“Taupau Taku ʼu Fakatotonu Pea Ke Maʼuli”
NEʼE tūpulaga, mo poto, mo “sino lelei pea mo talavou.” Ko te ʼohoana ʼo tona ʼaliki neʼe manako ia ia pea neʼe mole ufiufi ʼi tona fakahā. ʼI tana manako ʼaupito ʼi te tūpulaga ʼaia, neʼe ina faigaʼi te ʼaho fuli ke ina fakaoloolo ia ia. “Pea ʼi te ʼaho ʼaia, ohage ko te ʼu ʼaho ʼaē, neʼe hū ki fale ʼo fai tana gāue, pea neʼe mole ʼi ai he tahi ʼi te ʼu tagata ʼo te ʼapi ʼaia ʼi te loto fale. Pea ko te fafine neʼe ina puke tona kofu ʼo ʼui maʼana: ‘Moe mo ʼau!’ ” Kae ko Sosefo te foha ʼo te pateliaka ko Sakopo, neʼe ina tuku ai tona kofu, kae hola mai te ʼohoana ʼo Potifale.—Senesi 39:1-12.
Kae ʼe mahino ia, ʼe mole ko te hahaʼi fuli ʼaē ʼe feholaki mokā fakahalaʼi nātou. Ohage ko te tūpulaga ʼaē neʼe taka ʼi te pōʼuli ʼi te ʼu ala pea neʼe sio ki ai ia Salomone, te Hau ʼo Iselaele ʼo te temi ʼaia. ʼI tona ʼosi fakaoloolo e te fafine kākā, “neʼe ina muliʼi ia ia ohage ko he vitulo ʼe ʼave ke matehi.”—Tāʼaga Lea 7:21, 22, New International Version.
ʼE fakatokaga ki te kau Kilisitiano ke nātou “hola mai te feauaki.” (1 Kolonito 6:18) Neʼe faitohi fēnei te ʼapositolo ko Paulo ki te tūpulaga Kilisitiano ko Timoteo: “Hola mai te u fiafiaʼaga fakatupulaga.” (2 Timoteo 2:22) ʼO toe feiā mo tatou, kapau ʼe tou felāveʼi mo he ʼu ʼaluʼaga ʼe fakaneke ai tatou ke tou fai feʼauʼaki, ke tou tono, peʼe ke tou fai he tahi age aga heʼeʼaoga, pea ʼe tonu ke tou feholaki ohage ko te hola ʼa Sosefo mai te ʼohoana ʼa Potifale. Koteā ʼaē ka tokoni anai kia tatou ke tou fai te faʼahi ʼaia? ʼI te kapite 7 ʼo te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Tāʼaga Lea, ʼe foaki mai e Salomone te ʼu tokoni lelei. ʼE ina foaki mai te ʼu tokoni moʼo puipui ʼo tatou mai te ʼu kākā ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe aga heʼeʼaoga, kae ʼe ina toe fakahā mai peʼe nātou fai feafeaʼi te ʼu faʼahi ʼaia, ʼo ina fakamatala mai te meʼa neʼe hoko ki te tama tūpulaga neʼe fakaoloolo e te fafine paomutu.
‘Noʼo Taku ʼu Fakatotonu Ki Tou ʼu Kauʼi Tuhi’
Ohage ko he tāmai, ʼe kamata fēnei e te hau tana tokoni: “Ê toku foha, taupau taku ʼu folafola, pea ʼofa ʼo taupau fakalelei ʼi ʼou tafa taku ʼu fakatotonu. Taupau taku ʼu fakatotonu pea ke maʼuli, pea mo taku lao, ohage ko tou ʼu kanoʼi mata.”—Tāʼaga Lea 7:1, 2.
ʼE fakatotonu e te ʼAtua ki te ʼu mātuʼa, kae tāfito te ʼu tāmai, ke nātou akoʼi ki tanatou fānau te ʼu pelesepeto ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Neʼe fakatotonu fēnei e Moisese ki te ʼu tāmai: “Ko te ʼu folafola ʼaenī ʼaē ʼe ʼau fakatotonu atu kia te koe ʼi te ʼaho nei, ʼe tonu anai ke nofo ʼi tou loto; pea ʼe tonu anai ke ke akoʼi ki tou foha pea mo ke talanoa kiai mokā ke heka anai ʼi tou loto fale, mokā ke haʼele anai ʼi te ala, mokā ke takoto anai, pea mokā ke tuʼu ake anai.” (Teutalonome 6:6, 7) Pea neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼU tāmai, ʼaua naʼa koutou fakatupu ʼita takotou fānau, kae ke koutou haga ako ia nātou ke nātou maʼu te akonaki pea mo te manatu ʼa Sehova.” (Efeso 6:4, MN ) Koia, ʼe mahino ia ko te ʼu fakatotonu ʼa te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe tonu ke taupau fakalelei, pea mo faka maʼuhigaʼi, ʼe kau kiai te ʼu fakamanatu, te ʼu fakatotonu, pea mo te ʼu lao ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, ia te Folafola ʼa te ʼAtua.
Ko te ʼu akonaki ʼa te ʼu mātuʼa ʼe lava hilifaki kiai te ʼu lekula faka famili. Ko te ʼu lekula ʼaia ʼe nātou puipui te famili. ʼE moʼoni, ʼe mole tatau fuli te ʼu lekula ʼo te ʼu famili, heʼe kehekehe te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. Kae ʼe tonu ke vakaʼi e te ʼu mātuʼa pe koteā ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki tonatou famili. Pea ʼi te agamāhani, ko tanatou ʼu lekula, ʼe ko he fakahā ʼaia ʼo tonatou ʼofa pea mo tonatou loto tokaga moʼoni. ʼE tokoniʼi te kau tūpulaga ke nātou tali te ʼu lekula ʼaia pea mo te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe foaki age e tanatou ʼu mātuʼa. Ei, ʼe tonu ke koutou tokakaga lelei ki te ʼu tokoni ʼaia, ʼo koutou taupau fakaʼeteʼete “ohage ko [tokotou] ʼu kanoʼi mata.” Kapau ʼe koutou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole koutou mamate anai, kae ʼe koutou “maʼuli” anai koteʼuhi ʼe koutou taupau te ʼu pelesepeto ʼa Sehova.
ʼE toe ʼui fēnei e Salomone: “Noʼo [taku ʼu fakatotonu] ki tou ʼu kauʼi tuhi, pea ke tohi nātou ki te ʼu tohiʼaga ʼo tou loto.” (Tāʼaga Lea 7:3) Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe tou sioʼi tuʼumaʼu totatou ʼu kauʼi tuhi, pea ʼe nātou maʼuhiga moʼo fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai, koia ʼe tonu ke tou manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ʼi te Tohi-Tapu, pea ke nātou takitaki tatou ʼi tatatou ʼu gāue fuli. ʼE tonu ke tou tohi te ʼu fakatotonu ʼaia ki te ʼu tohiʼaga ʼo totatou loto, ke nātou pipiki ki totatou natula.
Neʼe mole galoʼi e te hau te maʼuhiga ʼo te poto pea mo te ʼatamai, koia neʼe ina fai te fakaloto mālohi ʼaenī: “ ʼUi age ki te poto: ‘Ko koe ko toku tuagaʼane’; pea ʼofa pe ke ke pāui te ʼatamai ko tou ‘Kāiga fafine.’ ” (Tāʼaga Lea 7:4) Ko te poto ʼe ko te fealagia ʼaē ke kita fakaʼaogaʼi lelei te ʼu meʼa ʼaē neʼe akoʼi mai e te ʼAtua. ʼE tonu ke tou ʼofa ki te poto ohage ko hatatou ʼofa ki hotatou tuagaʼane ʼofaina. Kae koteā te ʼatamai? ʼE ko te fealagia ʼaē ke kita sio loloto ki he meʼa, pea mo kita mahino kiai heʼe kita vakavakaʼi te ʼu faʼahi fuli ʼaē ʼe pipiki kiai. ʼE tonu ke tou leleiʼia te ʼatamai ohage ko hotatou kaumeʼa lelei.
He koʼe ʼe tonu ke tou ako te Tohi-Tapu pea mo tou faiga ke tou ʼofa ki te poto pea mo te ʼatamai? Ke tou “hāofaki [tatou] mai te fafine matāpule, te fafine matāpule ʼaē neʼe palalau fakaoloolo.” (Tāʼaga Lea 7:5) Ei, kapau ʼe tou fai feiā, pea ʼe tou hāofaki anai tatou mai te ʼu palalau fakaoloolo pea mo te ʼu aga fakakākā ʼa he matāpule—peʼe ko he tahi ʼe kovi tana ʼu aga.a
ʼE Felāveʼi Te Tūpulaga Mo ‘Te Fafine Kākā’
ʼE toe hoko te fakamatala ʼa te hau ʼo Iselaele, ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe sio tonu kiai: “ ʼI te matapā fakamālama ʼo toku ʼapi, neʼe ʼau fakasiosio mai te senipa, ke feala haku siosioʼi te hahaʼi ʼaē ʼe mole heʼeki fakapotopoto. Neʼe ʼau fakatokagaʼi ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu tama, te talavou neʼe mole he meʼa ʼi tona loto, neʼe fakalaka ʼi te ala ʼaē ʼe ōvi ki te pokoʼi meʼa [ʼo te fafine paomutu], pea ʼe haʼele ʼi te ala ʼaē ʼe ʼalu ki tona ʼapi, ʼi te ʼataʼata to, ʼi te malu afiafi ʼo te ʼaho, ʼi te tuʼu afiafi pea mo te pōʼuli.”—Tāʼaga Lea 7:6-9.
Ko te matapā fakamālama ʼaē ʼe fakasiosio mai ai ia Salomone ʼe ʼi ai tona senipa—neʼe faʼu ʼaki te ʼu kiʼi lauʼi papa, pea neʼe lagi togi ai he ʼu meʼa matalelei. ʼI te kamata afiafi, neʼe fakapōʼuli te ʼu ala. Pea neʼe sio ki te talavou neʼe hē gafua. Neʼe mole he meʼa ʼi tona loto, he neʼe mole ina maʼu te fakasiosio tonu, pea neʼe mole poto. ʼE mahino ia, neʼe ina ʼiloʼi lelei te koga meʼa ʼaē neʼe taka ai pea mo te meʼa ʼaē neʼe feala ke hoko kia ia ʼi te koga meʼa ʼaia. Neʼe fakaōvi te talavou ki “te pokoʼi meʼa [ʼo te fafine ʼaia],” ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ala ʼe ʼalu ki te ʼapi ʼo te fafine. Ko ai te fafine ʼaia? Koteā tana gāue?
ʼE toe hoko te fakamatala ʼa te hau, ʼo ina ʼui fēnei: “Koʼeni! Neʼe ʼi ai te fafine neʼe haʼu ʼo faka fetaulaki mai kia te ia, ko tona teu ʼe hage ko te fafine paomutu pea mo he loto kākā. ʼE lotohoha pea mo hoholi. ʼE mole haga nofo maʼu tona ʼu vaʼe ʼi tona ʼapi. ʼI ʼihi temi ʼe taka ʼi tuʼa, ʼi ʼihi temi ʼe ʼalu ki te ʼu malaʼe ʼaē ʼe taka ai te hahaʼi, pea ʼe nofo ōvi ʼi te ʼu pokoʼi meʼa fuli ʼo lamalama.”—Tāʼaga Lea 7:10-12.
ʼE kita ʼiloʼi pe ko ai te faʼahiga fafine ʼaia, ʼaki tana faʼahiga teu. (Senesi 38:14, 15) Ohage ko he fafine paomutu, ʼe mole teu fakapoipoi. Tahi ʼaē meʼa, ʼe loto kākā—ʼe “kovi” tana fakakaukau, pea ʼe ina fia “fakaoloolo” kita. (An American Translation; New International Version) ʼE lotohoha pea mo hoholi, ʼe hoko palalau pea mo fakakinakina, ʼe agatuʼu, ʼe mole ufiufi pea ʼe fakafifihi. ʼE mole fia nofo ʼi tona ʼapi, kae ʼe fia ʼalu tuʼumaʼu ki te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe kaugamālie ai te hahaʼi, pea ʼe ʼalu ʼo nofo ū ʼi te ʼu pokoʼi meʼa ke ina maʼu he tahi ʼe ʼalu anai mo ia. ʼE talitali ki he tahi ʼe hage ko te talavou ʼaia.
ʼE ‘Lahi Tana ʼu Palalau Fakaoloolo’
ʼE felāveʼi te talavou mo te fafine taka, ʼe ʼi ai tana fakatuʼutuʼu kākā. Pea neʼe fakatokagaʼi e Salomone ia te faʼahi ʼaia! ʼE ina fakamatala fēnei: “Neʼe ina puke ia ia pea neʼe ʼuma ki ai. Neʼe mole ufiufi, pea neʼe ina ʼui fēnei kia te ia: ‘Neʼe tonu ke ʼau fai te ʼu sakilifisio ʼo te logo tahi. ʼI te ʼaho nei, kua ʼau fakahoko taku ʼu fakapapau. Koia ʼaē neʼe ʼau haʼu ai ʼo faka fetaulaki mo koe, moʼo kumi tou fofoga, ke feala haku maʼu koe.’ ”—Tāʼaga Lea 7:13-15.
ʼE gutu mālie te fafine ʼaia. ʼAki he lototoʼa, ʼe ina ʼiloʼi lelei te ʼu palalau ʼaē ʼe tonu ke fai. Ko te ʼu palalau fuli ʼaē ʼe ina fai, ʼe ina fai moʼo fakaoloolo te talavou. ʼI tana ʼui ʼaē neʼe ina fai te ʼu sakilifisio ʼo te logo tahi ʼi te ʼaho ʼaia pea kua ina fakahoko tana ʼu fakapapau, neʼe ina fia fakahā ʼe faitotonu, pea ʼe ina leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie. Ko te ʼu sakilifisio ʼo te logo tahi ʼaē neʼe fai ʼi te fale lotu ʼo Selusalemi, neʼe ko te moʼi pipi, mo te falena, mo te lolo pea mo te vino. (Levitike 19:5, 6; 22:21; Faka au 15:8-10) Ko ʼaē ʼe ina fai te sakilifisio ʼaia ʼo te logo tahi, neʼe feala ke ina toʼo maʼa ia pea mo tona famili honatou vahe ʼi te sakilifisio ʼaia, koia ko te fafine ʼaia neʼe ina fia fakahā ki te tama ʼe lahi te meʼa kai pea mo te ʼu meʼa ʼinu ʼi tona ʼapi. ʼE fakahā lelei ai ʼe ko he temi fakafiafia anai maʼa te talavou ʼaia. Neʼe haʼu tāfito te fafine ʼaia mai tona ʼapi moʼo kumi ia ia. ʼI meʼa fakaʼofaʼofa foki, mo kapau ʼe tui he tahi ki te ʼu felau ʼaia ʼa te fafine. ʼE ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu, “ ʼe moʼoni neʼe ina kumi he tahi, kae neʼe ina kumi moʼoni koa te talavou ʼaia? ʼE gata pe ki he vale—ohage ko te talavou ʼaia—ʼe tui anai ki te fafine ʼaia.”
ʼI tana ʼosi teuteu ʼaē ke finemui, ʼi tana ʼosi fai tana ʼu palalau mālie, mo tana fāʼufua ki ai, pea mo tana ʼuma ki ai, neʼe fakaʼaogaʼi leva e te fafine paomutu ʼaia te ʼu meʼa magoni. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau teuteuʼi toku palepale ʼaki te ʼu kie, mo te ʼu meʼa ʼe lanu kehekehe, pea mo te lino ʼo Esipito. Neʼe ʼau fakamagoni toku palepale ʼaki te mila, te aloesi, pea mo te sinamome.” (Tāʼaga Lea 7:16, 17) Neʼe ina teuteuʼi tona palepale ke matalelei, ʼaki te ʼu kie lino lanu kehekehe mai Esipito, pea neʼe fakamagoni ʼaki te ʼu lolo magoni, ohage ko te mila, te aloesi pea mo te sinamome.
ʼE ina hoko atu fēnei: “Haʼu ke ta fakafonu tāua ʼaki te ʼofa ʼo aʼu ki te uhu, ke tā fefakahā fakafiafia ʼaki he ʼu aga ʼofa.” ʼE tou fakatokagaʼi ʼe mole fakaafe pe e te fafine ke nā kai ki he meʼa kai lelei. Kae ʼe ina kole age ke nā fai mo he ʼu felāveʼi fakasino, pea ko te talavou ʼe ina fia ʼahiʼahiʼi pea mo holi kiai! ʼE ina toe hoko atu fēnei tana fakaoloolo: “He ko [toku] ʼohoana ʼe mole ʼi tona ʼapi; kua fagona ia ki te potu mamaʼo. Neʼe ina toʼo ʼi tona nima te kato paʼaga. ʼE toe liliu mai anai ki tona ʼapi, ʼi te ʼaho ʼaē ʼe katoa ai te māhina.” (Tāʼaga Lea 7:18-20) ʼE ina fakapapau age ʼe mole hoko anai he meʼa kia nāua, heʼe kua ʼalu tona ʼohoana ki te tahi koga meʼa ʼuhi ko tana gāue, pea ʼe kei tuai tana liliu mai. ʼI faiva leva ʼa te fafine moʼo fakaoloolo te talavou ʼaia! “Neʼe ina fakahēʼi ia ia ʼaki te lahi ʼo tona moʼo fakaoloolo. Neʼe ina fakahalaʼi ia ia ʼaki tona ʼu laugutu mālie.” (Tāʼaga Lea 7:21) ʼE gata ki he tagata mālohi ohage ko Sosefo, ʼe ina lava teteke te taʼi fakahala ʼaia. (Senesi 39:9, 12) Kae neʼe maʼu koa e te talavou te mālohi ʼaia?
“Ohage Ko He Vitulo ʼe ʼAlu Ke Matehi”
ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Fokifā pe kua mulimuli ia ia, ohage ko he vitulo ʼe ʼalu ke matehi, pea neʼe hage neʼe haʼihaʼi ʼona vaʼe ke akonakiʼi ohage ko he tagata vale, ʼo aʼu ki te temi ʼaē ʼe puhi ai tona ʼate e he kauʼi nahau, ohage ko he manu lele ʼe ʼoho ki he hele, kailoa ʼe mole ina ʼiloʼi ʼe lava mate ai tona nefesi.”—Tāʼaga Lea 7:22, 23.
ʼE mole lava fakafisi te talavou ki te fakaafe ʼaia. ʼE mole kei ina fakakaukauʼi te meʼa ʼaē ka hoko, kae kua mulimuli ia ʼi te fafine “ohage ko he vitulo ʼe ʼalu ke matehi.” Ohage ko he tagata ʼe haʼihaʼi ʼona vaʼe, ʼe mole hāo anai ʼi tona fakatūʼa, ʼo toe feiā anai mo te talavou, ʼe to anai ki te agahala. ʼE mole sio ia ki te tuʼutāmaki, ʼo aʼu pe ki te temi ʼaē “ ʼe puhi [ai] tona ʼate e he kauʼi nahau,” ko tona faka ʼuhiga, ʼe lavea pea ʼe feala ke mate ai. ʼE lagi ko he mate fakasino, he kua pikisia ʼi te ʼu mahaki ʼaē ʼe kita maʼu ʼi te ʼu felāveʼi fakasino.b ʼAki tona lavea ʼaia ʼe toe feala aipe ke mate ʼi te faʼahi fakalaumālie; ei, “ ʼe lava mate ai tona nefesi.” Kua tuʼutāmaki tona sino pea mo tona maʼuli katoa, pea kua agahala mamafa ki te ʼAtua. Koia kua ina fakavaveʼi tona mate, ohage ko te manu lele ʼaē ʼe ʼoho ki te hele!
“ ʼAua Naʼa Ke Hēʼia ʼi Tona ʼu Ala”
ʼI tana mahino ki te meʼa ʼaē neʼe sio kiai, ʼe fai te tokoni ʼaenī e te hau poto: “Pea ʼi te temi nei, ê toku ʼu foha, koutou fakalogo mai kia te ʼau, pea koutou tokagaʼi te ʼu folafola ʼo toku gutu. Ke ʼau naʼa afe tou loto ki tona ʼu ala. ʼAua naʼa ke hēʼia ʼi tona ʼu ala. Heʼe tokolahi ia nātou ʼaē neʼe mamate ʼuhi ko ia, pea ʼe tokolahi te hahaʼi ʼaē neʼe ina fakapogi. Ko tona ʼapi, ʼe ko te ʼu ala ki te Seole; ʼe nātou hifo ki te ʼu kogafale ʼo te mate.”—Tāʼaga Lea 7:24-27.
ʼE mahino lelei mai, ʼe tokoniʼi tatou e Salomone ke tou maliu kehe mai te ʼu ala fakatupu tuʼutāmaki ʼa he tahi ʼe ina fai he ʼu aga heʼeʼaoga, ke feala hatatou “maʼuli.” (Tāʼaga Lea 7:2) Pea ʼe ʼaoga ʼaupito te tokoni ʼaia ki totatou temi! Ei, ʼe mole tonu ke tou ʼolo ki te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe hahaʼi ai ia nātou ʼaē ʼe fakatalitali ai ke nātou fakaoloolo he tahi. Koteā te tupuʼaga ʼo hakotou ʼolo ki te ʼu faʼahi ʼaia naʼa koutou to ki tanatou ʼu kākā? Ei, he koʼe ʼe koutou faiga anai ke koutou liliu ko he tahi ʼe “mole he meʼa ʼi tona loto,” pea mo koutou hēʼia ʼi te ʼu ala ʼo te “fafine matāpule”?
Ko te “fafine matāpule” ʼaē neʼe sio ki ai te hau, neʼe ina fakaoloolo te talavou, ʼo ina fakaafe ke nā “fefakahā fakafiafia ʼaki he ʼu aga ʼofa.” ʼE mole lahi koa la te kau tūpulaga—kae tāfito te kau finemui—neʼe kākāʼi feiā? Kae koutou fakakaukauʼi te faʼahi ʼaenī: Ka faiga he tahi ke ina fakaoloolo koutou moʼo fai he ʼu felāveʼi fakasino, ʼe ko hana ʼofa moʼoni koa, peʼe ina fia fakahoko pe tana ʼu holi? He koʼe koa ko he tagata ʼe ʼofa moʼoni ki he fafine, ʼe ina fakaneke anai ia ia ke mole mulimuli ki tona leʼo ʼo loto, pea mo ina līaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako ʼi te Tohi-Tapu? ʼE tokoni fēnei mai ia Salomone: “Ke ʼaua naʼa afe tou loto” ki te ʼu ala ʼaia.
ʼI te agamāhani, ko he tahi ʼe ina fia fakaoloolo, ʼe mālie tana ʼu palalau pea kua ina fakakaukauʼi lelei. Kapau ʼe tou maʼu te poto pea mo te ʼatamai, pea ʼe nā tokoni mai anai ke tou mahino lelei ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaia. ʼAua naʼa galo kia tatou, ko te ʼu fakatotonu ʼa Sehova ʼe nātou puipui anai tatou. Koia, tou faiga tuʼumaʼu ke tou ‘taupau te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua pea ke tou maʼuli ai,’ ʼo talu ai.—1 Soane 2:17.
[Kiʼi nota]
a Ko te kupu “matāpule” neʼe faka ʼuhiga ki te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakamamaʼo mai ia Sehova, he neʼe nātou līaki tana Lao. Koia ko “te fafine matāpule,” ʼe faka ʼuhiga ki he fafine ʼe faiʼaga, ohage ko he fafine paomutu.
b Ko ʼihi mahaki ʼaē ʼe kita maʼu ʼi te ʼu felāveʼi fakasino, ʼe nātou maumauʼi te ʼate. Ohage la, ko te syphilis ʼaē ʼe kovi ʼosi, ko te ʼu microbes ʼe nātou kai te ʼate. Pea ʼe feala ke mamahi tokita ʼate, ʼuhi ko te microbe ʼaē ʼe ina fakatupu te mahaki ko te gonorrhée.
[Paki ʼo te pasina 29]
ʼE koutou tali koa te ʼu lekula ʼo takotou ʼu mātuʼa?
[Paki ʼo te pasina 31]
Ka koutou taupau te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, ʼe koutou maʼuli anai