KENGGIN E RE KE BABYOR NEY | MANG FAN NI GAFGOW JESUS ME YIM’?
Riyul’ Ni Buch E Re N’ey, Fa?
Nap’an e duw ni 33 C.E., min li’ Jesus ni be’ nu Nazareth nge yim’. I ban boch e girdi’ nga rogned ni be togopuluw ko am, min toy nib gel, ngemu’ min richibiy nga ba ley i gek’iy. Rib gel e amith ni tay u nap’an ni yim’. Yugu aram rogon me faseg Got ko yam’, ma 40 e rran nga tomuren me sul nga tharmiy.
Ireray e n’en ni be weliy fa aningeg i Gospel ni bay ko fapi Babyor ko Bible nni Yoloy Nsom’on ni Thin ni Greek ara fapi babyor ni yima yog e Bin nib Beech e M’ag ko Bible ngay. Ere gur, riyul’ ni buch e pi n’ey? Re deer ney e ba deer nrib ga’ fan ma kub l’ag rogon ko n’en ni gad be weliy. Ya faan gomanga de buch e pi n’ey, mab m’ay fan e michan’ ko piin Kristiano ma fare athap ko yafos ni manemus u Paradis e ban’en ndabi riyul’. (1 Korinth 15:14) Machane, faanra riyul’ ni buch e pi n’ey, ma bay ban’en nib fel’ ni fan ko girdi’ boch nga m’on nrayog ni ngki yag ngom. Ere, riyul’ e thin ni bay ko fapi Gospel fa danga’?
N’EN NI BE TAMILANGNAG BOCH BAN’EN NIB RIYUL’
Fapi Gospel e ba thil nga boch e yat ni yima weliy, ya ba tamilang e thin riy ma kub puluw. Bod ni, boor e binaw ni be weliy murung’agen nriyul’ ni immoy ni bochan e ka boor ko pi binaw nem e ka bay e ngiyal’ ney. Ku be weliy murung’agen boch e girdi’ nriyul’ ni ur moyed, ya mus ko piin ni yad ma weliy chepin e girdi’ ma kar micheged nriyul’ ni immoy e pi girdi’ nem.—Luke 3:1, 2, 23.
Immoy boch e tayol u nap’an e bin taareb nge bin l’agruw e chibog ni ur weliyed murung’agen Jesus.a Ma rogon e yam’ ni tay nrogon ni kan weliy u lan e Gospel e ba puluw nga rogon ni ma li’ piyu Roma e girdi’ kakrom. Maku reb e, pi n’en ni i buch e gubin ni kan weliy nrogon, ni kub muun ngay boch ban’en ni i rin’ pi gachalpen nde puluw. (Matthew 26:56; Luke 22:24-26; John 18:10, 11) Gubin e pi n’ey ni be dag ni piin nra yoloyed e pi Gospel e yad gubin ni yad ba yul’yul’ ma kub puluw e n’en nra yoloyed u murung’agen Jesus.
UW ROGON MURUNG’AGEN E FOS KO YAM’ NI TAY JESUS?
Yugu aram rogon nib ga’ ni yima yog ni immoy Jesus miki taw nga ba ngiyal’ me yim’, machane rayog ni nge maruwar e fos ko yam’ ni tay u wan’ boch e girdi’. Mus ko pi apostal rok ma de mich u wan’rad ni ke fos Jesus ko yam’ ko yay nsom’on nrung’aged murung’agen e re n’em. (Luke 24:11) Machane, nap’an ni i m’ug ngorad u tomuren ni kan faseg ko yam’, mfin aram e ngiyal’ nri mich u wan’rad nriyul’ ni ke fos ko yam’. Bin riyul’ riy e, immoy bayay ni m’ug ngak 500 i gachalpen.—1 Korinth 15:6.
I weliy pi gachalpen Jesus ko girdi’ murung’agen e fos ko yam’ ni ke tay ni kub muun ngay e piin nra lied nge yim’ ni yugu aram rogon ni yad manang ni faan yira kolrad mi yira li’rad ngar m’ad. (Acts 4:1-3, 10, 19, 20; 5:27-32) Ga be lemnag ma faan gomanga manang pi gachalpen Jesus ndan faseg ko yam’, ma gur, ku yad ra ulul ni ngar weliyed murung’agen? Bin riyul’ riy e, bochan nriyul’ ni ke fos Jesus ko yam’ ma aram e n’en ni ke k’aring boor e girdi’ ni ngar manged Kristiano kakrom keb i mada’ ko ngiyal’ ney.
Pi n’en ni be weliy e Gospel u murung’agen e yam’ ni tay Jesus nge fos ko yam’ ni tay e be tamilangnag nib puluw e pi chep ney. Faan ga ra fal’eg i beeg ma rayog ni nge ayuwegem ni nge mich u wan’um nriyul’ ni buch e re n’ey. Ma faan ka ga ra nang fan ni ke buch e pi n’ey, ma rayog ni ngki gel boch e michan’ rom. Ma ireray e n’en ni gad ra weliy ko bin migid e article.
a Tacitus nni gargeleg u bang ko duw ni 55 C.E. e yog ni “Kristus, ni aram e gin ni ke yib fare bugithin ni [Kristiano] riy, e rib gel e gafgow ni tay u pa’ reb e tayugang’ rodad ni ka nog Pontius Pilatus ngak ko ngiyal’ ni Tiberius e ir e be gagiyeg.” Ki weliy Suetonius (ni immoy ko bin som’on e chibog) murung’agen Jesus; nge Josephus (ni immoy ko bin som’on e chibog) ni ir reb e Jew ni ma yoloy chepin e girdi’; nge Pliny ni ir e governor u Bithynia (ni immoy u tabolngin e bin l’agruw e chibog).