Te Ako ʼi Te ʼu Temi Faka Tohi-Tapu
“ ʼE tonu anai ke koutou akoʼi age ki takotou ʼu foha.” — Teutalonome 11:19.
1. Koteā ʼaē ʼe ʼiloga mai ko Sehova ʼe tokaga ki te akoʼi ʼo tana ʼu kaugana?
KO SEHOVA ko te tagata Faiako Lahi. Neʼe mole ina tuku noa tana ʼu kaugana ke mole nātou ʼiloʼi he meʼa. Neʼe ina foaki tuʼumaʼu pe te mālama kia nātou. ʼE ina akoʼi kia nātou tona finegalo pea mo tana ʼu ala. ʼO laka atu ʼi te ʼu lauʼi afe taʼu, ko tona ʼAlo ulu tokotahi neʼe nofo ʼi ʼona ʼu tafa, ohage ko he “tufuga faiva”. (Tāʼaga Lea 8:30.) ʼI tana nofo ʼi te kele neʼe tala e Sesu fēnei: “ ʼE mole ʼau fai he meʼa ʼi toku loto faʼitaliha; kae, ohage ko te akoʼiʼi ʼau ʼe taku Tāmai, ʼe ʼau tala te ʼu meʼa ʼaia.” (Soane 8:28). Neʼe fēnei te fehuʼi ʼa Eliu ʼi tana ʼiloʼi ʼaē ko te ʼAtua ko te tagata Faiako Takimuʼa: “Ko ai koa ʼaē ʼe faiako ohage ko ia?” (Sopo 36:22). Neʼe talanoa te polofeta ko Isaia kia Sehova ohage ko te “tagata Faiako Lahi” ʼo Tana hahaʼi pea mo fēnei tana fakakikite: “Ko tou ʼu foha fuli ʼe liliu anai ko te ʼu hahaʼi neʼe akoʼi e Sehova.” (Isaia 30:20; 54:13). ʼE mahino ia, ʼe loto e Sehova ke mālama tana ʼu hahaʼi pea mo nātou akoʼi fakalelei.
Te ako faka pateliaka
2, 3. a) Koteā koa te manatu ʼa te kau pateliaka agatonu ʼo ʼuhiga mo te akoʼi ʼo tanatou ʼu fānau, pea koteā te fakatotonu neʼe foaki e Sehova kia Apalahamo? b) Koteā te fakatuʼutuʼu lahi neʼe maʼu ʼi te fakatotonu ʼaē ke akoʼi te hāko ʼa Apalahamo?
2 Ko te maʼua tāfito ʼo te pule faka famili ʼi te ʼu temi faka pateliaka neʼe ko te akoʼi ʼo tanatou ʼu fānau pea mo tonatou loto fale. Ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ko te akoʼi ʼo tanatou ʼu fānau neʼe ko he maʼua faka lotu. Neʼe ʼui e Sehova ki tana kaugana ko Apalahamo, ʼo fēnei: “Neʼe ʼau felogoi mo ia ke ina fakatotonu ki tona ʼu foha pea mo tona loto fale ʼaē ʼe muli mai ia ia, ke nātou taupau te ala ʼo Sehova moʼo fai te faitotonu pea mo te fakamāu; koteʼuhi ke fakahoko moʼoni e Sehova kia Apalahamo te meʼa ʼaē neʼe ina tala.” — Senesi 18:19.
3 ʼE ʼiloga ʼi te tala fakaʼatua ʼaia, neʼe maʼuhiga ʼaupito kia Sehova te ako. Neʼe loto e te ʼAtua ke ʼiloʼi tana ʼu ala faitotonu pea mo tana ʼu fakamāu e Apalahamo, e Isaake, pea mo Sakopo ʼi tonatou ʼu loto koteʼuhi ke taupau tuʼumaʼu e te ʼu taʼiake ʼaē ka hoa mai te ʼu ala ʼa Sehova. ʼO fakahoko anai e Sehova tana ʼu fakapapau ʼo ʼuhiga mo te hāko ʼo Apalahamo pea mo tapuaki “te atu puleʼaga fuli pe ʼo te kele”. — Senesi 18:18; 22:17, 18.
Te fakatuʼutuʼu ako ʼi Iselaele
4, 5. a) Koteā ʼaē neʼe kehekehe ai te fakatuʼutuʼu ako ʼi Iselaele mo te ʼu puleʼaga ʼaē? b) Koteā te tahi age kehekehe maʼuhiga neʼe tala e te encyclopédie (Encyclopaedia Judaica), pea koteā ʼaē neʼe lagi kau ki te kehekehe ʼaia?
4 ʼE ʼui fēnei e te encyclopédie (Encyclopaedia Judaica): “Ko te Tohi-Tapu neʼe ko te ʼuluaki matapuna ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fakamālama ʼo te fakatuʼutuʼu ʼo te ako ʼi te Iselaele ʼāfea.” Ko Moisese ʼaē neʼe ko te ʼuluaki tagata faiako neʼe fakaʼaoga e Sehova ʼi Iselaele (Teutalonome 1:3, 5; 4:5). Neʼe tala e Moisese te ʼu folafola ʼaē neʼe ina maʼu mai ia Sehova (Ekesote 24:3). Koia, ko te ʼAtua neʼe ko ia totonu te ʼuluaki tagata Faiako ʼi Iselaele. Ko te meʼa ʼaia neʼe kehekehe ai te fakatuʼutuʼu ako ʼaē ʼa Iselaele ʼi te ʼu puleʼaga ʼaē.
5 Ko te tohi pe ʼaia ʼe ina toe ʼui fēnei: “Ko te ako māʼoluga pe ko te ʼu tohi ʼaē neʼe akoʼi ʼi Mesopotamia pea mo Esipito neʼe fai ki te kalasi ʼa te kau sekelipa, kae neʼe mole feiā ia ʼi Iselaele. Lagi ko tonā kehekehe ko te faiga lelei ʼo te fakatuʼutuʼu mataʼi tohi ʼaē neʼe fakaʼaoga e te kau faitohi Hepeleo. (...) Neʼe maʼuhiga te tohi ʼo te ʼu mataʼi tohi ʼo ʼuhiga mo te hisitolia ʼo te ako ʼaē neʼe mole tonu ke tuku noa. Neʼe tupu ai te fetogi ʼo te faʼahiga faitohi ʼo Esipito, Mesopotamia. Ko te poto faitohi neʼe mole ko he fakaʼiloga ʼa he kalasi faka sekelipa mo he kau pelepitelo faiva ʼi te ʼu faʼahiga tohi faigataʼa.”
6. Koteā te fakamoʼoni faka tohi-tapu ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te kau Iselaele neʼe ko nātou ko te hahaʼi poto lautohi pea mo faitohi talu te kamata ʼo te hisitolia?
6 Ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā lelei ko te kau Iselaele neʼe ko te hahaʼi lautohi pea mo faitohi. ʼI muʼa ʼo tanatou hu ki te Kele neʼe fakapapau, neʼe tonu ke nātou tohi foki te ʼu lao ʼa Sehova ki te ʼu tafa ʼo tonatou ʼu matapā pea mo tonatou ʼu matapā (Teutalonome 6:1, 9; 11:20; 27:1-3). Kae ko te fakatotonu ʼaia neʼe mole ko he fakatā, lagi ko he meʼa ia neʼe mole hona ʼuhiga ki te tagata Iselaele ʼe mole maʼu tuʼulaga mo ka na pau neʼe mole poto ia ʼi te lautohi pea mo te faitohi. Ko te ʼu koga tohi ohage ko Sosue 18:9 pea mo Kau Fakamāu 8:14, ʼe nā fakahā ko ʼihi kau lautohi ohage ko Moisese pea mo Sosue neʼe nātou popoto ʼi te faitohi ia muʼa ʼo te fakatuʼu ʼo te pule ʼaē ʼa he tagata e tahi ki te hahaʼi ʼo Iselaele. — Ekesote 34:27; Sosue 24:26.
Te ʼu faʼahiga fai ʼo te ako
7. a) ʼAki te Tohi-Tapu, ko ai koa ʼaē neʼe ina ʼuluaki foaki te ako ʼa te ʼu fānau Iselaele? b) Koteā te fakamatala ʼe tuku mai e te tagata ako Tohi-Tapu fakafalani?
7 ʼI Iselaele, neʼe akoʼi e te tāmai pea mo te faʼe tanā fānau kei nātou liliki (Teutalonome 11:18, 19; Tāʼaga Lea 1:8; 31:26). ʼI te tikisionalio (Dictionnaire de la Bible) ko te tagata ako tohi-tapu ko E. Mangenot neʼe ina tohi fēnei: “Ka kua poto pe te tamasiʼi ʼi te palalau, ʼe ina ako te ʼu kiʼi koga ʼo te Lao. Ko tana faʼe ʼe ina tau lau age kia ia te vaega; ka kua ina ʼiloʼi faka ʼatamai ʼe ina toe foaki age te tahi vaega. Ki muli age, ʼe fakatoʼo age ki te tamasiʼi te koga tohi ʼo te ʼu vaega ʼaē kua ina maʼu loto. Koia ʼaē, ʼe ako kia nātou te lautohi, pea ka kua nātou lahilahi age, ʼe feala pe ke hoko tanatou ako faka lotu ʼo nātou lau pea mo metitasio ki te lao ʼa te ʼAliki.”
8. a) Koteā te faʼahiga ako maʼuhiga neʼe fai ʼi Iselaele, pea koteā tona faʼahi maʼuhiga? b) Koteā te ʼu faʼahiga tokoni moʼo ako neʼe fakaʼaogaʼi?
8 ʼE ʼiloga mai neʼe fakaʼaoga te faʼahiga ako tāfito, ko te fakamaʼu loto ʼo te ʼu meʼa. Ko te ʼu lao ʼa Sehova ʼaē neʼe akoʼi pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ke maʼu ʼi te loto ʼa tana hahaʼi (Teutalonome 6:6, 7). Neʼe tonu ke nātou metitasioʼi (Pesalemo 77:11, 12). ʼE lahi te ʼu faʼahiga fai moʼo tokoni te tūpulaga pea mo he tahi kua fotufotuʼa tagata ki te ako. ʼI te ʼu faʼahiga fai ʼaia, ʼe ʼi ai te ʼu mataʼi tohi, ko te ʼu vahe ʼe fehoaʼaki ʼe kamata ʼi te mataʼi tohi kehekehe, ʼi hona fakahoahoa lelei faka mataʼi tohi (ohage ko Tāʼaga Lea 31:10-31); ʼe ʼi ai mo te ʼu mataʼi tohi ʼuluaki (ko te ʼu kupu ʼe kamata ʼi te mataʼi tohi pe e tahi peʼe ko tona puaki); pea mo te fakaʼaoga ʼo te ʼu numelo, ohage ko te ʼu numelo ʼaē neʼe fakaʼaoga ʼi te lua koga ʼo te kapite 30 ia Tāʼaga Lea. ʼE ʼi ai te meʼa ʼe ʼaoga, ko te kaletalio ʼa Guézer, ko te motele ʼāfea ia ʼo te faitohi faka hepeleo ʼi te temi muʼa, ʼaē ʼi te manatu ʼa ʼihi kau ako fai tohi-tapu ko te gāueʼi ʼo te ʼatamai ʼo ia ʼaē ʼe ako.
Te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼu gāue
9. a) Koteā te meʼa maʼuhiga ʼaē ʼi te fakatuʼutuʼu ako ʼo ʼuhiga mo te ʼu fānau Iselaele? b) Koteā te meʼa neʼe tala e te encyclopédie ki te ako ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho lalahi ʼi te ʼu taʼu fuli?
9 Neʼe mole fakatuʼakoi te ako ʼi Iselaele ʼo ʼuhiga mo te lautohi pea mo te faitohi. Ko te meʼa maʼuhiga ke akoʼi ko te hisitolia. Ko te mālama ki te ʼu meʼa fakaʼofoofo ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tana hahaʼi neʼe ko he meʼa tāfito ia ʼo te ako. Ko te ʼu meʼa faka hisitolia ʼaia neʼe tonu ke akoʼi ki te taʼiake fuli (Teutalonome 4:9, 10; Pesalemo 78:1-7). Ko te fakatahi ʼi te ʼu ʼaho fakafiafia ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli pe neʼe ko he temi lelei ʼaia ki te kau pule famili ke nātou akoʼi tanatou ʼu fānau (Ekesote 13:14; Levitike 23:37-43). ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaia, ʼe tala fēnei e te encyclopédie (The International Standard Bible Encyclopedia): “ ʼI te ako ʼaē ʼe fai e te tāmai ʼi tona loto fale pea mo tana ʼu fakamahino ʼaē ki te maʼuhiga ʼo te ʼu ʼaho lalahi, ʼe ʼiloʼi ai e te ʼu fānau hepeleo te aga ʼaē neʼe fai e Sehova kia nātou ʼi muʼa atu, feiā aipe mo tonatou maʼuli ʼi te temi ʼaia, pea mo te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua ki tana hahai ki muli age.”
10. Koteā te ako ʼaoga neʼe fai ki te tamaliki fafine feiā aipe mo te kau tamaliki tagata?
10 Neʼe kau ki te ako ʼa te ʼu mātuʼa he ako ʼaoga. Neʼe ako ki te ʼu tamaliki fafine ke nātou faʼa gāue ʼi te loto fale. Ko te kapite fakaʼosi ʼo te Tāʼaga Lea ʼe ina fakahā neʼe lahi pea mo kehekehe te ʼu gāue ʼaē neʼe tonu ke nātou fai; ko te gāueʼi ʼo te filo, pea mo te lālāga, pea mo te fai meʼa kai, pea mo poto ʼi te gaohi ʼo te ʼu meʼa fuli, feiā aipe mo te teuteuʼi ʼo te loto fale. Neʼe akoʼi ki te ʼu tamaliki tagata te gāue ʼaē ʼa tanatou ʼu tāmai, ko te gāue kele mo kapau ko tana tāmai ʼe gāue kele peʼe ko he ʼu faʼahiga gāue pe. Ki te ʼu temi ki muli age, neʼe lea māhani fēnei te kau rabbi Sutea: “Ko ia ʼaē ʼe mole ina akoʼi tona foha ki he gāue ʼe liliu anai ia ko he tagata kaihaʼa.”
11. Koteā ʼaē ʼe ʼiloga tāfito ʼi te fakatuʼutuʼu ako ʼi Iselaele, pea koteā te ako ʼe maʼu ai e te kau tūpulaga ʼo te temi nei?
11 Ko te ʼu faʼahiga fai ako fakalaumālie ʼaē neʼe fakaʼaoga ʼi Iselaele ʼe ʼiloga ʼi te tohi ʼa Tāʼaga Lea. ʼE ʼiloga ko te fakatuʼutuʼu ʼo te ako ʼaia ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē “ ʼe mole heʼeki māhani” ia ʼi te poto, te akonaki, te ʼatamai, te fakasiosio tonu, te fakamāu, te mālama pea mo te poto fakakaukau — ko meʼa fuli ʼi “te manavasiʼi kia Sehova”. (Tāʼaga Lea 1:1-7; 2:1-14.) ʼE ʼiloga mai te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe tonu anai ke uga ai te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ke nātou hikihiki tanatou ako.
Te kau pelepitelo, te kau levite, mo te kau polofeta
12. Ko ai niʼihi atu ʼi te ʼu mātuʼa neʼe toe kau ki te akoʼi ʼo te hahaʼi ʼo Iselaele, pea koteā tona faka ʼuhiga ʼuluaki ʼo te kupu faka hepeleo ʼaē ʼe fakaliliu ko te “lao”?
12 Logope la ko te tāmai mo te faʼe ʼaē ʼe nā foaki te ako ʼuluaki ki tana fānau, ʼe tokaga aipe Sehova ʼo akoʼi tana hahaʼi ʼaki te kau pelepitelo, te kau Levite mo te kau polofeta. ʼI tana tapuaki fakaʼosi ʼaē ki te telepi ʼa Levi, neʼe fēnei te tala ʼa Moisese: “Ke nātou akoʼi Sakopo ki te ʼu faifakamāu pea mo Iselaele ki tau lao!” (Teutalonome 33:8, 10). Ko te kupu ʼaē ko te “lao” ko tona fakaliliu faka hepeleo (tôhrah) ʼaē ko tona faka ʼuhiga ko te “fakahā”, pea ko te “ako”, pea ko te “fakamahino”. ʼE tala fēnei e te encyclopédie (Encyclopaedia Judaica): “Ko te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaē ko te [tôrah] ko te ‘ako’, peʼe ko te ‘akonaki’, peʼe ko te ‘fakamahino’ ”.
13. He koʼe koa neʼe kehekehe te Lao ʼa Iselaele mo te ʼu fakatuʼutuʼu fakamāu ʼa te ʼu puleʼaga ʼaē?
13 Ko te meʼa ʼaia neʼe kehekehe ai ia Iselaele ʼi te ʼu puleʼaga ʼaē pea mo toe feiā aipe mo te temi nei. Ia ʼaho nei, ko te ʼu fenua politike ʼe nātou maʼu te ʼu lao ʼe ʼiloʼi e te hahaʼi tona kiʼi koga. ʼI te temi ʼaē ʼe maumauʼi ai e te hahaʼi te lao, ʼe tonu ke nātou hiki te totogi ʼa te kau avoka moʼo hāofaki nātou ʼi te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia ʼo te lao. Ko te ʼu faleako ʼo te lao neʼe fai pe ia ki te hahaʼi popoto. Kae ʼi Iselaele, ko te Lao neʼe ko he meʼa neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo fakahā ki tana hahaʼi te ʼatolasio pea mo te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe ʼalu tahi mo tona finegalo. ʼE kehekehe ia mo te ʼu lao fakamāu ʼaē, ko te lao ia ʼaia ʼe pipiki ki te ʼofa ʼaē ki te ʼAtua pea mo tona kāiga (Levitike 19:18; Teutalonome 6:5). Neʼe maʼuhiga ʼaupito age te Lao ʼi he lao ʼe mole tokagaʼi e te tagata. ʼE maʼu ʼi te Lao te akonaki, te ako, pea mo te fakamahino ʼo he ʼu faʼahiga fai ʼo te maʼuli ʼaē neʼe tonu ke akoʼi.
14. Koteā te tupuʼaga ʼuluaki ʼaē neʼe liaki ai e Sehova te kau pelepitelo faka Levite (Malakia 2:7, 8)?
14 ʼI te temi ʼaē neʼe agatonu ai te kau pelepitelo pea mo te kau Levite, neʼe nātou fai tonatou maʼua ʼaē ko te akoʼi ʼo te hahaʼi. Kae neʼe tau meʼa noaʼi e te kau pelepitelo tonatou maʼua ʼaē ko te akoʼi ʼo te hahaʼi. Ko te mole tokaga ʼaia ʼo akoʼi te Lao ʼa te ʼAtua neʼe fua kovi ki te kau pelepitelo pea mo te hahaʼi. ʼI te valu sēkulō ʼi muʼa atu ʼo totatou temi, neʼe fēnei te fakakikite ʼa Sehova: “ ʼE mahino papau anai, ʼe faka ʼauha anai taku hahaʼi, koteʼuhi ʼe mole he mālama. Heʼe ko koe neʼe ke liaki te mālama, ʼe ʼau liaki anai mo koe ke ke kau ki te gāue faka pelepitelo ʼaē kia te ʼau; pea koteʼuhi ʼe mole ke haga manatuʼi te lao ʼo tou ʼAtua, mo ʼau foki ʼe mole ʼau manatuʼi anai tou ʼu foha.” — Osea 4:6.
15. a) Ko ai koa ʼihi age ʼi te kau pelepitelo neʼe fakanofo e Sehova ko he kau faiako ʼi Iselaele, pea koteā te meʼa neʼe tohi e te tagata ako Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo tonatou tuʼulaga faiako? b) Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi Iselaele pea mo Suta ʼuhi he neʼe nā liaki te mālama ʼa Sehova pea mo tana ʼu ala?
15 Ohage pe ko te kau pelepitelo, neʼe fakanofo e Sehova te kau polofeta ko he ʼu tagata faiako. ʼE tou lau fēnei: “Ko Sehova neʼe ina valokiʼi ia Iselaele pea mo Suta ʼaki tana ʼu polofeta fuli pea mo tana kau hahaʼi fakakikite fuli, ʼo ʼui maʼana: ‘Koutou maliu mai tokotou ʼu ala kovi pea ke koutou taupau taku ʼu folafola, taku ʼu fakatotonu, ohage pe ko te lao katoa ʼaē neʼe ʼau tuku ki ʼakotou ʼu kui pea neʼe ʼau fekauʼi atu ʼaki taku ʼu kaugana te kau polofeta.’ ” (2 Hau 17:13). ʼO ʼuhiga mo te gāue ʼa te kau polofeta ʼaē ko te ʼu tagata faiako, neʼe fēnei te ʼui ʼa te tagata fai tohi-tapu ko Roland de Vaux: “Mo te kau polofeta foki neʼe nātou maʼu te gāue ʼaē ko te akoʼi ʼo te hahaʼi; logope la neʼe ko ʼihi koga ʼo tanatou gāue ko te fai fakakikite. Pea ko te lea faka polofeta neʼe fakatupu ʼi tanatou gāue faka mafola te mālohi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE mahino ia, ʼi te ʼu puleʼaga faka hau, ko te ʼu polofeta neʼe ko he ʼu tagata faiako ʼo te lotu pea mo te ʼu aga ʼaē ke fai ʼo ʼuhiga mo te maʼuli; pea ʼe feala hatatou ʼui neʼe ko te hahaʼi faiako lelei ʼaupito, logope la neʼe mole tokagaʼi tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fai.” ʼI te mole tokaga ʼa te kau pelepitelo pea mo te kau Levite ki te ako maʼuhiga ʼaia, ko te ʼu kalasi ʼaia e lua neʼe mole nātou tokagaʼi te kau polofeta ʼa Sehova, pea ko te kau Iselaele neʼe nātou lituʼa ki te ʼu ala ʼa Sehova. Neʼe lavā Samalia ia Asilia ʼi te taʼu 740 ia muʼa ʼo totatou temi, pea neʼe faka ʼauha ia Selusalemi feiā aipe mo tona fale lotu e te kau Papiloni ʼi te taʼu 607 ia muʼa ʼo totatou temi.
Te ako lolotoga ʼo te ʼaunofo pea ki muli age
16, 17. a) Koteā te polokalama ako neʼe fakakinauʼi kia Taniela pea mo tana ʼu kaumeʼa e tolu? b) Koteā te meʼa neʼe ina faka fealagia ai kia nātou ke nātou tau mo te ako ʼa te kau Papiloni pea mo nātou agatonu aipe kia Sehova?
16 Ia taʼu e hogofulu ʼo te faka ʼauha ʼo Selusalemi, ko te hau ko Seoakime pea mo te kau pilinise feiā aipe mo te kau hahaʼi ʼatamai neʼe ʼave nātou ki Papiloni e te hau ko Nepukanesa (2 Hau 24:15). Neʼe kau ai ia Taniela pea mo ʼihi age tūpulaga e tolu neʼe ʼatamai (Taniela 1:3, 6). Neʼe fakatotonu e Nepukanesa kia nātou toko fā ʼaia ke nātou ako ia taʼu e tolu “ki te faitohi pea mo te lea ʼa te kau Kalitia”. Pea tahi foki ʼaē, neʼe foaki age kia nātou “te vahe fakafeʼauga ʼo te ʼaho fuli ʼi te ʼu meʼa kai kano lelei ʼa te hau feiā aipe mo te vino ʼaē ʼe ina ʼinu”. (Taniela 1:4, 5.) Ko te meʼa ʼaia neʼe lava pe ke tuʼutāmaki ai ia nātou, koteʼuhi koʼeni tona ʼu tupuʼaga. ʼE lagi, ko te fakatuʼutuʼu ako neʼe mole gata ʼaki pe te akoʼi ʼo te lea ia taʼu e tolu. Ko te kupu ʼaē ko te “Kalitia” ʼi te koga tohi ʼaia ʼe fakaʼaoga ʼe ʼihi moʼo fakahā “ko te hahaʼi ʼaē ʼe mole ko he kau Papiloni kae ko he kau hahaʼi popoto”. (The Soncino Books of the Bible.) ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te tohi ʼa Taniela, ko C. F. Keil neʼe ina tala fēnei: “Neʼe akoʼi ia Taniela pea mo tona kaumeʼa ʼi te poto ʼa te kau pelepitelo Kalitia pea mo te kau tagata popoto, ʼaē neʼe fai ʼi te ʼu faleako ʼi Papiloni.” Ko te meʼa kai fakaʼaliki foki ʼaē neʼe foaki age kia nātou neʼe ko he maumau tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga meʼa kai ʼaē ʼe fakatuʼutuʼu kiai e te Lao ʼa Moisese. Koteā te meʼa neʼe nātou fai?
17 ʼI tona ʼuhiga ʼave palalau ʼaē maʼa ia pea mo tona ʼu kaumeʼa, neʼe fakamahino fakalelei e Taniela ʼe mole nātou kakai anai pea mo iʼinu ʼuhi ko tonatou leʼo ʼo loto (Taniela 1:8, 11-13). Neʼe tapuaki e Sehova te lototoʼa ʼaia pea mo ina fakamalūlū mo te loto ʼa te tagata faifekau Papiloni (Taniela 1:9, 14-16). ʼI tanatou ʼu ako, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki muli age ʼo te maʼuli ʼa te kau tūpulaga Hepeleo toko fā ʼe ko he fakamoʼoni ia ko te ako fakakinau ia taʼu e tolu ki te agaʼi fenua ʼa te kau Papiloni neʼe mole fakaheʼia ia nātou ʼo ʼuhiga mo tanatou pipiki maʼu kia Sehova pea mo tana tauhi maʼa (Taniela, ʼu kapite 3 pea mo 6). Neʼe tuku e Sehova te fealagia kia nātou ke nātou haohaoa mai te ako fakakinau ʼaia ia taʼu e tolu ʼi te ako māʼoluga faka papiloni. “Pea ki te ʼu fānau ʼaia, ko te toko fā, ko te ʼAtua moʼoni neʼe ina foaki age kia nātou te mālama pea mo te fakasiosio tonu ʼi te faitohi pea mo te poto; pea neʼe ʼatamai ia Taniela ʼi te ʼu faʼahiga fakakikite pea mo te ʼu misi. Pea ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakapoto pea mo faka ʼatamai fuli, ʼaē neʼe fai fehuʼi ai te hau kia nātou, neʼe ina maʼu ia ʼo laka tuʼa hogofulu age tonatou poto ʼi te ʼu pelepitelo gāue fakatemonio pea mo te kau gāue fakatemonio neʼe maʼuʼuli ʼi tona puleʼaga.” — Taniela 1:17, 20.
18. Koteā te fakatuʼutuʼu ako neʼe fai ʼi Suta ʼi te ʼosi ʼaē ʼo te ʼaunofo ʼi Papilone?
18 Ki muli age ʼo te ʼaunofo faka papiloni, ko te gāue ako lahi neʼe fai e Esitalasi, ko te pelepitelo neʼe kua ina “teuteuʼi tona loto moʼo ako te lao ʼa Sehova, pea ke ina maʼuliʼi, pea ke akoʼi ʼi Iselaele te pelesepeto pea mo te tonu”. (Esitalasi 7:10.) ʼI tana gāue ʼaia, neʼe ina maʼu te tokoni mai te kau Levite agatonu, ʼaē ko nātou ʼaē “ ʼe nātou fakamahino te lao ki te hahaʼi”. (Nehemia 8:7.) Ko Esitalasi neʼe ko te tagata poto ʼo te Tohi-Tapu pea neʼe “ko he tagata poto ia ʼi te hiki”, peʼe ko te sekelipa (Esitalasi 7:6). Neʼe ko te temi ʼaia ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai te kau sekelipa ohage ko he kalasi.
Te ʼu faleako ʼo te lotu faka sutea
19. ʼI te temi ʼaē neʼe nofo ai Sesu ʼi te kele, ko te kalasi faiako feafeaʼi ʼaē neʼe hā ʼi Iselaele, pea koteā te ʼu tupuʼaga tāfito ʼaē neʼe mole kau ai ia Sesu pea mo tana kau tisipulo ki te ako māʼoluga faka sutea ʼaia?
19 ʼI te temi ʼaē neʼe maʼuli ai Sesu ʼi te kele, ko te kau sekelipa neʼe ko nātou ko te kalasi faiako, neʼe lahi age tanatou pipiki ki te ʼu talatuku ʼi te ʼu akonaki moʼoni ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE nātou loto ke pāuʼi nātou “Rabbi” heʼe ko te kupu ʼaia ʼe fakaʼaliʼaliki, ko tona faka ʼuhiga “Tau ʼAfio”. (Mateo 23:6, 7, Traduction du monde nouveau, ta fakapilitānia ʼi te ʼu kumiʼaga, nota.) ʼI te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano, ʼe tau fakapipiki te kau sekelipa ki te kau Faliseo, ʼaē mo nātou neʼe ko te kau faiako ʼo te Lao (Gāue 5:34). Neʼe fakalaka hālaʼi e Sesu te kau Faliseo pea mo te kau sekelipa ʼi tanatou faka ʼalu noa te folafola ʼa te ʼAtua ʼuhi ko tanatou talatuku pea mo “nātou ako te ʼu akonaki ko te ʼu fakatotonu fakatagata pe”. (Mateo 15:1, 6, 9.) ʼE mole fakapuna’maʼuli te faʼahi ʼaia heʼe ko Sesu pea mo tana kau tisipulo neʼe mole nātou ako ʼi te ʼu faleako ʼa te lotu faka sutea. — Soane 7:14, 15; Gāue 4:13; 22:3.
20. Koteā te meʼa ʼe tou maʼu ʼi te vakaʼi ʼaē ʼo te ako ʼo te temi faka tohi-tapu, pea koteā te meʼa ʼe ʼiloga mai ai ʼe ʼaoga he ako ki te kau kaugana ʼa Sehova?
20 ʼE ʼiloga mai ʼi te ako maʼoluga ʼaia ʼi te temi ʼāfea ko Sehova ko te tagata Faiako Lahi ʼa tana hahaʼi. ʼAki ia Moisese, neʼe fai e te ʼAtua te fakatuʼutuʼu ako lelei ʼi Iselaele. Kae hili kiai te temi fualoa, neʼe tuputupu leva te ako māʼoluga faka sutea ʼe ina akonakiʼi te ʼu meʼa ʼe fakafeagai ki te Folafola ʼa te ʼAtua. Logope la neʼe mole kau ia Sesu ʼi te ʼu faleako faka sutea ʼaia, kae neʼe ko ia ko te tagata Faiako ʼe mole hona tatau (Mateo 7:28, 29; 23:8; Soane 13:13). Neʼe ina toe fekauʼi tana kau tisipulo ke nātou akonaki ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī (Mateo 28:19, 20). Ke hoko te meʼa ʼaia, ʼe tonu anai ke nātou liliu ko he kau faiako lelei pea ʼe ko he meʼa ʼe fakamaʼua ki he ako. Koia, ʼe feafeaʼi anai te tokaga ʼa te kau kilisitiano moʼoni ki te ako ia ʼaho nei? Ko te fehuʼi ʼaia ʼe tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai.
Te sivi faka ʼatamai
◻ He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼiloʼi papau ʼe tokaga ia Sehova ki te akoʼi ʼo tana ʼu kaugana?
◻ Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē neʼe kehekehe ai te fakatuʼutuʼu ako ʼi Iselaele ʼi te ʼu puleʼaga ʼaē?
◻ Koteā te ako ʼaē neʼe maʼu e te ʼu fānau Iselaele?
◻ Koteā te ʼu faʼahiga ako neʼe fakaʼaogaʼi ʼi Iselaele?
◻ He koʼe koa ko Sesu mo tana kau tisipulo neʼe mole nātou kau ki te ʼu faleako māʼoluga ʼa te kau Sutea?
[Paki ʼo te pasina 14]
Ko te ako ʼaē neʼe fakakinauʼi ʼi Papiloni kia Taniela mo tona ʼu kaumeʼa neʼe mole ina fakahēhē ia nātou mai ia Sehova.