Ko Te Huafa ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Tui Moʼoni
NEʼE ʼui fēnei e te fafine ki te Fakamoʼoni ʼa Sehova: “ ʼE mole koutou tui kia Sesu pea mo tona taʼataʼa faitotogi.” Neʼe ʼui fēnei e te tahi tagata: “ ʼE koutou ʼui ko koutou ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae ko ʼau ko te Fakamoʼoni ʼa Sesu.”
Kua tokolahi te hahaʼi ʼe nātou ʼui, ʼe mole tui te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kia Sesu peʼe mole maʼuhiga kia nātou tona tuʼulaga. Kae ʼe moʼoni koa te faʼahi ʼaia?
ʼE moʼoni, ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te huafa ʼo te ʼAtua, ko Sehova.a Ko Itamar, ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Pelesile, ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe hoko te fetogi maʼuhiga ʼaupito ʼi toku maʼuli ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau ʼiloʼi ai te huafa ʼo te ʼAtua. ʼI taku ʼuluaki lau te huafa ʼaia, neʼe hage neʼe fafagu ʼau mai taku moe. Neʼe malave ʼaupito te huafa ʼo Sehova ki toku loto, ki toku nefesi katoa. Kae ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE fonu ʼi toku loto te ʼofa kia Sesu.”
Ei, ʼe ʼiloʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, mo kapau ʼe nātou fia maʼu te maʼuli heʼegata, pea ʼe tonu ke nātou tui ki “te huafa ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua,” ia Sesu. (1 Soane 5:13) Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē, ‘ ʼi te huafa ʼo Sesu’?
Te Faka ʼUhiga ʼo Te Huafa ʼo Sesu
Ko te ʼu kupu “ ʼi te huafa ʼo Sesu” pea mo te tahi ʼu kupuʼi palalau feiā, ʼe tuʼu ʼi te ʼu Tohi Faka Kilisitiano Faka Keleka, peʼe ko te “Tauhi Foʼou.” ʼI tona fakahagatonu, ko te kupu “huafa” ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te tuʼulaga ʼo Sesu, ʼe hā tuʼa 80 tupu, pea ʼe hā tuʼa 30 ʼi te tohi pe ʼo Gāue. Ko te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe nātou papitemaʼi te hahaʼi ʼi te huafa ʼo Sesu, mo fakamālōlō nātou ʼi tona huafa, mo akoʼi te hahaʼi ʼi tona huafa, mo fetapā ki tona huafa, mo maʼuli mamahi ʼuhi ko tona huafa, pea mo fakavikiviki ki tona huafa.—Gāue 2:38; 3:16; 5:28; 9:14, 16; 19:17.
ʼO mulimuli ki te ʼui ʼa he tikisionalio faka Tohi-Tapu, ko te kupu faka Keleka “huafa,” ʼe tau fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu moʼo talanoa “kia meʼa fuli ʼaē ʼe pipiki ki te higoa ʼo he tahi, ohage ko te ʼuhiga pule, tona ʼulugaaga, tona tuʼulaga, tona ʼafio, tona mālohi, tona faiva, pea mo ʼihi ʼatu ʼu meʼa, pea ko meʼa fuli ʼaia ʼe pipiki ki tona higoa.” Koia, ko te huafa ʼo Sesu ʼe faka ʼuhiga ki tona ʼafio pea mo te pule fakamāu lahi ʼaē neʼe tuku age e Sehova kia ia. Neʼe ʼui fēnei e Sesu totonu: “Kua tuku mai kia te ʼau te pule katoa, ʼi te lagi pea mo te kele.” (Mateo 28:18) ʼI te ʼosi fakamālōlō e Petelo pea mo Soane te tagata haʼele ketu, neʼe fehuʼi age e te kau takitaki lotu kia nāua: “Ko te mālohi fea peʼe ko te huafa ʼo ai ʼaē neʼe koulua fai te meʼa ʼaia?” ʼAki he lototoʼa, neʼe fakahā ai e Petelo tana tui ki te pule pea mo te mālohi ʼo te huafa ʼo Sesu, ʼo ina tala age kia nātou neʼe nā fai te faʼahi ʼaia “ ʼi te huafa ʼo Sesu Kilisito ʼo Nasaleti, . . . [pea] ʼaki ia ia, kua tuʼu mālōlō ai te tagata ʼaenī ʼi ʼokoutou muʼa.”—Gāue 3:1-10; 4:5-10.
Ko Te Tui Kia Sesu Peʼe Kia Sesale?
Kae ʼe mole faigafua anai hakita fakahā takita tui ki te huafa ʼo Sesu. Ohage ko tona fakakikite e Sesu, ko tana kau tisipulo ʼe liliu anai “ko he ʼu meʼa ʼe fehiʼaʼinaʼi e te ʼu puleʼaga katoa ʼuhi ko tona huafa.” (Mateo 24:9) Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te huafa ʼo Sesu ʼe faka ʼuhiga ki tona tuʼulaga Pule ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua, pea ko ia te Hau ʼo te ʼu hau, ʼaē ʼe tonu ke fakalogo ki ai te ʼu puleʼaga fuli pe, kae ko te meʼa ʼaia ʼe mole fia fai e te ʼu puleʼaga.—Pesalemo 2:1-7.
Ko te kau takitaki lotu ʼo te temi ʼo Sesu, neʼe mole nātou fia fakalogo kia te ia. Neʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE mole ʼi ai homatou tahi age hau ia Sesale,” ʼo nātou fakafisi ai ki te ʼAlo ʼo te ʼAtua. (Soane 19:13-15) Kae neʼe nātou tui ki te huafa—te mālohi pea mo te pule—ʼa Sesale pea mo tona puleʼaga. Tahi ʼaē meʼa, neʼe nātou fakatotonu ke matehi ia Sesu, ke feala hanatou taupau tonatou tuʼulaga.—Soane 11:47-53.
Lolotoga te ʼu sēkulō ʼaē neʼe hoa atu ki te mate ʼo Sesu, ko te tokolahi ʼo nātou ʼaē neʼe nātou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano, neʼe nātou toe fai mo nātou te ʼu aga ʼaē neʼe fai e te kau takitaki lotu Sutea. Ko te hahaʼi ʼaia ʼaē neʼe lau ko te kau Kilisitiano, neʼe nātou tui ki te mālohi pea mo te pule ʼo tonatou Puleʼaga, pea neʼe nātou kau ki tana ʼu tau. Ohage la, ʼi te 11 sēkulō, ʼi te ʼosi tānaki e te ʼēkelesia te kau solia neʼe mole kei ʼi ai hanatou gāue moʼo fakatuʼutuʼu te militia Christi, peʼe ko te kau solia Kilisitiano, “neʼe faʼao mai te hahaʼi faifakatau ʼo te Keletiate te tuʼulaga takitaki ʼo te ʼu tau maʼoniʼoni, pea neʼe tuku ki te ʼēkelesia ke ina fakahoko te faʼahi ʼaia ʼaki te kau solia Kilisitiano.” (The Oxford History of Christianity) ʼE toe ʼui foki e te ʼu fakamatala ʼaia, ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te tuʼi tapu neʼe nātou uga te kau solia ke nātou manatu, kapau ʼe nātou kau ki te ʼu tau maʼoniʼoni ʼaia pea “ ʼe nātou fai hanatou felogoi mo te ʼAtua ke nātou maʼu honatou lapalasi ʼi te Palatiso.”
ʼE lagi ʼui anai e ʼihi, ʼe feala ke kita agatonu ki te huafa ʼo Sesu pea mo kita kau ki te ʼu meʼa faka politike, ʼo feiā aipe mo te ʼu tau faka puleʼaga. ʼE lagi nātou manatu, ʼe ko he maʼua ʼa te kau Kilisitiano ke nātou tauʼi te agakovi ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼaē ʼe maʼu ai te agakovi, tatau aipe peʼe tonu ke nātou tau ʼuhi ko te faʼahi ʼaia. Kae neʼe ko te manatu koa ʼaia ʼa te ʼu ʼuluaki Kilisitiano?
ʼE ʼui fēnei e te alatike ʼo te nusipepa The Christian Century: “Neʼe mole solia te kau ʼuluaki Kilisitiano.” ʼE fakamahino ai, ʼo aʼu ki te ʼu taʼu 170 ki te 180 ʼo totatou temi, ʼe mole he ʼu fakamoʼoni ʼe nātou ʼui, neʼe solia te kau Kilisitiano. ʼE toe ʼui fēnei e te alatike: “Neʼe haʼuhaʼu māmālie pe te mole kei fakafeagai ʼa te kau Kilisitiano ki te solia.”
Neʼe koteā tona ʼu fua? ʼE ʼui fēnei e te alatike ʼo te nusipepa The Christian Century, “Ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe lagi fakatupu kovi tāfito ki te matagafua ʼo te Lotu Faka Kilisitiano, ʼe ko tana lagolago ki te ʼu tau, ʼo mole kei feala tona fakakeheʼi mo te hahaʼi ʼaē neʼe mole ko he kau Kilisitiano. Ko te tui ʼa te kau Kilisitiano ki te Fakamaʼuli pea mo tanatou toe lagolago mālohi foki ki te ʼu tau faka lotu pea mo faka politike, neʼe fakatupu kovi ʼaupito ki te tui faka Kilisitiano.”
Tou Faʼifaʼitaki Ia ʼAho Nei Ki Te Kau ʼUluaki Kilisitiano
ʼE feala koa ke mulimuli te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ki te faʼifaʼitaki lelei ʼaupito ʼo te ʼu ʼuluaki Kilisitiano? Neʼe fakahā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te sēkulō ʼaenī, ʼe feala ke nātou fai ia te faʼahi ʼaia. ʼO ʼuhiga mo nātou, neʼe ʼui fēnei e te tagata takitaki ʼo te nusipepa Holocaust Educational Digest: “ ʼE mole he temi ʼe ʼalu anai he Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te tau. . . . Kanapaula neʼe mālohi feiā te tui ʼo te hahaʼi takitaki ʼi te malamanei, kanaʼauala neʼe mole hoko [te Lua Tau Faka Malamanei].”
ʼE toe moʼoni foki te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu tau neʼe hoko mole heʼeki faʼa fualoa, ohage la ko Ilelani ʼo te Potu Tokelau. Kua hili kiai he ʼu taʼu, neʼe faka mafola te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu ʼapi ʼo te koga meʼa Polotesita ʼo te kolo ko Belfast. Ko te tahi tagata, ʼi tana ʼiloʼi ʼaē ko te Fakamoʼoni ʼaia neʼe ko te tagata Katolika ʼi muʼa atu, neʼe ina fehuʼi fēnei age: “ ʼI te temi ʼaē neʼe ke nofo Katolika ai, neʼe ke lagolago koa ki te IRA [te Foʼi Solia Lepupilika ʼo Ilelani]?” Neʼe mahino ki te tēhina, neʼe feala pe ke ʼita kovi ai te tagata, koteʼuhi neʼe pilisoniʼi te tagata ʼaia ʼi te ʼosi puke ʼo ia, he neʼe ʼalu mo tana fana ke ina fakapogi te tahi tagata Katolika, pea neʼe hoki faka ʼāteaina pe ia ia. Koia neʼe tali fēnei e te Fakamoʼoni: “ ʼI te temi nei, ʼe mole kei ʼau Katolika. Ko ʼau ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI toku ʼuhiga Kilisitiano moʼoni, ʼe mole ʼau matehi anai he tahi moʼo lagolago ki he puleʼaga peʼe ko he tagata.” Neʼe fa leva te tagata ki te nima ʼo te Fakamoʼoni, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te fakapō fuli ʼe ko he meʼa kovi. ʼE lelei te gāue ʼaē ʼe koutou fai. Haga fai te meʼa ʼaia.”
Te Faka ʼUhiga ʼo Takita Tui Ki Te Huafa ʼo Sesu
Kae ko takita tui ki te huafa ʼo Sesu, ʼe mole gata ʼaki pe takita mole toe kau ʼi te ʼu tau. Kae ko tona faka ʼuhiga, ke tou fakalogo ki te ʼu fakatotonu fuli ʼa Kilisito. ʼE moʼoni, he neʼe ʼui e Sesu: “Ko koutou ko toku ʼu kaumeʼa mo kapau ʼe koutou fai te meʼa ʼaē ʼe ʼau fakatotonu atu kia koutou,” pea neʼe ina fakatotonu mai ke tou “feʼofaʼofani.” (Soane 15:14, 17) Kapau ʼe kita maʼu te ʼofa, pea ʼe kita faiga ke kita fai te meʼa ʼaē ʼe lelei ki te hahaʼi. Ko te ʼofa ʼe ina pulihi te fakapalatahi, mo te fehiʼa faka lotu pea mo faka sosiale. Neʼe fakahā e Sesu peʼe feafeaʼi te fai ʼo te faʼahi ʼaia.
ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe mole faʼa felogoi lelei te kau Sutea pea mo te kau Samalitana. Kae neʼe fai palalau ia Sesu mo te fafine Samalitana, pea ʼaki te faʼahi ʼaia, neʼe tui ai te fafine ʼaia pea mo te tokolahi ki tona huafa ʼo feiā mo te tokolahi. (Soane 4:39) Neʼe toe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo, ʼe nātou fakamoʼoni anai “ ʼi Selusalemi pea mo Sutea katoa pea mo Samalia ʼo kaku ki te potu taupotu ʼo te kele.” (Gāue 1:8) Ko tana logo ʼo te fakamaʼuli, neʼe mole tonu ke fakahā pe ki te kau Sutea. Koia, neʼe fakatotonu ai kia Petelo ke ʼalu ʼo ʼaʼahi te setulio Loma ko Kolonelio. Tatau aipe pe neʼe tapu ki he tagata Sutea tana ʼalu ʼo ʼaʼahi he tagata ʼo he tahi lanu, kae neʼe fakahā e te ʼAtua kia Petelo ʼe “mole tonu ke [ina] lau ko he tagata ʼe ʼuli peʼe mole maʼa.”—Gāue 10:28.
Ohage ko Sesu, ʼe fia tokoni te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te hahaʼi fuli—tatau aipe peʼe koteā tanatou lanu, mo tanatou lotu, peʼe ko tanatou ʼu koloā—ke nātou ʼiloʼi te fakamaʼuli ʼaē ʼe maʼu ʼaki te huafa ʼo Sesu. Ko tanatou tui ki te huafa ʼo Sesu ʼe ina uga nātou ke nātou ‘ ʼui ia muʼa ʼo te hahaʼi, ko Sesu ko te ʼAliki.’ (Loma 10:8, 9) ʼE mātou fakaloto mālohiʼi koutou ke koutou tali tanatou tokoni, ke feala mo koutou ke koutou ako peʼe feafeaʼi te tui ki te huafa ʼo Sesu.
Ko te huafa ʼo Sesu ʼe tonu ke tupu ai tatatou fakaʼapaʼapa ki ai, mo tatatou fakalogo ki ai. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ke tuʼutuli fuli ki te huafa ʼo Sesu ia nātou ʼaē ʼi te lagi, pea mo nātou ʼaē ʼi te kele, pea mo nātou ʼaē ʼi te lalo kele, pea ʼe tonu ke fakahā e te ʼalelo fuli pe ko Sesu Kilisito ʼe ʼAliki ki te kolōlia ʼo te ʼAtua te Tāmai.” (Filipe 2:10, 11) Logope la ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼi te malamanei ʼe mole nātou fia fakalogo ki te pule ʼa Sesu, kae ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu kua vave hoko mai te temi ʼaē ka tonu anai ki te hahaʼi fuli ke nātou filifili peʼe nātou tali te faʼahi ʼaia peʼe nātou mamate. (2 Tesalonika 1:6-9) Koia, ʼi te temi ʼaenī ʼe tonu ke tou tui ki te huafa ʼo Sesu pea mo fakahoko fuli tana ʼu fakatotonu.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, koutou vakaʼi te kaupepa Fakafalani Le nom divin qui demeure à jamais, ʼi te pasina 28 ki te 31, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., 1984.
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼI te huafa ʼo Sesu, ko te toko lauʼi miliona neʼe fai fakapō pe neʼe matehi nātou
[Paki ʼo te pasina 7]
Neʼe mole fakapalatahi ia Sesu. Kaeā koutou?