KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • es23 mba. 57-67
  • Dwi mir 6

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Dwi mir 6
  • Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2023
  • Nyithithiwiwec
  • Kas’ang’wen, nindo 1, dwi mir 6
  • Kas’abic, nindo 2, dwi mir 6
  • Ceng’ soko, nindo 3, dwi mir 6
  • Ceng’ yenga, nindo 4, dwi mir 6
  • Kas’acel, nindo 5, dwi mir 6
  • Kas’ario, nindo 6, dwi mir 6
  • Kas’adek, nindo 7, dwi mir 6
  • Kas’ang’wen, nindo 8, dwi mir 6
  • Kas’abic, nindo 9, dwi mir 6
  • Ceng’ soko, nindo 10, dwi mir 6
  • Ceng’ yenga, nindo 11, dwi mir 6
  • Kas’acel, nindo 12, dwi mir 6
  • Kas’ario, nindo 13, dwi mir 6
  • Kas’adek, nindo 14, dwi mir 6
  • Kas’ang’wen, nindo 15, dwi mir 6
  • Kas’abic, nindo 16, dwi mir 6
  • Ceng’ soko, nindo 17, dwi mir 6
  • Ceng’ yenga, nindo 18, dwi mir 6
  • Kas’acel, nindo 19, dwi mir 6
  • Kas’ario, nindo 20, dwi mir 6
  • Kas’adek, nindo 21, dwi mir 6
  • Kas’ang’wen, nindo 22, dwi mir 6
  • Kas’abic, nindo 23, dwi mir 6
  • Ceng’ soko, nindo 24, dwi mir 6
  • Ceng’ yenga, nindo 25, dwi mir 6
  • Kas’acel, nindo 26, dwi mir 6
  • Kas’ario, nindo 27, dwi mir 6
  • Kas’adek, nindo 28, dwi mir 6
  • Kas’ang’wen, nindo 29, dwi mir 6
  • Kas’abic, nindo 30, dwi mir 6
Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2023
es23 mba. 57-67

Dwi mir 6

Kas’ang’wen, nindo 1, dwi mir 6

Dhatho moko ma jacan de ubino, man ebolo sente mi tongolo ario ma tije nok magwei.​—Mark. 12:42.

Kwo ubino tek ni dhatho maeno. Ubenen nia ebino ku sente ma nyanok dit, m’eromo ng’iewo ko ngo piny m’ecopo kwo ko. Re asu ecidho i dhu kakanpiny, man ebolo sente pare ario nya ling’ ling’ ma saa moko winjo dwand sentene ubino tek kinde m’ebebologi i kakanpiny. Ento Yesu ung’eyo gin m’ebolo, niwacu sente ario ma nok magwei ma jubed jutio ko i rundi maeca. Sentene ubino nyanok mandha ma copo ng’iewo ngo kadok kira acel de, ma tie i kind winyo ma beine nok akeca ma jubed julworo pir acama. I Yesu uwang’ lii i kum dhatho maeno. Pieno, elwong’o julubne, e ewacu igi kumae: “Dhaku maeni ma cware tho ma jacan ebolo ma sagu . . . dhanu ceke.” Edok emedo kumae: “Kum gin ceke [asagane julonyo] gibolo ni kum piny migi ma dit, ento en, ku can pare, ebolo gin ceke m’ebedo ko, ma en e gin ceke m’ekwo ko.” (Mark. 12:43, 44) Kinde ma dhaku maeno ma dhatho m’ugwoko bedoleng’ pare ubolo dong’ sente ceke m’ebedo ko, enyutho nia etie ku genogen nia Yehova bigwoke.​—Zab. 26:3. w21.04 mba. 6 udu. 17-18

Kas’abic, nindo 2, dwi mir 6

Nen! Wuromo Yeruzalem zoo ku ponji mwu.​—Tic. 5:28.

Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ebino ku nen ma ber iwi tic mi lembanyong’a, man ebemito wan de wabed ku nen ma ber iwi tije calu en. (Yoh. 4:35, 36) Julub gibino kud amora lee i tic mi rweyo lembanyong’a kinde ma fodi gibino karacelo ku Yesu. (Luka 10:1, 5-11, 17) Ento amora migine udok ujwik pi nindo moko i ng’ei ma jutwiyo Yesu man junege. (Yoh. 16:32) I ng’eye kinde ma Yesu ucer, eketho cwinygi nia giketh wigi zoo i kum tic mi rweyo lembanyong’a. Man i ng’eye kinde m’eidho i polo, julubne gidok girweyo lembanyong’a kud amora ma dit, uketho judegi migi de giyero wec mi giragora ma tin. Yesu utelo wi tic mi lembanyong’a ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gibino timo, e Yehova umiyo igi mugisa uketho dhanu m’ujolo lembe migi uwotho medere ameda. Ku lapor, i ceng’ Pentekoste mi oro 33 R.M., dhanu ma romo 3000 ulimo batizo. (Tic. 2:41) Man wend julub de uwotho medere ameda nisagu. (Tic. 6:7) Yesu de ular uyero nia dhanu dupa bijolo lembanyong’a i nindo mi kajik ceng’.​—Yoh. 14:12; Tic. 1:8. w21.05 mba. 14 udu. 1-2

Ceng’ soko, nindo 3, dwi mir 6

Ng’atu m’unwang’u ngo thelembe mi kier i iya, e jamutoro.​—Mat. 11:6.

Nyo ibepoy pi wang’ ma kwong’a kinde m’inwang’u lemandha mi Biblia? Iparu nia dhanu ceke copo jolo lembe m’iyiyo. Cwinyi bino tek nia rwonglembe mi Biblia biketho gibibedo ku kwo ma ber niai kawoni man ebimiyo igi genogen ma wang’uijo pi nindo m’ubino. (Zab. 119:105) Lembuno uketho ibedo kud amora niyero pi lembe m’iponjo ni wedi peri man ni jurimbi. Nyo lembene bedo calu m’iparu? Lembe mi zungo utie nia, dupa m’i kindgi ukwero lembe m’iyero igi. Mito ngo iwa wang’ tek dhanu mange ubekwero rwonglembe ma waberweyo igi. I rundi pa Yesu, dhanu dupa ukwere kadok nwang’u etimo udu m’unyutho nia eai i bang’ Mungu. Ku lapor, Yesu ucero Lazaru, man judegine de giyiyo andha nia ecere. Kadok kumeno de, Judong Juyahudi giyiyo ngo nia Yesu tie Masiya. Ento gimito ginege man gineg bende Lazaru!​—Yoh. 11:47, 48, 53; 12:9-11. w21.05 mba. 2 udu. 1-2

Ceng’ yenga, nindo 4, dwi mir 6

Kud wawek nicokara karacelo . . . ento wajukara i kindwa.​—Ebr. 10:25.

Bed itim kero nicidho nja i coko. Ibinwang’u bero i kum program ma tielo cwinyjo, man iromo ng’eyo umego ku nyimego de. Say jurimo m’icopo nwang’u ponji i bang’gi i cokiri, kadok nwang’u oro migi kunoke suru migi ukoc ku peri de. Biblia ubepoyo wiwa nia rieko nuti “ku judongo.” (Yob 12:12) Ju m’uteng’ini de giromo nwang’u ponji i bang’ aradu. Daudi ubino nyathin lee ni Yonathan, re eno ucerogi ngo nibedo jurimo ma ceng’ini i kindgi. (1 Sam. 18:1) Daudi giku Yonathan gikonyiri i kindgi kara gitim ni Yehova kadok kud i kind peko dupa de. (1 Sam. 23:16-18) Nyamego Irina ma tie Jamulembe pa Yehova en kende i kind jupagi uyero kumae: “Umego ku nyimego mwa giromo doko iwa calu junyodo mwa kunoke awiya mwa. Yehova copo tiyo kugi pi nipong’o yeny mwa.” Jurimbi gibemito gitiel cwinyi man gikonyi; ento kara gitim kumeno, ukwayu ikor igi kite m’ibewinjiri ko. w21.06 mba. 10-11 udu. 9-11

Kas’acel, nindo 5, dwi mir 6

Vwa m’i polo de bitimo iwu kumeno, tek ng’atuman m’i kindwu uweko ngo lembe ni umin niai kud i adundene.​—Mat. 18:35.

Yesu miyo lapor p’ubimo moko ku jatic pare. Ubimone uweko banja moko ma dit ma nwang’u dong’ jatic pare romo culo ngo. I ng’eye, jatic ma rom eno ukwero niweko banja ma nok magwei ma jatic wadi ubino ko. Tokcen ne, ubimo ubolo jatic maeno ma cwinye rac i kol. Lembe ma jatic maeno utimo unyayu can i iye kende ngo ento i jumange bende. Mi kwong’o, cwinye ubino rac man etimo ngo kisa ni jatic wadi, ento “ecwale i odkol, maram ebiculo ko wang’ banja” ma n’i iye. Mir ario, enyayu can i jutic wadi ma gibino neno lembe m’etimo. Kinde ma “jutic wadi gineno gin m’utimbre, can umakugi dit apila.” (Mat. 18:30, 31) I ayi ma rom eno, timo mwa de nyayu can i jumange. Tek ng’atu moko utimowa rac man wakwero niweko ire, lembang’o ma romo timere? Mi kwong’o, wanyayu can i iye pilembe wakwero nitimo ire kisa, wakwanu ngo kude man wanyutho ngo ire mer. Mir ario, wanyayu can i jumange m’i cokiri kinde ma gibeneno nia wawinjara ngo ku ng’atune. w21.06 mba. 22 udu. 11-12

Kas’ario, nindo 6, dwi mir 6

[Ebinyotho] ju m’ubenyotho ng’om.​—Nyu. 11:18.

Sitani ubemito dhanu utim lembe ma reco. Kinde ma Mungu “neno nia dubo mi dhanu e dit” i rundi pa Noa, “Yehova lokre kum etimo dhanu wi ng’om, man can unege i adundene.” (Tha. 6:5, 6, 11) Nyo lembe udok uyikere? Ungo! Anyong’a ubenego Wonabali lee pi kwond lembsasa mi tarwang’ ceke m’ubetimere tin, uketho i iye lembsasa mi tarwang’ i kind mon ku co, man co ku co kunoke mon ku mon! (Efe. 4:18, 19) Anyong’a nego Sitani asagane kan eketho dhanu m’ubeworo Yehova gipodho i dubo ma pek. I the tela pa Sitani, dhanu ‘ubebimo pi nitimo wadi rac’ kende ngo, ento ebenyotho bende ng’om ku lei ma tie giracwiya ma Mungu umiyo nia dhanu ugwoki. (Ekl. 8:9; Tha. 1:28) Adwogi mi lembene utie ang’o? Jururieko moko uyero nia gin ma dhanu ubetimo copo nyotho kit lei man yen ma tung’ tung’ ma romo milioni acel i kind oro m’ubino. w21.07 mba. 12 udu. 13-14

Kas’adek, nindo 7, dwi mir 6

[Yehova] biweko ire magwei.​—Isa. 55:7.

Jumoko cwinygi medere asu nipido pi dubo ma con gitimo. Adundegi poko lembe i wigi nia Yehova copo weko ngo igi nyanok de kadok nwang’u gikwayu kisa man giweko timo migi ma reco de. Tek in de ibewinjiri kumeno, ning’eyo nia Mungu tie ayika ninyutho mer ma lokere ngo ni jurutic pare bikonyi niweko bedo ku koo koo mi lembene, nitimo ni Yehova kud anyong’a man ku pidocwiny ma leng’. Lembuno copere nikum ‘rimb Yesu ma Wode m’ulonyowa kud i dubo ceke.’ (1 Yoh. 1:7) Ka cwinyi tur pi kosa moko m’itimo, poy nia Yehova utie ayika; eyo, etie kud ava mi timo kisa ni jadubo m’uloko cwinye. Kenen winjiri m’utie i kind mer ma lokere ngo ku timo kisa ma Jagor Zaburi ma Daudi uweco pire. Ekiewo kumae: “Calu polo ubedo malu ku ng’om, e mer [ma lokere ngo] pare bedo dit kumeno kum ju m’ulwore. Calu yo nyangu bedo bor ku yo reto, e ecoro kier mwa bor kumeno kud i kumwa.”​—Zab. 103:11, 12. w21.11 mba. 5-6 udu. 12-13

Kas’ang’wen, nindo 8, dwi mir 6

Nyithindo pare ai, man gilwong’e jamugisa; cware bende, man epake.​—Rie. 31:28.

Won ot ma Jakristu ucikere nimiyo yung ni dhaku pare. (1 Pet. 3:7) Nimiyo yung ni ng’atini uketho i iye nidieng’ kude man ninyutho ire woro. Ku lapor, won ot copo miyo yung ni dhaku pare nwang’u ebekwo kude i ayi ma nyutho nia etie ng’atu ma pire tek. Ekwayu ngo dhaku pare utim gin m’ukadhu copo pare, man epore ngo ku mon mange. Dhaku copo winjere nenedi ka won ot pare ubepore ku mon mange? Won ot moko ma tie ngo Jamulembe pa Yehova ubed uporo nyamego Rosa ma min ot pare ku mon mange. Dhoge ma rac ubed uketho Rosa nwang’ere nia tije mbe man nia ng’atu m’umare de mbe. Eyero kumae: “Ubed ukwayere abed apoy thirithiri nia pira tie tek i i Yehova.” Tung’ ku maeno, won ot ma Jakristu miyo yung ni min ot pare. Eng’eyo nia timo pare utie ku matoke iwi winjiri pare ku dhaku pare man ku Yehova. Won ot ma miyo yung ni dhaku pare weco ku nying’ dhaku pare ber, enyutho nia emare, man efoye. w21.07 mba. 22 udu. 7-8

Kas’abic, nindo 9, dwi mir 6

Abikuro.​—Mik. 7:7.

Nyo cwinyi udaru tur nindo moko kinde ma ter peri m’iketho cwinyi lee i wiye ubegalu ni tundo? Re ka jukoro iri thelembe m’uketho terne utundo ngo i nindo ma nwang’u igeno, nyo icopo nyutho ngo cirocir man ibedo ayika pi nikure? Lapor moko m’ubenyutho nia pire tie tek nibedo ku cirocir nwang’ere i Lembrieko 21:5. Giragora maeno uwacu kumae: “Ku ba dhanu ceke ma ting’o lembe vur vur etundo kum canpiny kende.” Giragora maeni ubemiyo iwa ponji ma kani? Ng’atu ma riek timo lembe pare yoo yoo ku cirocir, e enwang’u adwogi ma ber. Buku mi Lembrieko 4:18 uyero iwa kumae: “Yo mi ju ma pwe calu der mi rupiny, ma cikusagre asaga ku rieny cil kum ceng’ ma cu.” Wec maeni ubenyutho kamaleng’ nia Yehova konyo dhanu pare nok nok ninyang’ i kum lembakeca pare. Ento jucopo tiyo ku verse maeno i ayi mange bende pi ninyutho kite ma Jakristu timo ko alokaloka i kwo pare i thenge mi tipo. Timo mediri i thenge mi tipo tie gin ma jurewo ngo arewa, ento eting’o nindo. w21.08 mba. 8 udu. 1, 3-4

Ceng’ soko, nindo 10, dwi mir 6

Anuti eni; ora.​—Isa. 6:8.

Calu ma ng’om maeni udhingo ajikine, tic unyai lee mandha m’ukwayu watim. (Mat. 24:14; Luka 10:2; 1 Pet. 5:2) Wan zoo wabemito watim lee ni Yehova i kadhiri ma wacopo. Eno uketho ju ma dupa m’i kindwa gibetimo lee nisagu m’i wang’e. Jumoko gimaku tic pa jayab yo. Jumange ke gibemito gicidh gitim i Bethel, kunoke gidik cing’gi i tic mi giero Udi Ker, udi mi coko ma dongo, udi mi Bethel ku mi loko dhok de. M’umedo maeno, umego ma dupa gibeii nipong’o lembe m’ukwayere kara gidok jukony tic kunoke judong cokiri. (1 Tim. 3:1, 8) M’umbe jiji, anyong’a nego Yehova lee kinde m’ebeneno kite ma dhanu pare gibemiyiri ko ku berocwinygi nitimo ire! (Zab. 110:3) Re nyo cwinyi daru tur pilembe itundo ngo i kum lembakeca peri moko mi tipo? Tek etie kumeno, rwo i bang’ Yehova man ikor ire kite m’ibewinjiri ko. (Zab. 37:5-7) M’umedo maeno, kway umego ma giteng’ini ginyuth iri kite m’iromo timo ko tic peri m’ibetimo ni Mungu cuu nisagu, man ii nitiyo ku lembe ma giyerone. Kan ibetimo kumeno, iromo nwang’u rwom m’ibemaru ibed ko, kunoke icopo tundo i kum lembakeca peri m’iketho. w21.08 mba. 20 udu. 1; mba. 21 udu. 4

Ceng’ yenga, nindo 11, dwi mir 6

Yehova . . . kuno jumaleng’ pare ngo.​—Zab. 37:28.

Dhatho moko ma nyinge Ana, m’ubedo jabila ma dhaku ubino ku oro 84, re “ebed ekoso ngo hekalu.” Yehova umiyo ire sukulia pilembe eweko ngo nicidho i “coko;” eketho Ana uneno Yesu kinde m’e mukere. (Luka 2:36-38) Tin de umego ku nyimego m’utii tie dupa ma gibemiyo lapor ma beco ni aradu. Wabinwang’u bero lee tek wabekoyo saa ma wabepenjo kogi, man wabewinjogi kinde ma gibekoro pir anyong’a ma ginwang’u i dilo pa Yehova. Umego ku nyimego mwa ma gitii pigi lith i Yehova man i dilo pare. Gigam gineno kite ma Yehova umiyo ko mugisa i ayi ma tung’ tung’ iwi dilo pare, man igi bende. Ginwang’u ponji dupa ma beco i kum kosa ma gitimo. Pieno, nen gi calu “kulo ma thuth mi rieko,” man twom ponji i bang’gi. (Rie. 18:4) Tek iting’o saa mi ng’eyogi cuu, yiyoyic peri bidoko tek. w21.09 mba. 3 udu. 4; mba. 4 udu. 7-8; mba. 5 udu. 11, 13

Kas’acel, nindo 12, dwi mir 6

Ng’atu ma nok bidoko rubanga, man ng’atu ma nyathigi bidoko thek ma tek.​—Isa. 60:22.

Calu ma jabila Isaya uyero, dhanu pa Yehova gibedhodho “cak mi thek.” (Isa. 60:5, 16) Ku kony mi jumaco ku jumamon ma gimondo i lemandha ku kit bodho ma tung’ tung’, tin waberweyo lembanyong’a i ng’om 240, man wabewodho girasoma i dhok ma kadhu 1 000. I nindo maeni mir ajiki, tic mi rweyo lembanyong’a m’ubeyengo thek ubeketho dhanu i wang’ yub ma gicikiri nimaku. Nyo gibidiko cing’gi ku Ker pa Mungu, kunoke nyo gibigeno gavmenti mi ng’om maeni? Eno tie yub ma ng’atuman bimaku kokoro. Kadok dhanu pa Yehova gibeworo cik pa gavmenti mi ng’om ma gibekwo i iye de, re gikwero magwei nimondo i lembgamba mi ng’om maeni. (Rum. 13:1-7) Ging’eyo migi nia Ker pa Mungu re ma bidaru andha peko ma dhanu gibenwang’iri ko. Ker maeno utie mi ng’om maeni ngo.​—Yoh. 18:36, 37. w21.09 mba. 17-18 udu. 13-14

Kas’ario, nindo 13, dwi mir 6

Wukonj adundewu i wang’e.​—Zab. 62:8.

Tek ng’atu m’imaru lee uweko Yehova, pire tie tek nia imediri nitieliri giri man itiel bende juruot peri mange. Ibitimo lembuno nenedi? Gam kero i bang’ Yehova: Som Biblia kubang’ nindo man nyam i lembe m’isomone, bed icidh bende i coko ceke mi Jukristu. Nyamego Joanna ma won ku nyamin giweko lemandha ukoro kumae: “Anwang’u nia cwinya kwiyo kan aai asomo lembe iwi dhanu ma Biblia uweco pigi ma calu ve Abigail, Esther, Yob, Yosefu man Yesu. Lapor migi tielo cwinya man konya nibedo ku paru ma beco ma kwiyo wi litho para.” Kinde ma can umondo i cwinyi, kud iwek nirwo i bang’ Yehova. Kway Mungu mwa ma jamer ukonyi niparu lembe i ayi m’ebemito, ‘edwoki riek man eponji ku yo m’ibiwotho i ie.’ (Zab. 32:6-8) Ku lemandha, ecopo bedo lith dit kan ibekoro ni Yehova ayi m’ibewinjiri ko i andha. Ento Yehova ubenyang’ cuu i kite m’ibenwang’u ko litho i adundeni. Ebekweyi ikonj adundeni i wang’e.​—Ai 34:6; Zab. 62:7. w21.09 mba. 28 udu. 9-10

Kas’adek, nindo 14, dwi mir 6

Eni tie Woda m’amaru, m’anyong’a nega i kume. Wuwinje.​—Mat. 17:5.

I ng’ei Kadhukuwijo mi oro 32 i ng’ey nyoliri pa Yesu (N.N.Y.), jakwenda Pethro, Yakobo, man Yohana gineno ginmawokiwang’ moko ma wang’uijo. Ayi Yesu ulokere igi kinde ma gibino iwi got moko ma wiw, copere iwi got Hermon. “Wang’e ucaku rieny calu ceng’, man bongu pare de udoko tar calu der.” (Mat. 17:1-4) Jukwenda giwinjo dwand Mungu uwacu kumae: “Eni tie Woda m’amaru, m’anyong’a nega i kume. Wuwinje.” Jukwenda adek eno ginyutho nikadhu kud i ayi mi kwo migi nia giwinjo Yesu. Wan de wamito walub lapor migi. Wabedwoko foyofoc ni Yehova pi telowic m’ebemiyo iwa nikadhu kud i bang’ Yesu Kristu ma tie “wic mi cokiri.” (Efe. 5:23) Dong’ wan ceke wabed ku lembakeca mi ‘winje’ calu jakwenda Pethro, Yakobo, man Yohana. Ka wabetimo kumeno man wabewotho asu i gengi ma likili ma terojo i kwo, wabinwang’u mugisa dupa niai kawoni man i nindo m’ubino anyong’a m’ajikine mbe. w21.12 mba. 22 udu. 1; mba. 27 udu. 19

Kas’ang’wen, nindo 15, dwi mir 6

Abitwinyi i mukero ma tap. ​—Yer. 30:11, NWT.

Jakristu moko mi Korintho ubino kwo ku ci won. E jakwenda Paulo ung’olo ni Jukorintho nia gikoye cen kud i cokiri. Nwang’u timo pare mi tarwang’ne ucaku benyotho jumange mi cokiri de. Jumoko gimaku neno bende nia gin m’ebetimo utie dubo ma pek ungo! (1 Kor. 5:1, 2, 13) Nindo uton i ng’ei lembuno. E Paulo udok uwinjo nia jadubo maeno uloko cwinye i andha! Paulo uyero ni judong cokiri kumae: “Wucikuru niweko ire man nijuko cwinye.” Pi thelembe ma kani? Emedo kumae: “Kara kud emwony ni kum can pare m’akeca.” Jakwenda Paulo uneno kisa i kum ng’atu maeno ma dong’ uloko cwinye. Emito ngo enen nia can unuro ng’atune magwei pi dubo pare, man tego thum kud i kume ma dong’ eromo weko nisayu nia jutim ire kisa. (2 Kor. 2:5-8, 11) Calu Yehova, judong cokiri de gimaru ninyutho kisa. Gimiyo juk ma kwiny ni ng’atu m’utimo dubo kan ubekwayere, ento ginyutho bende kisa tek ecopere, man ka thelembe moko tiye m’ubecwalugi ninyutho kisane. Ento tek judong cokiri gimiyo ngo matira acel de ni jadubo, eca dong’ utie kisa ngo ento utie nitadu wi lembe ma rac. w21.10 mba. 11-12 udu. 12-15

Kas’abic, nindo 16, dwi mir 6

Kud icul kwor, kadi kud ibed kud akece.​—Law. 19:18.

Lembe ma rac ma jutimo iwa jucopo poro ku rem. Rem moko tie rem ma thindho, moko ke ma dongo. Ku lapor, kinde ma wabethumo dek ma col, lak pala copo kadhu nyanok thumo cingwa. Andha ecopo bedo lith, re i ng’ei nindo moko acel kunoke ario, wacopo wil kadok pire. Kumeno bende, lembe moko ma rac ma jutimo iwa copo bedo ni lembe ma nok. Ku lapor, m’umbe paru, jarimbwa moko copo yero kunoke timo iwa lembe ma rac, ento wacopo weko ire ma lemoko mbe. Ento tek remne tie rem ma dit, dokta copo kwoye man etwiye ku bandhi. Tek walund wamedara nipoko wang’ rembe kunoke nialu wang’e, wacopo nyayu remne anyaya i kumwa. Lembe ma rac utie nia, ng’atu moko copo timo kit lembuno tek jutimo ire racu ma lee. Ecopo beparu kwa iwi kite m’ebewinjere ko, man iwi lembe ma rac ma jutimo ire. Kumeno bende, ju ma gitie kud akece i igi, gimedo lembe ma rac ameda i kumgi gigi. Pieno, etie ber mandha niworo juk ma nwang’ere i giragora mi nindo ma tin. w21.12 mba. 12 udu. 15

Ceng’ soko, nindo 17, dwi mir 6

Pirang’o ibepoko lembe iwi umeru?​—Rum. 14:10.

Wakemak nia jadit cokiri moko uneno kendi kunoke ruko pa jayic wadi moko umaku ngo wang’e. Jadit cokiri eno ukwayu upenjere kumae: ‘Nyo giragora moko nuti m’ucwala niweco i kum lembene?’ Calu ma jadit cokiri eno ubemito ngo emii juk m’ujengere iwi nen pare gire, ecopo penjo paru pa jadit cokiri mange kunoke p’umego kadi pa nyamego m’uteng’ini. Karacelo gicopo neno juk ma Paulo umiyo iwi kendi man iwi ruko. (1 Tim. 2:9, 10) Paulo uweco pi cik mir ukungu m’unyutho nia Jakristu ucikere nikendo kendi m’umaku piny man ma cuu. Ento erieyo ngo kit kendi m’umito jukendi kunoke ngo. Eng’eyo nia Jakristuman utie ku twero mi ng’iyo gin m’umaku ekendi ma re kud ebed tung’ ku gin ma Biblia uyero. Pieno, ukwayu judong cokiri ginen nia nyo ng’iyong’ic ma ng’atune utimo ukadhu mupaka man umaku piny kunoke ngo. Mito wang’ey nia Jukristu ario ma giteng’ini i tipo gicopo maku yub m’ukoc i kindgi, ma re nwang’u yub migine zoo gitie cuu. Pieno, wacikara ngo niketho cik mwa giwa pi gin ma ber ku gin ma rac ni juyic wadwa. w22.02 mba. 16 udu. 9-10

Ceng’ yenga, nindo 18, dwi mir 6

Nyuth bero ku ngisi ku ba dhanu nzu ng’atuman ni wadi man ni wadi.​—Zek. 7:9.

Watie ku thelembe dupa m’ubecwaluwa ninyutho mer ma lokere ngo ni ng’atuman i kindwa. Thelembene moko tie ma kani? Buku mi Lembrieko udwoko wang’ penji maeno kumae: “Bedo ber ku lemandha kud uweki. . . . Kum kumeno ibinwang’u bero man ng’eyothelembe ma ber i wang’ Mungu ku dhanu.” “Ng’atu ma won kisa timo ber kum ng’eyong’ec pare gire.” ‘Ng’atu ma lubo bedopwe bibedo ber [man] ebinwang’u kwo.’ (Rie. 3:3, 4; 11:17; 21:21) Lembrieko eno uweco iwi thelembe adek m’ucwaluwa ninyutho mer ma lokere ngo. Mi kwong’o, nyutho mer ma lokere ngo ketho piwa bedo tek i wang’ Mungu. Mir ario, wan giwa de wanwang’u bero tek wabenyutho mer ma lokere ngo. Ku lapor, eketho wadoko jurimo ma tek i kindwa. Mir adek, nyutho mer ma lokere ngo biketho wabinwang’u mugisa i nindo m’ubino, uketho i iye kwo ma rondo ku rondo. Pieno, watie ku thelembe dupa ma beco mi woro lembe ma e ma Yehova uyero: “Nyuth bero ku ngisi ku ba dhanu nzu ng’atuman ni wadi man ni wadi.” w21.11 mba. 8 udu. 1-2

Kas’acel, nindo 19, dwi mir 6

Med yiyoyic mwa.​—Luka 17:5.

Tek inwang’u nia peko ma con ikadhu kud i iye kunoke m’ibekadhu i iye kawoni ubenyutho nia yiyoyic peri tie nok, cwinyi kud utur. Ting’ kaka maeno ubed iri ni yo m’idwok ko yiyoyic peri udok tek. Rwo i bang’ Yehova kud adundeni ceke asagane kinde m’ibenweng’iri ku peko. Ng’ey nia Yehova copo tiyo ku wedi peri konoke jurimbi pi nikonyi. Kan iweko Yehova ukonyi niciro peko m’inweng’iri ko kawoni, e cwinyi bibedo tek nia ebikonyi bende niciro peko moko ci m’ibinweng’iri ko i nindo m’ubino. Yesu ugam ukonyo julubne nineno thenge ma yiyoyic migi ubino nok i iye; re kadok kumeno, eng’eyo nia ku kony pa Yehova gibibedo ku copo mi ciro peko m’ubebino i wang’gi. (Yoh. 14:1; 16:33) Cwiny Yesu ubino tek nia yiyoyic ma tek biketho udul ma dit bikadhu kud i masendi ma dit m’ubebino i wang’wa. (Nyu. 7:9, 14) In de ibibedo i kindgi, ento nwang’u iting’o kaka m’umiyere iri tin pi nidwoko yiyoyic peri udok tek!​—Ebr. 10:39. w21.11 mba. 25 udu. 18-19

Kas’ario, nindo 20, dwi mir 6

Malaika pa Yehova guro hema gbur kum ju m’ulwore.​—Zab. 34:7.

Tin wacopo geno ngo nia Yehova bigwokowa i ayi mir udu. Ento wang’eyo nia ng’atu m’uketho genogen pare iwi Yehova binwang’ere ngo ku peko ma kuthum. Ceng’ini eni, genogen mwa iwi copo ma Yehova tie ko mi gwokowa binwang’ere i amulaic. Kwo mwa binen ve n’i i ariti kinde ma Gog mi Magog, niwacu dikiri mi thek bilokere i kum dhanu pa Mungu. Bikwayere wabed ma cwinywa tek nia Yehova copo bodhowa, de andha ebibodhowa. I wang’ thek, wabinen ve rombe ma jagwok migi mbe. (Eze. 38:10-12) Wabibedo mbe ku jamblwiny i cingwa, man wabinwang’u ngo ponji mi kiedo lwiny. Wabinen ni ju ma tego migi mbe i wang’ thek. Gibineno ngo gin ma wabeneno ku wang’ mi yiyoyic, niwacu udul jumalaika m’utieko ng’et dhanu pa Mungu m’utie ayika nikiedo piwa. Gin gimbe ku wang’ mi tipo. Igi biwang’ kinde ma gibineno nia udul mony m’i polo ubekiedo piwa!​—Nyu. 19:11, 14, 15. w22.01 mba. 6 udu. 12-13

Kas’adek, nindo 21, dwi mir 6

Wumar umego mi wang’ ng’om zoo.​—1 Pet. 2:17.

Umego ku nyimego mwa ceke pigi tie tek i Yehova, pieno pigi ucikere nibedo tek i iwa bende. Wacikara nibedo ayika nitimo lembe moko ci ma wacopo pi nigwokogi man nidieng’ pigi. Tekene wanyang’ nia watimo lembe moko m’uton i ng’atini kunoke m’uketho ekier, wacikara ngo nibedo ve nia lembe moko mbe m’utimere, man niparu nia ng’atune ucikere nitimo iwa kisa man niwil i kum lembene. Pirang’o jumoko bekieri? Saa moko nyo tie pi kite ma gidongo ko; pilembe umego ku nyimego moko gibed givoniri ka gibeneno jumange. Jumange ke fodi gitie nyen i lemandha, man ging’eyo ngo kite ma giromo ciro ko ng’ico mi dhanu mange. Nik’ebed nia wan re ma wakier kunoke watimo lembe m’ukiero jumange, wacikara nitimo kero mwa ceke pi niketho kwiyocwiny i kindwa. M’umedo maeno, ng’atu ma wang’ ma pol bekier ni kum timo mi jumange, ucikere ning’eyo nia eno tie kite ma cuu ngo, m’ubekwayu etim alokaloka i iye kara kud ebed ekier nyaswa swa. Ubekwayu etim kumeno kara ebed ku kwiyocwiny en gire, man bende ku winjiri ma ceng’ini kud umego. w21.06 mba. 21 udu. 7

Kas’ang’wen, nindo 22, dwi mir 6

Yehova ni ceng’ini ku dhanu ceke m’ulwong’e, ku dhanu ceke m’ulwong’e i lemandha.​—Zab. 145:18.

Yesu ubenyang’ i kum kite m’iwinjiri ko. Anyong’a negowa tek jarimbwa moko ubenyang’ kudwa kinde ma wabenwang’ara kud ang’abacwiny, asagane tek en de enwang’ere ku kit peko ma rom ku mwa. Yesu utie jarimo ma kumeno. Eng’eyo kite ma ng’atini winjere ko ka tego pare nok man etie ku yeny mi kony. Enyang’ nia watie dhanu ma ng’ic, man ebiketho wanwang’ kony ma watie ku yenyne “tap i saane.” (Ebr. 4:15, 16) Tap calu Yesu ugam ujolo kony ma malaika umiyo ire i podho mi Gethsemane, wan de wacikara nibedo ayika nijolo kony ma Yehova ubemiyo iwa, nik’ebed kud i girasoma mwa, i video, i korolembe ma wawinjo, man niai kud i liew pa jadit cokiri moko kunoke Jakristu wadwa m’uteng’ini i tipo. (Luka 22:39-44) Yehova bimiyo iri “kwiyocwiny” man tego. Tek waberwo, wabinwang’u “kwiyocwiny pa Mungu m’ukadhu gin ceke ma jucopo nyang’ i iye.”​—Filip. 4:6, 7. w22.01 mba. 18-19 udu. 17-19

Kas’abic, nindo 23, dwi mir 6

Giwotho nyutho . . . cik ma jukwenda . . . gimaku.​—Tic. 16:4.

Yehova timo lembe kwa i atira. Ento peko mwa copo bedo nigeno dhanu m’eng’iyo nia utel wiwa. Wacopo penjara nia dhanu ma gitie ku dito moko i wiwa i dilo pa Yehova, nyo andha gibetimo nimakere ku telowic pa Yehova kunoke ku telowic migi gigi? I andha, wacopo wacu ngo nia wageno Yehova, tek wageno ngo ju m’eketho utel wiwa i dilo pare man i cokiri, ma ke en de egenogi. Tin Yehova ubetelo wi thenge mi ng’om mi dilo pare nikadhu kud i bang’ “jamiru mandha man ma riek.” (Mat. 24:45) Calu ma guriri m’utelowic mi rundi ma kwong’a utimo, tin de jamiru maeno ubeneno wi dhanu pa Mungu iwi ng’om zoo, man ebemiyo telowic ni judong cokiri. Judong cokiri ke gimiyo telowicne ni cokiri. Wanyutho genogen mwa nia Yehova timo lembe i atira nwang’u wabeworo telowic m’ubeai i dilo pare, man i bang’ judong cokiri. w22.02 mba. 4 udu. 7-8

Ceng’ soko, nindo 24, dwi mir 6

Kud waol ku timo lembe ma ber.​—Gal. 6:9.

Etie iwa anyong’a man rwom ma dit nibedo Jumulembe pa Yehova! Mutoro negowa ka wabekonyo dhanu “m’adundegi ubedo ayika pi kwo ma rondo ku rondo” nidoko juyic. (Tic. 13:48) Wawinjara calu Yesu ma “tipo ma leng’ uketho ebedo kud anyong’a” kinde ma julubne gikoro ire pir adwogi ma ber ma ginwang’u i lembanyong’a. (Luka 10:1, 17, 21) Jakwenda Paulo ukwayu Timoteo kumae: “Bed ku weng’i i kumi giri man i kum ponji peri saa ceke.” Edok emedo kumae: “Kum tek itimo kumeno, ibibodhiri giri man ibibodho bende ju m’ubewinji.” (1 Tim. 4:16) Eno ubenyutho nia tic mi rweyo lembanyong’a utie tic ma bodho kwo. Wabedo ku wang’wa i kumwa giwa pilembe watie lwak mi Ker pa Mungu. Saa ceke wamito watim lembe ma miyo yung ni Yehova man wakwo nimakere ku lembanyong’a ma waberweyo. (Filip. 1:27) Wanyutho nia wabedo ku ‘wang’wa i kum ponji’ mwa nwang’u wabeyikara cuu pi tic mi lembanyong’a man wabekwayu Yehova ukonywa i wang’ nirweyo lembanyong’ane ni dhanu mange. w21.10 mba. 24 udu. 1-2

Ceng’ yenga, nindo 25, dwi mir 6

Wurony ng’atu ma nyen.​—Kol. 3:10.

“Ng’atu ma nyen” utie ayi mi paru lembe man mi timo lembe ma nyutho kite pa Yehova. Ng’atu m’uronyo kite ma nyen, niwacu ng’atu ma nyen, enyutho nying’ tipo pa Mungu, man eweko tipo ma leng’ pa Mungu re m’utel wi paru ku timo pare. Ku lapor, ng’atune maru Yehova man dhanu pare. (Mat. 22:36-39) Ng’atu ma kumeno bedo asu kud anyong’a kadok ebenyego ku peko. (Yak. 1:2-4) Etie ng’atu ma ketho kwiyocwiny. (Mat. 5:9) Enyutho cirocir man bedo ber ku dhanu. (Kol. 3:13) Emaru gin ma ber man etime. (Luka 6:35) Enyutho nia etie ku yiyoyic ma tek i Won m’i polo nikadhu kud i timo pare. (Yak. 2:18) Ebedo yoo tek jubesaye kud ali, man enyutho kweriri gijo kan enwang’ere i wang’ abidhe. (1 Kor. 9:25, 27; Tito 3:2) Pi nironyo ng’atu ma nyen, ukwayu waceg kite ceke ma juweco pigi i Jugalatia 5:22, 23 man kite ma nwang’ere i giragora mange mi Biblia. w22.03 mba. 8-9 udu. 3-4

Kas’acel, nindo 26, dwi mir 6

Wukwany kotha.​—1 Kor. 11:1.

Judong cokiri gicopo lubo lapor pa jakwenda Paulo nwang’u giberweyo ot kubang’ ot kende ngo, ento nwang’u gitie bende ayika nimiyo lembatuca saa moko ci, man kaka moko ci m’ucopere igi. (Efe. 6:14, 15) Calu Paulo, kinde ma judong cokiri giberweyo ku jumange, uketh’i iye jukony tic, i saa maeno gicopo ponjogi bende ku lembe dupa. (1 Pet. 5:1, 2) Ento ukwayu ngo judong cokiri giketh tic migi mi cokiri umak saa zoo, ma dong’ gicopo nwang’u de ngo saa mi rweyo lembanyong’a. (Mat. 28:19, 20) Kara ginwang’ saa mi timo lembe zoo m’ukwayere igi, saa mange etie rac ungo nikwero tic moko ma jubemedo i korgi. I ng’ei ma giparu i lembene cuu man girwo pire, giromo nwang’u nia tek giyiyo tic mange, gibituc ungo nitimo lembe ma pigi tek nisagu. Calu ve nitelo wi thier mi juruot, nirweyo lee kud amora, kunoke niponjo awiya migi ku rweyo lembanyong’a. Ukwayu cwinygi bed tek nia Yehova ubenyang’ nia gibemito lembeman uwoth kakare. w22.03 mba. 27 udu. 4, 7; mba. 28 udu. 8

Kas’ario, nindo 27, dwi mir 6

Kud wulwor ju ma nego kum, ma gicopo nego ngo ng’eyong’ec.​—Mat. 10:28.

Nyo ibepoy pi lworo m’ibino ko pi nidoko Jamulembe pa Yehova? Saa moko nyo inwang’u nia icopo romo ngo nirweyo lembanyong’a ot kubang’ ot. Kunoke nyo lworo ubino negi nia wedi peri ku jurimbi gibiceyi. Tek andha kumeno, icopo nyang’ ma ber ku japonj Biblia kinde ma en de ebewinjere kumeno. Yesu ung’eyo nia jumoko lworo copo negogi. Ento ekwayu julubne nia kud giwek lworo ucergi ku timo ni Yehova. (Mat. 10:16, 17, 27) Nok nok, kony japonj Biblia uwec ku jumange iwi gin m’ebeponjo. Kinde ma Yesu uoro julubne nia gicidh girwey lembanyong’a, nwang’u lworo copo negogi. Ento pi nikonyogi, enyutho igi kaka ma girwey i iye man lembe ma giwok giyer. (Mat. 10:5-7) In ke icopo lubo lapor pa Yesu nenedi? Kony japonj Biblia unen saa m’ecopo rweyo iye lembanyong’a. Ku lapor, penje ka nyo eng’eyo ng’atu moko mange ma lembe m’ebeponjo copo miyo ire bende kony. I ng’eye pi nikonye, nyuth ire ayi ma yot m’eromo yero ko lemandha m’ebeponjone ni jumange. w21.06 mba. 6 udu. 15-16

Kas’adek, nindo 28, dwi mir 6

Abiyengo thek ceke; man gin ma juketho cwiny i kume mi thek ceke bibino.​—Hag. 2:7.

I oro 2015, digidi ma dit mandha uyengo adhura mi Nepal. Ng’atu moko m’uboth kud i iye ukoro kumae: “Pi minit de ngo ci, duka ku udi ma jugiero con ucaku rwombere man uyec.” Ng’atu mange ke uyero kumae: “Nduru woy kakare ceke . . . Dhanu ma dupa gigam giwacu nia digidine uyengo piny pi minit ario kumeni. An ke aneno nia ve egalu pi saa ma lee.” Tin lundo ng’om ubeyengere i ayi m’ukoc; Yehova ubeyengo thek ceke. Jabila Hagai ular ukiewo kumae: “Yehova mir udul uwacu kumae: wang’ acel kendo, en e fodi nyanok, e abiyengo polo, ku ng’om.” (Hag. 2:6) Ng’om m’ubeyengere i rundi mwa eni ma Hagai ular uewo pire ubekelo adwogi ma ber; ekoc bor ku digidi ma kelo kwa nyoth. Yehova ular uyero en gire kumae: “Abiyengo thek ceke; man gin ma juketho cwiny i kume mi thek ceke bibino; e abipong’o ot maeni ku dwong’.” w21.09 mba. 14 udu. 1-3

Kas’ang’wen, nindo 29, dwi mir 6

Wun wutie ju ma wubedo asu karacelo kuda i amulaic para.​—Luka 22:28.

Mer m’i kind dhanu ario bedo ma tek nwang’u gibeweco thiri thiri i kindgi kud adundegi zoo. Mer m’i kindwa ku Yehova de kumeno. Ka wabekoro ire kite ma wawinjara ko, paru mwa, man lembe m’udieng’o cwinywa i rwo, eca nwang’u wanyutho nia waketho genogen mwa i wiye, man nwang’u wang’eyo nia emaruwa. (Zab. 94:17-19; 1 Yoh. 5:14, 15) Nwang’ saa m’ibed ko karacelo kud umego ku nyimego; kum gitie giramia m’uai i bang’ Yehova. (Yak. 1:17) Wegwa mi polo unyutho nia emaruwa nikadhu kud i bang’ umego ku nyimego m’emio iwa i cokiri, ma gibenyutho “mer i nindo ceke.” (Rie. 17:17) I waraga ma jakwenda Paulo ukiewo ni Jukolosai, eweco pi Jukristu moko m’ugam ukonye; eyero nia gibino ire ni ‘jukocwiny’ ma dit. (Kol. 4:10, 11) Kadok Kristu Yesu de ugam ufoyo kony ma malaika man ma jurimbe gimio ire. (Luka 22:43) Nikoro lembe m’ubedieng’o cwinywa ni Jakristu m’uteng’ini, nyutho ngo nia yioyic mwa nok, ento lembene copo gwokowa. w21.04 mba. 24-25 udu. 14-16

Kas’abic, nindo 30, dwi mir 6

[Mer] mulere ku gin ceke, eyiyo gin ceke, egeno gin ceke, man eciro gin ceke.​—1 Kor. 13:7.

Icikiri nitimo ang’o kan umego kunoke nyamego moko utimo lembe m’ukieri lee? Ubekwayu itim kero peri ceke pi niketho kwiyocwiny i kindwu. Kor ni Yehova kite m’ibewinjiri ko ku cwinyi ceke. Kway emii mugisa ni ng’atu m’utimi rac, ekonyi inen kite ma beco ma ng’atune tie ko, niwacu kite pare ma beco ma Yehova umaru. (Luka 6:28) Tekene inwang’u nia iromo wil ungo i kum lembe m’umego ugam utimo iri, say yore moko m’iromo weco ko kude. Etie lembe ma ber ning’eyo nia umego romo timo ngo lembe m’uton i ii akakaka. (Mat. 5:23, 24) Kinde m’ibeweco kude, ng’ey nia ebino ku nen ma cuu. Dong’ iromo timo ang’o kan ekwero niketho kwiyocwiny ke? Ukwayu ‘ioi lembe ma kum wedu.’ Cwinyi kud utur i kum umeru. (Kol. 3:13) Lembe ma pire tek utie nia, kud i bed ku ng’eicwiny i kume, pilembe eno binyotho mer m’i kindwu ku Yehova. Kud iwek gin moko ci ukieri. Tekene itimo kumeno, ibinyutho nia imaru Yehova nisagu gin moko ci.​—Zab. 119:165. w21.06 mba. 23 udu. 15

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini