Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
ʼULUAKI FAIPALALAU
Sen 1:27, 28 Nee fakatupu leva e te Atua te tagata o fakatatau kia ia; nee ina fakatupu te tagata o fakatatau ki te paaki o te Atua, nee ina fakatupu te tagata mo te fafine. 28 Nee tapuaki leva te Atua kia naua, pea nee ui leva e te Atua kia naua : Kolua fanaunau, kolua liuliuga, kolua fakahahai te kele, pea kolua pulei ia ia; kolua pule ki te u ika o te tai, mo te u manulele o te lagi, pea mo te u manu fuli ae e taka i te kele.
ʼULUAKI ʼAʼAHI
Sos 21:45 Neʼe mole he fakapapau neʼe mole hoko ʼi te ʼu fakapapau lelei fuli ʼaē neʼe fai e Sehova ki te ʼapi ʼo Iselaele; neʼe hoko fuli.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 4-10 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 SOANE 1-5
“ ’Aua Naʼa Kotou Manako Ki Te Malamanei”
Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Sesu
13 ʼE feala ke manatu e ʼihi ʼe mole kovi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼi te malamanei. Tatau aipe peʼe moʼoni te faʼahi ʼaia, kae ʼe faigafua ki te malamanei pea mo tona ʼu fakafiafia ke nātou fakaleluʼi tatou mai tatatou tauhi kiā Sehova. Pea ʼe mole he meʼa ʼe foaki e te malamanei ʼe ina fakaōvi ai tatou ki te ʼAtua. Koia, kapau ʼe tuputupu tatatou manako ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei, tatau aipe peʼe ko he ʼu meʼa ʼe mole lagi kovi, kae ʼe feala ke tou tuʼutāmaki ai. (1 Timoteo 6:9, 10) Pea ʼi te malamanei ʼe lahi age te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi pea ʼe feala ke nātou ʼulihi tatou. Kapau ʼe tou sioʼi he ʼu ʼata ʼi te televisio ʼe lahi ai te agamālohi, peʼe ko te fia maʼu koloā, peʼe ko te ʼu felāveʼi fakasino, ʼaki te temi ʼe tou tali te ʼu aga ʼaia pea mo nātou fakahalaʼi tatou. Kapau ʼe tou fakatahi mo he ʼu hahaʼi ʼe nātou kumi tāfito ke lahi age tonatou ʼu koloā, peʼe nātou fia maʼu paʼaga, pea ʼe toe feala foki ke liliu te ʼu meʼa ʼaia ko he ʼu meʼa maʼuhiga tāfito kiā tatou.—Mateo 6:24; 1 Kolonito 15:33.
Ko Te Faʼahiga Tagata Fea ʼAe ʼe Tonu Ke Kotou Hoko Ki Ai?
18 Ko te tahi faʼahi ʼae ʼe feala ke tokoni mai ke tou tekeʼi “te u mea ae e mau i te malamanei,” ʼe ko tatatou manatuʼi te ʼu palalau ʼaeni ʼa Soane: “E puli te malamanei, mo ona holi foki; kae e nofo o heegata ae e ina fai te finegalo o te Atua.” (1 Soa. 2:17) Ko te malama ʼa Satana ʼe hage ia ʼe tuʼu anai ʼo talu ai, kaʼe ʼe ʼi ai pe anai tona fakaʼosiʼaga. Kapau ʼe tou manatuʼi kua vave pulihi pe te ʼu meʼa fuli ʼo te malama ʼaeni, pea ʼe tokoni mai ke mole lava kakāʼi tatou e Satana.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
Ko Te ʼu Fakamanatu ʼa Sehova ʼe Tuha Ia Mo Te Falala
14 ʼI te Koga Tohi-Tapu Fakakeleka ʼe lahi ai te ʼu fakamanatu ʼae ke tou feʼofaʼaki. Neʼe ui e Sesu ko te lua fakatotonu ʼae ʼe lahi tokotahi ʼe ko te “ofa . . . ki tou oloi o hage ko tou ofa kia koe totonu.” (Mateo 22:39) Pea ko Sake, te tehina ʼo Sesu, neʼe ina ui ko te ʼofa ʼe ko “te lao fakahau.” (Sakp. 2:8, Tauhi Foou) Neʼe tohi fenei e te apositolo ko Soane: “Nai ofaaga, e mole ko he fakatotonu foou aeni e au tohi atu kia koutou, kae ko he fakatotonu afea, ae nee kotou mau talu mai te kamataaga.” (1 Soa. 2:7, 8) Kotea te fakatotonu ʼae neʼe ui e Soane ʼe “afea”? Neʼe ko te fakatotonu ʼae ke tou feʼofaʼaki. Neʼe “afea” he neʼe fai e Sesu te fakatotonu ʼaia ʼi ni lauʼi taʼu ʼe hogofulu ki muʼa atu, “talu mai te kamataaga.” Kaʼe neʼe toe “foou” heʼe ko te ʼofa fakasakilifisio ʼaia ʼae ʼe tonu anai ke fakaha e te kau tisipulo moka natou tau mo ni aluʼaga foʼou. Ko tatou ko te ʼu tisipulo ʼa Kilisito, koia ʼe mole tou meʼa noaʼi anai te ʼu fakatokaga mai ʼae ke ʼaua naʼa tou liliu ʼo manatu pe kia tatou totonu, ohage ko te malama ʼaeni, heʼe feala ai ke puli tatatou ʼofa ki totatou tatau.
it-2-F 491 ¶1
Te fakamolemole
ʼE matatonu ke tou kole kia Sehova tana fakamolemole ʼo ʼuhiga mo te kokelekasio katoa. Neʼe ko te aluʼaga ʼaia neʼe fakahoko e Moisese ki te puleʼaga ʼo Iselaele ʼi tana fakaha tanatou ʼu agahala, ʼo ina kole ai kia Sehova ke fakamolemole age kia natou. Pea neʼe tali e Sehova ki tana kole. (Nu 14:19, 20) ʼO toe feia pe ʼi te fakatapuʼi ʼo te fale lotu, neʼe faikole ia Salomone kia Sehova ke ina fakamolemole ki tana hahaʼi, mo kapau ʼe natou fakahemala moʼoni. (1Ha 8:30, 33-40, 46-52) Ko Esetalasi neʼe ko te tagata ʼave logo ʼa te kau Sutea ʼae neʼe liliu mai tanatou ʼaunofo. Neʼe ina fakaha ʼanatou agahala ʼi muʼa ʼo te hahaʼi. ʼI tana faikole fakamalotoloto, neʼe uga ai te hahaʼi ke natou faiga ke natou maʼu te fakamolemole ʼa te ʼAtua. (Ese 9:13–10:4, 10-19, 44) Neʼe fakalotomalohiʼi e Sakopo ia ia ʼae ʼe mahaki ʼi te faʼahi fakalaumalie ke kole tokoni ki te ʼu tagata ʼafeā ʼo te kokelekasio ke natou faikole ʼo ʼuhiga mo ia, pea “kapau neʼe ina fai hana ʼu agahala, ʼe fakamolemole anai ki ai.” (Skp 5:14-16) Kae, ʼe ʼi ai ‘te agahala ʼe tuha mo te mate,’ ko te laukovi ki te laumalie maʼoniʼoni. Ko tona fakaʼuhiga kapau ʼe tou haga fai faʼifaʼitaliha te agahala, ʼe mole ʼi ai anai he fakamolemole. ʼE mole tonu anai ki he Kilisitiano ke faikole ʼo ʼuhiga mo natou ʼaia.—1So 5:16; Mat 12:31; Hep 10:26, 27; vakaʼi AGAHALA, 1; LAUMALIE.
Nu 14:19, 20 Fakalelei age siʼou loto, ka ke fakamolemole age, te hala ʼa te hahaʼi nei ʼo mulimuli pe ki te lahi ʼo tou finegalo ʼofa pea ohage pe ko tau fakamolemole ki te hahaʼi nei talu mai Esipito ʼo aʼu mai ki heni. 20 Pea neʼe ʼui maʼa Sehova: ʼE ʼau fakamolemole ohage pe ko tau palalau.
1Ha 8:30 Ofa o tali te kolekole a tau tagata faifekau mo tau hahai ko Iselaele, moka natou faikole anai i te kogamea aeni! Agaofa o tali mai te kogamea o tou nofoaga, mai te atu lagi, tali mo fakamolemole!
1Ha 8:33-40, 46-52 Ka tamatei anai tau hahai ko Iselaele e te fili, o tupu kua natou agahala kia koe, kapau e natou toe liliu mai anai kia koe o toe fakakololia ki tou huafa, pea kapau e natou toe fai anai kia koe ni kole mo ni tagi i te fale tapu 34 ke ke tali natou mi te atu lagi, ke ke fakamolemole te agahala a tau hahai ko Iselaele, pea ke ke toe aumai natou ki te fenua ae nee ke foaki ki anatou tamai! 35 Kapau e mapunu anai te lagi, pea e mole toe to anai he ua, o tupu ko anatou agahala kia koe, kapau e natou faikole anai i te kogamea aeni mo fakavikiviki ki tou huafa, pea kapau e natou tafoki anai mai anatou agahala, koteuhi nee ke tautea natou, 36 ke ke tali natou mai te atu lagi, ke ke fakamolemole te agahala a au tagata faifekau pea mo tau hahai ko Iselaele, ae e ke ako anai ki ai te ala lelei ae e tonu e natou haele ai, pea ke ke fekaui mai te ua ki te kele ae nee ke tuku ke mau tofiga e tau hahai! 37 Kapau e to anai ki te fenua aeni he hoge, pee ko he tai mahaki kovi, pee ko he mahunu lahi o te u gaueaga, pee ko he pala o te magisi, pee ko he maumau o te u hee mo te u unufe, pea kapau e takatakai anai e te fili tau hahai i tona fenua, i a, pea ka hoko anai ni malaia mo ni mahaki kehekehe, 38 kapau e fai anai e he tagata, pee ko tau hahai katoa ko Iselaele, ni kole mo ni tagi, pea kapau e iloi anai e te tagata taki toko tahi te malaia o tona loto pea falo anai ona nima ki te fale aeni, 39 ke ke tali ia ia mai te atu lagi, mai te kogamea o tou nofoaga, pea ke ke fakamolemole; e ke gaue, pea ke ke totogi ki te tagata taki toko tahi o mulimuli ki ona ala, ia koe ae e ina iloi te loto o te u fanau fuli o te tagata, 40 pea e natou matataku anai kia koe i te temi fuli e natou mauli ai anai i te fenua ae nee ke foaki ki amatou tamai!
46 Ka natou agahala anai kia koe, koteuhi e mole pe mau he tagata e tahi ae e mole agahala, ka ke ita anai kia natou, o tuku natou ki onatou fili, ae e natou ave anai natou o fakapopulai i he fenua o te fili, pee mamao pee ovi, 47 kapau e natou fakakaukau anai i te fenua ae e natou popula ai anai, kapau e natou tafoki anai kia koe, o fai ni tagi kia koe i te fenua o natou ae nee natou ave natou, pea e natou ui leva: Kua matou agahala, kua matou fai ni agakovi, kua matou fai te mea e kovi! 48 Kapau e natou toe tafoki mai anai kia koe i tonatou loto katoa pea mo tonatou laumalie katoa, i te fenua o onatou fili ae nee natou ave natou o fakapopulai, kapau e natou fai atu kia koe ni kole, o haga onatou mata ki tonatou fenua ae nee ke foaki ki anatou tamai, i te kolo ae nee ke filifili pea mo te fale ae nee au fakatuu ki tou huafa, 49 ke ke tali mai te atu lagi, mai te kogamea o tou nofoaga, anatou kole mo anatou tagi, pea ke fai tou faitotonu kia natou; 50 ke ke fakamolemole te u agahala o tau hahai mo ana logogataa fuli kia koe; ke ke lagai te ofa ia natou ae e natou fakapopulai natou o tupu ke natou oofa kia natou, 51 koteuhi ko tau hahai natou mo tou tofiga, pea nee ke fakamavae natou mai Esipito, mai lotomalie o te gutuumu ukamea uloulo. 52 Ke ke avahi ou mata ki te tagi a tau tagata faifekau pea mo te tagi a tau hahai ko Iselaele, o tupu ke ke tali natou i te u mea fuli ae e natou kole atu anai kia koe.
