KAPITE HIVA
Te ʼu Famili ʼAē ʼe Tāmai Peʼe Faʼe Tokotahi
1-3. He koʼe kua lahi te ʼu famili ʼaē ʼe taupau tokotahi e he tāmai pe ko he faʼe, pea koteā tona ʼu fua kia nātou ʼaē ʼe tau mo te faʼahi ʼaia?
NEʼE higoaʼi te ʼu famili ʼaē ʼe taupau tokotahi e he tāmai peʼe ko he faʼe ko “te faʼahiga maʼuli faka famili ʼaē ʼe tuputupu fakavilivili” ʼi Amelika. ʼE toe tatau te ʼaluʼaga ʼaia ʼi te tahi ʼu fenua. Ko te lahi ʼo te ʼu mavete, mo te līʼakina ʼo te famili, mo te ʼu tokakovi, pea mo te ʼu fānau taka, neʼe ʼi ai tona ʼu fua kovi ki te toko lauʼi miliona ʼu mātuʼa pea mo fānau.
2 Neʼe tohi fēnei e te faʼe ʼe ina taupau tokotahi tana fānau: “ ʼE ʼau taʼu 28, kua mate toku ʼohoana, pea ko ʼaku ʼu toe e toko lua. ʼE ʼau lotomamahi ʼaupito heʼe mole ʼau fia taupau tokotahi taku ʼu tamaliki, ka mole hanā tāmai. ʼE hage ia ʼe mole he tahi ʼe tokaga mai kia ʼau. ʼE tau sio taku ʼu tamaliki ki taku tagi, pea ʼe malave te faʼahi ʼaia kia nāua.” Tokolahi te ʼu faʼe peʼe ko te ʼu tāmai ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau, ʼe tonu ke nātou tauʼi te ʼita, tanatou tukugakoviʼi ia nātou totonu, pea mo te nofo tokotahi, pea ʼe nātou toe tauʼi mo te faigataʼaʼia ʼaē ko te maʼu ʼo he gāue, pea mo te fai ʼo te ʼu gāue ʼo te loto fale. Neʼe ʼui fēnei e te tahi: “Ko te taupau tokotahi ʼo he famili ʼe hage ko he tagata ʼe ina lī he ʼu foʼi pulu pea ina toe hapo. Hili māhina e ono, kua koutou popoto ʼi te hapo ʼo te ʼu foʼi pulu e fā. Kae ʼi te temi pe ʼaia, ʼe lī atu e he tahi he tahi foʼi pulu!”
3 Ko te meʼa ʼaē ʼe tau hoko, ʼe ʼi ai te ʼu faigataʼaʼia ʼe tau mo te kau tūpulaga ʼaē ʼe taupau tokotahi nātou e tanatou faʼe peʼe ko tanatou tāmai. ʼE lagi tonu ke nātou tauʼi tonatou lotomamahi, ʼuhi ko te mavae fakafokifā peʼe ko te mate ʼo tanatou tāmai pe ko tanatou faʼe. Ki te tokolahi ʼo te kau tūpulaga, ko te puli ʼo tanatou tāmai pe ko tanatou faʼe ʼe lave kovi ʼaupito kia nātou.
4. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe tokaga ia Sehova ki te ʼu tāmai peʼe ki te ʼu faʼe ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau?
4 ʼI te ʼu temi faka Tohi-Tapu, neʼe ʼi ai te ʼu famili neʼe taupau tokotahi e te tāmai peʼe ko te faʼe. ʼE talanoa tuʼumaʼu te Tohi-Tapu ki “te foha ʼaē ʼe hala mo tāmai” pea mo te “fafine vitua.” (Ekesote 22:22; Teutalonome 24:19-21; Sopo 31:16-22) Neʼe tokagaʼi e Sehova ʼAtua tonatou mamahi. ʼE fakahigoaʼi e te tagata fai pesalemo te ʼAtua ko “te tāmai ʼo te tamaliki tagata ʼaē ʼe mole hanatou tāmai pea ko te tuʼi fakamāu ʼo te ʼu fafine vitua.” (Pesalemo 68:5) ʼE mahino ia, ʼe toe tokagaʼi feiā e Sehova te ʼu famili ʼi te temi ʼaenī, ʼaē ʼe taupau tokotahi e te tāmai peʼe ko te faʼe! Koia, ʼe foaki e tana Folafola te ʼu pelesepeto ʼe tokoni anai kia nātou ke nātou lavaʼi te faʼahi ʼaia.
KOUTOU FAKAʼALUʼALU LELEI TE ʼU GĀUE ʼO TE LOTO FALE
5. ʼI te kamata, koteā te fihifihia ʼe tonu ke tauʼi e te ʼu tāmai peʼe ko te ʼu faʼe ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau?
5 Tou vakaʼi te ʼu gāue ʼo te loto fale. ʼE ʼui fēnei e te fafine kua mavete mo tona ʼohoana: “ ʼE lahi te ʼu lakaga ʼe koutou loto ai ke ʼi ai he tagata ʼi fale, ohage la ko te temi ʼaē ʼe logoaʼa ai takotou motokā kae mole koutou ʼiloʼi pe koteā tona tupuʼaga.” Ko te ʼu tagata ʼaē neʼe hoki mavete peʼe kua mate tonatou ʼohoana, ʼe feala ke mole nātou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe tonu ke nātou fai ʼuhi ko te ʼu tuʼuga gāue ʼo te loto fale ʼaē kua tonu leva ke nātou fai. Ki te fānau, ko te ʼu fetogi ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼo te loto fale, ʼe toe fakaʼāsili ai te maveuveu ʼaē ʼe hoko ʼi tonatou loto pea mo tanatou logoʼi ʼaē ʼe mole nātou maʼu he fīmālie.
Fānau, tokoni ki tau tāmai peʼe ko tau faʼe ʼaē ʼe ina taupau tokotahi koe
6, 7. (a) Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku e te “fafine poto” ʼaē ʼe talanoa kiai ia Tāʼaga Lea? (b) He koʼe ʼe ʼaoga ki te ʼu tāmai peʼe ko te ʼu faʼe ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tonatou famili, ke nātou fakahoko fakalelei tonatou ʼu maʼua ʼi te loto fale?
6 Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni ki te ʼu famili ʼaia? Koutou fakatokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te “fafine poto” ʼaē ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 31:10-31. ʼE fakaofoofo te ʼu gāue kehekehe ʼaē ʼe tonu ke ina fakahoko—ʼe ina totogi te ʼu faʼahiga meʼa pea mo faifakatau, mo fai tui, mo kuka, mo tuku he paʼaga ki he fale gāue, mo gāue kele, pea mo fakatuʼutuʼu hana kiʼi gāue paʼaga. He koʼe neʼe ina lava fakahoko te ʼu gāue ʼaia? Koteʼuhi neʼe ko te fafine faʼa gāue, neʼe ʼala māfoatā ʼo fai tana ʼu gāue ʼo aʼu ki te pōʼuli. Pea neʼe lelei te fakatuʼutuʼu ʼo tana ʼu gāue, he neʼe ina foaki te tahi ʼu gāue ke fai e ʼihi pea ko te tahi ʼu gāue neʼe ina fai e ia totonu. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tona vikiʼi!
7 Kapau ʼe koutou taupau tokotahi takotou ʼu fānau, pea ʼe tonu ke koutou fakahoko fakalelei tokotou ʼu maʼua ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼi te loto fale. Koutou fiafia ʼi te ʼu gāue ʼaia, koteʼuhi ʼe toe tuputupu ai mo te fiafia ʼo takotou fānau. Kae ʼe maʼuhiga he polokalama mo he fakatuʼutuʼu lelei. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te tagata poto ko tona ikuʼaga ko he meʼa ʼe lelei.” (Tāʼaga Lea 21:5) Neʼe ʼui fēnei e te tāmai ʼe ina taupau tokotahi tana fānau: “ ʼE hoki ʼau manatuʼi te fai ʼo te meʼa kai ʼi te temi pe ʼaē ʼe ʼau fia kai ai.” Kae ko te fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ʼo te meʼa kai ʼaē ka fai, ʼe lelei age ia ʼi he meʼa kai ʼe fai fakavilivili. ʼE lagi tonu anai ke koutou akoako te fakaʼaogaʼi ʼo tokotou ʼu nima ki te tahi ʼu gāue ʼo te loto fale. ʼI tanatou palalau mo he ʼu kaumeʼa ʼe nātou ʼiloʼi lelei te ʼu faʼahi ʼaia, peʼe ʼi tanatou lau he ʼu tohi ʼe nātou fakamahino ai peʼe feafeaʼi te fai ʼo te ʼu gāue, pea mo te ʼu tokoni ʼaē ʼe fai e te hahaʼi poto gāue, neʼe feala ki ʼihi ʼu fafine ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau ke nātou fai pena, mo gaohi tuio, pea mo nātou gaohi tanatou motokā.
8. ʼE lava tokoni feafeaʼi te ʼu fānau ʼaē ʼe nātou tau mo te ʼaluʼaga ʼaia, ki te ʼu gāue ʼo te loto fale?
8 ʼE ko he meʼa lelei koa te kole ki te fānau ke nātou tokoni atu? Neʼe ʼui fēnei e te fafine ʼe ina taupau tokotahi tana fānau: “ ʼE koutou fia fakamaʼamaʼa te ʼu gāue ʼa te fānau, moʼo fetogi te kua puli ʼo tokotou ʼohoana.” ʼE tou mahino pe koʼe ʼe ina fai te fakatuʼutuʼu ʼaia, kae ʼe mole ko he tokoni ki takotou ʼu tamaliki. Ko te kau tūpulaga ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu, neʼe foaki kia nātou he ʼu gāue neʼe feala ke nātou fai. (Senesi 37:2; Katiko ʼo Te ʼu Katiko 1:6) Koia, ʼe koutou tokaga anai ke mole koutou fakaogosia fau takotou ʼu tamaliki, pea ʼe lelei anai ke koutou tuku age te ʼu gāue ohage ko te fulu pa pea mo te fakamaʼa ʼo tonatou kogafale. He koʼe ʼe mole koutou gāue fakatahi mo takotou fānau? ʼE feala ke koutou loto fiafia ai.
TE FAIGATAʼAʼIA ʼAĒ ʼO TE MAʼU ʼO HOKITA MEʼA MAʼULI
Ke lahi te temi ʼaē ʼe koutou fakatahi ai mo takotou fānau
9. He koʼe ʼi te agamāhani ko te ʼu faʼe ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau ʼe nātou tau mo te ʼu faigataʼaʼia ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga?
9 Ko te tokolahi ʼo te ʼu tāmai peʼe ko te ʼu faʼe ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau, ʼe nātou fakatokagaʼi ʼe faigataʼa tonatou maʼuli ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga, pea ʼi te agamāhani ko te ʼu fafine ʼaē ʼe maʼu fānau kae mole heʼeki ʼohoana ʼe nātou tau mo he ʼu faigataʼaʼia ʼaupito.a ʼI te ʼu fenua ʼaē ʼe foaki ai e te puleʼaga he tokoni faka paʼaga kia nātou, ʼe lagi lelei tanatou fakaʼaogaʼi, ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka nātou maʼu ai hanatou gāue. ʼE fakagafua e te Tohi-Tapu ki te kau Kilisitiano ke nātou fakaʼaogaʼi te ʼu faʼahi ʼaia mo kapau ʼe ʼaoga. (Loma 13:1, 6) Ko te ʼu fafine vitua pea mo nātou ʼaē kua mavete, ʼe nātou felāveʼi mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaia. Ko te tokolahi ia nātou ʼe tonu ke nātou toe kumi gāue, ka kua fualoa tanatou mole heʼeki toe gāue, pea ko te ʼu gāue ʼaē ʼe nātou maʼu, ʼe ko he ʼu gāue ʼe mole faʼa lelei tona totogi. ʼE fakatuʼutuʼu e ʼihi ke hikihiki tonatou maʼuli ʼo nātou kau ki he polokalama ʼe akoako ai he ʼu gāue, peʼe nātou toe liliu ʼo ako ʼi he temi nounou.
10. ʼE lava fakamahino feafeaʼi e he faʼe ki tana fānau ʼaē ʼe ina taupau tokotahi, te tupuʼaga ʼo tana kumi gāue?
10 ʼAua naʼa koutou punamaʼuli mo kapau ʼe mole fiafia takotou ʼu tamaliki ʼi takotou kumi gāue, pea ʼaua naʼa koutou manatu ʼe ko hakotou hala. Kae koutou fakamahino age kia nātou pe koʼe ʼe tonu ke koutou gāue, pea mo tokoni kia nātou ke nātou mahino ʼe fakamaʼua atu e Sehova ke koutou foaki kia nātou te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou maʼuli. (1 Timoteo 5:8) ʼAki te temi, ʼe nātou tali ia te faʼahi ʼaia. Kae koutou faiga ke lahi te temi ʼaē ʼe koutou fakaʼaogaʼi kia nātou ʼo mulimuli ki takotou polokalama. Ko te temi ʼaia pea mo te ʼofa ʼaē ʼe koutou fakahā kia nātou, ʼe tokoni anai kia koutou ke koutou fakamaʼamaʼa te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe tau mo takotou fānau, ʼuhi ko te mole feʼauga ʼo takotou falā.—Tāʼaga Lea 15:16, 17.
KO AI ʼAĒ KA INA TAUPAU IA AI?
ʼE mole līaki e te kokelekasio te ʼu “fafine vitua” pea mo te ʼu “tama ʼaē ʼe hala mo tāmai”
11, 12. Koteā te ʼu tuʼakoi ʼaē ʼe mole tonu ke fakalaka ai e he tāmai pe ko he faʼe ʼe ina taupau tokotahi tana fānau, pea ʼe nātou lava fakahoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
11 ʼE mahino kia tatou te ʼu felogoi lelei ʼaē ʼe maʼu e te fānau mo tanatou faʼe pe ko tanatou tāmai ʼaē ʼe ina taupau tokotahi nātou, kae ʼe tonu ke tokaga ke mole fakalaka ʼi te ʼu tuʼakoi ʼaē neʼe fakatuʼu e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu felogoi ʼa te ʼu mātuʼa mo te fānau. Ohage la, ʼe feala ke tupu he ʼu faigataʼaʼia mo kapau ʼe manatu e te faʼe ʼe fakahoko anai e tana tama te ʼu maʼua ʼo te tagata pule ʼo te loto fale, peʼe ina fakahā age ki tana taʼahine te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina logoʼi ʼi tona loto, ʼo palalau ki tona ʼu fihifihia ʼo ia totonu. ʼE mole lelei te fai ʼo te faʼahi ʼaia, heʼe feala ke lotohoha ai te tamasiʼi pea mo loto tuʼania.
12 Koutou fakahā lelei age ki takotou ʼu fānau, ʼi tokotou ʼuhiga tāmai peʼe faʼe, ʼe koutou taupau anai nātou, kae mole ko nātou ʼaē ka nātou taupau anai koutou. (Vakaʼi ia 2 Kolonito 12:14.) ʼI ʼihi temi, ʼe lagi ʼaoga anai kia koutou he ʼu tokoni pea mo he lagolago. Koutou kumi te tokoni ʼaia ki te ʼu tagata ʼāfea peʼe ki he ʼu tuagaʼane kua māhani ʼi te ʼu faʼahi ʼaia, kae mole koutou kumi tokoni ki takotou fānau ʼaē kei liliki.—Tito 2:3.
KOUTOU TAUPAU MAʼU TE FAKATONUTONUʼI ʼO TAKOTOU FĀNAU
13. He koʼe ʼe feala ke faigataʼa ki he faʼe ʼe ina taupau tokotahi tana fānau, ke ina akonakiʼi nātou?
13 ʼE mole lagi faigataʼa anai ki he tagata hana fakatonutonuʼi tana fānau, kae ki te fafine ʼe mole lagi tatau anai. ʼE ʼui fēnei e te faʼe ʼe ina taupau tokotahi tana fānau: “Kua lalahi taku ʼu tama. Koia, ʼi ʼihi temi, ʼe mole feala ke ʼau fakaū toku lotovaivai, pea ʼe faigataʼa taku fai he ʼu tonu.” Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe kei lagi koutou lotomamahi ʼi te kua mate ʼo tokotou ʼohoana ʼaē neʼe koutou ʼofa ai, peʼe lagi koutou tukugakoviʼi ia koutou peʼe koutou ʼiʼita ʼuhi ko takotou kua mavete mo tokotou ʼohoana. Kapau ʼe koutou vaevae mo tokotou ʼohoana te taupau ʼo te fānau, ʼe lagi koutou tuʼania naʼa leleiʼia age e takotou fānau tanatou nonofo mo ia. ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe feala ke faigataʼa te fakahoko ʼo he akonaki ʼe fakafuafua lelei.
14. ʼE lava feafeaʼi ki te ʼu tāmai pe ko te ʼu faʼe ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau, ke nātou fakafuafua lelei te akonakiʼi ʼo tanatou fānau?
14 ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ko “he tama ʼe tuku ke faʼitaliha ʼe ina fakaufiufi anai tana faʼe.” (Tāʼaga Lea 29:15) ʼE tokoni ia Sehova ʼAtua kia koutou moʼo fakatuʼutuʼu he ʼu lekula pea mo fakamaʼua ki takotou fānau ke nātou mulimuli kiai. Koia ʼaua naʼa koutou tukugakoviʼi ia koutou, peʼe koutou fakahemala ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia, peʼe koutou tuʼania. (Tāʼaga Lea 1:8) ʼAua naʼa koutou meʼa noaʼi te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu. (Tāʼaga Lea 13:24) Koutou faiga ke koutou fakapotopoto, mo fai fakalelei takotou ʼu fakatuʼutuʼu, pea mo koutou pipiki maʼu ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia. ʼAki te temi, ʼe mulimuli anai takotou fānau ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia. Kae ʼe lelei hakotou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e takotou fānau ʼi tonatou loto. ʼE ʼui fēnei e te tāmai ʼe ina taupau tokotahi tana fānau: “ ʼE tonu ke ʼau fakafuafua lelei taku akonakiʼi ia nātou, ʼo ʼau fai ʼaki he lotomahino, ʼuhi ko tonatou lotomamahi ʼi te kua mate ʼo tanatou faʼe. ʼE ʼau palalau mo nātou ʼi te ʼu temi faigamālie fuli. ʼE ʼi ai te ʼu ‘lakaga ʼe mātou palalau ai ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi tonatou loto’ mokā mātou fai te kuka ʼi te afiafi. ʼE ko te ʼu temi ʼaia ʼaē ʼe nātou fakahā mai ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto.”
15. Koteā te ʼu palalau ʼaē ʼe mole tonu ke fai e he tahi kua mavete mo tona ʼohoana?
15 Kapau kua koutou mavete, pea ʼe mole hoko anai he meʼa lelei mo kapau ʼe mole koutou fakaʼapaʼapa ki tokotou ʼohoana ʼāfea. Ko te ʼu kē faka taumatuʼa ʼe ko he meʼa fakaloto mamahi ki te fānau pea ʼe mole nātou toe fakaʼapaʼapa anai kia koulua toko lua. Koia, ʼaua naʼa koutou fai he ʼu palalau ohage ko te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE ke hage pe ko tau matuʼa!” Tatau aipe pe koteā te mamahi ʼaē neʼe fai atu e tokotou ʼohoana ʼāfea, kae ʼe mole tonu ke galo kia koutou ʼe ko ia te tāmai pe ko te faʼe ʼo takotou tamasiʼi, pea ʼe ʼaoga ke ʼofa ki ai tana tāmai mo tana faʼe, mo nā tokaga ki ai, pea mo akonakiʼi ia ia.b
16. ʼI te ʼu loto fale ʼaē ʼe ko te tokotahi ʼaē ʼe ina taupau te fānau, koteā te ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumālie ʼaē ʼe tonu ke fakapipiki tuʼumaʼu ki te akonaki ʼo te fānau?
16 Ohage ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te ʼu ʼuluaki kapite, ko te akonaki ʼe faka ʼuhiga ki te ako pea mo te palalau ki te fānau, kae mole gata pe ki tona fakatūʼa. ʼE mole hoko anai he ʼu fihifihia mo kapau ʼe ʼi ai he polokalama lelei ʼo he ako fakalaumālie. (Filipe 3:16) ʼE maʼuhiga takita kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono faka Kilisitiano. (Hepeleo 10:24, 25) ʼE toe maʼuhiga foki ke fai he ako Tohi-Tapu ʼo tokotou famili ʼi te vāhaʼa fuli. ʼE moʼoni, ʼe mole ko he meʼa faigafua te fai tuʼumaʼu ʼo te ako ʼaia. ʼE ʼui fēnei e te faʼe ʼe ina fakahoko lelei tona maʼua: “Ka ʼosi takotou gāue ʼi te ʼaho katoa, ʼe koutou loto ke koutou ʼai hakotou kiʼi mālōlō. Kae ʼi toku ʼatamai ʼe ʼau teuteu ki te ako mo taku taʼahine, heʼe ʼau ʼiloʼi ʼe ko he meʼa ʼe tonu ke fai. ʼE ina leleiʼia moʼoni tamā ako tau faʼe!”
17. Koteā ʼaē ʼe tou mahino ʼaki te ako lelei ʼaē neʼe fai kia Timoteo, te kaumeʼa ʼo Paulo?
17 Ko te kaumeʼa ʼo Paulo, ko Timoteo, neʼe akoʼi age e tana faʼe pea mo tana kui fafine te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu—kae mole ko tana tāmai. Kae neʼe liliu ia Timoteo ko he Kilisitiano neʼe lelei ʼaupito! (Gāue 16:1, 2; 2 Timoteo 1:5; 3:14, 15) ʼE mahino papau ia ʼe feala ke koutou fakaʼamu ʼe koutou maʼu anai he ʼu fua lelei, ʼi takotou faiga ʼaē ke koutou taupau takotou fānau ʼi “te akonaki pea mo te manatu ʼa Sehova.”—Efesi 6:4.
KOUTOU TAUʼI TAKOTOU LOGO ʼAĒ ʼE KOUTOU NOFO TOKOTAHI
18, 19. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke logoʼi ai e he tāmai pe ko he faʼe tana nofo tokotahi? (b) Koteā te ʼu tokoni ʼaē ʼe foaki mai moʼo lolomi te ʼu holi ʼo te kakano?
18 Neʼe lāuga fēnei te fafine: “Ka ʼau tau ki fale pea ʼe ʼau ʼiloʼi ʼe ʼau tokotahi, kae tāfito ʼi te temi ʼaē kua momoe ai taku ʼu tamaliki, ʼe ko te temi ʼaia ʼaē ʼe ʼau logoʼi ʼaupito ai taku nofo tokotahi.” ʼE moʼoni, ko te logoʼi ʼaē ʼi tokita loto ʼe kita nofo tokotahi, ʼe ko te fihifihia lahi ʼaia ʼaē ʼe ʼiloʼi e te ʼu tāmai pe ko te ʼu faʼe ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau. Neʼe fakatupu te tagata mo te fafine, ʼaki te loto ʼaē ke fakatahi mo he tahi, pea ke nā leleiʼia te ʼu felogoi ʼo te nofo ʼohoana. Kae ko he tagata pe ko he fafine ʼe ina logoʼi tana nofo tokotahi, ʼe faiga anai koa ke ʼohoana? ʼI te temi ʼo te ʼapositolo ko Paulo, ko ʼihi fafine vitua neʼe kei finemui, neʼe nātou tuku “tonatou ʼu holi ki te ʼu felāveʼi fakasino ke nātou fakamavete nātou pea mo Kilisito.” (1 Timoteo 5:11, 12) ʼE mole koutou maʼu anai he ʼu fua lelei, mo kapau ʼe koutou faka maʼuhigaʼi fau te ʼu holi ʼo te kakano ʼi te ʼu meʼa fakalaumālie.—1 Timoteo 5:6.
19 Neʼe ʼui fēnei e te tagata Kilisitiano: “ ʼE mālohi te ʼu holi ki te ʼu felāveʼi fakasino, kae ʼe feala hakotou lolomi te ʼu holi ʼaia. Kapau ʼe koutou manatu ki he ʼu meʼa feiā, pea ʼe mole tonu ke koutou tuʼu ai. ʼE tonu ke koutou tekeʼi te ʼu manatu ʼaia. ʼE toe tokoni atu foki kia koutou takotou manatu ʼaē ki takotou fānau.” ʼE tokoni mai te Folafola ʼa te ʼAtua: ‘Koutou fakamate te ʼu koga ʼo tokotou sino ʼo ʼuhiga mo te manako ki te ʼu felāveʼi fakasino.’ (Kolose 3:5) Kapau ʼe koutou fia lolomi tokotou fia kai, ʼe koutou lau anai koa he ʼu nusipepa ʼe fakahā ai te ʼu paki ʼo he ʼu meʼa kai lelei, peʼe koutou fakatahi anai koa mo he ʼu hahaʼi ʼe palalau tuʼumaʼu ki te meʼa kai? Kailoa! ʼE toe feiā ʼo ʼuhiga mo te ʼu holi fakasino.
20. (a) Koteā te tuʼutāmaki ʼe hoko kia nātou ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou ʼohoana mo he tahi ʼe mole ʼi te moʼoni? (b) ʼI te ʼuluaki sēkulō pea mo te temi ʼaenī, neʼe tauʼi feafeaʼi e te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe mole toe ʼohoana tanatou nofo tokotahi?
20 Ko ʼihi Kilisitiano neʼe nātou fakatahi mo te ʼu hahaʼi ʼe mole ʼi te moʼoni, ke feala hanatou ʼohoana. (1 Kolonito 7:39) Kae neʼe fakatokatoka ai koa tonatou fihifihia? Kailoa ia. Neʼe ʼui fēnei e te fafine Kilisitiano kua mavete: “ ʼE ʼi ai te meʼa ʼe kovi age ʼi te nofo tokotahi, ʼe ko te ʼohoana mo he tahi ʼo te mālama!” ʼE mahino ia neʼe logoʼi e te ʼu fafine vitua Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō tanatou nonofo tokotahi, kae neʼe maʼumaʼua te ʼu fafine popoto ʼaia ‘ ʼi te tali kāiga ki te ʼu matāpule, mo fufulu te ʼu vaʼe ʼo te kau maʼoniʼoni, pea mo tokoni kia nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli mamahi.’ (1 Timoteo 5:10) ʼO toe feiā aipe mo te kau Kilisitiano agatonu ʼo te temi ʼaenī ʼaē neʼe nātou atalitali lolotoga ni ʼu taʼu ke nātou maʼu honatou ʼohoana ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe nātou fai mo nātou he ʼu meʼa ke feala ai honatou maʼumaʼua. Neʼe kamata ʼaʼahi e te tuagaʼane vitua ʼe taʼu 68 te tahi ʼu fafine vitua, ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe ina logoʼi ai ʼe nofo tokotahi. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau fakatokagaʼi ʼi taku fai te ʼu ʼaʼahi ʼaia, mo taku fai te ʼu gāue ʼo toku loto fale pea mo taku tokaga ki toku maʼuli fakalaumālie, ʼe mole he temi ʼe ʼau logoʼi ai taku nofo tokotahi.” Ko te akoʼi ki te hahaʼi pe koteā te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe ko he gāue ʼe lelei tāfito pea mo ʼaoga.—Mateo 28:19, 20.
21. ʼE tokoni feafeaʼi te faikole pea mo te fakakaugā lelei ki te tauʼi ʼo te nofo tokotahi?
21 ʼE mahino ia ʼe mole feala ke pulihi feiā te logoʼi ʼaē e he tahi tana nofo tokotahi. Kae ʼe feala ke ina kātakiʼi ʼaki te mālohi ʼaē ʼe haʼu mai ia Sehova. ʼE maʼu anai e he Kilisitiano te mālohi ʼaia mo kapau “ ʼe ina haga fai he ʼu kole mamahi pea mo he ʼu faikole ʼi te po mo te ʼaho.” (1 Timoteo 5:5) Ko te ʼu kole mamahi ʼe ko he ʼu kole fakamalotoloto, ei, ko he kole ʼe kita fai ke tokoni mai he tahi kia kita, ʼo lagi kita fai ʼaki he ʼu kalaga mālohi pea mo kita tagi. (Vakaʼi ia Hepeleo 5:7.) ʼE ko he meʼa lelei anai kia koutou mo kapau ʼe koutou fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto kia Sehova ʼi te “ ʼaho mo te po.” Pea tahi ʼaē, kapau ʼe koutou fakatahi mo he ʼu hahaʼi lelei, pea ʼe mole koutou logoʼi anai takotou nofo tokotahi. ʼAki te ʼu hahaʼi lelei ʼaia, ʼe koutou logo anai ki “te palalau lelei” pea mo fakaloto mālohi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Tāʼaga Lea 12:25.
22. Koteā te ʼu manatu ʼaē ka tokoni anai ki he tahi ʼe ina logoʼi ʼi ʼihi temi tana nofo tokotahi?
22 Kapau ʼi ʼihi temi, ʼe koutou logoʼi takotou nofo tokotahi, heʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia, pea ʼe tonu ke koutou manatuʼi ʼe mole he tahi ʼe hāo mai te ʼu fihifihia. Kae ko “te famili katoa ʼo tokotou ʼu tēhina” ʼe nātou tau mo te ʼu mamahi kehekehe. (1 Petelo 5:9) ʼAua naʼa koutou manatu ki te ʼu temi ki muʼa atu. (Tagata Tānaki 7:10) Koutou fakatokagaʼi te ʼu lelei ʼaē ʼe koutou maʼu. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, koutou faiga mālohi ke koutou taupau takotou agatonu pea mo fakafiafia te loto ʼo Sehova.—Tāʼaga Lea 27:11.
TE TOKONI ʼAĒ ʼE FEALA KE FOAKI E ʼIHI
23. Koteā te maʼua ʼo te kau Kilisitiano ki te ʼu faʼe peʼe ki te ʼu tāmai ʼi te kokelekasio ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau?
23 ʼE maʼuhiga te lagolago pea mo te tokoni ʼo totatou ʼu kaumeʼa Kilisitiano. ʼE ʼui fēnei ia Sake 1:27: “Ko te tauhi ʼaē ʼe maʼa pea mo heʼe mele ʼi te manatu ʼo totatou ʼAtua pea mo Tāmai, ʼe koia ʼaenī: ko te tokaga ki te ʼu fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe mo te kau fafine vitua ʼi tonatou ʼu mamahi.” Ei, ʼe maʼua ki te kau Kilisitiano ke nātou tokoni ki te ʼu famili ʼaē ʼe taupau tokotahi e te tāmai pe ko te faʼe tana fānau. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke tou fai?
24. Kapau ʼe nātou nonofo ʼi te faigataʼaʼia, ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe feala ke tou tokoni ai ki te ʼu fānau ʼaē ʼe taupau tokotahi e he tāmai pe ko he faʼe?
24 ʼE feala ke tou tokoni kia nātou ʼi te faʼahi fakakoloa. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko ʼaē ʼe ina maʼu te ʼu koloā ʼo te malamanei ʼaenī pea mo sio ki tona tēhina ʼe nofo ʼi te faigataʼaʼia pea ina pupunu te matapā ʼo te ʼu ʼofa mamahi, ʼe nofo feafeaʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua ia te ia?” (1 Soane 3:17) Ko te kupu faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “sio,” ʼe mole faka ʼuhiga pe ki he sio fakavilivili, kae ʼe ko he fakasiosio fakalelei. Ko tona faka ʼuhiga, ko he Kilisitiano manavaʼofa ʼe lagi tonu ʼuluaki, ke ina ʼiloʼi lelei te ʼu ʼaluʼaga pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te famili. ʼE lagi ʼaoga kia nātou he falā. ʼE lagi ʼaoga ki ʼihi famili ke gaohi he ʼu meʼa ʼi tonatou loto fale. Peʼe lagi nātou leleiʼia anai ke fakaafe nātou ki he kakai pe ko he fakatahitahi mo he ʼu tēhina mo tuagaʼane.
25. ʼE lava fakahā feafeaʼi e te kau Kilisitiano tonatou manavaʼofa ki te ʼu faʼe peʼe ki te ʼu tāmai ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau?
25 Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼui fēnei ia 1 Petelo 3:8: “Ke koutou manatu tahi, ke koutou femahinoʼaki, ʼo koutou femaʼuʼaki ʼi te ʼofa fakatautehina, ʼo koutou fonu ʼi he manavaʼofa.” Neʼe ʼui fēnei e te faʼe ʼe ina taupau tokotahi tana ʼu tamaliki e toko ono: “ ʼE ko he ʼaluʼaga faigataʼa, pea ʼi ʼihi temi neʼe ʼau lotovaivai ai. Kae ʼi te ʼu lakaga ʼaia neʼe ʼi ai tuʼumaʼu he tēhina peʼe ko he tuagaʼane neʼe ina ʼui fēnei mai: ‘Joan, ʼe lelei tau gāue pea ʼe ke maʼu anai hona ʼu fua lelei.’ ʼE ko he tokoni fakaloto mālohi te ʼiloʼi ʼaē ʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi ʼe nātou manatuʼi koutou, pea mo nātou tuʼania ʼo ʼuhiga mo koutou.” ʼE feala ki te ʼu fafine Kilisitiano ʼaē kua matutuʼa, ke nātou tokoni ki te ʼu fafine ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau, ʼo nātou fagono kia nātou mokā nātou palalau age ki honatou ʼu fihifihia ʼe faigataʼa hanatou fakahā ki he tagata.
26. ʼE lava tokoni feafeaʼi te ʼu tēhina ki te ʼu fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai?
26 ʼE ʼi ai te tahi ʼu faʼahi ʼe feala ke tokoni ai te ʼu tēhina ʼo te kokelekasio. Neʼe ʼui fēnei e te tagata agatonu ko Sopo: “Neʼe ʼau hāofaki . . . te foha ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo ia ʼaē neʼe mole he tahi neʼe tokoni age kia ia.” (Sopo 29:12) ʼE toe feiā ia ʼaho nei, ko ʼihi tēhina ʼe nātou tokaga fakamalotoloto ki te ʼu fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai, pea mo nātou fakahā “te ʼofa [moʼoni] ʼaē ʼe haʼu mai he loto ʼe maʼa,” ʼo mole nātou fai te faʼahi ʼaia ʼaki he ʼu manatu kovi. (1 Timoteo 1:5) ʼE mole nātou līaki anai tonatou famili, kae ʼe lagi nātou fakatuʼutuʼu ʼi ʼihi temi ke nātou fai faka mafola mo te kau tūpulaga ʼaia, peʼe nātou fakaafe nātou ke nātou kau ki tanatou ako faka famili peʼe ki he temi mālōlō. Ko te taʼi manavaʼofa ʼaia ʼe feala hana hāofaki he tamasiʼi ʼe hala mo tāmai ke ʼaua naʼa ina fai he aga ʼe kovi.
27. Koteā te tokoni ʼaē ʼe feala ke tou ʼiloʼi papau ʼe maʼu anai e te ʼu tāmai peʼe ko te ʼu faʼe ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau?
27 Moʼo fakaʼosi, ʼe ko he ʼu maʼua ʼo te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau, ke nātou ‘ ʼamo tanatou ʼāmoga,’ ko tona faka ʼuhiga ke nātou fakahoko tonatou ʼu maʼua. (Kalate 6:5) Kae ʼe nātou maʼu te ʼofa ʼo tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane Kilisitiano pea mo te ʼofa ʼo Sehova ʼAtua totonu. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sehova: “ ʼE tokoni ia ki te foha ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo te fafine vitua.” (Pesalemo 146:9) ʼAki Tana tokoni ʼofa, ʼe feala ke lava lelei te ʼaluʼaga ʼo te ʼu famili ʼaē ʼe taupau tokotahi e he tāmai pe ko he faʼe.
a Kapau ʼe faitama he taʼahine Kilisitiano ʼuhi ko he aga heʼeʼaoga neʼe ina fai, ʼe mole faka lākatonuʼi anai e te kokelekasio te meʼa ʼaē neʼe ina fai. Kae kapau ʼe fakahemala, pea ʼe feala ke tokoni kia ia te ʼu tagata ʼāfea pea mo nātou ʼo te kokelekasio.
b ʼE mole tou talanoa ki te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ke puipui ai te tamasiʼi mai he tāmai pe ko he faʼe ʼe ina gaohi koviʼi ia ia. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe faiga e tokotou ʼohoana ke fakavaivaiʼi tokotou ʼuhiga pule, ʼo lagi ina faiga ke mavae te fānau mai ia koutou, pea ʼe lagi lelei hakotou palalau mo hokotou ʼu kaumeʼa ʼe nātou ʼiloʼi lelei te faʼahi ʼaia, ohage ko te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, ke nātou foaki atu he ʼu tokoni moʼo fakatokatoka te faʼahiga ʼaluʼaga ʼaia.