Kua Mālo Koa Te Kovi?
ʼI TE temi fuli pe, neʼe lahi te ʼu fakamahino neʼe fai e te hahaʼi faitohi pea mo te kau filosofia ʼo ʼuhiga mo te fihi lahi ʼo te ʼu mālohi ʼo te lelei pea mo te kovi. Kae ʼe ʼi ai te tohi, ʼe maʼu ai te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te fihi ʼa te ʼAtua pea mo te Tevolo. Ko te tohi ʼaia ko te Tohi-Tapu. ʼE ina fakahā mai te ʼu faʼahi ʼaē neʼe tupu ai te fihi ʼaia, pea e feafeaʼi hatatou ʼiloʼi peʼe ko ai ʼaē neʼe mālo.
ʼI te ʼosi pe ʼo te fakatupu ʼo te ʼuluaki tagata pea mo te ʼuluaki fafine, ko te ʼaselo ko Satana te Tevolo, neʼe fakafeagai ki te pule ʼa te ʼAtua. ʼO feafeaʼi? ʼO ina lau ko te ʼAtua neʼe ina fufū te ʼu meʼa lelei ki tana ʼu fānau ʼaē neʼe ina fakatupu, pea ʼe maʼuli lelei age anai te tagata mo kapau ʼe mole fakalogo kia te ia.—Senesi 3:1-5; Apokalipesi 12:9.
Ki muli age, ʼi te temi ʼo te pateliaka ko Sopo, neʼe lagaʼi e Satana te tahi fehuʼi. ʼI tana kumi ʼaē ke ina maumauʼi te nofo agatonu ʼa Sopo ki te ʼAtua, neʼe ʼui fēnei e Satana: “Ko te kili maʼa te kili, pea ko meʼa fuli ʼe maʼu e te tagata, ʼe ina foaki anai moʼo hāofaki tona maʼuli.” (Sopo 2:4) Neʼe ko he valoki lahi ʼaia neʼe ina fakapipiki kiai te hahaʼi fuli pe! ʼI tana ʼui ʼaē ko “te tagata” kae mole ina toʼo te higoa ʼo Sopo, neʼe fakafifihiʼi e Satana te nofo agatonu ʼa te hahaʼi fuli pe. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ina ʼui fēnei: ‘ ʼE fai anai e te tagata ia meʼa fuli pe moʼo hāofaki tona maʼuli. Tuku mai he faigamālie, pea ʼe ʼau lava fakamaliu anai te hahaʼi mai te ʼAtua.’
Ke tou ʼiloʼi pe ko ai ʼaē ka mālo ʼi te fihi ʼa te ʼAtua pea mo te Tevolo, ʼe tonu ke tou maʼu te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaenī e lua: ʼE feala koa ke maʼu he ʼu lelei mokā pule faʼitaliha te tagata ʼo ʼāteaina mai te ʼAtua? Neʼe lava fakamaliu koa e te Tevolo te hahaʼi fuli pe mai te ʼAtua moʼoni?
ʼE Feala Koa Ke Maʼu He ʼu Lelei Mokā ʼe Pule Faʼitaliha Te Tagata?
Lolotoga te ʼu lauʼi afe taʼu, neʼe ʼahiʼahiʼi e te tagata te ʼu faʼahiga pule kehekehe. Neʼe ina ʼahiʼahiʼi ʼi te ʼu temi kua hili te ʼu pule kehekehe, ohage la ko te pule ʼa te hau pea mo tona hōloga, mo te pule ʼa te kau ʼaliki, mo te pule ʼa te hahaʼi ʼo te fenua, mo te pule ʼa te hau tokotahi, mo te Fascisme, pea mo te Communisme. Ko te ʼaoga ʼaē ke ʼahiʼahiʼi tuʼumaʼu he ʼu faʼahiga pule, ʼe mole fakamoʼoni ai koa ʼe mole fua lelei te ʼu faʼahiga puleʼaga ʼaia?
ʼE tohi fēnei e H. G. Wells ʼi tana tohi A History of the World, neʼe tā ʼi te 1922: “Neʼe lagi mole tokagaʼi e te kau Loma, kae neʼe nātou haga ʼahiʼahiʼi mo nātou he ʼu faʼahiga pule.” ʼE ina hoko atu fēnei: “Neʼe fetogi tuʼumaʼu, neʼe mole he temi neʼe feala ke nātou maʼu ai he pule ʼe tuʼu ʼo talu ai. Ko tona faka ʼuhiga neʼe mole iku te ʼahiʼahi ʼaia. ʼI tona tahi faʼahi, ʼe mole heʼeki ʼosi te ʼu fetogi puleʼaga ʼaia, pea ia ʼaho nei, ko te Eulopa pea mo Amelika ʼe kei nā faiga ke nā maʼu te faʼahiga takitaki lelei ʼaē neʼe ʼuluaki fai e te hahaʼi Loma.”
Ko te ʼu fetogi puleʼaga neʼe hoko ʼo aʼu mai ki totatou temi. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu 1900, kua lahi age te pule faka temokalatike. ʼI te puleʼaga faka temokalatike, ʼe ʼui ko te hahaʼi fuli ʼe pule. Kae neʼe fakahā koa e te faʼahiga pule ʼaia ʼe feala ke fua lelei te pule faʼitaliha ʼa te tagata ʼo ʼāteaina mai te ʼAtua? Ko Jawaharlal Nehru, neʼe ko te ʼuluaki minisi ʼi muʼa atu ʼo Initia, neʼe ina ʼui ʼe lelei te temokalatike kae neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE ʼau palalau feiā heʼe ko te tahi ʼu faʼahiga pule ʼe kovi age ia.” Neʼe ʼui fēnei e te pelesita Falani ʼo te temi muʼa ko Valéry Giscard dʼEstaing: “ ʼE tou sio mata ki te faigataʼaʼia ʼaē ʼe tau mo te kau takitaki ʼo te puleʼaga faka temokalatike.”
Māʼia ʼi te nima sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te tagata filosofia Keleka ko Platon, neʼe ina maʼu te vaivaiʼaga ʼi te faʼahiga pule faka temokalatike. ʼO mulimuli ki te tohi A History of Political Theory, neʼe ina fakafihiʼi “te mole ʼiloʼi pea mo te mole poto ʼa te hahaʼi fai politike ʼi te takitaki, pea ʼe ko te faʼahi tāfito ʼaia ʼaē ʼe fakatupu kovi ki te ʼu puleʼaga faka temokalatike.” Tokolahi te hahaʼi fai politike ia ʼaho nei ʼe nātou meo, ʼuhi ko te faigataʼa ʼo te maʼu ʼo he ʼu hahaʼi popoto ʼe nātou lava gāue ʼi te puleʼaga. Ohage ko tona ʼui e te nusipepa The Wall Street Journal, ko te hahaʼi “ ʼe nātou lotomamahi koteʼuhi ko te kau takitaki ʼe mole nātou lava fai he meʼa ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe nātou tau ai mo he ʼu fihifihia ʼe lalahi ʼaupito.” ʼE toe hoko atu fēnei: “Ko te hahaʼi ʼe nātou ʼiʼita, koteʼuhi mokā nātou kumi he takitaki, ʼe nātou sio ko tonatou kau takitaki ʼe mole nātou lava maʼu he puleʼaki pea ʼe nātou aga fakakākā.”
ʼI te temi nei, tou vakaʼi te pule ʼa te Hau ko Salomone ʼi te Iselaele ʼāfea. Neʼe foaki e Sehova ʼAtua kia Salomone te poto lahi. (1 Hau 4:29-34) Neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele lolotoga te pule ʼa Salomone ia taʼu e 40? ʼE tali fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe kaugamālie ia Suta pea mo Iselaele, ohage tonatou kaugamālie ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼaē ʼi te matatai; neʼe nātou kakai, pea mo nātou ʼiʼinu pea mo nātou fakafiafia.” ʼE toe ʼui fēnei ʼi te fakamatala ʼaia: “Ko Suta mo Iselaele neʼe nā maʼuli fīmālie, ʼo tahi nofo pe ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku, ʼo kamata mai Tane ʼo aʼu ki Pelesepa, ʼi te ʼu ʼaho fuli ʼo Salomone.” (1 Hau 4:20, 25) Neʼe maʼuli te fenua ʼi te tokalelei, mo mahu ʼi te ʼu koloā pea mo te fiafia, koteʼuhi neʼe pule kia nātou he hau poto, ʼe ina fakafofoga te Pule Lahi Tokotahi ʼaē ʼe fakapulipuli, ia Sehova ʼAtua.
ʼE kehekehe ʼaupito te pule ʼa te tagata pea mo te pule ʼa te ʼAtua! ʼE feala moʼoni koa ke ʼui e he tahi ko Satana neʼe mālo ʼi te fehuʼi ʼaē neʼe lagaʼi ʼo ʼuhiga mo te pule? Kailoa ia, he neʼe ʼui fakalelei fēnei e te polofeta ko Selemia: “ ʼE ʼau ʼiloʼi pe, Ê Sehova, ko te tagata kelekele ʼe mole ʼa ia tona ala. ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te takitaki ʼo tana haʼele.”—Selemia 10:23.
ʼE Feala Koa Ke Fakamaliu e Satana Te Hahaʼi Fuli Mai Ia Sehova?
Neʼe mālo koa Satana ʼi tana ʼui ʼaē ʼe feala ke ina fakamaliu te hahaʼi fuli mai te ʼAtua? ʼI te kapite 11 ʼo te tohi ʼo te kau Hepeleo, ʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu higoa ʼo te hahaʼi tagata pea mo fafine agatonu ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi muʼa ʼo te temi ʼo te kau Kilisitiano. Pea ʼe ina ʼui fēnei: “E mole feauga anai te temi, ke au fakamatala ia aluaga o uhiga mo Seteone, mo Palaka, mo Samisoni, mo Sepete, mo Tavite mo Samuele pea mo te kau polofeta.” (Hepeleo 11:32) ʼE talanoa ia Paulo ki te ʼu kaugana agatonu ʼaia ʼa te ʼAtua, ʼo ina ʼui ko ‘te toe ʼao lahi ʼo te kau fakamoʼoni.’ (Hepeleo 12:1) Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī ki te kupu “ ʼao,” ʼe mole faka ʼuhiga ia ki he ʼao ʼe tou sio lelei ki tona laulahi pea mo tona agaaga, kae ʼe ko he toe ʼao lahi, ʼe mole ʼasi lelei tona ʼu agaaga. ʼE lelei te fakatātā ʼaia koteʼuhi neʼe hahaʼi ʼaupito te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ʼi te temi muʼa, koia ʼaē ʼe ʼui ai neʼe nātou hage ko he ʼao lahi. Ei, ʼi te fakalaka ʼo te ʼu sēkulō, ko te hahaʼi tokolahi ʼaupito neʼe nātou filifili ʼaki tonatou loto faʼitaliha ke nātou fakalogo kia Sehova ʼAtua.—Sosue 24:15.
Koteā ʼaē ʼe tou sio kiai ia ʼaho nei? Neʼe tuputupu te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo aʼu ki te toko ono miliona, logola tonatou fakatagaʼi lahi pea mo te ʼu fakafeagai ʼaē neʼe fai kia nātou ʼi te 20 sēkulō. Pea ʼo hilifaki kiai, ko te toko hiva miliona hahaʼi neʼe nātou fakatahi mo nātou, pea tokolahi ia nātou ʼaia neʼe nātou fili ke nātou maʼu he ʼu felogoi takitokotahi mo te ʼAtua.
Neʼe fai e te ʼAlo totonu ʼo te ʼAtua, ia Sesu Kilisito, te tali maʼuhiga ki te ʼui ʼa Satana ʼe feala ke ina fakamaliu te hahaʼi mai ia Sehova. Neʼe ina taupau tana agatonu, māʼiape la ʼi tana tau tūgaki ʼi te pou fakamamahi. ʼI te mānava fakaʼosi ʼa Sesu, neʼe kalaga fēnei: “Tamai, e au tuku atu ki ou nima toku laumalie.”—Luka 23:46.
ʼE fakaʼaogaʼi e Satana ia meʼa fuli pe ʼe ina maʼu—mai te fakahala ki te fakataga—moʼo faiga ke ina puleʼi te hahaʼi. ʼI tana fakaʼaogaʼi “te holi a te kakano mo te holi a te mata pea mo te fiaha i te u koloa” moʼo fakahalaʼi te hahaʼi, ʼe ina kumi ke ina fakamaliu peʼe ke ina fakamamaʼo nātou mai te ʼAtua. (1 Soane 2:16) Ko Satana neʼe ina toe ‘fakakiviʼi te ʼu fakakaukau ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui, naʼa nātou mamata ki te huhulu ʼo te mālama ʼo te logo lelei faka kolōlia ʼo ʼuhiga mo Kilisito.’ (2 Kolonito 4:4) Pea neʼe mole fakameʼameʼa ia Satana ʼi tana fakaʼaogaʼi te fakamataku pea mo te mataku ki te tagata moʼo fakahoko tana ʼu fakatuʼutuʼu.—Gaue 5:40.
Kae ko nātou ʼaē ʼe nātou lagolago ki te ʼAtua ʼe mole mālo te Tevolo ia nātou. Kua nātou ʼiloʼi ia Sehova ʼAtua pea mo nātou ‘ ʼofa kia te ia ʼaki tonatou loto katoa, mo tonatou nefesi katoa pea mo tonatou laumālie katoa.’ (Mateo 22:37) Ei, ko te agatonu mālohi ʼa Sesu Kilisito pea mo te hahaʼi tokolahi ʼe ina fakamoʼoni neʼe mole mālo ia Satana te Tevolo.
Koteā ʼAē Ka Hoko ʼi Te Ka Haʼu?
ʼE hoko atu anai koa ʼo talu ai te ʼahiʼahiʼi e te tagata te ʼu faʼahiga puleʼaga? Neʼe fakakikite fēnei e te polofeta ko Taniela: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼo te ʼu hau ʼaia ko te ʼAtua ʼo te lagi ʼe ina fakatuʼu anai he puleʼaga ʼe mole pulihi anai ʼi he temi. Pea ko te puleʼaga ʼaia ʼe mole tuku anai ki he tahi hahaʼi. ʼE ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga fuli ʼaia, pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.” (Taniela 2:44) Ko te Puleʼaga ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ʼe ko he puleʼaga ʼe tuʼu ʼi selo pea ʼe puleʼi e Sesu Kilisito. ʼE ko te Puleʼaga ʼaia ʼaē neʼe akoʼi e Sesu ki tana kau tisipulo ke nātou faikole kiai. (Mateo 6:9, 10) ʼE fakaʼauha anai e te Puleʼaga ʼaia te ʼatu ʼu puleʼaga ʼi “te tau [ʼaē kua vave hoko mai] o te aho fakaʼilifia o te Atua Mafimafi” pea ʼe hoko anai ki te kele katoa.—Apokalipesi 16: 14, 16.
Koteā ʼaē ka hoko kia Satana? ʼE fakamatala fēnei e te Tohi-Tapu te meʼa ʼaia ka hoko ʼi te ka haʼu: “[Ko te ʼaselo ʼa Sehova] nee kapa ia ki te talakone, te gata afea, ia te Tiapolo pea ko Satana, pea nee ina seiniʼi kia taù e afe. Nee ina atufi ia ki te vanu, nee ina tapunu pea mo fakamaù ia i ai, ke aua naa ina toe fakahalai te u puleaga o kaku ki te katoa o taù e afe.” (Apokalipesi 20:1-3) ʼI te ʼosi lī ʼo Satana ki te vanu ʼaē ʼe mole toe feala ai ke ina fai he meʼa, ʼe kamata anai te ʼAfio ʼa Sesu Kilisito ia Taʼu e Afe.
ʼE liliu anai te kele ko he koga meʼa matalelei! ʼE pulihi anai te agakovi pea mo nātou ʼaē ʼe nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe kovi. ʼE fakapapau fēnei mai te Tohi-Tapu: “ ʼE molehi anai te hahaʼi agakovi . . . Kae ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.” (Pesalemo 37:9-11) ʼE mole feala anai ki he tagata peʼe ko he manu ke ina pulihi tanatou nonofo ʼaia ʼi te tokalelei. (Isaia 11:6-9) Māʼia mo te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼaē neʼe kau mo te Tevolo ʼi te temi muʼa he neʼe mole nātou ʼiloʼi ia Sehova, pe neʼe mole maʼu honatou faigamālie ke nātou ʼiloʼi ia ia, ʼe toe fakamaʼuli anai ia nātou pea mo akoʼi kia nātou te ʼu akonaki fakaʼatua.—Gaue 24:15.
ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼAfio ʼAē Ia Taʼu e Afe, ʼe liliu anai te kele ko he palatiso, pea ʼe liliu anai te hahaʼi ʼo haohaoa. Pea ko Satana ʼe tuku anai “i he temi siʼi,” pea hili ʼaia ʼe fakaʼauha anai ʼo talu ai mo te hahaʼi fuli ʼaē ʼe fakafeagai ki te pule ʼa te ʼAtua.—Apokalipesi 20:3, 7-10.
ʼE Koutou Kau Anai Mo Ai?
Ko te 20 sēkulō neʼe ko te temi ʼaē neʼe lahi ai te agakovi neʼe fakatupu e Satana ki te kele. ʼE mole faka ʼuhiga ai kua mālo, kae ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko ʼi te kele ʼe ko te fakaʼiloga ʼaia ʼe tou maʼuʼuli ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī. (Mateo 24:3-14; Apokalipesi 6:1-8) ʼE mole ko te lahi ʼo te agakovi peʼe ko te manatu ʼaē ʼe maʼu e te hahaʼi tokolahi, ʼaē ʼe feala ke tou ʼiloʼi ai peʼe ko ai ʼaē neʼe mālo. Ko te ʼu faʼahi ʼaē ʼe feala ke nātou fakahā mai peʼe ko ai neʼe mālo, ʼe ko te ʼiloʼi ʼaē peʼe ko ai te pule ʼaē ʼe lelei age, pea mo te ʼiloʼi ʼaē peʼe tauhi te hahaʼi ki te ʼAtua heʼe nātou ʼoʼofa kia te ia. Ohage ko tona fakahā e te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼe ko Sehova ʼaē neʼe mālo.
Kapau ʼaki te temi ʼaē neʼe tuku e te ʼAtua kia Satana kua fakamoʼoni ai neʼe hala ia Satana, pea he koʼe koa ʼe ina fakagafua ke hoko atu te agakovi? ʼE atalitali Sehova “[heʼe] mole loto ia ke mate niʼihi, kae ke tafoki te tagata fuape o fakahemala.” (2 Petelo 3:9) Ko te finegalo ʼo te ʼAtua “ke fakamauli te tagata fuape, pea ke natou kaku ki te iloi o te mooni.” (1 Timoteo 2:4) ʼOfa pe ke koutou fakaʼaogaʼi te temi ʼaē kei toe ke koutou ako ai te Tohi-Tapu, pea mo koutou ‘ ʼiloʼi te ʼAtua moʼoni pe e tahi pea mo ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai, ia Sesu Kilisito.’ (Soane 17:3) ʼE fiafia anai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova hanatou tokoni atu ke koutou maʼu te ʼatamai mālama, ke feala ke koutou fakatahi mo koutou ki te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe nātou kau kia ia ʼaē ʼe mālo.
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼAki tanatou nonofo agatonu, neʼe fakahā lelei e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe mole mālo ia Satana
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE lahi te hahaʼi agatonu ʼe nātou kau mo Sehova