Ese 9:13–10:1-4 I te hili o te u mea fuli ae kua hoko kia matou, o tupu ko amatou gaue kovi mo amatou hala lalahi ae nee matou fai, kae nee mole ke tautea matou, siomatou Atua, o mulimuli ki te lahi o amatou agakovi; pea koeni kua ke fakamauli ni ihi, 14 pe e matou toe kamata maumaui anai au folafola o fakatahi mo te u hahai fakalialia aena? Pe e mole toe to anai tou hauhau kia matou, o maumaui fuli matou ke aua naa toe mauli he tahi? 15 Eteleno, Atua o Iselaele, e ke faitotonu, koteuhi kei mauuli ni ihi o matou i te aho nei. Koeni matou i ou mua ko ni tagata agahala, kae nee mole tonu ke matou tutuu i ou mua.
1 I te lolotoga fai e Esetalasi tana kole, o tagi mo tulolo ia mua o te fale o te Atua, nee fakatahi age leva kia ia he hahai toko lahi o te kau Iselaele, tagata mo fafine, mo te u toe, pea nee fetagihi mamahi osi te hahai. 2 Pea nee palalau leva ia Sekania, foha o Seiele, mai te hakoga o Elame, o ui kia Esetalasi: Kua matou agahala ki tomatou Atua, o tupu ko tamatou ohoana mo ni fafine matapule, ae e kau ki te hahai o te fenua. Kae e mole hala amanaki lelei ia Iselaele i te mea aia. 3 Ke tou fai i te aho nei he hai mo totatou Atua ki te fakaliliu o te u fafine pagani fuli mo anatou fanau, o mulimuli ki te manatu a toku aliki mo natou fuli ae e lumaea ia mua o te u folafola a totatou Atua. Pea ke fai o mulimuli ki te lao. 4 Tuu ki oluga, koteuhi e fakalogo te mea aeni kia koe totonu. E matou kau anai mo koe. Ke ke loto malohi, pea mo ke gaue.
Ese 10: 10-19, 44 Pea nee tuu ake leva ia Esetalasi, te tagata faisakilifisio, o ui kia natou: Kua kotou agahala i takotou ohoana mo ni fafine matapule, pea kua kotou fakalahi osi te agahala a Iselaele. 11 Kotou kofesioi i te aho nei takotou agahala ki te Eteleno, te Atua o akotou tamai, pea kotou fai tona finegalo! Kotou mavae mai te hahai o te fenua pea mo te u fafine matapule. 12 Pea nee tali leva e te fakatahiga katoa o leo lahi: A matou tona fakahoko o hage ko te mea ae kua ke palalau ki ai! 13 Kae e kaugamalie osi te hahai, pea e ua te aho, pea e mole feala te nofo i fafo; pea e mole ko he gaue ke feala hona fai i he aho e tahi pee ko ni aho e lua, koteuhi e kaugamalie osi natou ae o matou kua agahala i te potu aia. 14 Koia e tonu ke nonofo omatou pule o fakalogo ki te fakatahiga katoa; pea ko natou fuli i omatou kolo, ae nee ohoana mo ni fafine pagani, ke omai i ni temi ae kua fakatuutuu ki ai mo te kau matua pea mo te kau tui fakamaau o onatou kolo, o kaku ki te maliu kehe o te hauhau o totatou Atua maia tatou i te mea aia. 15 Nee gata leva kia Sonatane, foha o Asaele, mo Sakesia, foha o Tikeva, nee fakafehagai ki te tonu aia; pea nee tokoni kia naua ia Mesulame mo Sapetai, te tagata Levi. 16 Kae nee fai leva ki ai te u foha o te popula. Nee filifili leva ia Esetalasi, te tagata faisakilifisio, mo-ni pule famili o fakatatau ki te u fale o anatou tamai, pea nee filifili natou i onatou higoa. Nee natou nonofo leva i te uluaki aho o te mahina hogofulu o fakamaaui te mea aia. 17 I te uluaki aho o te uluaki mahina, nee fakaosi ai leva tanatou gaue ki te u tagata fuli ae nee ohoana mo ni fafine matapule. 18 I te kau tagata faisakilifisio, nee i ai leva ni ihi ae nee ohoana mo ni fafine pagani: ko ni foha o Sosue, foha o Sotesatake, pea mo ona tehina, Maasesa, mo Eliesele, mo Salipe, pea mo Ketalia, 19 ae nee natou fakapapau leva, o hiki onatou nima, ke natou kapu onatou ohoana pea ke natou momoli he ovi tagata ki tanatou agahala;
44 Nee ohoana ia natou fuli aena mo ni fafine matapule, pea nee mau e te toko kaugamalie ia natou ni anatou fanau.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 11-17 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 SOANE 1–SUTA
“Tou Faiga Ke Tou Nonofo ʼi Te Moʼoni”
“Koutou Haga Maʼu Te Mālohi ʼi Te ʼAliki”
8 ʼE tou ʼiloʼi lelei te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Satana heʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu tana ʼu gāue. (2 Kolonito 2:11) ʼI tana tauʼi te tagata agatonu ko Sopo, ko te Tevolo neʼe ina pulihi tona ʼu koloā, matehi tana ʼu fānau, fakatupu he fakafeagai ʼi tona famili, tuku kiai te ʼu mamahi fakasino, pea mo te ʼu fasituʼu mai te ʼu kaumeʼa loi. Neʼe lotovaivai ia Sopo pea neʼe kua hage kia ia kua līʼakina ia ia e te ʼAtua. (Sopo 10:1, 2) Ko Satana ʼe mole ina lava fakatupu he ʼu fihifihia feiā ia ʼaho nei, kae ʼe feala ke lotomamahi te kau Kilisitiano tokolahi ʼaki ni ʼu meʼa feiā, pea fakaʼaogaʼi ai e te Tevolo te ʼu meʼa ʼaia moʼo fakahalaʼi ʼo tatou.
9 Kua lahi ʼaupito te ʼu tuʼutāmaki fakalaumālie ʼi te temi fakaʼosi ʼaenī. ʼE tou maʼuʼuli nei ʼi te mālama ʼe faiga mālohi age te hahaʼi ki te ʼu koloā kae mole ko te ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumālie. Tuʼumaʼu ʼi te ʼu tala logo ʼe nātou fakahā ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼe ko he ʼu meʼa ʼe fakatupu fiafia kae mole ko he meʼa fakatupu lotomamahi. Pea tokolahi te hahaʼi kua nātou liliu ʼo “kaumeʼa mo te ʼu fakafiafia kae mole kaumeʼa mo te ʼAtua.” (2 Timoteo 3:1-5, MN) Ko te taʼi manatu ʼaia ʼe ina lava maumauʼi tatatou aga fakapotopoto fakalaumālie kae kapau ʼe tou “tau mālohi ʼo ʼuhiga mo te tui,” ʼe mole hoko anai he meʼa feiā.—Suta 3, MN.
Sopo 10:1, 2 Kua fakalialia toku laumalie ki te mauli! E mole au toe tataofi anai aku lauga, e au palalau anai i te mamahi o toku loto. 2 E au ui ki te Atua: Aua naa ke tauteai au! Fakaha mai pe kotea ae e ke fakafehagai ai kia au!
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
it-1-F 879
Te ʼu Kaitahi ʼAe Neʼe Fakaha Ai Te Feʼofaʼofani
Mole fakamahino ʼi te Tohi-Tapu pe neʼe feafeaʼi te ʼu kaitahi ʼaia, pe neʼe fai tuʼumaʼu peʼe kailoa. (Suta 12) ʼE mahino ia neʼe mole ko he ʼu fakatuʼutuʼu neʼe fai e te ʼAliki ko Sesu Kilisito pea mo te kau apositolo, koia ʼae neʼe mole fakamaʼua ai ke fakahoko. ʼE ui e ʼihi ko he ʼu kaitahi neʼe fakaafe ai e natou maʼu koloa te ʼu tehina mo tuagaʼane masisiva. Ko natou ʼae neʼe hala tamai, mo te kau vitua, mo te kau koloaʼia pea mo te kau masisiva neʼe natou kakai fakatahi ʼi te feʼofaʼofani.
it-2-F 805
Foʼi maka
Ko te tahi kupu Fakakeleka ko spilas, ʼe fakaʼuhiga ki he foʼi maka peʼe ki he lauhakau ʼe u ʼi te tai. Neʼe fakaʼaogaʼi e Suta te faʼifaʼitaki ʼaia ʼo ʼuhiga mo he ʼu tagata lotokovi neʼe natou ulufi te kokelekasio Fakakilisitiano. Ohage pe ko he ʼu foʼi maka ʼe u ʼi te tai neʼe feala ke tuʼutamaki ai te ʼu vaka, ʼo toe feia pe mo te ʼu tagata ʼaia neʼe fakatupu kovi ki te kokelekasio. Neʼe ui e Suta ʼo ʼuhiga mo natou: “Ko te ʼu tagata ʼaia ʼe natou kau ʼi ʼakotou kaitahi ʼae ʼe kotou fai moʼo fakaha tokotou feʼofaʼaki. Kaʼe ʼe natou hage ko he ʼu foʼi maka ʼe u ʼi te tai.”—Suta 12.
“Neʼe Leleiʼia Ia Ia e Te ʼAtua”
Neʼe kotea te lea fakapolofeta ʼa Enoke? ʼE ui fenei: “Kua haʼu ia Sehova mo ʼana lauʼi miliate kau ʼaselo maʼoniʼoni moʼo fakamauʼi te hahaʼi fuli, pea mo tauteaʼi te hahaʼi agakovi fuli ʼuhi ko ʼanatou gaue ʼae ʼe kovi. ʼE fai feia anai e te ʼAtua koteʼuhi neʼe natou agakovi. Pea ʼe ko he kau agahala ʼe mole fakaʼapaʼapa kia te ia pea neʼe natou laukovi kia te ia.” (Suta 14, 15) ʼE tou fakatokagaʼi te faʼahiga palalau ʼa Enoke, ʼe hage pe kia ia kua fakahoko e te ʼAtua ia te lea fakapolofeta ʼae neʼe ina tohi. Neʼe toe feia te faʼahiga tohi ʼo ʼihi lea fakapolofeta ki muli mai. Ko te manatu: ʼE palalau te polofeta ki he aluʼaga ʼe tui papau ʼe hoko anai, koia ʼae neʼe hage ai kia ia kua hoko te aluʼaga ʼaia.—Esaia 46:10.
Esaia 46:10 E au fakaha mai te kamataaga te mea ae e tonu ke hoko, pea mai mamao te mea ae e heeki hoko; e au ui: E tuumau anai aku fakatuutuu, pea e au fai anai toku finegalo katoa.
“Neʼe Leleiʼia Ia Ia e Te ʼAtua”
ʼE feala ke uga tatou e te tui ʼa Enoke ke tou vakaʼi pe ʼe tatau tatatou sio ʼo ʼuhiga mo te malama ʼaeni pea mo te sio ʼa te ʼAtua. Ko te fakamau ʼae neʼe tala e Enoke ʼaki he lototoʼa, ʼe kei ʼaoga pe kia tatou. ʼE toe fakaʼuhiga ki te malama ʼaeni ohage pe ko te malama ʼo te temi ʼo Enoke. Ohage pe ko te fakatokaga ʼae neʼe tala e Enoke, neʼe fakato ai e Sehova ia he Tulivio lahi ki te malama agakovi ʼo te temi ʼo Noe. Kaʼe ko te maumau ʼaia, ʼe ko he faʼifaʼitaki ʼo he toe maumau lahi ka hoko mai. (Mateo 24:38, 39; 2 Petelo 2:4-6) Ia ʼaho nei, kua vave tauteaʼi pe te malama agakovi ʼaeni e te ʼAtua mo ʼana lauʼi miliate kau ʼaselo maʼoniʼoni ʼi te faitotonu. ʼE tonu ke maʼuhiga kia tatou ia te fakatokaga ʼa Enoke pea ke tou fakaha ki te hahaʼi. ʼE lagi kua fakamamaʼo totatou famili mo ʼotatou kaumeʼa ia tatou. Pea ʼe tou logoʼi te nofo tokotahi ʼi ʼihi temi. Kaʼe neʼe mole ʼi ai he temi neʼe liakī ai e Sehova ia Enoke, ʼo toe feia pe, ʼe mole ina liakī anai ʼana kaugana agatonu ia ʼaho nei.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 18-24 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | FAKAHA 1–3
“ ʼE Au Iloʼi ʼAu Gaue”
Ko Te Faʼahiga Manatu Fea ʼAē ʼe Kotou Fakahā?
8 ʼE feala hatatou tekeʼi te faʼahiga manatu ʼaia mo kapau ʼe tou manatuʼi ko Sesu ʼe ina “too i tona nima matau ni fetuu e fitu.” Ko te ʼu “fetuu” ʼe fakaʼuhiga ki te kau tagata ʼāfea fakanofo, kae ko te faʼahi ʼaē ʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou ʼe feala ke toe fakaʼuhiga ki te kau tagata ʼāfea fuli ʼi te ʼu kōkelekāsio. ʼE feala kiā Sesu ke ina fai te meʼa ʼe ina loto kiai mo te ʼu “fetuu” ʼaē ʼi tona nima. (Apk. 1:16, 20) ʼI tona ʼuhiga Pule ʼo te kōkelekāsio, ko Sesu ʼe ina ʼiloʼi lelei pe koteā ʼaē ʼe hoko ʼi te lotolotoiga ʼo te kau tagata ʼāfea. ʼE hagē “ona mata . . . ko he ulo o he afi,” pea ʼe sio ia kiā meʼa fuli. Koia, kapau ʼe ʼaoga ki he tagata ʼāfea he fakatonutonu, pea ʼe tokaga anai ia Sesu ke fakatonutonuʼi ia ia ʼi tona temi totonu pea mo fakahoko lelei te faʼahi ʼaia. (Apk. 1:14) ʼO kaku ki te fakahoko e Sesu te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke tou fakaʼapaʼapa ki te kau tagata ʼāfea, ʼaē ʼi te “nima matau” ʼo Sesu. Neʼe tohi fēnei ia Paulo: “Kotou fakalogo ki okotou takitaki, pea koutou fakaapaapa kia natou, koteuhi e natou leoleo ki okotou laumalie ae e fakamaaui ai anai natou i he aho; koutou fai fena uhi ke natou fai tanatou gaue i te fiafia, kae mole i te lauga, he mole hona fua lelei anai kia koutou.”—Hep. 13:17.
ʼE Taupau Tātou e Sehova Ki Te Fakamaʼuli
11 Iā Apokalipisi kāpite 2 pea mo 3, ʼe fakahā ai ko te Hau ko Sesu Kilisito ʼe ina vakavakaʼi te ʼu kōkelekāsio e fitu ʼi Asia Veliveli. ʼE mole sio pē Kilisito ki te ʼaluʼaga ʼo te ʼu kōkelekāsio, kae ʼe ina ʼiloʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe hoko ai ʼo fēia mo te hahaʼi ʼi te ʼu kōkelekāsio ʼaia. Neʼe ina vikiʼi pea mo fai he ʼu tokoni ki te ʼu kōkelekāsio takitahi ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ai. Koteā tona fakaʼuhiga kiā tātou? ʼE fakatā ia te ʼu kōkelekāsio e fitu ki te kau Kilisitiano fakanofo hili te taʼu 1914, pea ko te ʼu tokoni ʼaē ʼe foaki ki te ʼu kōkelekāsio ʼaia e fitu ʼe toe ʼaoga ki te ʼu kōkelekāsio fuli ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua iā ʼaho nei ʼi te kele kātoa. Koia ʼe feala ai ke tou ʼui ko Sehova, ʼaki tona ʼAlo, ʼe ina takitaki tana hahaʼi. ʼE tou lava maʼu feafeaʼi te ʼu lelei ʼo tana takitaki ʼaia?
Tou Haga Haʼele Mo Te Kautahi ʼa Sehova
20 Ke feala hatatou haga haʼele mo te kautahi ʼa Sehova ʼaē ʼe haʼele ki muʼa, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi neʼe fakanofo e te ʼAtua ia Sesu Kilisito “ko te Pule o te [“kokelekasio,” MN].” (Efeso 5:22, 23) Koutou toe fakatokagaʼi mo te vaega ʼo Isaia 55:4, ʼaē ʼe tou lau fēnei ai: “Koʼeni! Neʼe ʼau [Sehova] foaki ia ia ko he fakamoʼoni ki te ʼu kūtuga faka puleʼaga, ko te takitaki pea mo te pule ki te ʼu kūtuga faka puleʼaga.” ʼE mahino papau ia ʼe poto Sesu ʼi te takitaki. ʼE ina toe ʼiloʼi foki mo tana ʼu ōvi pea mo tanatou ʼu gāue. ʼI tona fakahagatonu, ʼi tana vakavakaʼi ia te ʼu kokelekasio e fitu ʼi Asie Mineure, neʼe tuʼa nima tana ʼui fēnei: “E au iloi tau u gaue.” (Apokalipesi 2:2, 19; 3:1, 8, 15) ʼE toe ʼiloʼi foki e Sesu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou, ohage pe ko tana Tāmai, ia Sehova. ʼI muʼa ʼo tana foaki te Faikole ʼo te Tāmai ʼe ʼi selo, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “[E] iloi e te Atua, tau Tamai, pe ko te mea fea e aoga ke ke mau, i mua o tau kole kia te ia.”—Mateo 6:8-13.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
ʼE Fakaʼauha e Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua ʼOna Fili
10 Te vaheʼi kehe ʼo te ʼu ovi mo te ʼu tao. Ko te ʼu fili ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe natou sisio fuli anai ki te aluʼaga ʼae ka ina fakaʼaʼasili anai tonatou matataku. Neʼe ui fenei e Sesu: “E [natou] sio anai ki te Foha o te tagata e hifo mai i te ao mo te malohi lahi pea mo te kololia.” (Mko. 13:26) Ko te aluʼaga fakaofoofo ʼaia ʼe ko te fakaʼiloga anai ʼo te haʼu ʼa Sesu ʼo fai he fakamau. ʼI te tahi lea fakapolofeta ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho fakamuli, neʼe ina fakamahino pe feafeaʼi anai te fai ʼo te fakamau ʼaia. ʼE tou maʼu te faʼahi ʼaia ʼi te lea fakata ʼo te ʼu ovi mo te ʼu tao. (Lau ia Mateo 25:31-33, 46.) Ko natou ʼae ʼe lagolago agatonu ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe tala anai ko natou ko te ʼu “ovi” pea ʼe natou “lagai ki oluga [ʼonatou] mata” he ʼe “kua ovi mai [tonatou] haofaki.” (Luka 21:28) Kaʼe ko natou ʼae ʼe fakafeagai ki te Puleʼaga ʼe tala anai ko natou ko te ʼu “tao” pea ʼe natou “fetagihi” anai he ʼe natou olo ki “te tautea heegata.”—Mat. 24:30; Apk. 1:7.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Fakahā—ʼUluaki Koga
2:7—Koteā ia “te palatiso ʼo te ʼAtua”? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe fai te ʼu palalau ʼaia ki te kau Kilisitiano fakanofo, koia ʼe lagi fakaʼuhiga ʼi henī ia te palatiso ki he palatiso ʼi selō—te ʼafioʼaga ʼo te ʼAtua totonu. ʼE fakapale anai ia te kau Kilisitiano fakanofo agatonu ʼaki tanatou kai “ki te fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli.” ʼE natou maʼu anai ia te maʼuli tuputupua.—1 Ko. 15:53.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 25 ʼO NOVEPELI–1 ʼO TESEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | FAKAHA 4–6
“Te ʼu Tagata Heka Hosi ʼe Fa”
Te ʼu Tagata Heka Hosi ʼe Toko Fa: Ko Ai Ia Natou?
Ko ai ʼae ʼe heka ʼi te hosi hina? ʼE fakaha tona higoa ʼi te tohi pe ʼaia ʼo Fakaha, ʼae ki muli age neʼe fakaha ko “Te Folafola ʼa te ʼAtua.” (Fakaha 19:11-13) Ko te higoa fakatuʼulaga ʼae ko Te Folafola, ʼe fakaʼuhiga kia Sesu Kilisito. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe ko te tagata ʼave logo ʼa te ʼAtua. (Soane 1:1, 14) Pea tahi, ʼe fakahigoaʼi ko te “Hau ʼo te ʼu hau pea mo ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki” pea ʼe “Agatonu pea mo Moʼoni.”(Fakaha 19:16) ʼE mahino papau ia, ʼe ina maʼu te pule moʼo fakahoko he gaue ʼi tona ʼuhiga hau pea mo tagata tau. Pea ʼe mole ina fakaʼaogaʼi fakakaka peʼe fakaʼaogaʼi kovi tona malohi. Kaʼe, ʼe ʼi ai ʼihi fehuʼi ʼe feala ke tou toe lagaʼi.
wp17.3 4 ¶5
Te ʼu Tagata Heka Hosi ʼe Toko Fa: Ko Ai Ia Natou?
Ko ʼanafea ʼae neʼe kamata ai tana lele? Ko te ʼuluaki tagata heka hosi, ia Sesu, neʼe kamata tana lele ʼi te temi ʼae neʼe foaki age ki ai te kolona. (Fakaha 6:2) Ko ʼanafea ʼae neʼe Hau ai ia Sesu ʼi selo? Neʼe mole ko te temi ʼae neʼe toe liliu ai ki selo hili pe tona mate. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu neʼe tonu muʼa ke fakaatalitali. (Hepeleo 10:12, 13) Neʼe foaki e Sesu ki ʼana tisipulo he fakailoga ke natou iloʼi ai kua ovi mai te fakaʼosi pea kua kamata tana ʼafio hau ʼi selo. Neʼe ina ui ka kamata anai tana pule, ʼe ʼaʼasili kovi age anai te ʼu aluʼaga ʼae ʼe hoko ʼi te malamanei. ʼE ʼi ai anai he ʼu tau, he ʼu hoge pea mo he ʼu mahaki. (Mateo 24:3, 7; Luka 21:10, 11) Hili pe te ʼUluaki Tau Fakamalamanei ʼi te taʼu 1914, neʼe kamata ai te maveuveu ʼi te kele. Pea ʼe ui ʼi te Tohi-Tapu ʼe ko “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼaia.—2 Timoteo 3:1-5.
Te ʼu Tagata Heka Hosi ʼe Toko Fa: Ko Ai Ia Natou?
ʼE fakata e te tagata ʼae ʼe heka ʼi te hosi kula te tau. ʼE ke fakatokagaʼi ʼe ina toʼo te tokalelei mai te kele katoa kaʼe mole ʼi ʼihi fenua pe. ʼI te taʼu 1914, neʼe hoko ai he tau fakamalamanei pea neʼe ko te hoki hoko ʼaia ʼo he tau feia ʼi te hisitolia ʼo te tagata. Pea neʼe hoko mai te lua tau fakamalamanei, ʼae neʼe toe ʼaʼasili kovi age. Ko ʼihi tagata sivi neʼe natou fakafuafua ko te toko 100 miliona tupu hahaʼi neʼe mamate talu mai te taʼu 1914 ʼuhi pe ko te ʼu tau pea mo te ʼu fehokosi ʼae ʼe fakaʼaogaʼi ai te ʼu mahafu tau. Pea neʼe toe kaugā malie foki mo natou ʼae neʼe lavevea.
wp17.3 5 ¶4-5
Te ʼu Tagata Heka Hosi ʼe Toko Fa: Ko Ai Ia Natou?
“Neʼe au sio, pea koʼeni he hosi ʼuli, pea ko ia ʼae neʼe heka ai neʼe ina toʼo ʼi tona nima te meʼa fua. Neʼe au logo ohage ko he leʼo ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu kelupimi ʼe toko fa ʼe ina ui fenei: ‘He kilo fulumeto ʼe tahi ki he tenalio ʼe tahi pea mo he ʼu kilo olose ʼe tolu ki he tenalio ʼe tahi, pea ʼaua naʼa ke maumauʼi te lolo oliveto pea mo te vino.’ ”—Fakaha 6:5, 6.
ʼE fakata e te tagata heka hosi ia te hoge. Ko te kai fakautauta ʼo he meʼa kai ʼi te ʼaho fuli, ʼe fakaʼuhiga ki te lite fulumeto ʼe tahi (1,08 L). Pea ʼe totogi ʼaki he foʼi tenalio ʼe tahi, ʼae ko te totogi ʼaia ʼo te ʼaho gaue ʼe tahi ʼi te ʼuluaki sekulo. (Mateo 20:2) ʼAki te foʼi tenalio ʼaia ʼe tahi, ʼe feala ke totogi ai he lite olose ʼe tolu (3,24 L). Pea ko te olose, ʼe mole kano lelei age ia ʼi te fulumeto. Kaʼe, ʼe feafeaʼi mo kapau ʼe hahaʼi he famili? ʼE fakatokaga te hahaʼi ke natou fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo tanatou meʼa kai. Ko te fulumeto mo te olose, ʼo toe feia pe mo te lolo oliveto pea mo te vino, neʼe ko te ʼu meʼa kai tafito ʼo te temi ʼaia.
wp17.3 5 ¶8-10
Te ʼu Tagata Heka Hosi ʼe Toko Fa: Ko Ai Ia Natou?
Ko te fa tagata heka hosi ʼe ina fakata te mate ʼae ʼe tupu ʼuhi ko te mahaki pea mo ʼihi atu aluʼaga fakatupu mate. Hili pe te taʼu 1914, neʼe mamate te toko hogofulu miliona tupu hahaʼi ʼuhi ko te taʼi mahaki Fakasepania. ʼE lau ko te teitei toko 500 miliona tupu hahaʼi neʼe kau ʼi te mahaki ʼaia.
Kaʼe neʼe mole gata ʼaki pe te taʼi mahaki Fakasepania. ʼE fakafuafua e te kau tagata popoto ko te toko lauʼi teau miliona hahaʼi neʼe mamate ʼuhi ko te mahaki ʼae ko te variole lolotoga te ʼu taʼu 1900. Maʼia pe la mo totatou temi, ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe mole maʼuʼuli fualoa ʼuhi ko te SITA, mo te fatafata vaivai pea mo te paludisme, logo la te ʼu fekumi fakatoketa kua fai.
ʼE kei hoko atu pe te mate ʼo tupu ko te tau, mo te hoge peʼe ko te ʼu mahaki. Ko te Faitoka ʼe mole makona ia ʼi he temi pea ʼe mole he ʼamanaki ʼe nofo mo ia.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
Te Taulekaleka ʼo Te Hekaʼaga Fakahau ʼo Sehova ʼi Selō
8 Neʼe ʼiloʼi e Soane neʼe hinoʼi te kau pelepitelō ke natou tauhi ʼi te tapenakulo ʼo te temi muʼa. Koia, neʼe lagi punamaʼuli ʼi tana sio ki te meʼa ʼaē neʼe ina fakamatala mai: “Pea ʼo ʼātakai ia te hekaʼaga fakahau ʼe ʼi ai te ʼu hekaʼaga fakahau e ʼuafulu-mā-fā, pea ʼi te ʼu hekaʼaga fakahau ʼaia neʼe au sio ʼe heheka ai te toko ʼuafulu-mā-fā tagata ʼāfea, ʼe natou kofuʼi te ʼu kofu tuʼa hina, pea mo te ʼu kolona ʼaulo ʼi tonatou ʼulu.” (Fakahā 4:4) ʼEī neʼe mole sio ia ki he kau pelepitelō, kae neʼe sio ia ki te toko 24 tagata ʼāfea ʼe heheka ʼi te ʼu hekaʼaga fakahau pea mo hili ʼi ʼonatou ʼulu ia te ʼu kolona ohagē ko he ʼu hau. Ko ai koa ia te ʼu tagata ʼāfea ʼaia? ʼE mahino papau ia, ʼe ko te kau fakanofo ʼo te kōkelekāsio faka Kilisitiano, ʼaē kua fakatuʼuake pea kua nonofo ʼi tonatou tuʼulaga ʼaē ʼi selō, ʼaē neʼe fakapapau age e Sehova kiā nātou. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia?
Te Taulekaleka ʼo Te Hekaʼaga Fakahau ʼo Sehova ʼi Selō
19 Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu fakatupu ʼaia? ʼE tou lava maʼu anai tona fakamahino, ʼaki te meʼa ʼaē neʼe hā ki te tahi polofetā, ko Esekiele. Neʼe sio ia Esekiele kiā Sehova ʼe heka ʼi tona hekaʼaga fakahau ʼi te sāliote ʼi selō, pea ʼe mulimuli kiai ia te ʼu fakatupu ʼe tatau tonatou ʼu agaaga mo nātou ʼaē ʼe fakamatalatala mai e Soane. (Esekiele 1:5-11, 22-28) Ki muli age, neʼe toe sio ia Esekiele ki te sāliote ʼaia ʼe fakatuʼu ai ia te hekaʼaga fakahau, pea ʼe mulimuli kiai ia te ʼu fakatupu. Kae ʼi te moʼi temi leva ʼaia, neʼe ina ʼui ko te ʼu fakatupu ʼaia ʼe ko te ʼu kelupimi. (Esekiele 10:9-15) ʼO mahino mai, ko te ʼu fakatupu ʼaē e fā ʼe natou fakatātā ia te ʼu tuʼuga kelupimi ʼa te ʼAtua, ʼaē ko te ʼu ʼāselo ʼe ʼi ai tonatou tuʼulaga māʼoluga ʼi Tana kautahi fakalaumālie. ʼE mole lagi punamaʼuli ia Soane, ʼi tana sio ʼaē ko te ʼu kelupimi ʼaia ʼe natou tutuʼu ovi kiā Sehova, koteʼuhi ʼi te tapenakulo ʼāfea neʼe fakatuʼu te ʼu kelupimi ʼaulo e lua ʼi te fuga tāpunu ʼo te ʼaleka ʼo te fuakava, ʼaē neʼe ina fakafofoga ia te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova. Pea neʼe logoʼi te leʼo ʼo Sehova mai te vaha ʼo te ʼu kelupimi ʼaia, ʼi tana tala ia tana ʼu fakatotonu ki te puleʼaga ʼo Iselaele.—Ekesote 25:22; Pesalemo 80:1.
Esekiele 1:5-11, 22-28 I lotomalie foki, nee ha ni manu mauuli e fa, ae nee mata o hage ko ni tagata. 6 Nee natou tahi mo ia te u foi mata e fa, pea nee natou tahi mo ia te u pakakau e fa. 7 Nee hahako onatou vae, pea nee hage onatou alofi vae ko ni alofi vae o he uhii pipi; pea nee natou gigila o hage ko te sila momole. 8 Nee natou mau ni nimai tagata i lalo o onatou pakakau i onatou fahai e fa; pea nee natou tahi mo ia toko fa ona mata mo ona pakakau. 9 Nee feuluaki te u potupotu o onatou pakakau. Nee natou tahi haele fakahagatonu ki mua pea nee mole toe mafuli kehe onatou sino. 10 Nee natou tahi mo ia fuli he matai tagata, mo he matai laione i te fahai matau, mo he matai pipi i te fahai hema, mo he matai akuila 11 Nee mafola leva ki oluga te u pakakau e lua, o pipiki tahi; kae nee uufi leva e ae ake pakakau e lua onatou sino.
22 I oluga o te u manu, nee i ai o hage ko he lagi uui gigila, ae nee mafola i oluga o onatou ulu. 23 I lalo o te lagi aia, nee tutuu fakahako ki oluga te u pakakau e lua o te u manu pea nee na felaveaki, kae nee uufi e ae ake pakakau e lua onatou sino. 24 I tanatou haele, nee au logo leva ki te logoaa o onatou pakakau, o hage ko te gugulu o te u vai lalahi, pee ko te leo o te Mafimafi, pee ko he logoaa o he solia toko lahi; ka natou tutuu, e natou fakato onatou pakakau. 25 Pea nee i ai leva he logoaa ae nee hau mai te lagi i oluga o onatou ulu, i te temi ae e natou tutuu ai, o fakato onatou pakakau. 26 I te lagi ae i oluga o onatou ulu, nee i ai he mea ae nee hage ko he safile, pea nee hage foki ko he hekaaga fakahau; pea nee ha i oluga o te mea aia nee hage ko he hekaaga fakahau he fofoga o he tagata ae nee hili i ai. 27 Nee au toe sio foki ki he mea o hage ko he sila gigila, o hage ko he afi, pea nee tuu te tagata aia i loto o te mea aia, pea nee takatakai ia ia e he malama gigila i ona vakavaka o kaku ki oluga, pea i ona vakavaka o kaku ki lalo, nee au sio ki he mea o hage ko he afi, o hage ko he malama gigila ae nee ina takatakai ia ia. 28 Nee tatau te malama gigila aia nee ina takatakai ia ia mo te malama o te nuanua i he aho ua. Ko he paaki aia o te kololia o te Eteleno. I taku sio ki te mea aia, nee au fakamapee leva, o fakatuu oku mata ki te kele, pea nee au logo leva ki te leo o he tahi ae nee palalau.
Esekiele 10:9-15 Nee au sio leva, pea koeni, nee i ai ni foi teka e fa ovi ki te u selupino, ko te foi teka e tahi ia tafa o te selupino e tahi; pea nee hage te u foi teka aia ko te maka ko te kilisolite. 10 I tonatou agaaga, nee tatau te u foi teka fuli; pea nee hage te foi teka e ulu i loto o te tahi foi teka. 11 I tanatou haele, nee natou olo ki onatou fahai e fa, pea nee mole natou toe maliu i tanatou haele; kae nee natou olo ki te fahai o te foi ulu, pea nee mole natou toe maliu i tanatou haele. 12 Ko te u sino katoa o te u selupino, mo onatou tua, mo onatou nima, pea mo onatou pakakau, nee natou fonu i ni foi mata, o hage ko te u foi teka i te takatakai katoa, te u foi teka e fa. 13 Nee au logo leva nee fakahigoa te u foi teka ko te ahiohio. 14 Nee natou taki tahi mo ia ni fofoga e fa: Ko te uluaki fofoga ko te fofoga o te selupino, ko te lua fofoga ko te fofoga o te tagata, ko te tolu fofoga ko te fofoga o te laione, pea ko te fa fofoga ko te fofoga o te akuila. 15 Pea nee malaga leva ki oluga te u selupino. Koeni ko te u manu ae nee au sio ki ai i te laugutu o te vaitafe o Kepale.
Ekesote 25:22 Koena te kogamea ae e au felavei ai anai mo koe; i oluga o te nofoaga o te manavaofa, i te vaha o te u selupino e lua ae e tutuu i oluga o te aleka, e au tuku atu anai kia koe aku fakatotonu fuli ki te u fanau a Iselaele.
Pesalemo 80:1 Fakalogo mai tou taliga, tagata tauhi ovi o Iselaele ia koa ae e ke taki ia Sosefo o hage ko he faga manu! Ke ke ha mai i tou matalelei, ia koe ae e heka i te vaha o te u selupino!
cf-F 36 ¶5-6
“Koʼeni, Kua Malo Te Laione ʼo Te Telepi ʼo Suta”
5 ʼE tauhoa te laione mo te lototoʼa. Neʼe kua kotou felaveʼi mo he laione? Kapau ko ia, neʼe hoko te aluʼaga ʼaia ʼi takotou mamata he lotoʼa manu neʼe nofo ai he laione kae neʼe puipui koutou ʼaki he a. Logo la tana nofo ʼi tona lotoʼa, kae ko he aluʼaga fakamataku. ʼI tana lolotoga siosioʼi koutou, ʼe tou iloʼi ai ʼe mole hola anai, he ʼe mole mataku ia ʼi he meʼa. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ‘ ʼe malohi tokotahi age ia ʼi te ʼu manu fuli pea ʼe mole holomuli ia ʼi muʼa ʼo he tahi.’ (Taaga Lea 30:30, MN) ʼO toe feia mo te lototoʼa ʼa Kilisito.
6 Neʼe lototoʼa ia Sesu ohage ko he laione ia fahaʼi ʼe tolu: ʼi tana haofaki te moʼoni, ʼi tana lagolago ki te faitotonu pea ʼi tana tauʼi te fakafeagai. Koia, ʼi tatatou faʼifaʼitakiʼi ia ia ʼe feala ai ke tou lototoʼa logo la ʼe tou matataku.
Taaga Lea 30:30 Ko te laione, ʼae ʼe malohi tokotahi age ʼi te ʼu manu fuli pea ʼe mole holomuli ia ʼi muʼa ʼo he tahi.