Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 15/6 p. 26-29
  • Te Faitotonu Moʼoni ʼe Hoko ʼAfea Pea Mo Feafeaʼi Anai?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Faitotonu Moʼoni ʼe Hoko ʼAfea Pea Mo Feafeaʼi Anai?
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Mole Fakahoko Fakalelei Te Faitotonu
  • Te ʼu Faifakamāu Fakatagata Pea Mo Tanatou ʼu Hala
  • “Ko ʼAu, Sehova, ʼe ʼAu ʼOfa Ki Te Faitotonu”
  • Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Sehova—Tou Fakahā Te Faitotonu Pea Mo Te Agatonu
    Te Tule Leʼo—1998
  • Ko Sehova—Te Matapuna ʼo Te Faitotonu Moʼoni Pea Mo Te Agatonu
    Te Tule Leʼo—1998
  • Ko Sehova—ʼE ʼOfa Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Totonu Mo Te Faitotonu
    Te Tule Leʼo—1996
  • ʼE Hoko Anai Te Faitotonu Ki Te Hahaʼi Fuli
    Te Tule Leʼo—1998
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 15/6 p. 26-29

Te Faitotonu Moʼoni ʼe Hoko ʼAfea Pea Mo Feafeaʼi Anai?

KO IA ʼaē ʼe mole hana hala, ʼe mole tonu ke ina tuʼaniaʼi te faitotonu moʼoni. Ei, ʼi te teitei potu fuli pe, ko te hahaʼi ʼe nātou loto fakafetaʼi mo kapau ʼe maʼu ʼi tonatou fenua he fakatuʼutuʼu faifakamāu ʼe ina faiga ke ina fakahoko fakalelei te faitotonu. ʼE kau ki te fakatuʼutuʼu ʼaia te ʼu lao, mo he kau polisi ʼe nātou tokaga ke fakalogo te hahaʼi ki te ʼu lao ʼaia, pea mo he ʼu telepinale ʼe nātou fakahoko te faitotonu. ʼE fakaʼapaʼapa te kau Kilisitiano moʼoni ki te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu lao ʼi te fenua ʼaē ʼe nātou nonofo ai, ʼo nātou manatuʼi te fakatotonu ʼo te Tohi-Tapu ke nātou “fakalogo . . . ki te ʼu pule māʼoluga.”​—Loma 13:​1-7.

Kae ʼi te ʼu fenua kehekehe, ko te ʼu fakatuʼutuʼu faifakamāu neʼe hoko ai te ʼu hala fakatupu lotomamahi pea mo fakaufiufi.a Neʼe mole nātou fakatūʼa ia ia ʼaē neʼe hala pea neʼe mole nātou puipui ia ia ʼaē neʼe mole hana hala, kae ʼi ʼihi temi neʼe nātou fakatūʼa te ʼu hahaʼi ki he ʼu hala neʼe mole nātou fai. Ko ʼihi hahaʼi neʼe pilisoniʼi lolotoga ni ʼu taʼu, kae neʼe faka ʼāteaina nātou ʼi muʼa ʼo te katoa ʼo tonatou temi fakatūʼa, he neʼe mole ʼiloʼi papau peʼe nātou hala pea mo moʼoni te ʼu tukugakovi ʼaē neʼe fai kia nātou. Koia ko te tokolahi ʼe nātou feʼekeʼaki: ʼE feala anai koa ʼi he ʼaho ke fakahoko te faitotonu moʼoni ki te hahaʼi fuli pe? Kapau ʼe feala, pea ko ʼafea ʼaē ka hoko ai pea ʼe hoko feafeaʼi anai? Ko ai ʼaē ʼe feala ke tou falala ki ai moʼo puipui ia ia ʼaē neʼe mole ina fai hana hala? Pea koteā koa te ʼamanaki kia nātou ʼaē neʼe fai kiai he ʼu tukugakovi hala?

Neʼe Mole Fakahoko Fakalelei Te Faitotonu

ʼI te ʼu taʼu 1980, neʼe hoko ʼi Siamani “te faifakamāu fakaofoofo ʼi te hili ʼo te temi tau,” neʼe fakatūʼa ai te fafine ke pilisoniʼi ʼo aʼu ki tona mate, he neʼe ina matehi tana ʼu taʼahine e toko lua. Kae hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe toe vakaʼi te ʼu tukugakovi ʼaē neʼe fai kia ia, pea neʼe toe faka ʼāteaina ʼo fakatalitali ki he tahi fakamāu. Neʼe tala e te sulunale Die Zeit ʼi te taʼu 1995, ʼi te ʼuluaki fakamāu ʼaē neʼe fai “neʼe feala ke faihala te telepinale.” ʼO aʼu ki te temi ʼaē neʼe tohi ai te alatike ʼaia, neʼe nofo te fafine ʼi te fale pilisoni lolotoga taʼu e hiva kae neʼe mole ʼiloʼi papau pe neʼe ko ia ʼaē neʼe ina fai te fakapō ʼaia peʼe kailoa.

ʼI te tahi po ʼo te māhina ʼo Novepeli 1974, ʼi te kolo ko Birmingham, ʼi Pilitania, neʼe pa te ʼu foʼi pulu e lua, ʼo mamate ai te toko 21 hahaʼi. Neʼe tohi e Chris Mullen, ʼaē ʼe kau ki te Puleʼaga, ʼo ina ʼui “ ʼe mole galoʼi anai te meʼa ʼaia e he tahi ʼi Birmingham.” Ki muli age, “neʼe tukugakoviʼi hala te ʼu tagata e toko ono, ʼo ʼui ko nātou ʼaē neʼe nātou fai te fakapō lahi ʼaupito ʼaia ʼi te hisitolia ʼo Pilitania.” Ki muli age, neʼe molehi tanatou fakatūʼa​—kae neʼe kua taʼu 16 tanatou nonofo ʼi te fale pilisoni!

Ko te avoka, ko Ken Crispin, neʼe ina fakamatala te meʼa neʼe hoko pea neʼe “lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakaukauʼi e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole hona fakatatau ʼi te hisitolia ʼo te faifakamāu ʼo Ositalalia.” Neʼe mālōlō te taumatuʼa ʼi te vaʼe moʼuga ʼo Ayers Rock pea neʼe puli ai tanā kiʼi tamasiʼi, ʼo mole toe maʼu. Neʼe tukugakoviʼi ʼe ko tana faʼe ʼaē neʼe ina fakapogi te kiʼi tamasiʼi, neʼe fai te ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo ia pea neʼe fakatūʼa te fafine ke pilisoni ʼi tona maʼuli katoa. ʼI te taʼu 1987, hili kiai taʼu e tolu ʼi tana nofo ʼi te fale pilisoni, neʼe fai te ʼu kumi pea neʼe maʼu atu ʼe mole feala ke fakatūʼa te fafine ʼaia ʼaki te ʼu tukugakovi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo ia. Neʼe fakamavae ia ia ʼi te fale pilisoni pea neʼe molehi tona fakatūʼa.

Ko te taʼahine ʼe taʼu 18 neʼe nofo ʼi te potu toga ʼo Amelika, neʼe fakapogi ʼi te taʼu 1986. Neʼe tukugakoviʼi te tagata ʼe taʼu 50, ʼo fai te ʼu fakamoʼoni neʼe ʼui ko ia ʼaē neʼe ina fakapogi, pea neʼe fakatūʼa ki te mate. Neʼe nofo ia taʼu e ono ʼi te fale pilisoni ʼo nātou ʼaē ka matehi, pea ki muli age neʼe maʼu te ʼu fakamoʼoni ʼe mole ko ia ʼaē neʼe ina fakapogi.

ʼE tahitahiga koa te hoko ʼo te ʼu faihala ʼaia ʼo te ʼu faifakamāu? ʼE ʼui fēnei e David Rudovsky, ʼo te univelesitē ʼaē ʼe ako ai te Lao ʼi Pennsylvanie: “Kua taʼu 25 taku kau ki te faifakamāu pea neʼe lahi te ʼu fakamāu ʼaē neʼe ʼau sio kiai. ʼI taku manatu, ko nātou ʼaē neʼe fakatūʼa, ʼi tona ʼuhiga moʼoni neʼe mole nātou lākahala . . . ʼE ʼau fakafuafua ko te lagi toko 5 peʼe toko 10 ʼi te teau.” ʼE fai e Crispin te fehuʼi fakaofoofo ʼaenī: “ ʼE ʼi ai koa he tahi ʼu hahaʼi ʼe mole nātou lākahala ʼe nātou nonofo lotomamahi ʼi te ʼu fale pilisoni?” He koʼe koa ʼe hoko he ʼu hala feiā?

Te ʼu Faifakamāu Fakatagata Pea Mo Tanatou ʼu Hala

Neʼe tala fēnei e te Telepinale Pilitania ʼi te taʼu 1991: “ ʼE mole tonu ke tou manatu ʼe haohaoa te ʼu fakatuʼutuʼu fakatagata fuli.” ʼE feala ke totonu he telepinale faifakamāu pea mo feala hatatou falala kiai, mo kapau ʼe toe feiā mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu pea mo gāue ai. Kae ʼe faihala te hahaʼi, ʼe mole nātou agatonu, pea ʼe nātou fakapalatahi. Koia, ʼe mole tonu ai ke tou punamaʼuli mokā hoko he ʼu tōtō feiā ʼi te ʼu faifakamāu. Koutou fakatokagaʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē ʼe hoa mai.

ʼE ʼui e te tuʼi fakamāu ko Rolf Bender ʼi Siamani, ko te 95 ʼi te teau ʼo te ʼu faifakamāu, ʼe maʼuhiga ʼaupito ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamatala e te kau fakamoʼoni. Kae ʼe feala koa ke tou falala tuʼumaʼu ki te ʼu fakamatala ʼaia? ʼE mole ko te manatu ʼa te tuʼi fakamāu ko Bender, heʼe kia ia ko te vaelua ʼo te kau fakamoʼoni ʼaē ʼe ʼōmai ki te telepinale, ʼe mole moʼoni tanatou ʼu fakamatala. Neʼe toe feiā mo te manatu ʼa Bernd Schünemann, te polofesea lahi ʼo te lao ʼi te univelesitē ʼo Munich, ʼi Siamani. Neʼe fakafehuʼi ia ia e te sulunale Die Zeit, pea neʼe ʼui e Schünemann ko te ʼu fakamatala ʼaia ʼa te kau fakamoʼoni, ʼe ko te faʼahiga fakamoʼoni tāfito ʼaia, tatau aipe peʼe mole moʼoni. “ ʼI taku manatu ʼe faihala tāfito te ʼu faifakamāu heʼe falala te tuʼi fakamāu ki te ʼu fakamatala loi ʼa te kau fakamoʼoni.”

ʼE feala pe ke faihala te kau fakamoʼoni; ʼo toe feiā aipe mo te kau polisi. Tāfito la mokā hoko he meʼa ʼe lave kovi ki te hahaʼi, ʼe maʼua ai ki te kau polisi, ʼaki te fakaneke ʼa te hahaʼi, ke nātou pilisoniʼi he tahi. ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ko ʼihi polisi neʼe nātou faʼu he ʼu fakamoʼoni peʼe nātou fakakinauʼi he tahi ʼe nātou mahalohalo kiai, ke ina tala ko ia ʼaē neʼe ina fai te agakovi ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe faka ʼāteainaʼi ai te ʼu tagata e toko ono ʼaē neʼe ʼui ko nātou ʼaē neʼe nātou faka paʼulu te ʼu foʼi pulu ʼi Birmingham, koʼeni te kupu tāfito ʼaē neʼe tohi ʼi te nusipepa The Independent: “Neʼe Fakatūʼa Hala Te Toko Ono ʼUhi Ko Te Aga Fakahehema ʼa Te Kau Polisi.” Peʼe ohage ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te sulunale The Times: “Neʼe loi te kau polisi, neʼe nātou fai te ʼu fakatuʼutuʼu kākā, pea neʼe nātou kākāʼi te hahaʼi.”

ʼI te tahi ʼu faʼifaʼitaki, ko te fakapalatahi ʼe lagi ina fakaneke te kau polisi pea mo te hahaʼi ke nātou tukugakoviʼi he tahi ʼuhi ko tona lanu, pe ko tana lotu, pe ko tona fenua. Ohage ko tona ʼui e te U.S.News & World Report, ko te fakatokatoka ʼo he aga ʼe kovi ʼe feala ke liliu ko “he meʼa fakapalatahi, ka mole ko he meʼa ia ʼe fai ʼaki te moʼoni.”

Ka fakamāuʼi e te telepinale he meʼa neʼe hoko, pea ʼe feala ke mulimuli tana ʼu tonu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e te kau fakamoʼoni pea mo te ʼu fakamoʼoni faka scientifiques. ʼI te faʼahi faka tōketā ʼaē ʼe fakaʼāsili tona faigataʼa, ʼe feala ke kole ki te tuʼi fakamāu peʼe ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe fili ki te fakamāu, ke nātou fakafuafua peʼe hala peʼe kailoa ia ia ʼaē ʼe fakamāuʼi, ʼo mulimuli ki te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe maʼu ʼaki te fana peʼe ko te ʼu pulu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi, peʼe ko te ʼu fakaʼiloga ʼo te ʼu kauʼi tuhi, mo te faʼahiga faitohi, mo te toto, mo te lanu ʼo te fuluʼi ulu, mo te faʼahiga moʼi kie ʼaē neʼe maʼu, peʼe ko te code génétique. Neʼe fakatokagaʼi e te avoka, neʼe hoko ʼi te ʼu telepinale “te ʼu tuʼuga fakamatala ʼo te hahaʼi popoto ʼe faigataʼa ʼaupito ki he tahi ke mahino kiai.”

Pea tahi ʼaē, ʼe fakatokagaʼi e te nusipepa Nature ʼe mole logo tahi fuli te kau tagata popoto ʼo ʼuhiga mo te fakamahino ʼo te ʼu fakamoʼoni faka tōketā. “ ʼE feala ke mole logo tahi te faʼahi faka tōketā pea mo te kau popoto.” Meʼa fakaʼofaʼofa, “heʼe lahi te ʼu tukugakovi hala neʼe hoko, ʼuhi ko te hala ʼo te ʼu fakamoʼoni faka tōketā.”

Tatau aipe pe ko te potu fea ʼaē ʼe koutou nonofo ai, kae ko te ʼu fakatuʼutuʼu faifakamāu fuli ʼaē ʼe fakahoko ʼi te temi nei, ʼe hā ai te ʼu hala ʼa te tagata. Koia, ko ai ʼaē ʼe feala ke tou falala ki ai moʼo puipui ia ia ʼaē ʼe mole hana hala? ʼE feala koa ke tou ʼamanaki ʼe fakahoko anai ʼi he ʼaho te faitotonu moʼoni? Pea koteā te ʼamanaki ki te hahaʼi ʼaē neʼe tukugakoviʼi hala?

“Ko ʼAu, Sehova, ʼe ʼAu ʼOfa Ki Te Faitotonu”

Ko Sehova ʼAtua pea mo tona ʼAlo ko Sesu, ʼe nā mahino ki te meʼa ʼaē ʼe tau mo koutou, mo kapau neʼe tukugakoviʼi koutou peʼe ko he tahi ʼo tokotou famili. Ko te aga heʼe faitotonu ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼi te ʼu temi, neʼe ko te matehi ʼo Kilisito ʼi te pou fakamamahi. ʼE fakahā mai kia tatou e te ʼapositolo ko Petelo, ko Sesu “neʼe mole agahala.” Kae neʼe tukugakoviʼi ia ia ʼaki te ʼu fakamoʼoni loi, neʼe ʼui ʼe lākahala, pea neʼe matehi.​—1 Petelo 2:​22; Mateo 26:3, 4, 59-​62.

Koutou fakakaukauʼi age muʼa te meʼa ʼaē neʼe logoʼi e Sehova ʼi te gaohi koviʼi ʼaia ʼo tona ʼAlo! Ko te faitotonu ʼe kau ʼi te ʼu kalitate tāfito ʼo Sehova. ʼE ʼui fēnei mai kia tatou e te Tohi-Tapu: “Ko tana ʼu ala fuli ʼe faitotonu.”​—Teutalonome 32:4; Pesalemo 33:5.

Neʼe foaki e Sehova ki Iselaele he fakatuʼutuʼu fakaofoofo ʼo ʼuhiga mo te fakahoko ʼo te ʼu faifakamāu. Kapau neʼe mate he tahi kae mole ʼiloʼi pe ko ai ʼaē neʼe ina matehi, pea neʼe fai te sakilifisio moʼo fakamolemole te fakapō ʼaē neʼe hoko. Neʼe mole fakamālohiʼi e te hahaʼi te kau tuʼi fakamāu ke nātou fakatokatoka te ʼu kovi fuli ʼaē neʼe hoko, naʼa nātou fakatūʼa hala he tahi. Neʼe mole feala ke fakatūʼa he tahi ʼo ʼuhiga mo he fai fakapō, ʼaki te fakamatala ʼa he tahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko peʼe fakatafito ki te ʼu fakamoʼoni faka scientifiques; neʼe ʼaoga ke ʼi ai he ʼu fakamoʼoni e toko lua peʼe laka atu. (Teutalonome 17:6; 21:​1-9) ʼE hā ʼaki te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī, ko Sehova ʼe ʼi ai tana ʼu lao māʼoluga pea ʼe ina loto ke fakahoko fakalelei te faitotonu. Ei, ʼe ina ʼui fēnei: “Ko ʼau, Sehova, ʼe ʼau ʼofa ki te faitotonu.”​—Isaia 61:8.

ʼE moʼoni, ʼi Iselaele neʼe fakahoko te ʼu fakamāu e te ʼu tagata ʼe nātou agahala ohage pe ko tatou. Neʼe ʼi ai te ʼu faʼahi neʼe mole fakahoko fakalelei ai te lao. Neʼe tohi fēnei e te Hau ko Salomone: “Kapau ʼe ke sio ki te taʼomia ʼo te tagata ʼaē ʼe mole lahi ʼona ʼu koloā, pea mo te molehi ʼo te faifakamāu pea mo te faitotonu ʼaki te mālohi ʼi he tisitilike ʼe puleʼi, ʼaua naʼa ke punamaʼuli ki te faʼahi ʼaia.”​—Tagata Tānaki 5:8.

Neʼe feala pe ke fakatonutonuʼi e Sehova te heʼe faitotonu ʼaē neʼe fai ki tona ʼAlo. ʼI tana ʼiloʼi papau te faʼahi ʼaia, neʼe lotomālohi ai ia Sesu, “ ʼuhi ko te fiafia ʼaē neʼe fakapapau age kia te ia, [pea] neʼe ina kātakiʼi te pou fakamamahi.” ʼO toe feiā pe, ko te ʼamanaki fakafiafia ke tou maʼuli ʼi te palatiso ʼi te pule ʼa te Mesia, ʼaē ka hoko ai te faitotonu moʼoni, ʼe feala ke ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou kātakiʼi, mokā tou logoʼi peʼe hoko kia tatou te heʼe faitotonu ʼi te tuʼu ʼāfea ʼaenī. ʼI tona temi totonu, ʼe fakatonutonuʼi anai e Sehova te ʼu mamahi fuli pe. Māʼia mo te hahaʼi ʼaē neʼe matehi ʼi he fakamāu hala ʼe toe fakatuʼuake anai nātou.​—Hepeleo 12:2; Gāue 24:15.

Kapau neʼe tukugakoviʼi hala tatou, pea ʼe feala ke tou loto fakafetaʼi, heʼe lahi te ʼu fakatuʼutuʼu faifakamāu ʼe ʼi ai tanatou ʼu faka felogoi ʼi te lao, ʼe feala ke tokoni kia tatou moʼo fakatokatoka totatou ʼaluʼaga. ʼE feala ke fakaʼaogaʼi e te kau Kilisitiano te ʼu faka felogoi ʼaia. Kae ʼe nātou manatuʼi te faʼahi ʼaenī: ʼE hā ʼaki te ʼu fakatuʼutuʼu faifakamāu heʼe haohaoa ʼe ʼaoga ke hoko he fetogi lahi ʼi te sosiete fakatagata. Kua vave fakahoko e te ʼAtua ia te faʼahi ʼaia.

ʼE mole kei tuai pea ʼe maumauʼi anai e Sehova te tuʼu ʼo te faʼahiga meʼa heʼe faitotonu ʼaenī, pea mo ina fetogi ʼaki he tuʼu foʼou “ ʼe tonu ke nofo ai te faitotonu.” ʼE feala ke tou falala katoa ʼe fakahoko anai e totatou Tupuʼaga te faitotonu ʼaki tona Hau Faka Mesianike, ko Sesu Kilisito. Kua fakaōvi mai te temi ʼaē ka maʼu ai te faitotonu e te hahaʼi fuli! ʼE tou loto fakafetaʼi lahi ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼaia.​—2 Petelo 3:​13.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼO ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi henī, ʼe mole fakahā e Te Tule Leʼo pe ko ai ʼaē ʼe hala pea ko ai ʼaē ʼe mole hala, pea ʼe mole hikihiki e te nusipepa ʼaenī te fakatuʼutuʼu faifakamāu ʼa he fenua, ʼo ina ʼui ʼe lelei age ʼi he tahi age fenua. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe mole lagolago ki he faʼahiga fakatūʼa ʼe tonu ke fakahoko. ʼE talanoa pe te alatike ʼaenī ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe tohi ai te ʼu meʼa ʼaia.

[Talanoa ʼo te pasina 27]

ʼE hā ʼaki te ʼu fakatuʼutuʼu faifakamāu heʼe haohaoa​—pea mo te ʼu puleʼaga aga fakahehema, mo te lotu aga fakalialia, pea mo te fai fakatau koloā ʼaē ʼe mole kei mulimuli ki he lao​—ʼe ʼaoga ki te hahaʼi he fetogi lahi

[Talanoa ʼo te pasina 28]

Te Fakaloto Fīmālie Mai Te Tohi-Tapu

ʼI Novepeli 1952, ko Derek Bentley pea mo Christopher Craig neʼe nā kaihaʼa te ʼu meʼa ʼi te fale koloā ʼi Croydon, ʼaē ʼe ōvi ki Lonitoni, ʼi Pilitania. Neʼe taʼu 19 ia Bentley pea taʼu 16 ia Craig. Neʼe pāui te kau polisi, pea neʼe fanahi e Craig te tagata polisi ʼo mate ai. Neʼe pilisoniʼi ia Craig lolotoga taʼu e hiva, kae ʼi Sanualio 1953, neʼe tautau te kia ʼo Bentley he neʼe ʼui ko ia ʼaē neʼe ina matehi te tagata polisi.

Ko te tokolua ʼo Bentley, ia Iris, neʼe ina fai te ʼu meʼa lolotoga taʼu e 40 moʼo fakahā neʼe mole ko tona tēhina ʼaē neʼe ina fai te fakapō ʼaia. ʼI te taʼu 1993, neʼe faifakalelei te Puleʼaga, ʼo ina fakahā ai neʼe mole tonu ke tautau te kia ʼo Derek Bentley. Neʼe tohi fēnei e Iris Bentley ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia neʼe hoko, ʼi te tohi Let Him Have Justice:

“Lagi ʼi te taʼu ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te fakapō ʼaia, neʼe felāveʼi ia Derek mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ala . . . Neʼe mole tuʼu mamaʼo te ʼapi ʼo te tēhina ko Lane mo tomatou ʼapi, ʼi te Ala ʼo Fairview pea neʼe ina fakaafe ia Derek ke ʼalu age ki tona ʼapi ʼo fakalogo te ʼu hisitolia ʼo te Tohi-Tapu. . . . Ko te meʼa ʼaē neʼe lelei, he ko te tēhina ko Lane neʼe ʼi ai tana ʼu foʼi fime ʼo te ʼu hisitolia ʼo te Tohi-Tapu, pea neʼe ina ʼavage muʼa kia Derek ke ʼalu mo ia [he neʼe mole poto lautohi] . . . Neʼe ko tana agamāhani, mokā liliu mai ki fale, ke ina fakamatala mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼui age e te tēhina, ohage la kapau ʼe tou mamate pea ʼe toe fakatuʼuake anai tatou.”

Neʼe ʼaʼahi e Iris Bentley tona tokolua ʼi te fale pilisoni ʼi muʼa ʼo tona mate. Neʼe feafeaʼi tona loto? “Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tala age e te tēhina ko Lane neʼe tokoni kia ia ke ina kātakiʼi tona ʼu kiʼi ʼaho fakaʼosi.”​—Ko mātou ʼaē neʼe mātou fakaʼiloga kehe.

Kapau ʼe koutou lotomamahi ʼuhi ko he fakahoko hala ʼo te faitotonu, ʼe lelei anai ke koutou lau pea mo metitasioʼi te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼE feala anai ke koutou maʼu ai he fakaloto fīmālie, koteʼuhi ko Sehova ʼAtua ʼe ko “te Tāmai ʼo te ʼu manavaʼofa pea ko te ʼAtua ʼo te fakaloto fakafimālie fuli, ʼaē ʼe ina fakaloto fīmālieʼi tatou ʼi totatou ʼu mamahi fuli.”​—2 Kolonito 1:​3, 4.

[Paki ʼo te pasina 29]

Neʼe hoko te heʼe faitotonu lahi ʼi te temi ʼaē neʼe matehi ai ia Kilisito

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae