17) ʼE hā lelei mai, ko Lute pea mo Naomi neʼe nā ʼoʼofa lahi ki te ʼAtua, pea neʼe nā tuku ia te ʼofa ʼaia ke ina takitaki tanā ʼu aga. Neʼe tupu ai te tapuakina e Sehova ia te ʼu fafine ʼaia e lua.
ʼE Tou Lava Maʼu Feafeaʼi Hotatou ʼu Kaumeʼa Lelei?
6-8. (a) Koteā ʼaē ʼe tupu ai ia he ʼu fakakaumeʼa ʼe mālohi pea mo fualoa? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke kotou fai muʼa e koutou ke kotou maʼu ai hokotou ʼu kaumeʼa?
6 ʼE hā mai ʼi te faʼifaʼitaki ʼa Lute pea mo Naomi, ko te fakakaumeʼa moʼoni ʼe mole hoko tupu fēia pē. ʼE fakatafito ki tanā ʼoʼofa toko lua ʼaē kiā Sehova. Kae ʼe fualoa he ʼu fakakaumeʼa mo kapau ʼe tou faiga lahi kiai pea mo maʼuli fakasākilifisio. Māʼiapē lā mo te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaē ʼe tauhi kiā Sehova ʼi te ʼu loto fale Kilisitiano, ʼe tonu ke natou faiga lahi ke natou maʼu honatou ʼu kaumeʼa lelei. ʼE kotou lava maʼu feafeaʼi hokotou ʼu kaumeʼa lelei?
7 Ke koutou fai muʼa e koutou ia he ʼu meʼa lelei maʼa ʼihi. Neʼe fakalotomālohiʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia tona ʼu kaumeʼa ʼaē ʼi te kōkelekāsio ʼo Loma, ke natou “muliʼi te ala ʼo te tali kāiga.” (Loma 12:13) Ko te muliʼi ʼo he ala ʼe fakamaʼua ke ʼi ai he ʼu faʼahi ʼe tonu ke tou fakalaka ai, takitahi. ʼO toe fēia, ko te tali kāiga ʼe fakamaʼua kiai ia he ʼu kiʼi gāue ke fai tuʼumaʼu. ʼE mole feala ki he tahi kehe ke tali kāiga maʼa koutou. (Lau ia Tāʼaga Lea 3:27.) ʼE feala ke kotou tali kāiga ʼo kotou fakaafe he ʼu tehina mo he ʼu tuagaʼane kehekehe ʼo te kōkelekāsio ke natou kakai fakatahi mo koutou. ʼE feala koa ke liliu ko hakotou agamāhani ia te tali kāiga kiā nātou ʼo tokotou kōkelekāsio?
8 Ko te tahi meʼa lelei ʼe feala ke kotou fai muʼa e koutou, ke kotou maʼu ai hokotou ʼu kaumeʼa, ʼe ko te fakaafe ʼo he ʼu tehina mo he ʼu tuagaʼane kehekehe ke kaugā fai fakamafola mo koutou. Kā kotou felāveʼi mo he tahi ʼi takotou fai fakamafola pea mo kotou logo ki te palalau ʼaē ʼo tokotou tehina peʼe ko tokotou tuagaʼane ʼaki tona loto kātoa ʼo ʼuhiga mo tona ʼofa ʼaē kiā Sehova, ʼe fakatupu ai ʼi tokotou loto hakotou fia kaumeʼa mo ia.
9, 10. Koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku mai e Paulo, pea ʼe lava feafeaʼi hakotou mulimuli ki ai?
9 Kotou fakafālahi tokotou ʼofa. (Lau ia 1 Kolonito 6:12, 13.) Neʼe kua kotou manatu koa ʼi he ʼaho ʼe mole he tahi ʼi te kōkelekāsio ʼe feala ke liliu ko hokotou kaumeʼa? Kapau koia, ʼi takotou ia manatu ʼe mole feala anai ia ki he tahi ke liliu ko hokotou kaumeʼa. Neʼe tuku e te ʼapositolo ko Paulo ia he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te fakafālahi ʼo tona ʼofa. ʼI te tahi temi, neʼe mole manatu ia ʼe feala anai ke kaumeʼa mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole ko te kau Sutea. Kae neʼe liliu ia ko “te ʼapositolo . . . ʼo te ʼu puleʼaga.”—Loma 11:13.
10 Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole kaumeʼa pē Paulo mo nātou ʼaē neʼe taʼu tahi mo ia. Ohagē lā, ko ia pea mo Timoteo neʼe nā kaumeʼa lelei logolā te vaha mamaʼo ʼaē ʼo tonā ʼu taʼu pea mo te kehekehe ʼaē ʼo tonā ʼu maʼuli. Iā ʼaho nei, tokolahi te kau tūpulaga ʼe natou taupau fakalelei ia tanatou kaumeʼa ʼaē mo te hahaʼi mātutuʼa ʼo te kōkelekāsio. ʼE ʼui fēnei e Vanessa, ʼaē ʼe taʼu 20: “ ʼE ʼi ai toku kaumeʼa lelei, ʼe taʼu 50. ʼE au lava fakamatala age kiā ia ia meʼa fuli ʼe feala ke au fakamatala ki hoku kaumeʼa ʼe taʼu tahi mo au. Pea ʼe tokaga ʼaupitō mai kiā au.” Neʼe lava fakatupu feafeaʼi ia te taʼi fakakaumeʼa ʼaia? ʼE ʼui fēnei e Vanessa: “Neʼe tonu ke au faiga ki te faʼahiga fakakaumeʼa ʼaia kae neʼe mole au fakaʼauʼauganoa ki te faʼahi ʼaia.” ʼE kotou fia kaumeʼa koa mo nātou ʼaē ʼe mole taʼu tahi mo koutou? ʼE mahino papau ia, ʼe tapuakina anai koutou e Sehova ʼuhi ko takotou ʼu faiga.
11. Koteā ʼaē ʼe tou lava ako mai te faʼifaʼitaki ʼo Sonatane pea mo Tavite?
11 Kotou agatonu. Neʼe tohi fēnei e Salomone: “Ko he kaumeʼa moʼoni ʼe ʼofa ia ʼi te temi fuli pē, pea ʼe ko he tehina neʼe tupu ki te ʼu ʼaho mamahi.” (Taag. 17:17) ʼI te temi ʼaē neʼe tohi ai ia te ʼu folafola ʼaia, neʼe lagi manatu ia Salomone ki te fakakaumeʼa ʼaē ʼa tana tamai ko Tavite mo Sonatane. (1 Sam. 18:1) Neʼe loto e te Hau ko Saulo, ke maʼu e tona foha ko Sonatane ia te hekaʼaga fakahau ʼo Iselaele. Kae neʼe tali e Sonatane ia te filifili ʼaē e Sehova ia Tavite ki te tuʼulaga ʼaia. ʼO mole hagē ko Saulo, neʼe mole maheka Sonatane ia kiā Tavite. Neʼe mole ʼita ia ʼi te ʼu fakavikiviki ʼaē neʼe fai kiā Tavite, pea neʼe mole tui ia ki te loi ʼaē neʼe fakamafola e Saulo ʼo ʼuhiga mo Tavite. (1 Sam. 20:24-34) ʼE hagē koa tatatou fakakaumeʼa ko Sonatane? Kā maʼu pilivilēsio ia totatou ʼu kaumeʼa, ʼe tou fiafia koa? Kā natou faigataʼaʼia, ʼe tou fakalotofīmālieʼi koa nātou pea mo tokoni kiā nātou? Kā tou logo ki he ʼu palalau kovi ʼe fai ʼo ʼuhiga mo hotatou kaumeʼa, ʼe tou hoko tui koa kiai? Peʼe, ohagē ko Sonatane, ʼe tou agatonu koa ʼo lagolago ki totatou kaumeʼa?
Te Temi ʼAē ʼe Tonu Ai Ke Fakagata Ia He ʼu Fakakaumeʼa
12-14. Koteā ʼaē ʼe feala ke liliu ko he fihifihia maʼa ʼihi kau ako Tohi-Tapu, pea ʼe tou lava tokoni feafeaʼi kiā nātou ʼaia?
12 Kā kamata fetogi te maʼuli ʼo he tahi ʼe ina ako te Tohi-Tapu, pea ʼe feala ke faigataʼa ki ai ia te faʼahi ʼaē ʼo te ʼu kaumeʼa. ʼE lagi ʼe ʼi ai hona ʼu kaumeʼa ʼe ina leleiʼia tana fakatahi mo nātou kae ʼe mole natou mulimuli ki te ʼu lēkula ʼo te Tohi-Tapu. ʼI te temi muʼa, neʼe lagi fakatahi tuʼumaʼu mo nātou. Kae ʼi te temi nei, ʼe ina tokagaʼi ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e tona ʼu kaumeʼa ʼe feala ke fakatupu kovi kiā ia, pea ʼi tana manatu ʼe tonu ke fakamamaʼo mai iā nātou ʼaia. (1 Ko. 15:33) Kae ʼe toe feala pē foki ʼi tana manatu, kapau ʼe mole kei fakatahi mo nātou, ʼe mole agatonu ia kiā nātou.
13 Kapau ʼe kotou ako ia te Tohi-Tapu pea mo kotou felāveʼi mo te fihifihia ʼaia, kotou manatuʼi ko he kaumeʼa moʼoni ʼe fiafia ia ʼi takotou faiga ʼaē ke lelei age ia tokotou maʼuli. ʼE lagi feala pē foki ke fia fakatahi mo koutou ʼi te ako ʼaē ke ina ʼiloʼi ia Sehova. Kae ko te ʼu kaumeʼa loi ʼe “natou talanoa kovi [anai] ʼo ʼuhiga mo koutou” heʼe mole kei kotou feleleʼi fakatahi mo nātou ʼi ‘te pela ʼo te ʼu aga fakalialia.’ (1 Pet. 4:3, 4) ʼI tona fakahagatonu, ʼe ko te ʼu kaumeʼa ʼaia ʼaē ʼe mole agatonu kiā koutou, kae mole ko koutou ia.
14 Kā mole kei ʼofainaʼi ia te kau ako Tohi-Tapu e tonatou ʼu kaumeʼa ʼāfea ʼaē ʼe mole ʼoʼofa ki te ʼAtua, pea ʼe feala kiā nātou ʼaē ʼi te kōkelekāsio ke natou liliu ko honatou ʼu kaumeʼa. (Kal. 6:10) ʼE kotou ʼiloʼi lelei koa ia nātou ʼaē ʼe kau ki takotou ʼu fono pea mo natou ako ia te Tohi-Tapu? ʼE feala koa ʼi ʼihi temi ke kotou fakatahi mo nātou, ʼo fakalotomālohiʼi nātou?
15, 16. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe mole kei tauhi hotatou kaumeʼa kiā Sehova? (b) ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ia totatou ʼofa ʼaē ki te ʼAtua?
15 Kae ʼe feafeaʼi mo kapau ko hotatou kaumeʼa ʼi te kōkelekāsio ʼe ina filifili ke lītuʼa kiā Sehova, pea ʼe lagi tonu ke fakamavae ʼi te kōkelekāsio? ʼE feala ke fakatupu lotomamahi ʼaupitō ia te ʼaluʼaga ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e te tuagaʼane moʼo fakahā ia te meʼa ʼaē neʼe ʼi tona loto, ʼi te temi ʼaē neʼe mole kei tauhi ai kiā Sehova ia tona kaumeʼa lelei: “Neʼe hagē kiā au neʼe kua mate he faʼahi ʼi toku loto. ʼI taku ia manatu, neʼe mālohi ia toku kaumeʼa ʼi te moʼoni, kae kailoa ia. Neʼe au feʼekeʼaki pe neʼe lagi tauhi pē ia kiā Sehova he neʼe fia lelei ki tona fāmili. Neʼe au kamata fakakaukauʼi ai ia te tupuʼaga ʼo taku tauhi ʼaē kiā Sehova. Neʼe lelei koa ia te ʼu tupuʼaga ʼo taku fia tauhi ʼaē kiā Sehova?” Neʼe tauʼi feafeaʼi e te tuagaʼane ia te ʼaluʼaga ʼaia? ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe au tuku ia taku kavega kiā Sehova. ʼE au faiga mālohi ke au fakahā kiā Sehova, ʼe au ʼofa ki ai ʼuhi ko tona ʼu kalitātē kae mole ʼuhi pē heʼe ina foaki mai he ʼu kaumeʼa ʼi tana kautahi.”
16 ʼE mole feala ke tou haga kaumeʼa mo te ʼAtua mo kapau ʼe tou fakatahi mo nātou ʼaē neʼe natou filifili ke natou kaumeʼa mo te mālamanei. Neʼe tohi fēnei e te tisipulo ko Sake: “ ʼE mole kotou ʼiloʼi koa lā ko te fakakaumeʼa mo te mālamanei ʼe ko he fehiʼa ia ki te ʼAtua? Ko ʼaē ʼe fia kaumeʼa mo te mālamanei ʼe liliu ia ko he fili ʼo te ʼAtua.” (Sake 4:4) ʼE feala ke tou fakahā ia totatou ʼofa ʼaē ki te ʼAtua, ʼaki tatatou falala ʼaē ʼe tokoni mai anai kiā tātou ʼi te kua puli ʼo totatou kaumeʼa, mo kapau ʼe tou nofo agatonu kiā te Ia. (Lau ia Pesalemo 18:25.) Ko te tuagaʼane ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi muʼa atu, ʼe ina ʼui fakanounou ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “Kua mahino mai kiā au, ʼe mole tou lava fakaliliu ia he tahi ke ʼofa kiā Sehova peʼe ke ʼofa kiā tātou. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ko he faʼahi pē ia ʼe fakalogo kiā kita takitokotahi.” Kae koteā ʼaē ʼe tou lava fai moʼo taupau maʼu ia he ʼu fakakaumeʼa ʼe fakalotomālohi ʼi te kōkelekāsio?
Tou Taupau Maʼu Ia He ʼu Kaumeʼa ʼe Lelei
17. ʼE tonu ke fepalalauʼaki feafeaʼi ia he ʼu kaumeʼa lelei?
17 ʼE tupu ia he fakakaumeʼa lelei mo kapau ʼe ʼi ai he felōgoi lelei. Kā kotou lau ia te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Lute pea mo Naomi, mo Tavite pea mo Sonatane, pea mo Paulo mo Timoteo, ʼe kotou tokagaʼi anai ko te ʼu kaumeʼa lelei ʼaia, neʼe natou fepalalauʼaki fakahagatonu kae ʼaki he aga fakaʼapaʼapa. ʼO ʼuhiga mo tatatou faʼahiga palalau ʼaē ki niʼihi, neʼe tohi fēnei e Paulo: “Kotou fai ke lelei tuʼumaʼu takotou ʼu palalau pea ke konakonaʼi ʼaki te māsima.” Neʼe talanoa tāfito ia Paulo ki tatatou faʼahiga palalau ʼaē kiā nātou ʼaē “ ʼo tuʼa,” ia nātou ʼaē ʼe mole ko totatou ʼu tehina Kilisitiano. (Kol. 4:5, 6) ʼE mahino ia, kapau ʼe tonu ke tou palalau fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole tauhi tahi mo tātou, pea ʼe feafeaʼi age lā mokā ko totatou ʼu kaumeʼa ʼaē ʼi te loto kōkelekāsio!
18, 19. ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou manatu mokā foaki mai he tokoni e hotatou kaumeʼa Kilisitiano, pea koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku mai e te ʼu tagata ʼāfea ʼo Efesi?
18 Ko he ʼu kaumeʼa lelei ʼe natou fakamaʼuhigaʼi te ʼu manatu ʼo tonatou ʼu kaumeʼa, ʼo natou fefakaʼapaʼapaʼaki ʼi tanatou ʼu fai palalau pea mo natou fefakahagatonuʼaki. Neʼe tohi fēnei e te Hau poto ko Salomone: “Ko te moʼi lolo pea mo te ʼisēsō, ko te ʼu meʼa ʼaia ʼaē ʼe fakafiafiaʼi te loto, pea mo te agamalū ʼo takotou kaumeʼa ʼuhi ko te tokoni ʼo te nefesi.” (Taag. 27:9) ʼE kotou manatu fēia koa mokā foaki atu e tokotou kaumeʼa he tokoni? (Lau ia Pesalemo 141:5.) Kā fakahā atu e hokotou kaumeʼa hakotou aga ʼe ina tuʼaniaʼi, ʼe kotou tali feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼE kotou fakaʼuhiga koa ʼe ko hona manavaʼofa ʼaia kiā koutou, peʼe kotou ʼiʼita ai koa?
19 Neʼe felōgoi lelei ia te ʼapositolo ko Paulo mo te kau tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio ʼo Efesi. Neʼe lagi feʼiloʼiʼaki mo ʼihi ʼi te ʼu tagata ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe natou liliu ai ʼo tui. Kae ʼi tana fakatahi fakamuli mo nātou, neʼe fakahagatonu tana ʼu tokoni kiā nātou. Neʼe natou tali feafeaʼi tana tokoni? Neʼe mole lotomamahi ai ia te ʼu kaumeʼa ʼo Paulo. Neʼe natou leleiʼia tana tokaga ʼaia kiā nātou, pea neʼe natou fetāgihi ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē ʼe mole natou toe sisio anai ki ai.—Gāue 20:17, 29, 30, 36-38.
20. Koteā ʼaē kā fai anai e he kaumeʼa ʼe ʼofa?
20 Ko te ʼu kaumeʼa moʼoni ʼe natou tali ia te ʼu tokoni poto pea ʼe natou toe fai tokoni. ʼE moʼoni, ʼe ʼaoga ke tou mahino ki te temi ʼaē ʼe tonu ai ke tou “tōkakaga ki [tatatou] ʼu meʼa totonu.” (1 Tes. 4:11) Pea ʼe tonu ke tou ʼiloʼi ko tātou takitokotahi ʼe tou “tahi huʼi maʼua anai ki te ʼAtua maʼa tātou takitokotahi.” (Loma 14:12) Kae ʼi te temi ʼaē ʼe ʼaoga ai, ko he kaumeʼa ʼofa ʼe ina fakamanatuʼi anai ʼaki he agalelei ki tona kaumeʼa ia te ʼu lēkula ʼa Sehova. (1 Ko. 7:39) Ohagē lā, koteā ʼaē kā kotou fai mokā kotou tokagaʼi ko hokotou kaumeʼa ʼe mole heʼeki ʼohoana kua manako ia ki he tahi ʼe mole ʼi te moʼoni? ʼE mole kotou fakahā anai koa ki ai takotou tuʼania, ʼi takotou mataku ʼaē naʼa lotomamahi? Peʼe kapau lā ʼe mole tokagaʼi e tokotou kaumeʼa ia takotou ʼu tokoni, koteā ʼaē kā kotou fai anai? Ko he kaumeʼa moʼoni ʼe ina kumi anai ia te tokoni ʼa te kau tagata tauhi ovi ʼofa ke natou tokoniʼi ia tona kaumeʼa ʼaē ʼe hehē. Pea ki te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke kita lototoʼa. Kae ʼe mole hoko anai he ʼu tokakovi ʼo fualoa mokā fakatafito ia he kaumeʼa ki te ʼofa ʼaē kiā Sehova.
21. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai fuli ʼi ʼihi temi, kae he koʼē ʼe maʼuhiga ke tou taupau maʼu he ʼu fakakaumeʼa ʼe mālohi ʼi te kōkelekāsio?
21 Lau ia Kolose 3:13, 14. ʼI ʼihi temi, ʼe feala anai ke “lotomamahi” totatou ʼu kaumeʼa ʼuhi ko tātou, pea ʼe toe feala pē ke tou ʼiʼita ʼuhi ko hanatou aga peʼe ko hanatou ʼu palalau. Neʼe tohi fēnei e Sake: “ ʼE lahi te ʼu lakaga ʼe tou tūkia fuli ai.” (Sake 3:2) Kae hoki mālohi ia he kaumeʼa mokā ʼe lahi ia te loto fefakamolemoleʼaki, kae mole ko te tuʼa lahi ʼo te fai ʼo te ʼu hala. ʼE maʼuhiga ʼaupitō ke tou fakatuputupu ia he ʼu fakakaumeʼa ʼe mālohi, ʼaki he fepalalauʼaki fakahagatonu pea mo fefakamolemoleʼaki ʼaki he lotolelei. Kapau ʼe tou fakahā ia te taʼi ʼofa ʼaia, pea ʼe liliu anai ko “he noʼo haohaoa ʼo te logotahi.”
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou maʼu ai ia he ʼu kaumeʼa moʼoni?
• Ko te temi fea ʼaē ʼe tonu ai ke fakagata ia he fakakaumeʼa?
• Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼo taupau maʼu ia he ʼu fakakaumeʼa ʼe mālohi?
[Paki ʼo te pasina 25]
Koteā ʼaē neʼe fakatafito kiai ia te kaumeʼa mālohi pea mo fualoa ʼa Lute pea mo Naomi?
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼE kotou fakahā tuʼumaʼu koa ia te tali kāiga?