Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 15/9 p. 24-27
  • Te Fakatuʼutuʼu Ke Maʼamaʼa Te Totogi ʼo Te Fafine

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Fakatuʼutuʼu Ke Maʼamaʼa Te Totogi ʼo Te Fafine
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu Pelesepeto Fakapotopoto ʼo Te Tohi-Tapu
  • Ko Ai ʼAē Ka Ina Takitaki Te ʼu Fakatuʼutuʼu?
  • Tou Tekeʼi Te ʼu Aga ʼAē ʼe Mole Ko He ʼu Aga Faka Kilisitiano
  • He ʼu Faʼifaʼitaki ʼo Te Aga Fakapotopoto
  • Te ʼu Fua Lelei ʼo Te Aga Fakapotopoto
  • Kua Kotou Iloʼi Koa?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
  • Tou Teuteu Ke Fua Lelei Te Nofo ʼOhoana
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • Ko Te Tuʼulaga ʼe Tāu Mo Te Fafine ʼi Te ʼu ʼUluaki Kaugana ʼa Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—1995
  • Tou Maʼu He ʼu Felōgoi Lelei Mo Te ʼu Mātuʼa ʼo Tokita ʼOhoana
    Te Tule Leʼo—2010
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 15/9 p. 24-27

Te Fakatuʼutuʼu Ke Maʼamaʼa Te Totogi ʼo Te Fafine

IA ʼAHO nei ohage ko te ʼu temi faka Tohi-Tapu, ʼi ʼihi fenua kapau ʼe fia ʼohoana he tagata pea ʼe fakamaʼua kia ia ke ina foaki he falā ki te famili moʼo totogi ʼo te taʼahine. Neʼe ʼui e Sakopo kia Lapane te tāmai ʼa Lasele, te taʼahine ʼaē neʼe ina fia ʼohoanaʼi, “ ʼE ʼau lotolelei ke ʼau tauhi kia koe ia taʼu e fitu maʼa Lakele tou ʼofafine muli.” (Senesi 29:18) Neʼe manako ia Sakopo kia Lasele ʼo ina lotolelei ai ke ina foaki he totogi ʼe lahi ʼaupito​—ko tona fakatatau ko te litotogi ʼaē neʼe feala ke ina maʼu ia taʼu e fitu! Neʼe tali te faʼahi ʼaia e Lapane kae neʼe ina kākāʼi ia Sakopo ʼo ina faka ʼohoanaʼi ia ia mo Lea, tona ʼuluaki ʼofafine. Ki muli age, neʼe toe kākāʼi e Lapane ia Sakopo. (Senesi 31:41) Neʼe faka maʼuhigaʼi e Lapane te ʼu koloā, pea neʼe tupu ai tona mole kei fakaʼapaʼapaʼi e tona ʼu ʼofafine. Neʼe nā fai te fehuʼi ʼaenī: “ ʼE mole ma hage koa ko he ʼu matāpule kia ia mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe ina fakatau ia māua, pea ʼe haga kai ʼaki te paʼaga ʼaē neʼe foaki maʼa māua?”​—Senesi 31:15.

Meʼa fakaʼofaʼofa, ʼi te malamanei loto mānumānu ʼaenī, ko te tokolahi ʼo te ʼu mātuʼa ʼe nātou hage ko Lapane. Pea ko ʼihi ʼe nātou kovi age ia ia. ʼE ʼui e te nusipepa Afelika, ko ʼihi fai ʼohoana neʼe fakatuʼutuʼu pe ia “ke maʼu paʼaga ai te ʼu tāmai loto mānumānu.” Ko te ʼu fihifihia faka ekonomika ʼe nātou uga te ʼu mātuʼa ke nātou fakaʼaogaʼi tonatou ʼu ʼofafine moʼo fakatokatoka tonatou ʼu faigataʼaʼia faka paʼaga.a

Ko ʼihi mātuʼa ʼe nātou fakaholomuli te fai ʼohoana ʼo tonatou taʼahine, heʼe nātou fakatalitali ke haʼu te tagata ʼaē ka ina foaki anai he paʼaga ʼe lahi age. ʼE feala ke tupu ai he ʼu fihifihia lahi. Neʼe tohi fēnei e te tagata fai sulunale ʼo te potu hahake ʼo Afelika: “Ko ʼihi tūpulaga ʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou feholaki heʼe mole nātou fia foaki te toe totogi lahi ʼaē ʼe fakamaʼua e te ʼu famili.” Ko te fakamaʼua ʼo te toe totogi lahi ʼaia, ʼe tupu ʼaki ai te ʼu fihifihia ohage ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Tahi ʼaē meʼa, ko ʼihi tūpulaga ʼe nātou lava totogi tonatou ʼohoana kae ʼe lahi te ʼu maʼua ʼaē ʼe tonu anai ke nātou huʼi. Ko te tagata ʼo Afelika Saute ʼe gāue ʼi te selevisi faka sosiale, ʼe fakaloto mālohiʼi te ʼu “mātuʼa ke nātou aga fakapotopoto. ʼE mole tonu ke nātou fakamaʼua ke foaki age he toe paʼaga. ʼE tonu ki te taumatuʼa foʼou ke nā maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonā maʼuli . . . Koia he koʼe koa ʼe tonu ke toʼo fuli e te ʼu mātuʼa te falā ʼo te tagata ʼaia?”

ʼE feala feafeaʼi ki te ʼu mātuʼa Kilisitiano ke nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo te aga fakapotopoto mokā nātou fakatuʼutuʼu te falā ʼaē ʼe tonu ke totogi age peʼe foaki age ʼo ʼuhiga mo tanatou taʼahine? ʼE maʼuhiga te faʼahi ʼaia, heʼe fakatotonu fēnei e te Tohi-Tapu: “Ke ʼiloʼi e te tagata fuli pe takotou aga fakapotopoto.”​—Filipe 4⁠:⁠5.

Te ʼu Pelesepeto Fakapotopoto ʼo Te Tohi-Tapu

Tatau aipe peʼe ko te ʼu mātuʼa Kilisitiano ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu te totogi ʼo tanatou taʼahine, peʼe kailoa, kae ʼe ʼa nātou totonu te vakaʼi ʼo te faʼahi ʼaia. Kapau ʼe nātou fili ke totogi tanatou taʼahine, pea ʼe tonu ke nātou fai ʼaki he aga ʼe ʼalutahi mo te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu. ʼE ʼui e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ke ʼāteaina tokotou faʼahiga maʼuli mai te manako ki te paʼaga.” (Hepeleo 13⁠:⁠5) Kapau ko te pelesepeto ʼaia ʼe mole hā lelei ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te totogi ʼo te taʼahine, pea ʼe lagi hā lelei ai ko te ʼu mātuʼa Kilisitiano ʼaia ʼe mole ko he ʼu faʼifaʼitaki lelei. Ko te ʼu tagata ʼaē ʼe ʼi ai honatou ʼu maʼua ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, ʼe tonu ke nātou “aga fakapotopoto,” kae ʼe mole tonu ke nātou ‘manako ki te paʼaga’ peʼe nātou “loto mānumānu ki he ʼu koloā heʼe faitotonu.” (1 Timoteo 3:​3, 8) Kapau ko te Kilisitiano ʼaē ʼe ina fakamaʼua ke foaki age he toe totogi lahi ʼe ina fai ʼaki he loto mānumānu pea ʼe mole fakahemala, ʼe feala ke fakamavae ia ia ʼi te kokelekasio.​—1 Kolonito 5:​11, 13; 6:​9, 10.

ʼUhi ko te ʼu fihifihia ʼaē ʼe tupu ʼaki te loto mānumānu, ko ʼihi puleʼaga neʼe nātou fai he ʼu lao ʼe faka tuʼakoi ai te falā ʼaē ʼe fakamaʼua moʼo totogi ʼaki te taʼahine. Ohage la, ko te lao ʼo te fenua ʼo Togo ʼi te Potu Hihifo ʼo Afelika, ʼe ina ʼui ko te totogi ʼo te taʼahine ʼe “feala ke fai ʼaki he faʼahiga meʼa pe, peʼe ko he falā, peʼe ʼaki te ʼu meʼa ʼaia e lua.” ʼE toe ʼui fēnei e te lao ʼaia: “ ʼE mole tonu ke laka te totogi ʼaia ʼi te 10 000 F CFA (ko te 2 miliona falā).” ʼE liuliuga te fakatotonu ʼa te Tohi-Tapu ki te kau Kilisitiano ke nātou fakalogo ki te lao. (Tito 3⁠:⁠1) Tatau aipe peʼe mole fakamālohiʼi e te puleʼaga ke mulimuli te hahaʼi ki te lao ʼaia, kae ʼe tonu ke fakalogo kiai te kau Kilisitiano moʼoni. ʼE nātou taupau anai he leʼo ʼo loto ʼe maʼa pea ʼe mole nātou fakatupu tūkia anai ki he tahi.​—Loma 13:​1, 5; 1 Kolonito 10:32, 33.

Ko Ai ʼAē Ka Ina Takitaki Te ʼu Fakatuʼutuʼu?

ʼI ʼihi fenua ko te faʼahiga fai ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te totogi ʼo te taʼahine, ʼe lagi fakafeagai ki te tahi pelesepeto maʼuhiga. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu, ʼe ko te maʼua ʼa te tāmai ke ina takitaki te ʼu meʼa ʼo tona loto fale. (1 Kolonito 11:3; Kolose 3:​18, 20) Koia, ko nātou ʼaē ʼe ʼi ai honatou tuʼulaga ʼi te kokelekasio, ʼe tonu ke nātou ‘takitaki lelei tanatou ʼu fānau pea mo tonatou loto fale.’​—1 Timoteo 3:​12.

Kae ʼe lagi ko he agamāhani ʼi tokotou fenua ke tuku ki te ʼu kāiga ʼo te pule famili ke nātou fai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu fai ʼohoana maʼuhiga. Pea ʼe lagi fakamaʼua e te ʼu kāiga ʼaia ke foaki age kia nātou he vahe ʼo te totogi ʼo te taʼahine. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ko he ʼahiʼahi ki te ʼu loto fale faka Kilisitiano. ʼAki te agaʼi fenua, ko ʼihi pule famili ʼe nātou tuku ki tonatou ʼu kāiga ʼaē ʼe mole ko he kau Kilisitiano moʼoni ke nātou fakamaʼua ke foaki age he toe paʼaga moʼo totogi ʼaki te taʼahine. ʼI ʼihi temi neʼe iku te faʼahi ʼaia ki te ʼohoana ʼa te taʼahine Kilisitiano mo he tama ʼe mole tauhi kia Sehova. Kae ko te meʼa ʼaia ʼe fakafeagai ki te fakatotonu ʼaē ʼe fai ki te kau Kilisitiano ke nātou ʼohoana “ ʼi te ʼAliki pe.” (1 Kolonito 7⁠:39) Ko te pule famili ʼaē ʼe ina fakagafua ki tona ʼu kāiga ke nātou fai he ʼu tonu ʼe fakatupu kovi ki te maʼuli fakalaumālie ʼo tana fānau, ʼe mole ko he tēhina ʼe ina “takitaki fakalelei tona loto fale.”​—1 Timoteo 3:4.

Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Apalahamo, te pateliaka ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, e feafeaʼi mo kapau ko te tāmai Kilisitiano ʼe mole ina fakatuʼutuʼu e ia totonu te ʼu talaga ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te fai ʼohoana ʼo tana tamasiʼi? (Senesi 24⁠:​2-4) Kapau ʼe hinoʼi he tahi ke ina fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe vakaʼi anai e te tāmai peʼe mulimuli lelei te tagata ʼaia ki te ʼu pelesepeto fakapotopoto ʼo te Tohi-Tapu. Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu muʼa ki te ʼu mātuʼa ke nātou fakakaukauʼi fakalelei te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana pea mo te totogi ʼo te taʼahine, pea ʼe tonu ke nātou tokaga ke mole nātou mulimuli ki te ʼu agaʼi fenua ʼaē ʼe mole aga fakapotopoto pea ke ʼaua naʼa lahi fau te paʼaga ʼaē ʼe nātou kole ke totogi ʼaki tanatou taʼahine.​—Tāʼaga Lea 22:3.

Tou Tekeʼi Te ʼu Aga ʼAē ʼe Mole Ko He ʼu Aga Faka Kilisitiano

ʼE tauteaʼi e te Tohi-Tapu te fialahi pea mo te “fakahāhā ʼo tokita ʼu koloā.” (1 Soane 2:​16; Tāʼaga Lea 21:4) Kae ko ʼihi hahaʼi ʼaē ʼe kau ki te kokelekasio faka Kilisitiano neʼe nātou fakahā te ʼu aga ʼaia ʼi tanatou teuteuʼi te fai ʼohoana. Ko ʼihi ʼe nātou faʼifaʼitakiʼi te malamanei ʼi tanatou fakahāhā te totogi lahi ʼo te taʼahine peʼe ko te pepa ʼaē ʼe fakamoʼoni ki te totogi ʼaia. ʼI te tahi faʼahi, ʼe ʼui e te filiale ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi Afelika: “Ko ʼihi tagata neʼe mole nātou fai he aga fakaʼapaʼapa, ʼi te mole fakamaʼua ʼaē e te famili ʼo te fafine ke lahi tona totogi, he neʼe nātou ʼui ko tona fakatau ʼe tatau mo te fakatau ʼo he ‘tao.’ ”

Ko ʼihi Kilisitiano neʼe nātou liliu ʼo loto mānumānu pea neʼe fua kovi ai kia nātou. Ohage la, ko te fakamatala ʼaenī ʼe haʼu mai te tahi filiale ʼo te Sosiete Watch Tower: “ ʼE faigataʼa ki te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane selipatea ke nātou ʼohoana. Pea ʼuhi ko te faʼahi ʼaia ʼe fakaʼāsili te kaugamālie ʼo nātou ʼaē ʼe fakamavae ʼi te kokelekasio koteʼuhi neʼe nātou fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Ko ʼihi tēhina ʼe nātou ʼolo ʼo gāue ʼi te ʼu lameni moʼo kumi aulo peʼe kumi taimani, ʼosi ʼaia pea ʼe feala ke nātou fakatau ke maʼu ai hanatou falā moʼo totogi tonatou ʼohoana. ʼE lagi tonu anai ke nātou gāue taʼu katoa peʼe taʼu e lua, peʼe laka age, pea ʼi te agamāhani ʼe nātou liliu ʼo vaivai ʼi te faʼahi fakalaumālie heʼe mole kei nātou fakatahi mo te ʼu tēhina pea mo te kokelekasio.”

Kapau ʼe mole nātou fia tau mo te ʼu fihifihia ʼaia, pea ʼe tonu ki te ʼu mātuʼa Kilisitiano ke nātou faʼifaʼitaki ki te ʼu tēhina pea mo tuagaʼane aga fakapotopoto ʼo te kokelekasio. Logope la neʼe mole maʼu fānau te ʼapositolo ko Paulo, kae neʼe aga fakapotopoto ʼi tona ʼu vāhaʼa mo tona ʼu tēhina. Neʼe tokaga ke ʼaua naʼa liliu ko he kavega ki he tahi. (Gāue 20⁠:33) ʼE mahino ia, ʼi tanatou fakatuʼutuʼu te totogi ʼo tanatou taʼahine, ʼe lelei ke fakatokagaʼi e te ʼu mātuʼa Kilisitiano te faʼifaʼitaki ʼa Paulo ʼaē neʼe mole manatu pe kia ia. ʼI tona fakahagatonu, ko te laumālie maʼoniʼoni neʼe ina uga ia Paulo ke ina tohi fēnei: “Koutou liliu fakatahi ko ʼoku faʼifaʼitaki, ʼu tēhina, pea koutou tokagaʼi ia nātou ʼaē ʼe haʼele ʼo mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe koutou maʼu ia mātou.”​—Filipe 3:​17.

He ʼu Faʼifaʼitaki ʼo Te Aga Fakapotopoto

Kua tokolahi te ʼu mātuʼa Kilisitiano ʼaē neʼe nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo te aga fakapotopoto ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te totogi ʼo te taʼahine. Koutou vakaʼi te hisitolia ʼo Joseph pea mo tona ʼohoana ko Mae ʼaē ʼe nā pionie.b ʼE nā nonofo ʼi te ʼu Motu ʼo Salomon ʼaē ʼe hoko ai te ʼu fihifihia ʼi ʼihi temi ʼuhi ko te totogi ʼo he taʼahine ki te ʼohoana. Ke nā hāo ʼi te ʼu fihifihia ʼaia, neʼe nā fakatuʼutuʼu ke ʼohoana tanā taʼahine ko Helen ʼi te motu neʼe ōvi mai kiai. Neʼe nā toe fai te faʼahi ʼaia mo tana lua taʼahine ko Esther. Neʼe tali e Joseph ke foaki e Peter, te ʼohoana ʼo tona ʼofafine, he kiʼi falā veliveli moʼo totogi ʼaki tona ʼofafine. ʼI te fehuʼi age ʼaē pe koʼe neʼe ina fai te faʼahi ʼaia, neʼe tali fēnei e Joseph: “Neʼe mole ʼau loto ke liliu te totogi ʼaia ko he kavega mamafa ki te ʼohoana ʼo taku ʼofafine, heʼe pionie.”

Ko te tokolahi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo Afelika, neʼe nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo te aga fakapotopoto. ʼI ʼihi potu fenua, ʼi te agamāhani ko te ʼu kāiga ʼe nātou ʼamanaki ke foaki fakatomuʼa kia nātou he vahe lahi ʼo te totogi ʼo te taʼahine. ʼI ʼihi temi ʼe kole ki te tagata ke ina fakapapau ʼe ina foaki anai te falā ʼaē ʼe ʼaoga moʼo totogi ʼo te taʼahine ʼaē ka ʼohoanaʼi e te kiʼi tokolua ʼo tona ʼohoana.

Neʼe kehekehe te meʼa ʼaē neʼe fai e Kossi pea mo tona ʼohoana ko Mara. Mole heʼeki faʼa fualoa neʼe ʼohoana tanā taʼahine ko Beboko mo te tagata taupau feʼaluʼaki ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI muʼa ʼo tanā ʼohoana, neʼe fakaneke e te ʼu kāiga ke fakamaʼua e te ʼu mātuʼa ke foaki age he falā lahi moʼo totogi ʼo tanā taʼahine pea ke foaki kia nātou honatou vahe. Kae neʼe nofo mālohi te taumatuʼa ʼo mole nā tali te ʼu meʼa ʼaia. Neʼe nā palalau fakahagatonu mo te tagata ʼaē neʼe fia ʼohoana mo tanā taʼahine, ʼo nā kole kia ia ke ina foaki age kia nāua he kiʼi falā veliveli pea neʼe nā toe foaki kia ia pea mo tanā taʼahine te vaelua ʼo te falā ʼaia moʼo tokoni ki te teuteuʼi ʼo tanā fai ʼohoana.

ʼE ʼi ai te tahi faʼifaʼitaki ʼi te fenua ʼaia ʼo ʼuhiga mo te finemui Fakamoʼoni ko Itongo. ʼI te kamata neʼe mole lahi te falā ʼaē neʼe kole e tona famili. Kae ko tonatou ʼu kāiga neʼe nātou fakaneke nātou ke nātou hiki te totogi. Neʼe hoko ai te ʼu maveuveu ʼuhi ko te faʼahi ʼaia pea neʼe hage ʼe hoko anai te meʼa ʼaē neʼe loto kiai tonatou ʼu kāiga. Logope la tona umiuminoa, kae neʼe tuʼu ake ia Itongo pea neʼe lea kia nātou ʼaki he aga fakaʼapaʼapa, ʼo ina ʼui kua ina fakatotonu ke ʼohoana mo te tagata Kilisitiano faiva ko Sanze, ohage ko te meʼa ʼaē kua ina fakatuʼutuʼu. Pea ʼaki he lototoʼa neʼe ina ʼui fēnei: “Mbi ke” (ko tona faka ʼuhiga, “ ʼE tou fai ʼaki”) pea neʼe toe nofo. Neʼe lagolago kia ia tana faʼe Kilisitiano ko Sambeko. Neʼe mole toe fai he tahi talaga, pea neʼe ʼohoana te toko lua ʼaia ohage ko te meʼa ʼaē neʼe kua nā fakatuʼutuʼu.

Ki te ʼu mātuʼa Kilisitiano ʼofa ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe maʼuhiga tāfito age ʼi te falā ʼaē ʼe feala ke nātou maʼu ʼi te totogi ʼo tanatou taʼahine. ʼE ʼui fēnei e te tagata ʼi Cameroun: “Ko te faʼe ʼo toku ʼohoana ʼe ina ʼui tuʼumaʼu mai kapau ʼe ʼau fia foaki kia ia he meʼa moʼo totogi ʼaki toku ʼohoana, pea ʼe tonu ke ʼau fakaʼaogaʼi maʼa tana taʼahine.” Ohage la, koutou fakatokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼo Farai pea mo Rudo ʼaē ʼe nā nonofo ʼi Zimbabwe pea ʼe nā fakaʼaogaʼi tāfito tonā temi moʼo faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Logope la ʼe mole nā gāue, kae neʼe nā tuku tanā ʼu taʼahine e toko lua ke nā ʼohoana pea neʼe nā kole he kiʼi vahe veliveli pe ʼo te totogi ʼaē ʼe kole māhani e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Neʼe nā loto ke fiafia tanā ʼu taʼahine ʼi tanā ʼohoana mo he ʼu tagata ʼe ʼoʼofa moʼoni kia Sehova. Neʼe nā fakamahino fēnei, “Kia māua ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito neʼe ko te maʼuli fakalaumālie ʼo tamā ʼu taʼahine pea mo tonā ʼu ʼohoana.” ʼE ko he manatu lelei ʼaupito! ʼE tonu ke vikiʼi te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nātou tuʼaniaʼi te maʼuli fakalaumālie pea mo fakasino ʼo tanatou fānau ʼaē kua ʼohoana.

Te ʼu Fua Lelei ʼo Te Aga Fakapotopoto

Neʼe maʼu te ʼu tapuakina e Joseph pea mo Mae ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu Motu Salomon, ʼuhi ko tanā aga fakapotopoto ʼi te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe nā fai ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼo tanā ʼu taʼahine. Ei, neʼe mole he falā neʼe tonu ke huʼi age e tonā ʼu ʼohoana. Pea neʼe feala ai ki te ʼu taumatuʼa ʼaia ke nā gāue temi katoa lolotoga ni ʼu taʼu ʼi te faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga. ʼI tana toe manatuʼi te meʼa ʼaia, ʼe ʼui fēnei e Joseph: “Ko te ʼu tonu ʼaē neʼe ʼau fai mo toku famili neʼe iku ki te ʼu tapuakina lahi. ʼE moʼoni, ʼi ʼihi temi neʼe lahi ai te ʼu fakaneke ʼaē neʼe fai mai e te hahaʼi ʼaē neʼe mole mahino ki te faʼahi ʼaia, kae ʼe maʼa toku leʼo ʼo loto pea ʼe ʼau loto fiafia heʼe ʼau sio ki taku ʼu fānau ʼe lahi tanā ʼu gāue ʼi te selevisi kia Sehova. ʼE nā toe fiafia foki mo nāua pea ʼe toe feiā mo ʼau pea mo toku ʼohoana.”

Ko te tahi fua lelei ʼe ko te ʼu felogoi lelei ʼaki mo te famili ʼo te ʼohoana. Ohage la, ko Zondai mo Sibusio pea mo tonā ʼu ʼohoana ʼaē ʼe nā tautēhina totonu, ʼe nātou gāue ʼi te filiale ʼo te Sosiete Watch Tower ʼo Zimbabwe. Ko te tāmai ʼo te ʼu fafine ʼaia ʼe mole hana gāue, kae ʼe ko he tagata ʼe pionie temi katoa moʼo faka mafola te evaselio. Lolotoga te ʼu talaga ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te totogi ʼo tona ʼu ʼofafine, neʼe ina ʼui ʼe ina tali anai he faʼahiga meʼa pe ʼe feala anai ke foaki age e te ʼu tagata kia ia. ʼE ʼui e Zondai pea mo Sibusio, “ ʼE ma ʼofa ki te tāmai ʼo tomā ʼu ʼohoana, pea ʼe ma fai anai ia meʼa fuli moʼo tokoni ki ai mo kapau ʼe ʼaoga.”

Ei, ʼe fiafia anai te famili kapau ʼe nātou fai ʼaki he aga fakapotopoto te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te totogi ʼo te taʼahine. Ohage la ʼe mole lahi anai te falā ʼaē ʼe tonu ke huʼi e te taumatuʼa foʼou, pea ʼe faigafua anai kia nāua ke nā fakatuʼutuʼu tonā maʼuli faka taumatuʼa. Ko te faʼahi ʼaia neʼe ina faka fealagia ki te tokolahi ʼo te ʼu taumatuʼa foʼou ke nātou kumi te ʼu tapuakina fakalaumālie, ohage la ko te gāue temi katoa ʼi te fai faka mafola pea mo te fai ʼo ni ʼu tisipulo. Pea ko te faʼahi ʼaia ʼe ina faka kolōliaʼi ia Sehova ʼAtua, te Tupuʼaga ʼofa ʼo te ʼohoana.​—Mateo 24:14; 28:19, 20.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼI ʼihi fenua ʼe mole tatau te faʼahi ʼaia. ʼE ko te ʼu mātuʼa ʼa te taʼahine ʼaē ʼe nātou foaki he falā ki te ʼu kāiga ʼo te tagata ʼohoana.

b Neʼe fetogi te ʼu higoa ʼi te alatike ʼaenī.

[Talanoa ʼo te pasina 27]

NEʼE NĀ TOE MOMOLI TE TOTOGI ʼO TANĀ TAʼAHINE

ʼI ʼihi fenua, ko te hahaʼi ʼe nātou manukiʼi te fafine ʼohoana pea mo tana ʼu mātuʼa mo kapau ʼe veliveli te falā ʼaē neʼe foaki moʼona totogi. Koia ko te fialahi pea mo te fia hā ʼo te famili, ʼe nā uga te famili ke nātou kole he toe totogi lahi. Ko te famili ʼi Lagos ʼi Niselia ʼe ina fakahā mai he faʼifaʼitaki lelei ʼe kehekehe mo te aga ʼaia. Ko Dele, te ʼohoana ʼo te taʼahine ʼo te famili ʼaia, ʼe ina fakamahino fēnei:

“Ko te famili ʼo toku ʼohoana neʼe ina fakahā mai neʼe mole maʼua ke ʼau totogi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga ki te ʼu toʼotoʼoga ʼo te totogi ʼo te fafine, ohage ko te ʼu mutuʼi meʼa ʼe totogi kovi. Māʼiape la mo te temi ʼaē neʼe fakahā ai e toku famili peʼe ko te fia ʼaē neʼe mātou foaki moʼo totogi ʼo te taʼahine, neʼe fehuʼi mai e tanatou tagata fakafofoga: ‘ ʼE koutou loto ki te taʼahine ʼaenī ke liliu ko he fafine ʼohoana peʼe ko hakotou taʼahine?’ Pea neʼe tali fakatahi e toku famili: ‘ ʼE mātou loto ke liliu ko hamatou taʼahine.’ ʼOsi ʼaia pea neʼe toe momoli mai te falā ʼaia kia māua ʼi te tuʼasila pe ʼaia.

“ ʼO aʼu ki te temi nei, ʼe ʼau loto fakafetaʼi ki te aga ʼaē neʼe fai e te famili ʼo toku ʼohoana. ʼE tupu ʼaki haku fakaʼapaʼapa kia nātou. ʼE ʼau faka ʼuhiga nātou ohage ko hoku ʼu kāiga totonu, ʼuhi ko tanatou agapoto ʼi te faʼahi fakalaumālie. Pea ko te faʼahi ʼaia neʼe malave ʼaupito ki taku faʼahiga sio ki toku ʼohoana. ʼE tuputupu taku ʼofa kia ia ʼuhi ko te aga ʼo tona famili kia ʼau. Kapau ʼe ʼi ai he meʼa ʼe mole ma manatu tahi ai, pea ʼe mole ʼau tuku te meʼa ʼaia ke liliu ko he fihifihia. ʼI te temi ʼaē ʼe ʼau manatuʼi ai tona famili, pea ʼe liliu te fihifihia ʼaia ko he meʼa noa.

“ ʼE kua kaumeʼa lelei tona famili pea mo toku famili. Māʼiape la mo te temi ʼaenī, kua taʼu lua nei tamā ʼohoana, kae ʼe kei momoli e taku tāmai he ʼu meʼa ʼofa pea mo he ʼu meʼa kai ki te famili ʼo toku ʼohoana.”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae