Kua Kotou Iloʼi Koa?
Ko te lea fakata ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo “te ʼu ʼuhiʼi kuli” neʼe ko he laukovi koa?
Ko he kiʼi fakatata Keleka peʼe Loma, ʼo he kiʼi taʼahine mo tana kiʼi kuli (ʼuluaki sekulo ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Sesu, ki te lua sekulo hili te temi ʼo Sesu)
ʼI te tahi temi ʼi te nofo ʼa Sesu ʼi tuʼa atu ʼo Iselaele ʼi te koga fenua Loma ko Silia, neʼe fakaovi age he fafine Keleka ʼo kole tokoni age kia ia. Pea neʼe tali age e Sesu ki ai ʼaki he lea fakata neʼe ina fakatatau ai ia natou ʼae ʼe mole Sutea ki he ʼu “ ʼuhiʼi kuli.” ʼO mulimuli ki te Lao ʼa Moisese, ko te ʼu kuli neʼe ko he ʼu manu heʼe maʼa. (Levitiko 11:27) Kaʼe neʼe fia laukoviʼi koa e Sesu ia te fafine Keleka pea mo natou ʼae ʼe mole Sutea?
Kailoa. Ohage ko tana fakamahino ki ʼana tisipulo, neʼe ko tona ʼuluaki maʼua tafito ʼi te temi ʼaia, neʼe ko te tokoni ki te kau Sutea. Pea neʼe ina fai ai he lea fakata, ʼo ina ui fenei ki te fafine Keleka: “ ʼE mole lelei ke toʼo te foʼi pane ʼa te ʼu fanau ʼo laku ki te ʼu ʼuhiʼi kuli.” (Mateo 15:21-26; Maleko 7:26) Maʼa te kau Keleka mo te kau Loma, ko te kuli ʼe ko he manu ʼe ʼofainaʼi pea ʼe nofo ʼi te ʼapi ʼo tona pule pea mo gaoʼi mo te ʼu tamaliki. Koia, ko te ui ʼae “ ʼuhiʼi kuli” e tou manatu ai ki he kiʼi kuli ʼe matalelei ʼosi. Pea neʼe toe fakaʼaogaʼi e te fafine Keleka ia te ʼu palalau ʼa Sesu ʼo ina tali fenei age: “ ʼIo, ʼAliki, kaʼe ʼe kai e te ʼu ʼuhiʼi kuli te ʼu eveʼi pane ʼae ʼe maluku ifo mai te laupapa ʼo ʼonatou pule.” Neʼe fakamalo ia Sesu ki te fafine ʼo ʼuhiga mo tana tui pea neʼe ina fakamalolo te kiʼi taʼahine ʼa te fafine.—Mateo 15:27, 28.
Neʼe fakapotopoto koa te ʼu tokoni ʼae neʼe fai e te apositolo ko Paulo ʼi tana ui ʼae ke holo tanatou faifolau ʼi te tai?
Ko te pāki ʼo he vaka neʼe togi ʼi he maka (ʼi te ʼuluaki sekulo hili te temi ʼo Sesu)
Ko te vaka ʼae neʼe alu ai ia Paulo ki Italia neʼe fakatau matagi. Koia, neʼe fakaha ai e te apositolo ke holo muʼa te hoko atu ʼo tanatou faifolau. (Gaue 27:9-12) Neʼe ʼi ai koa he tupuʼaga ʼo tana fai ia te tonu ʼaia?
Neʼe iloʼi lelei e te ʼu tagata kau vaka ʼo te temi muʼa ko te faifolau ʼae ʼi te tai Metitelanea ʼi te temi momoko, neʼe fakatupu tuʼutamaki. ʼI te vaha ʼo te vaelua ʼo Novepeli ki te vaelua ʼo Malesio, neʼe mole gafua ia te feoloʼaki vaka ʼi te temi ʼaia. Kaʼe ko te faifolau ʼae neʼe talanoa ki ai ia Paulo neʼe tonu ke hoko ʼi Sepetepeli peʼe ko Oketopeli. ʼI tana tohi Epitome of Military Science, neʼe fakamahino fenei e te tagata faitohi Loma ko Végèce (fa sekulo H.T.S.) ʼo ʼuhiga mo te faifolau ʼi te tai ʼaia: “ ʼE ʼi ai ʼihi mahina ʼe lelei, kaʼe ko ʼihi mahina ʼe fakaʼape pea ko ʼihi mahina leva ʼe tapu ai te faifolau.” Neʼe ui fenei e Végèce neʼe lelei ke faifolau ʼi te ʼaho 27 ʼo Maio ki te ʼaho 14 ʼo Sepetepeli kaʼe ko te ʼu mahina ʼae fakatupu tuʼutamaki neʼe ko te ʼaho 15 ʼo Sepetepeli ki te ʼaho 11 ʼo Novepeli pea mo te ʼaho 11 ʼo Malesio ki te ʼaho 26 ʼo Maio. Ko Paulo neʼe kua mahani ʼi te fefolauʼaki, koia neʼe ina iloʼi lelei ai te ʼu aluʼaga ʼaia. Pea ko te pailate pea mo te tagata ʼae ʼaʼana te vaka, neʼe nā iloʼi lelei pe kaʼe neʼe mole nā fia fakalogo kia Paulo. Ki muli age neʼe mahaʼia te vaka.—Gaue 27:13-44.