KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • es23 mba. 26-36
  • Dwi mir 3

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Dwi mir 3
  • Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2023
  • Nyithithiwiwec
  • Kas’adek, nindo 1, dwi mir 3
  • Kas’ang’wen, nindo 2, dwi mir 3
  • Kas’abic, nindo 3, dwi mir 3
  • Ceng’ soko, nindo 4, dwi mir 3
  • Ceng’ yenga, nindo 5, dwi mir 3
  • Kas’acel, nindo 6, dwi mir 3
  • Kas’ario, nindo 7, dwi mir 3
  • Kas’adek, nindo 8, dwi mir 3
  • Kas’ang’wen, nindo 9, dwi mir 3
  • Kas’abic, nindo 10, dwi mir 3
  • Ceng’ soko, nindo 11, dwi mir 3
  • Ceng’ yenga, nindo 12, dwi mir 3
  • Kas’acel, nindo 13, dwi mir 3
  • Kas’ario, nindo 14, dwi mir 3
  • Kas’adek, nindo 15, dwi mir 3
  • Kas’ang’wen, nindo 16, dwi mir 3
  • Kas’abic, nindo 17, dwi mir 3
  • Ceng’ soko, nindo 18, dwi mir 3
  • Ceng’ yenga, nindo 19, dwi mir 3
  • Kas’acel, nindo 20, dwi mir 3
  • Kas’ario, nindo 21, dwi mir 3
  • Kas’adek, nindo 22, dwi mir 3
  • Kas’ang’wen, nindo 23, dwi mir 3
  • Kas’abic, nindo 24, dwi mir 3
  • Ceng’ soko, nindo 25, dwi mir 3
  • Ceng’ yenga, nindo 26, dwi mir 3
  • Kas’acel, nindo 27, dwi mir 3
  • Kas’ario, nindo 28, dwi mir 3
  • Kas’adek, nindo 29, dwi mir 3
  • Kas’ang’wen, nindo 30, dwi mir 3
  • Kas’abic, nindo 31, dwi mir 3
Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2023
es23 mba. 26-36

Dwi mir 3

Kas’adek, nindo 1, dwi mir 3

Saa ma wugam wutimo gin maeni ni ng’atu acel ma nok m’i kind umego para, wutime ira.​—Mat. 25:40.

“Rombe” ma juweco pigi i lembabola ma nwang’ere i matayo 25:31-36 ubenyutho weg bedopwe ma gibekwo i nindo mi kajik ceng’ ma gitie ku genogen mi kwo iwi ng’om, niwacu rombe mange. Gibediko cing’gi kud umego pa Kristu asagane pi nikonyogi i tic mi rweyo lembanyong’a man mi ketho dhanu udok julub i wang’ ng’om zoo. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Kubang’ oro, i yenga m’i wang’ Poy pi tho pa Yesu, rombe mange ginyutho nia gibediko cing’gi kud umego pa Kristu nikadhu kud i tic mi kampany ma gibetimo i wang’ ng’om zoo pi nilwong’o dhanu i Poy pi tho pa Yesu. Gikonyo bende pi nimaku yub m’ukwayere kara Poy pi tho pa Yesu utimere i wang’ ng’om zoo. Rombe mange gitie kud anyong’a nidiko cing’gi kud umego pa Kristu i yo maeno. Ging’eyo nia Yesu ubeneno lembe ma gibetimo ni umego ma juwirogi ku tipo calu ve gibetimo lembene ire en ku kume.​—Mat. 25:37-40. w22.01 mba. 22 udu. 11-12

Kas’ang’wen, nindo 2, dwi mir 3

Ng’atu m’uneno an nwang’u eneno Wego bende.​—Yoh. 14:9.

Waromo lubo kite ma tung’ tung’ pa Yesu, man ayi m’ebed ekwo ko ku jumange. Ku lapor, enyutho kisa ni won dhobu, ngisi unege i kum dhaku m’ubino ku twoyo ma pek, man enyutho kisa ni dhanu ma wedi migi utho. Pieno ka wabelubo lapor pare, eca nwang’u wabelubo lapor pa Yehova. (Mark. 1:40, 41; 5:25-34; Yoh. 11:33-35) Ka wabemedara nilubo kite pa Yehova, e kindwa de bidoko ceng’ini kude. Lubo ba tiend Yesu konyowa kara ng’om ma rac maeni kud uwing wiwa ku timo ni Yehova. I uthieno ma tokcen mi kwo pare iwi ng’om, Yesu uyero kumae: “Avoyo ng’om.” (Yoh. 16:33) Eno nyutho nia eweko ngo paru mi ng’om, lembakeca mi ie, man timo mi dhanu mi ng’ombe uwing wie. Wi Yesu uwil ungo nyanok de ku thelembe m’uketho ebino i ng’om, niwacu nidwoko nying’ Yehova leng’. Ka dong’ wan ke? I ng’om ma tin wakwo i ie, lembe tie dupa ma copo wingo wiwa. Ento tek wabemedara niketho wiwa i kum timo yeny pa Yehova calu Yesu, wan bende ‘wabivoyo ng’om.’​—1 Yoh. 5:5. w21.04 mba. 3-4 udu. 7-8

Kas’abic, nindo 3, dwi mir 3

[Gin moko ci] bicero ngo Mungu ku maruwa nikadhu kud i bang’ Kristu Yesu Rwoth mwa.​—Rum. 8:39.

Jakwenda Paulo ugam ung’eyo lembe ma Yesu ung’olo m’uwacu nia ‘ng’atu ma tek uyie . . . bibedo ku kwo ma rondo ku rondo.’ (Yoh. 3:16; Rum. 6:23) Paulo ubino acel m’i kind dhanu m’ubedo ku yioyic iwi jamgony. Eng’eyo nia Yehova utie ayika nitimo kisa ni dhanu m’utimo dubo, kadok dubo ma pek de, tek dhanune giyewo dubo migi. (Zab. 86:5) Paulo ubino bende ku yioyic i tego mi mer pa Mungu m’enyutho nikadhu kud i bang’ Yesu m’eoro ubin utho pire. Kenen wec ma tokcen mi tielocwiny ma Paulo uyero i Jugalatia 2:20: ‘Wod Mungu umara man emiyere gire pira.’ Paulo uparu ngo nia etie dhanu ma rac ma Mungu copo maru ngo; ewacu ngo nia, ‘Ang’eyo thelembe m’uketho Yehova umaru umego para, ento an re ecopere ngo nia emara.’ Paulo upoyo wi Jukristu mi Roma kumae: “Kinde ma fodi wa judubo, Kristu tho piwa.” (Rum. 5:8) Gin moko acel de mbe ma copo cero Mungu nimaruwa! Paulo ung’eyo tego mi mer pa Mungu. Eng’eyo kite ma Yehova ugam unyutho ko cirocir ni nyithindho mir Israel. w21.04 mba. 22 udu. 8-10

Ceng’ soko, nindo 4, dwi mir 3

Kum wanyutho nia wamaru Mungu i ayi ma e: Nwang’u wabeworo cik pare.​—1 Yoh. 5:3.

Kinde m’ibetelo wi ponji mi Biblia, kony japonj Biblia umar Yehova. Nenedi? Say yo ceke m’itel ko nen pare iwi kite ma tung’ tung’ pa Yehova. Kony japonj Biblia unen Yehova ni Mungu ma jamutoro ma konyo dhanu m’umare. (1 Tim. 1:11; Ebr. 11:6) Nyuth ire nia ebinwang’u bero tek ebetiyo ku lembe m’ebeponjo, man kor ire nia eno ubenyutho nia Yehova umare. (Isa. 48:17, 18) Ka japonj Biblia umaru Yehova lee, eno bicwale nitimo alokaloka ceke m’ukwayere. Kara japonj Biblia utim mediri nitundo i batizo, ukwayu etwonere ku lembe dupa. Juponj Biblia moko de gitwoniri ku giki dupa mi kum. Ni ju ma dupa, copo kwayere nia gilal mer ku ju ma gimaru ngo Yehova. Jumange ke nwang’u wedi migi m’umaru ngo Jumulembe pa Yehova uwenjogi. Yesu ng’olo nia ju ceke ma gibilubo toke, ang’eyang’o biwok ungo i igi. Yehova bimiyo igi mugisa ma gibinwang’u ko wedi migi i thenge mi tipo i kind dhanu pare.​—Mark. 10:29, 30. w21.06 mba. 4 udu. 8-9

Ceng’ yenga, nindo 5, dwi mir 3

Wuting’ weng’wu man wunen podho; nia gidaru bogiri pir akaya.​—Yoh. 4:35.

Jakwenda Paulo uporo tic mi ketho dhanu dok julub ku tic mi pidho kodhi; enyutho nia nipidhe apidha kende uromo ngo. Epoyo wi Jukristu mi Korintho kumae: “Apidho, Apolo ke kwoyo pii, . . . Wun wu podho pa Mungu.” (1 Kor. 3:6-9) Calu watie jurutic i “podho pa Mungu,” wajik ungo kende kende nipidho kodhi apidha, ento wakwoyo bende pii i wigi man waneno thiri thiri kite ma gibedongo ko. Re i saa ma rom eno, wabedo ma wang’eyo nia Mungu re m’uketho gibedongo. Etie iwa rwom ma dit nirweyo lembanyong’a man niponjo lemandha ni jumange! Tic maeni ketho wabedo kud anyong’a andha. Jakwenda Paulo m’ukonyo dhanu dupa nidoko julub i adhura mi Thesaloniki uyero kumae pi kite m’ewinjere ko: “Kum genogen mwa en e ang’o, kadi anyong’a mwa, kadi jamkermiwic mwa mi kulula? Ndhu wun ungo, i wang’ Rwoth mwa ma Yesu i bino pare? Kum wun wu dwong’ mwa man mutoro mwa.”​—1 Thes. 2:19, 20; Tic. 17:1-4. w21.07 mba. 3 udu. 5; mba. 7 udu. 17

Kas’acel, nindo 6, dwi mir 3

Kud wucay acel m’i kind ju ma thindho maeni.​—Mat. 18:10.

Wan ceke Yehova re m’upeyowa i bang’e. (Yoh. 6:44) Kepar i lembe maeno cuu. Kinde ma Yehova ubeneno kilili mandha bilioni mi dhanu ma n’i wang’ ng’om zoo, egam eneno lembe moko ma ber i ii, niwacu eneno nia itie kud adunde m’umbe umbili man nia icopo mare. (1 Kei. 28:9) Yehova ung’eyi, enyang’ kudi man emeri. Eno tie lembe ma tielo cwinyjo andhandha! Yehova dieng’ lee mandha piri, man edieng’ bende pir umego ku nyimego peri ceke ma gi Jukristu. Pi nikoro i lembe maeno, Yesu uporo Yehova ku jakwac. Jakwac timo ang’o ka rombe acel urwinyo kud i kind rombe dak acel m’i dwoli? ‘Eweko pier abung’wen wi abung’wen, ecidho de wi got, man eyenyo maeno m’urwinyo.’ Ka jakwac unwang’u rombe maeno m’urwinyo, ng’eicwiny make ngo i kume pilembe nia egam erwinyo. Ento anyong’a re ma nege. Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Rombe ceke pigi tie tek i Yehova. Yesu uwacu kumae: “En e yeny ma Wegwu ma ni i polo yenyo ngo, nia acel m’i kind ju ma thindho maeni urwiny.”​—Mat. 18:12-14. w21.06 mba. 20 udu. 1-2

Kas’ario, nindo 7, dwi mir 3

Wucor ceng’ini i vut Mungu.​—Yak. 4:8.

Kinde ma wabeparu pi mer ma jik ungo ma Mungu unyutho iwa, mer mwa ma wamare ko de medere ameda man winjiri m’i kindwa doko tek. (Rum. 8:38, 39) Walubo lapor pa Yesu. (1 Pet. 2:21) I yenga mi nindo m’ubecwaluwa i kum Poy pi tho pa Yesu, waketho wiwa i kum lembe m’i Biblia m’uweco pi yenga ma tokcen ma Yesu ukwo i iye wi ng’om, iwi tho man iwi cer pare. Bende, uthieno mi ceng’ mi Poy pi tho pa Yesu, korolembe ma wawinjo poyo wiwa iwi mer ma Yesu unyutho iwa. (Efe. 5:2; 1 Yoh. 3:16) Ka wabesomo pi lapor ma Yesu unyutho, m’ewodhere ko piwa man wabenyamu lembe i wiye, lembene cwaluwa ‘niwotho tap calu ma en de ewotho ko.’ (1 Yoh. 2:6) Wabedo bende ku lembakeca mi bedo i mer pa Mungu. (Yuda 20, 21) Wabedo i mer pa Mungu nwang’u wabetimo kero mwa ceke pi niwore, niketho nyinge ubed leng’, man ninyayu anyong’a i iye. (Rie. 27:11; Mat. 6:9; 1 Yoh. 5:3) Poy pi tho pa Yesu cwaluwa nibedo ku lembakeca mi kwo kubang’ ceng’ i ayi ma ve wawacu ni Yehova kumae: ‘Abemito abed i mer peri nja ku nja!’ w22.01 mba. 23 udu. 17; mba. 25 udu. 18-19

Kas’adek, nindo 8, dwi mir 3

Wufoi tinuni ng’atu ma wubitimo ire.​—Yoc. 24:15.

Yehova umiyo iwa bedagonya mi timo ng’iyong’ic. Wacopo ng’iyo wan giwa gin ma wabitimo i kwo mwa. Anyong’a nego Mungu mwa ma jamer kinde ma wang’iyo nitimo ire. (Zab. 84:11; Rie. 27:11) Wacopo tiyo ku bedagonya maeno pi nimaku yub dupa ma beco. Wacopo lubo lapor pa Yesu nwang’u wabeng’iyo niketho yeny mi jumange i wang’ mwa. Nindo moko kinde ma Yesu ku jukwenda pare giol, gigam gicidho kaka moko ma ling’ ma gigeno nia giromo yom i iye. Ento lembene utimere ngo ve ma gipangu. Udul dhanu ucidh unwang’ugi kuca man gibino kud ava mi winjo ponji pa Yesu. Re ng’eicwiny umaku ngo Yesu, ento kisa re m’unege i kum dhanu. E etimo ang’o? “Ecaku ponjogi ku lembe dupa.” (Mark. 6:30-34) Ka wabelubo lapor pa Yesu, niwacu wabetiyo ku saa mwa man kero mwa pi nikonyo jumange, wabimiyo yung ni Wegwa mi polo.​—Mat. 5:14-16. w21.08 mba. 3 udu. 7-8

Kas’ang’wen, nindo 9, dwi mir 3

Dong’ ng’atuman . . . [anyong’a] nege i kume gire kende, man kum wadi re ngo.​—Gal. 6:4.

Yehova ubemito ngo piny m’ecwiyo man dhanu ceke gibed ayi ma rom. Lembuno ubenen kamaleng’ i piny m’ecwiyo, uketho i iye dhanu bende. Ng’atuman utie ku rambe. Pieno, Yehova copo pori ngo nyanok de ku jumange. Eneno adundeni ma tie ng’atu m’upondo ma yor i ii. (1 Sam. 16:7) Eng’eyo bende copo peri, ng’ico peri man ayi m’idongo ko. Ecopo kwayu ngo nia itim gin moko m’imbe ku copo mi timo. Ukwayu walub lapor pa Yehova, ma wanenara ko calu ma en de ebeneno kowa. E wabibedo ku nen ma ber i wiwa giwa, ma wabiparu ko ngo nia piwa tek lee nisagu kunoke kabang’wa mbe magwei. (Rum. 12:3) I andha, wacopo nwang’u ponji dupa ka wabeneno lapor ma ber p’umego kunoke pa nyamego moko m’ubenwang’u adwogi ma cuu i tic mi lembanyong’a. (Ebr. 13:7) Eno copo ketho waneno kite ma wan bende wacopo medo ko bodho mwa i tic maeno. (Filip. 3:17) Re tung’ tung’ utie i kind lubo lapor ma ber pa ng’atini ku niporiri kude. w21.07 mba. 20 udu. 1-2

Kas’abic, nindo 10, dwi mir 3

Wung’ai weng’wu malu, man wunen ng’atu m’ucwio maeni.​—Isa. 40:26.

Icopo teng’o yiyoyic peri i Jacwic nwang’u ibeneno cuu lei, yen, man nyikaluku. (Zab. 19:1) Kinde m’ibemediri niponjo lembe iwi giracwiya, yiyoyic peri bidoko tek nia Yehova tie andha Jawic. Kinde m’ibeponjo lembe iwi giracwiya, nen cuu ponji m’iromo nwang’u iwi Jacwic i lembe m’ibeponjone. (Rum. 1:20) Ku lapor, ceng’ miyo lietho man der ma pire tek pi giracwiya ma kwo iwi ng’om. Ento kit lietho ceng’ne moko copo timojo rac, ma wan wa dhanu mito jugwokwa i kume. De andha watie agwoka. Nenedi? Yamu moko nuti m’udhoko ng’om ma gwokowa kara lietho maeno kud utimwa rac. Ka lietho ceng’ ma timojo racne ubemedere, e yamu ma gwokowa bende medere kumeca. Nyo nitundo kawoni de fodi iyiyo ngo nia ng’atu moko nuti m’ubetimo lembuno, ma en e Jacwic ma jamer man ma rieki? w21.08 mba. 17 udu. 9-10

Ceng’ soko, nindo 11, dwi mir 3

Ng’atu moko ci m’umaru Mungu ucikere nimaru bende umin.​—1 Yoh. 4:21.

Kadok i ng’ei ma ng’atini ulimo batizo de ukwayu wamedara asu nimare man ninyutho ire woro. (1 Yoh. 4:20) Waromo timo kumeno nenedi? Gin acel ma wacopo timo utie nigeno nia thelembe ma cuu re m’ucwale nitimo lembe moko. Ku lapor, kan etimo lembe moko ma ber, wabiparu ngo nia etimo kumeca kara junene. Ento wabimiyo yung ire nwang’u wabenene nia e dit ma saguwa. (Rum. 12:10; Filip. 2:3) Wacikara ninyutho kisa ku bero ni dhanu ceke. Tek wabemito wabed i kind juruot pa Yehova rondo ku rondo, ukwayu watii ku Lembe pa Mungu i kwo mwa. Ku lapor, Yesu uponjo nia wacikara ninyutho kisa man bero ni dhanu ceke, kadok ni ju m’udaguwa. (Luka 6:32-36) Saa moko wanwang’u nia etie tek nitimo lembe maeno. Tek etie kumeno, ukwayu waponj niparu lembe man nibedo ku timo ma calu pa Yesu. Ka wabetimo kero wabeworo Yehova man wabelubo lapor pa Yesu, eca nwang’u wabenyutho ni Wegwa mi polo nia wamito wabed i kind juruot pare rondo ku rondo. w21.08 mba. 6 udu. 14-15

Ceng’ yenga, nindo 12, dwi mir 3

[Wunen] tek abiyabu wang’ polo ngo, man abikonjo iwu mugisa.​—Mal. 3:10.

Ponj nijengiri iwi Yehova. Yehova ung’olo nia ebikonjo iwa mugisa pare ka wagene man ka wabewodhara nitimo ire. I Biblia, junwang’u lapor mi dhanu dupa ma gibed giwodhiri lee i tic pa Yehova. Yehova ubed umiyo mugisa ni ju ma pol m’i kindgi, i ng’ey ma gitimo lembe m’unyutho nia gigene. Ku lapor, Yehova umiyo mugisa ni Abraham i ng’ei ma dong’ eweko pacu pare, “kadok nwang’u eng’eyo ngo kaka m’ebecidho i iye.” (Ebr. 11:8) I ng’ey ma Yakobo unyego ku malaika, ka dong’ enwang’u mugisa ma segi. (Tha. 32:24-30) Kinde ma nyithindho mir Israel gibemondo i Ng’om mi lembang’ola, Kulo Yordan m’ubemol ma tek ujik nimol man dhanu kadhu i ng’ey ma dong’ julam gidaru royo tiendgi i iye. (Yoc. 3:14-16) Iromo nwang’u bende ponji kud i lapor mi Jumulembe mi rundi ma tin ma gijengiri iwi Yehova man ma giwodhiri ire. w21.08 mba. 29-30 udu. 12-14

Kas’acel, nindo 13, dwi mir 3

Kud iwac kumae, ceng’ ma kwong’a bedo ber ma sagu maeni nedi?​—Ekl. 7:10.

Wun umego ku nyimego ma wutii, wuneno ku weng’wu kite ma jubed jutimo ko lembe con, ento wubino bende ayika ning’iyo kud alokaloka m’uwok. Wu ju m’utii ma wulimo batizo i kind nindo ma ceng’ini eni de wucopo konyo jumange i ayi dupa. Aradu gibibedo ku mutoro niwinjo lembe ma wukadhu kud i iye man ponji ma wunwang’u. Tek ‘wubemiyo’ ponji ma wunwang’u i kwo mwu ni dhanu mange, Yehova bimiyo iwu mugisa lee mandha. (Luka 6:38) Judongo mwa ma jumer, ka wubenyebo aradu i kumwu, wubitieluru i kindwu. (Rum. 1:12) Ng’atuman m’i kindwu utie ku gin moko ma pire tek ma wadi mbe ko. Pi oro ma dupa, ju m’utii ginwang’u rieko man ging’eyo lembe lee i kwo migi. Aradu ke gitie ku tego. Kan aradu ku ju m’utii ceke gibetimo karacelo, gimiyo pak ni Wegwa mi polo ma jamer, man gibedo mugisa ni umego ku nyimego ceke mi cokiri. w21.09 mba. 8 udu. 3; mba. 13 udu. 17-18

Kas’ario, nindo 14, dwi mir 3

Waberweyo pi Kristu ma juguro iwi yen: Ni Juyahudi etie lembkier.​—1 Kor. 1:23.

Pirang’o Juyahudi dupa gikier pilembe Yesu utho iwi yen mi can? I wang’gi, tho ma Yesu tho ko iwi yen mi can uketho ginene ni jatimrac man jadubo, ento ungo ni Masiya. (Poi. 21:22, 23) Dhanu moko m’i kind Juyahudi ma gikier pi Yesu, ginyang’ ungo nia Yesu utimo ngo lembe ma rac, nia judote mananu, man bende nia jubino sende mananu. Dhanu ma gipoko lembe iwi Yesu gipoko lembene pwe ngo. Jupoklembe mi ot pido ma malu mi Juyahudi gicokiri pio pio pi nipoko lembe iwi Yesu man giworo ngo cik m’ukethere. (Luka 22:54; Yoh. 18:24) Kakare niciko ithgi cuu pi niwinjo adote ma jukelo iwi Yesu, jupoklembe gin gigi de giyenyo “lembacuka i kum Yesu kara ginege.” (Mat. 26:59; Mark. 14:55-64) Kadok i ng’ei cer ma Yesu ucer ko ku kind ju m’utho de, jupoklembe maeno ma giweg gondiri, “gimio sente dupa” ni juaskari mi Roma m’ubino kuro liel pare kara gimew rwonglembe mi vupo pi odliel m’udong’ thwolo.​—Mat. 28:11-15. w21.05 mba. 11 udu. 12-13

Kas’adek, nindo 15, dwi mir 3

Ng’atu moko mbe m’ung’eyo nindo man saa maeno, nik’ebed jumalaika mi polo, kadi Wod, ndhu Wego kende.​—Mat. 24:36.

Yehova copo daru lembe ma reco mi ng’om maeni saa moko ci. Ento cirocir pare umiyo iwa kony dupa. Nyikway Adamu giku Eva ceke ginyoliri ku kum mi dubo. Re asu Yehova umarugi man ebedieng’ pigi. Eng’olo bende nia ebinyotho ng’om ma rac maeni cen. (1 Yoh. 4:19) Edaru ketho nindo m’ebidaru iye twoyo ceke m’ubesendo dhanu. Nyo mer m’emaru kowa copo cwaluwa ngo niciro lembe calu en pi nindo ma lee kan ukwayere? Yehova tie iwa lapor ma ber mi cirolembe. Yesu de ulubo lapor mi cirocir pa Won. Kinde m’ebino iwi ng’om, eciro wec ma reco, acidi, man eciro bende yen mi can piwa. (Ebr. 12:2, 3) M’umbe jiji, lapor mi cirocir pa Yehova umiyo tego ni Yesu uketho en de eciro. Laporne copo miyo tego iwa bende. w21.07 mba. 12-13 udu. 15-17

Kas’ang’wen, nindo 16, dwi mir 3

Wubed jukisa calu ma Wegwu de jakisa.​—Luka 6:36.

Kubang’ ceng’, Wegwa mi polo timo iwa kisa. (Zab. 103:10-14) Julub pa Yesu gibino dhanu ma leng’ ungo; re Yesu ubed utimo igi kisa man eweko kier migi. Ebino kadok ayika nithiero kwo pare kara dubo mwa uwekere. (1 Yoh. 2:1, 2) Mer m’i kindwa ku juruot mwa mi tipo doko tek ka wabeweko “lembe yot yot.” (Efe. 4:32) Saa moko, ebedo iwa yot ungo niweko lembe ni jumange, pieno ubekwayu waii i kum ng’ico maeno. Nyamego moko usomo thiwiwec m’uyero, “Watim kisa yot yot ni jumange” i Otkur ma Wiw, man ewacu nia thiwiwecne ukonye lee niweko lembe. Ekiewo kumae: “Thiwiwecne ukoro nia niweko lembe ni jumange nyutho ngo nia imaru racu ma gitimo kunoke nia lembene uton ungo i ii. En ke kan iweko lembe ni ng’atini, dong’ ng’eicwiny benegi ngo i kume, man cwinyi de kwiyo.” Ka wabeweko lembe ni umego ku nyimego mwa yot yot, nyutho nia wamarugi man wabelubo lapor pa Yehova, Wegwa mi polo. w21.09 mba. 23-24 udu. 15-16

Kas’abic, nindo 17, dwi mir 3

Ju ma gibetimo thier [ni Mungu] gicikiri nitimo ire thier ku . . . lemandha.​—Yoh. 4:24.

Yesu ugam umaru lemandha m’utie lemandha iwi Mungu man iwi lembakeca pare. Ekwo nimakere ku lemandha man eketho jumange de ging’ey lemandhane. (Yoh. 18:37) Julub mandha pa Yesu bende gigam gimaru lemandha ku cwinygi ceke. (Yoh. 4:23) Uketho jakwenda Pethro ulwong’o yiyoyic mi Jukristu nia “yo mi lemandha.” (2 Pet. 2:2) Mer mi lemandha uketho Jukristu mi rundi ma kwong’a gikwero cen paru mi jurudini, mi lembsuru, man paru mi dhanu m’urombo ngo ku lemandha. (Kol. 2:8) Tin bende Jukristu mandha gitimo tego “niwotho i lemandha,” man giketho yiyoyic migi kud ayi mi kwo migi ceke ujengere iwi Lembe pa Yehova. (3 Yoh. 3, 4) Jumulembe pa Yehova tin gigoyo ngo korgi nia gidaru nyang’ i lembe m’i Biblia ceke. Saa moko gibed gitimo kosa i ayi mi koro i ponji moko m’i Biblia man kite m’ukwayu lembe uwoth ko i cokiri. Kinde ma gidok ginyang’ cuu nisagu, gitwinyo lembe m’ubekwayu jutwiny. w21.10 mba. 21-22 udu. 11-12

Ceng’ soko, nindo 18, dwi mir 3

Ng’atu m’ugeno Yehova, [mer ma lokere ngo] bitieke gbur.​—Zab. 32:10.

Calu ma con gang’ kidi m’utieko adhura ubed ugwoko dhanu m’i iye, mer ma lokere ngo pa Yehova de gwokowa kumeno i kum lembe ma copo nyotho winjiri mwa kude. M’usagu maeno, mer ma lokere ngo pa Yehova ketho ecorowa ceng’ini i kume. (Yer. 31:3) Jagor Zaburi ma Daudi utiyo ku lapor mange pi ninyutho kite ma Mungu gwoko ko dhanu pare. Ekiewo kumae: “Mungu en e ot ma tek para ma wiu, Mungu mi kisa para.” Eyero kendo kumae pi Yehova: “[En e] mer [ma lokere ngo] para, man ot ma tek para, odkur para ma wiu, jabodhna; ban para, man ng’atu m’apondo i bang’e.” (Zab. 59:17; 144:2) Pirang’o Daudi uporo mer ma lokere ngo pa Yehova ku kapondo man ot ma teki? Kaka ceke ma wabekwo i iye, tek watie jurutic pa Yehova ci, ebigwokowa kara winjiri mwa kude kud unyothere, kum winjirine pire tie tek lee. w21.11 mba. 6 udu. 14-15

Ceng’ yenga, nindo 19, dwi mir 3

Ia bipido bende kum tic peri ceke.​—Zab. 77:12.

Kinde ma yamu ma tek utuk iwi Yesu ku julub pare iwi nam, Yesu utiyo ku lembe maeno pi nikonyo julubne ginen thenge m’ukwayu gidwok yiyoyic migi udok tek. (Mat. 8:23-26) Kinde ma yamu udoko tek man mujanga ucaku corere i wigi i yei, Yesu lundo bino nindo pare aninda. Saa ma ndiri umaku julubne, gicewe man gikwaye nia ebodhgi. Yesu ujukogi ku yoo kumae: “Pirang’o lworo ubenegowu akeca, wun ma yiyoyic mwu noki?” Nyo in de ibenyego ku “yamu ma tek” i kwo peri? Saa moko nyo ibeneno can nikum peko ma rek m’utundo i wii. Kunoke nyo yamu mi lapor, ma calu ve remo ma pek m’uketho cwinyi utur man dong’ ing’eyo ngo gin m’umaku itim. Cwinyi copo ng’abere pi sa moko, re kud iwek ang’abacwinyne uceri nigeno Yehova. Rwo i bang’e kud adundeni ceke kara kindwu ubed ceng’ini kude. Par pir ayi ma Yehova udaru konyi ko con, e yiyoyic peri bidoko tek. (Zab. 77:11) Cwinyi ubed tek nia Yehova biweki ngo nyanok de, kadok kawoni kadi i nindo m’ubino. w21.11 mba. 22 udu. 7, 10

Kas’acel, nindo 20, dwi mir 3

Kud wukwal kwo.​—Law. 19:11.

Jumoko paru nia ka fodi giting’o ngo piny pa ng’atini ci, eca nwang’u ya gibeworo cik maeno. Re nwang’u lundo gibekwalu kwo i yo mange. Ku lapor, tek jakuloka moko ubetiyo ku kilo kunoke jambpimo piny ma cuu ngo kara ecam ku jarang’iew, eca nwang’u ebekwalu kwo. Versene mir 13 unyutho winjiri m’utie i kind kwalu kwo ku timo gondiri i lembe mi kuloka. Ewacu kumae: “Kud isend wedu,” kunoke kwalu ng’atini. Pieno, tek jakuloka ubetimo kuloka pare i yo mi magendo, eca nwang’u ebekwalu kwo. Cik mir abora uyero nia kud jukwal kwo. Lembe mi Julawi ubekonyowa nitiyo ku cik mir ukungu m’upondo i ng’ei cik maeno, niwacu nibedo dhanu m’atira i lembe ceke ma wabetimo. Etie ber nia wabed ku nen ma Yehova tie ko iwi timo gondiri i kuloka man iwi kwalu kwo. Dong’ ng’atuman ukeupenjere gire kumae: ‘Nimakere ku Lembe mi Julawi 19:11-13, nyo an de lembe moko tie m’umito atim iye alokaloka i kwo para, asagane i yo mi kuloka kunoke i tici?’ w21.12 mba. 9-10 udu. 6-8

Kas’ario, nindo 21, dwi mir 3

Tap calu ma Yehova bende uweko lembe mwu yot yot, wun de wucikuru nitimo kumeno.​—Kol. 3:13.

Kinde m’iberwo rwo peri ma segi, nyuth ni Yehova pi kosa m’itimo i kind dieceng’ ma cing’ nica, man kwaye etim iri kisa. Tek inwang’u nia itimo dubo ma pek ke, ukwayu icidh inwang’ kony i bang’ judong cokiri. Gibiwinji cuu man ku mer, gibimio iri juk m’uai i Lembe pa Mungu. Gibirwo kudi ma gibikwayu ko piri nia Yehova uwek iri nikadhu kud i lam ma Yesu uthiero ‘kara kumi kei [i thenge mi tipo].’ (Yak. 5:14-16) Bende, bed inyam lembe iwi jamgony. Saa moko can copo mondo i cwinyi kan iparu pi kite ma Wod Mungu usendere ko lee. Ento tek ibewotho mediri ninyamu i lembe iwi lam ma Yesu uthiero, mer peri m’imare ko man m’imaru ko Won de bimedere kumeca. Kubang’ oro wamedo foyofoc mwa nwang’u wabecidho i Poi pi tho pa Yesu, man nwang’u wabelwong’o dhanu kud amora pi nidikiri kudwa i ie. Yehova umio iwa rwom ma dit mandha mi ponjo jumange de ging’ei Wode! w21.04 mba. 18-19 udu. 13-16

Kas’adek, nindo 22, dwi mir 3

E ecaku ponjogi ku lembe dupa.​—Mark. 6:34.

Kepar pi gin ma Yesu utimo kinde m’udul dhanu ubin unwang’e i kum got. Yesu urwo diewor traka. Ubenen nia nwang’u eol lee, re kinde m’eneno udul dhanu, kisa unege i kum jucan ku jurutwoyo m’i kindgi. Ekeyo ngo kumgi akeya kende, ento emiyo igi bende ponji ma pire tek ma julwong’o nia ponji pa Yesu iwi got. (Luka 6:12-20. Yesu utiyo bende ku saa pare mi yom pi nikonyo jumange. Iparu nia Yesu uwinjere nenedi kinde m’ewinjo juthumo wi jarimbe ma Yohana ma jababutisi? Biblia uwacu nia “kinde ma Yesu uwinjo [pi tho pa Yohana], emaku yei ecidho kaka ma dhanu mbe i iye kara ebed kende.” (Mat. 14:10-13) Re udul dhanu ma dit ular ucoro i wiye. (Mark. 6:31-33) Enyang’ nia gibino ku yeny mi kony man jukocwiny pa Mungu, e ndhundhu ecaku konyogi.​—Luka 9:10, 11. w22.02 mba. 21 udu. 4, 6

Kas’ang’wen, nindo 23, dwi mir 3

Wukwo ku kwiyocwiny ku dhanu ceke.​—Rum. 12:18.

Wacopo timo ang’o tek wanwang’u nia watimo lembe moko m’ukiero jayic wadwa? Mito warwo i bang’ Yehova kud adundewa ceke. Wacopo kwaye ekonywa waketh kwiyocwiny i kindwa kud umego kunoke nyamego. Mito wanwang’ bende saa ma wang’iyara ko wan giwa. Wacopo penjara ku kit penji ma e: ‘Tek atimo wada rac, nyo abed ayero nia atimo kosa, akwayu kisa, man aketho kwiyocwiny i kindwa? Yehova giku Yesu giromo winjiri nenedi tek abeketho kwiyocwiny i kindwa kud umego kunoke nyamego?’ Dwokowang’ penji maeno copo cwaluwa niwinjo Yesu man ninyutho jwigiri kara waketh kwiyocwiny i kindwa ku jayic wadwa. Ukwayu wanyuth jwigiri tek wacidho i bang’ umego kunoke nyamego pi niketho kwiyocwiny i kindwa. (Efe. 4:2, 3) Ka wabeweco ku ng’atu ma wakiero, wacikara nibedo ku lembakeca mi dwoko winjiri m’i kindwa kude udok kendo kakare. Poy nia ketho kwiyocwiny re m’utie gin ma pire tek nisagu sayu nia ng’a m’utie ku kosa kunoke ngo.​—1 Kor. 6:7. w21.12 mba. 26 udu. 13-16

Kas’abic, nindo 24, dwi mir 3

Eneno adhura man ewak pire.​—Luka 19:41.

Yesu uwinjo can ma dit i cwinye kum eng’eyo nia, kadok jujole kud anyong’a de, re Juyahudi ma pol gibijolo ngo rwonglembe mi Ker. Adwogi mi lembene biketho jubinyotho Yeruzalem, man Juyahudi ma gibiboth kinde ma jubenyotho adhurane, jubiyakugi ni amaci. (Luka 21:20-24) Lembe mi can utie nia, calu ma Yesu ular uyero, dhanu ma pol ukwere. I kabedo m’ibekwo i iye, dhanu ma pol bejolo rwonglembe mi Ker nenedi? Tek dhanu ma nok kende re ma bejolo lemandha m’ibeponjo igi, wak ma Yesu uwak ko pi jumange copo konyi nenedi? Yehova ubedieng’ pi dhanu. Piwang’ Yesu m’ucwir pi dhanu mange, ubepoyo wiwa nia Yehova ubedieng’ pi dhanu. “Ebemwonyo lembe hai iwu pilembe ebeyenyo ngo nia ng’atu moko acel de unyothere, enre ebeyenyo dhanu ceke gilok cwinygi.” (2 Pet. 3:9) Tin wanyutho nia wamaru dhanu wadwa nikadhu kud i kero ma wabetimo saa ceke pi niponjogi ku lembanyong’a mi Ker.​—Mat. 22:39. w22.01 mba. 16 udu. 10-12

Ceng’ soko, nindo 25, dwi mir 3

Ng’eyong’ec para lubo toki: cingi ma yor acwic ujenga.​—Zab. 63:8.

Yiyoyic peri bidoko tek kan ibenyamu i lembe iwi gin ma Yehova udaru timo ni dhanu pare man m’etimo iri athothi. M’usagu zoo, mer m’imaru ko Yehova bimedere ameda. Mer utie kite ma ber m’usagu kite mange ceke; ebicweli niworo Yehova, nimiyiri pi nitimo lembe ma foyo iye, man niciro peko moko ci. (Mat. 22:37-39; 1 Kor. 13:4, 7; 1 Yoh. 5:3) Gin moko mbe acel de ma pire copo bedo tek nisagu winjiri mwa ma watie ko ku Yehova! (Zab. 63:1-7) Poy nia rwo, ponji mwa, man nyamu i lembe gitie thenge ma zoo mi thier mwa. Calu Yesu, say kabedo ma ling’ m’ibed i iye karacelo ku Yehova. Kab gin ma tijgi mbe ma romo nyotho wii. Kway Yehova ukonyi kara paru peri kud uwoth swa kinde m’ibetimo lembe mi tipo. Tek ibetiyo ma ber ku saa peri niai kawoni, Yehova bimiyo iri mugisa mi kwo ma rondo ku rondo i ng’om ma nyen pare.​—Mark. 4:24. w22.01 mba. 31 udu. 18-20

Ceng’ yenga, nindo 26, dwi mir 3

Wudag gin ma rac.​—Rum. 12:9.

Paru cwaluwa i timo. Eno re m’uketho Yesu uponjo nia wawodh paru ma copo cwaluwa nitimo dubo. (Mat. 5:21, 22, 28, 29) Wan ceke wabemito wanyay anyong’a i Wegwa m’i polo. Pieno, pire tie tek nia wawodh m’umbe galu paru moko ci ma rac m’ubebino i wiwa! Yesu uwacu kumae: “Gin ma wok kud i dhok ai i adunde.” (Mat. 15:18) Wec mi dhogwa nyutho nia watie kit dhanu ma nenedi. Pieno, etie ber nia ikepenjiri kumae: ‘Nyo abed akwero nicwayu vupo kadok nwang’u yero lemandha bikelo peko i kuma de? Calu ma dong’ adaru gamara, nyo asu abed anyutho wang’ mi mer ni ng’atu mange m’utie ngo jadhoga mi gamiri? Nyo abed alworo sembo lele mi tarwang’ calu ma julworo ko thong’omi? Nyo abed adwoko lembe ku yoo tek juyero lembe moko m’uton i iya?’ Nyamu i lembe iwi penji maeno bikonyi. Pieno, tek imito ikab ng’atu ma con ceni, wek wec ma reco de cen, niwacu cwayu vupo man sosiwec mi tarwang’. w22.03 mba. 5 udu. 12-14

Kas’acel, nindo 27, dwi mir 3

Rieko ni karacelo ku ju [ma kwayu juk].​—Rie. 13:10, NWT.

Dhanu ma gikwayu juk kakare nikuro akura nia ng’atu moko ubin umii igi juk, wang’ ma pol gitimo mediri i thenge mi tipo nisagu ju ma gikwayu ngo juk. Pieno, mak yub m’ibed ikway ko juk i bang’ jumange. Wacopo kwayu juk i bang’ juyic wadwa i lembe ma kani? I lembe dupa. Wakenen lembene moko. (1) Nyamego moko ukwayu jarwey lembanyong’a moko ma jabodho nia gicidh gitel kude wi ponji mi Biblia, e i ng’eye epenje nia enyuth ire thenge m’ukwayu eyiki kara edok japonji ma jabodho. (2) Nyamego moko ma jamusuma ubemito eng’iew bongu, e epenjo nyamego moko m’uteng’ini unyuth paru pare i kum bongu m’eng’iyo. (3) Umego moko ubecimiyo korolembe pare mi dhanu ceke pi wang’ ma kwong’a. Ekwayu jakorlembe moko ma jabodho uwinje cuu kinde m’ebemiyo korolembe pare, man i ng’eye enyuth ire kaka m’ukwayu eyiki. Kadok umego m’udaru miyo korolembe pi oro dupa de copo kwayu kony i bang’ jumange ma gi jubodho man nitiyo ku juk ma gimiyo ire.​—Rie. 19:20. w22.02 mba. 13 udu. 15-17

Kas’ario, nindo 28, dwi mir 3

Atie kenda ngo, ento Vwa m’uora ni karacelo kuda.​—Yoh. 8:16.

Yehova umaruwa man edieng’ piwa tap calu m’egam emaru ko Yesu man edieng’ pire kinde m’ebetimo tic pare iwi ng’om. (Yoh. 5:20) Epong’o yeny pa Yesu i thenge mi tipo, etielo cwinye saa ma cwinye ubepido, man epong’o yeny pare mi kum bende. M’umedo maeno, Yehova unyutho ni Wode nia emare man anyong’a nege i kume. (Mat. 3:16, 17) Yesu ng’eyo nia Won mi polo utie kude saa ceke man ebikonye, eno uketho egam enwang’u ngo wang’ acel de nia etie kende. Calu Yesu, wan de Yehova udaru nyutho iwa mer pare i kite dupa. Kepar nyanok: Yehova utelowa i bang’e man emiyo iwa umego ku nyimego dupa ma gimaruwa, ma ginyayu mutoro i iwa man ma gitielo cwinywa ka watie kud adieng’acwiny. (Yoh. 6:44) Yehova bemiyo iwa bende cam mi tipo ma dwoko yiyoyic mwa tek. Ekonyowa bende kubang’ ceng’ ninwang’u gin ma watie ku yenyne i thenge mi kum. (Mat. 6:31, 32) Ka wabeparu pi mer ma Yehova ubenyutho iwa, mer ma wamare ko medere ameda. w21.09 mba. 22 udu. 8-9

Kas’adek, nindo 29, dwi mir 3

Wukab ng’atu ma con cen ku timo pare de.​—Kol. 3:9.

Ibino ku kit kwo ma nenedi i wang’ nicaku ponjo Biblia ku Jumulembe pa Yehova? Ju dupa m’i kindwa gimito ngo nang’ paru mi kit kwone utund atunda de i wigi. Copere nia pidoic man kite mwa ugam unyothere ku cik ma ng’om maeni uketho iwi gin ma ber ku gin ma rac. Kan andha, nyutho nia ‘i ng’om wabino mbe ku genogen man wang’eyo ngo Mungu.’ (Efe. 2:12) Re kinde m’icaku ponjo Biblia, inwang’u nia karaman Wuru moko tie i polo m’umeri lee. Inyang’ nia pi ninyayu anyong’a i Yehova man nibedo acel m’i kind jurutic pare, mito itim alokaloka ma lee i kwo man i paru peri. Inwang’u bende nia mito ikwo nimakere ku cik mir ukungu pare. (Efe. 5:3-5) Yehova tie Jacwic man Wegwa m’i polo; pieno etie ku twero mi nyutho ni juruot pare kite ma gicikiri nikwo ko. Ebekwayu bende nia i wang’ nilimo batizo, watim kero ‘wakab ng’atu ma con cen ku timo pare de.’ w22.03 mba. 2 udu. 1-3

Kas’ang’wen, nindo 30, dwi mir 3

Atie ku rombe mange de.​—Yoh. 10:16.

Calu ju ma julwong’o i foc mi nyom gibedo kud anyong’a nineno nyom m’ubekadhu, rombe mange de gibedo kud anyong’a ka gibenwang’iri karacelo i Poy pi tho pa Yesu pi nineno lembe m’ubekadhu i iye. Rombe mange giparu bende pi genogen migi. Gikuro kud ava niwinjo korolembe mi Poy pi tho pa Yesu, kum lembe ma pol m’i iye beketho nwoc iwi gin ma Kristu ku jumange 144 000 m’ebibimo kugi, gibitimo ni dhanu m’ugwoko bedoleng’ migi i the bimobim mi oro 1 000. I the telowic pa Yesu Kristu, ju ma gibibimone gibidwoko ng’om bidoko ni paradizo man gibitelo wi dhanu ma wor nidoko ku kum ma leng’, niwacu m’umbe dubo. Etie lembe mir anyong’a mi tuko ngo ni dhanu milion dupa ma gibed gicokiri i Poy pi tho pa Yesu, niparu pi kite ma lembila mi Biblia bipong’o ko i nindo m’ubino, calu ve lembila ma nwang’ere i Isaya 35:5, 6; 65:21-23; man Lembanyutha 21:3, 4. Niparu nia dong’ ve gin’i ng’om ma nyen karacelo ku wedi migi, ketho genogen migi doko tek pi nindo m’ubino, man gibedo ku lembakeca mi timo ni Yehova m’umbe niweko.​—Mat. 24:13; Gal. 6:9. w22.01 mba. 21 udu. 5-7

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere i ng’ey mwony pa ceng’: Nindo 9 mi Nisan) Matayo 26:6-13

Kas’abic, nindo 31, dwi mir 3

Wod dhanu ubino kara . . . emii kwo pare ni jamgony pi dhanu dupa.​—Mark. 10:45.

Jamgony utie ang’o? Nimakere ku Lembagora mi Jugiriki, jamgony utie kwo pa Yesu m’emio pi niculo pi gin m’Adamu ubayu. (1 Kor. 15:22) Pirang’o pire bino tek nia emii kwo pare? Pilembe cik mir ukungu mi bedopwe pa Yehova m’eketho jukiewo i Cik pa Musa, ugam ukwayu nia jumii kwo kawang’ kwo. (Ai 21:23, 24) Adamu ubayu kwo ma leng’ m’umbe ku dubo. Kara bedopwe pa Mungu utimere kakare, Yesu de uthiero kwo pare ma leng’ ni lam. (Rum. 5:17) I ayi maeno re m’edoko ni “Wego mi nja” ni dhanu ceke m’unyutho yioyic i jamgony. (Isa. 9:6; Rum. 3:23, 24) Mer ma dit ma Yesu umaru ko Won man m’emaru kowa, uketho ethiero kwo pare ni lam piwa. (Yoh. 14:31; 15:13) Mer eno ucwale nitimo yeny ma i Won uyenyo man nigwoko bedoleng’ pare nitundo i tho. Lembe m’etimo biketho lembakeca pa Yehova pi dhanu man pi ng’om bipong’o kakare. w21.04 mba. 14 udu. 2-3

Som mi Biblia pi Poy pi tho pa Yesu: (Lembe m’utimere dieceng’: Nindo 9 mi Nisan) Matayo 21:1-11, 14-17

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini