KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • es23 mba. 88-97
  • Dwi mir 9

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Dwi mir 9
  • Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2023
  • Nyithithiwiwec
  • Kas’abic, nindo 1, dwi mir 9
  • Ceng’ soko, nindo 2, dwi mir 9
  • Ceng’ yenga, nindo 3, dwi mir 9
  • Kas’acel, nindo 4, dwi mir 9
  • Kas’ario, nindo 5, dwi mir 9
  • Kas’adek, nindo 6, dwi mir 9
  • Kas’ang’wen, nindo 7, dwi mir 9
  • Kas’abic, nindo 8, dwi mir 9
  • Ceng’ soko, nindo 9, dwi mir 9
  • Ceng’ yenga, nindo 10, dwi mir 9
  • Kas’acel, nindo 11, dwi mir 9
  • Kas’ario, nindo 12, dwi mir 9
  • Kas’adek, nindo 13, dwi mir 9
  • Kas’ang’wen, nindo 14, dwi mir 9
  • Kas’abic, nindo 15, dwi mir 9
  • Ceng’ soko, nindo 16, dwi mir 9
  • Ceng’ yenga, nindo 17, dwi mir 9
  • Kas’acel, nindo 18, dwi mir 9
  • Kas’ario, nindo 19, dwi mir 9
  • Kas’adek, nindo 20, dwi mir 9
  • Kas’ang’wen, nindo 21, dwi mir 9
  • Kas’abic, nindo 22, dwi mir 9
  • Ceng’ soko, nindo 23, dwi mir 9
  • Ceng’ yenga, nindo 24, dwi mir 9
  • Kas’acel, nindo 25, dwi mir 9
  • Kas’ario, nindo 26, dwi mir 9
  • Kas’adek, nindo 27, dwi mir 9
  • Kas’ang’wen, nindo 28, dwi mir 9
  • Kas’abic, nindo 29, dwi mir 9
  • Ceng’ soko, nindo 30, dwi mir 9
Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2023
es23 mba. 88-97

Dwi mir 9

Kas’abic, nindo 1, dwi mir 9

Gikwaye nia enyuth igi giranyutha moko m’uai i polo.​—Mat. 16:1.

Ponji pa Yesu ubed uromo ngo wang’ dhanu moko mi rundi pare, uketho gimito etim lembe mange bende. Ento saa m’ekwero nitimo giranyutha ma gibino sayu, e gikier. (Mat. 16:4) Lembagora uyero ang’o? Jabila Isaya ukiewo pi Masiya kumae: “Ebikok ungo, kadi ebiting’o dwande de ngo, kadi ebiketho dwande winjre i gengi de ngo.” (Isa. 42:1, 2) Yesu ubed utelo ngo nen mi dhanu i wiye gire kinde m’eberweyo lembanyong’a. Egiero ngo hekalu ma dit ma wang’uijo, man ebed ekendo ngo kit kendi m’ayine koc calu mi judong dini. Bende ebed emito ngo dhanu gilwong’e ku nying’ mi dito calu mi judong dini. Kinde ma jubino sendo Yesu, ekwero nitimo udu pi ninyayu anyong’a i ubimo Herode, kadok nwang’u kwo pare ubino i ariti de. (Luka 23:8-11) Andha, Yesu utimo udu, ento gin m’eketho wiye akeca i kume ubino tic mi rweyo lembanyong’a. Ewacu ni julubne kumae: “Abino kum lembe nini.”​—Mark. 1:38. w21.05 mba. 4 udu. 9-10

Ceng’ soko, nindo 2, dwi mir 9

Maeni en e kwo ma rondo ku rondo, nia giponj ning’eyo in m’i Mungu mandha i kendi, ku ng’atu m’ioro ma Yesu Kristu.​—Yoh. 17:3.

Wabeyenyo ju “m’adundegi ubedo ayika pi kwo ma rondo ku rondo.” (Tic. 13:48) Kara ng’atuman m’i kindgi udok jalub, ukwayu wakonygi (1) ginyang’, (2) giyii, man (3) gitii ku gin ma gibeponjo i Biblia. (Kol. 2:6, 7; 1 Thes. 2:13) Wan ceke i cokiri wacopo konyo juponj Biblia nikadhu kud i mer man jol ma wabenyutho igi kinde ma gibino i coko. (Yoh. 13:35) Bende, ukwayu ng’atu m’ubetelo wi ponji mi Biblia ukoy saa ma lee man etim kero pi nikonyo japonj Biblia uredh “gin ma tek piny,” niwacu yiyoyic kunoke timo ma rac m’ulage unyang’ i iye. (2 Kor. 10:4, 5) Ecopo ting’o dwi ma lee pi nikonyo ng’atini utim alokaloka maeno i kwo pare kara etund i kum lembakeca mi limo batizo. Re alokaloka maeno utie ku bero ma lee. w21.07 mba. 3 udu. 6

Ceng’ yenga, nindo 3, dwi mir 9

Wung’ii cuu i lembe ceke; wumok kii i kum gin ma ber.​—1 Thes. 5:21.

Wan wa Jumulembe pa Yehova, ang’o m’utego cwinywa nia andha wabeponjo lemandha man nia ayi ma wabeworo ko Yehova re m’utie ayi ma foyo iye? Cwiny jakwenda Paulo ubino tek nia en’i lemandha. (1 Thes. 1:5) Tegocwiny parene ugam ujengere ngo iwi kite m’ebewinjere ko. Paulo ubino ng’atu m’ubed uponjo Lembe pa Mungu cuu mandha. Eyiyo nia “Lembagora ceke Mungu yuyo i wiye en.” (2 Tim. 3:16) Enwang’u lembang’o i ponjine? Enwang’u gin m’unyutho nia andha Yesu ubino Masiya ma jung’olo pire, ento judong’ Juyahudi ke gikwero lembene. Judong’ dini maeno ma weg umbili gibed gigoyo korgi nia gibeponjo dhanu ku lemandha iwi Mungu, ma kunke gibetimo lembe ma Mungu dagu. (Tito 1:16) Tung’ kugi, Paulo ubed ung’iyo ngo ang’iya gin m’umaku eyii i Lembe pa Mungu, ku m’umito ngo eyii. Ebino ayika niponjo man nitiyo ku “juk pa Mungu ceke.”​—Tic. 20:27. w21.10 mba. 18 udu. 1-2

Kas’acel, nindo 4, dwi mir 9

Ng’atu moko mbe ma copo bino i bang’a ka Wego m’uora utele en ungo.​—Yoh. 6:44.

Kadok wabepidho kodhi mi lemandha man wabekwoyo pii i wiye de, re mito wang’ey nia Mungu re ma ketho edongo. (1 Kor. 3:6, 7) Dhanu ceke pigi tie tek i wang’ Yehova. Emiyo iwa rwom ma watim ko tic karacelo ku Wode, pi nicoko dhanu kud i thek ceke i wang’ ma fodi ng’om maeni utundo ngo i ajikine. (Hag. 2:7) Tic mwa mi rweyo lembanyong’a, jucopo pore ku tic mi bodho kwo mi dhanu. Wan watie ve dhanu ma juketho ucidh ubodh ju m’ubemwony ku yei i nam. Kadok dhanu ma nok kende m’i kindwa re m’uwok ubodho kwo mi ju m’ubemwony de, re tic mwa wan ceke pire tie tek. Tic mwa mi rweyo lembanyong’a de kumeno. Fodi wang’eyo ngo nia dhanu adi ma biboth kud i ng’om ma rac maeni pa Sitani. Ento Yehova copo tiyo ku ng’atu acel kende m’i kindwa pi nikonyogi. Andreas ma kwo i ng’om mi Bolivie uwacu kumae: “Aneno ng’atuman m’uponjo lemandha mi Biblia man m’ulimo batizo ni adwogi mi tic pa ng’atu acel kende ngo, ento mi dhanu dupa.” Dong’ wek wan ceke wabed ku nen maeno ma ber iwi tic mwa mi rweyo lembanyong’a. Ka watimo kumeno, Yehova bimiyo iwa mugisa, man tic mwa mi rweyo lembanyong’a de bimiyo iwa mutoro lee. w21.05 mba. 19 udu. 19-20

Kas’ario, nindo 5, dwi mir 9

Givudhiri kud i uwic pa Wonabali.​—2 Tim. 2:26.

Lembakeca pa jadwar utie acel: Nimaku kunoke ninego piny m’ebedwaru. Ecopo tiyo ku kit uwic ma tung’ tung’; ng’atu acel m’i kind jujuk mi ndra pa Yob de uweco pir uwicne. (Yob 18:8-10) Jadwar timo ang’o kara emak lei m’ebedwaru i uwic pare? Eng’iyo cuu kit timo pa leine, kaka m’ebecidho i iye, gin ma leine umaru, man kit uwic ma copo make. Sitani de ubedo ve jadwar maeno. Eng’iyowa cuu, eneno kaka ma wabecidho i iye, man gin ma wamaru. I ng’eye, eciko uwic m’eng’eyo nia romo makuwa i ayi ma wanyang’ ungo. Ento Biblia ubetielo cwinywa nia kadok wamoko i uwic pare de, re asu waromo vuth kud i iye. Ebeponjowa bende kud ayi ma wan ceke wacopo uro ko uwic parene. Uwic ario m’i kind uwic dupa ma Sitani betiyo ko akeca utie kuhaya man kethocwiny hai i kum piny. Sitani ucamu kud uwic maeno pi oro elufu swa. Ebedo ve jacik winyo ma ketho cam i uwic kunoke i thol m’eciko. (Zab. 91:3) Ento ukwayu ngo wawek Sitani umakwa. Pirang’o? Pilembe Yehova udaru nyutho iwa kit bodho ma Sitani betiyo ko.​—2 Kor. 2:11. w21.06 mba. 14 udu. 1-2

Kas’adek, nindo 6, dwi mir 9

Wic ma ju lwar en e jamkermiwic mi dwong’, tek junwang’e i yo mi bedopwe.​—Rie. 16:31.

Umego ku nyimego mwa ma gitii man ma gigwoko bedoleng’ migi gitie lonyo ma pire tek lee. Biblia uporo lwar m’i wigi ku jamkermiwic. (Rie. 20:29) Re wang’wa copo kadhu yot yot kud iwi lonyo maeno. Kan aradu ginyang’ nia ju m’utii pigi tie tek lee, gicopo nwang’u lonyo m’ukadhu lonyo m’i the ng’om i bang’gi. Umego ku nyimego mwa ma gitii man ma gibegwoko bedoleng’ migi, pigi tie tek lee i Yehova Mungu. Eneno gin ma ber m’upondo i igi, man eng’eyo kite migi ma beco. Anyong’a nege ka ju m’utii gibekoro ni aradu, rieko ma ginwang’u i kind oro ma dupa i tic ma beco ma gitimo ire. (Yob 12:12; Rie. 1:1-4) Yehova neno bende cirocir migi ni gin ma pire tek. (Mal. 3:16) Gikadhu kud i peko dupa i kwo migi, re yiyoyic ma gitie ko i Yehova ucungo ma tek. Genogen migi mi nindo m’ubino utie tek niloyo ma gibino ko kinde ma fodi gicaku ponjo lemandha acaka. Man Yehova umarugi pilembe gibemediri nitwong’o pi nyinge “asu [kadok] i tio” migi.​—Zab. 92:12-15. w21.09 mba. 2 udu. 2-3

Kas’ang’wen, nindo 7, dwi mir 9

Ento ng’atuman ung’ii i tic pare gire, e anyong’a binege i kum tic pare gire.​—Gal. 6:4.

Saa moko etie ber nia wabed wang’ey cuu thelembe m’ubecwaluwa nitimo ni Yehova. Wacopo penjara kumae: ‘Nyo abed anwang’ara nia nivo para usagu mi jumange? Nyo tic ma tek m’abed atimo i cokiri utie pilembe abemito junen nia an re m’asagu zoo kunoke nia aloyo umego ku nyimego mange? Kunoke nyo abed amito atim kende kende pi ninyayu anyong’a i Yehova?’ Biblia ubekwayuwa nia kud waporara ku jumange. Pirang’o? Mi kwong’o: Tek wabeparu nia wasagu jumange, wacopo doko jukuhaya. Mir ario: Ka wabeporara ku jumange, saa moko cwinywa copo tur. (Rum. 12:3) Ukwayu wang’ey nia Yehova utelowa i bang’e ungo pilembe waleng’ lee, waweco ber, kunoke nyo jumaruwa lee; ento etelowa pilembe wabino ayika nimare man niwinjo Wode.​—Yoh. 6:44; 1 Kor. 1:26-31. w21.07 mba. 14-15 udu. 3-4

Kas’abic, nindo 8, dwi mir 9

Ukwayu wumeduru nidwoko paru man timo mwu udok nyen.​—Efe. 4:23.

Kara wadwok paru mwa udok nyen, umito warwo, waponj Lembe pa Mungu, man wanyam iye. Mediri nitimo lembuno man kway Yehova umii iri tego. Tipo pare ma leng’ bikonyi kara ivoy pidoic ceke ma becweli niporiri ku jumange. Yehova bikonyi bende kara ing’ey ka nyo icaku bedoko jakumira kunoke won ting’iri man ebikonyi kara itim alokaloka pio pio. (2 Kei. 6:29, 30) Yehova ung’eyo adundewa. Eng’eyo bende peko ma wabenwang’ara ko, niwacu anyego ma wabenyego ko i dhu pidoic m’i ng’om maeni, man i dhu ng’ico mwa. Kinde ma Yehova ubeneno kero ma wabetimo pi ninyego i dhu lembe maenogi, edok emaruwa nisagu. Yehova utiyo ku lapor mi mer ma diko mego ku nyathin pare pi ninyutho kite m’ewinjere ko piwa. (Isa. 49:15) Wan bende anyong’a negowa lee ka wang’eyo nia Yehova umaruwa pilembe wabeii nitimo ire ku ng’eyong’ec mwa ceke! w21.07 mba. 24-25 udu. 17-19

Ceng’ soko, nindo 9, dwi mir 9

Anyong’a negwu ku ju m’anyong’a negogi.​—Rum. 12:15.

Wacopo medo anyong’a mwa nwang’u wabemiyara zoo i tic moko ci ma jumiyo watim i dilo pa Yehova. ‘Tii ku saa peri zoo’ i tic mi rweyo lembanyong’a, man miyiri zoo i tic ma tung’ tung’ mi cokiri. (Tic. 18:5; Ebr. 10:24, 25) Bed icidh i coko ma nwang’u iyiko cuu lembe ma jubiponjo, man dwok jibu ma gierojo. Ka jumiyo iri theng ponji moko i coko m’i kind yenga, nene ni gin ma pire tek lee. Tek jukweyi nia itim tic moko i cokiri, time idare i saane, man bed dhanu ma jugeno. Kud icay tic moko nia pire tie tek ungo, ma nia icopo koyo ngo saa peri pi nitime. Tim kero imed bodho peri. (Rie. 22:29) Tek ibemiyiri zoo i tic pa Yehova, ibitimo mediri pio pio man anyong’a peri de bimedere lee. (Gal. 6:4) Bende, ebibedo iri lembe ma yot nibedo kud anyong’a ka jumange unwang’u rwom ma nwang’u imaru nia in re m’ibed ko.​—Gal. 5:26. w21.08 mba. 22 udu. 11

Ceng’ yenga, nindo 10, dwi mir 9

Rieko m’uai malu tie leng’, macen e won kwiyocwiny, i lembe pare tek ungo, etie ayika niworo, epong’ ku kisa man tic ma ber, embe kud akoyakoya kadi umbili.​—Yak. 3:17.

Ukwayu wakoc cen ku kuhaya man wawek Yehova uponjwa. Tap calu ma remo ketho rimo wotho ngo cuu i kumjo man eketho adunde de goyo ngo ma cuu, kuhaya de ketho adunde ng’atini doko nwang’ man ecero ng’atune niworo telowic pa Yehova. Jufarisayo gidwoko adundegi nwang’ uketho gikwero niyiyo gin m’utimere igi kamaleng’ ku tego mi tipo pa Mungu. (Yoh. 12:37-40) Eno ubino lembe ma rac dit pi kum ecerogi ku yo mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo. (Mat. 23:13, 33) Pire tie tek nia wamedara niweko Lembe pa Mungu ku tipo pare ulok kite mwa, paru mwa man yub mwa! Jwigiri uketho Yakobo ubino ayika niweko Yehova uponje. Bende, jwigiri re m’uketho edoko japonji ma cuu man ma won bodho. w22.01 mba. 10 udu. 7

Kas’acel, nindo 11, dwi mir 9

Wumeduru nikwayu.​—Mat. 7:7.

Ka ‘wabemedara nirwo,’ cwinywa ukwayu ubed tek nia Wegwa mi polo ubewinjowa. (Kol. 4:2) Kadok wacopo nwang’u nia wang’ rwo mwa ubegalu de, re Yehova ung’olo nia ebidwoko wang’e “tap i saane.” (Ebr. 4:16) Pieno, ka Yehova ubedwoko ngo wang’ rwo mwa pio pio calu ma nwang’u wageno, ukwayu ngo wapar nia dong’ ewinjowa ngo. Ku lapor, dhanu dupa udaru rwo pi oro ma lee nia Ker pa Mungu ubin unyoth ng’om ma rac maeni cen. Yesu de uyero nia wacikara nirwo pi lembuno. (Mat. 6:10) Re etie lembe mi kasegu ka ng’atu moko ulund uweko yiyoyic m’etie ko i Mungu ukwiyo pilembe nia ajiki utundo ngo i saa ma dhanu paru! (Hab. 2:3; Mat. 24:44) Wabinyutho nia wa riek nwang’u waberwo i bang’ Yehova ku yiyoyic, ma wang’eyo ko nia ebidwoko wang’ rwo mwa. Ajiki bibino tap i saane, pilembe Yehova udaru ng’iyo “nindo man saa” m’ebitundo i iye. Saa maeno bibedo saa ma ber ni dhanu ceke.​—Mat. 24:36; 2 Pet. 3:15. w21.08 mba. 10 udu. 10-11

Kas’ario, nindo 12, dwi mir 9

Ku jwigiri wunen nia jumange gi dit ma sagu wun.​—Filip. 2:3.

Ju m’utii ma gijwigiri ging’eyo nia nimakere ku oro migi, gicopo ngo nitimo lembe dupa calu ma naka. Ku lapor, wakewec pi juliew mwa mi twodiri. Ka oro migi udoko 70, jukwayugi nia gicak timo ayi tic mange. Niweko tic mi liew copo bedo igi lembe ma tek, kum gimaru rwom maeno mi timo ni umego migi. Ento ukwayu ging’ey nia etie ber magwei nidwoko tic maeno i kor aradu. Kumeno re ma ginyutho nen ma rom ku ma Julawi mir Israel ma con gibino ko; ubed ukwayere nia gijig nitimo tic i hema ka oro migi udoko 50. Anyong’a mi Julawi maeno ma gitii ugam ujengere ngo iwi rwom ma segi ma gibino ko. Gibedo ayika nitimo tic ceke ma jumiyo igi kud amora, man gibed gitimo kero lee nikonyo aradu. (Wel 8:25, 26) Tin de umego ma gilar gibino juliew mi twodiri gitie mugisa ma lee ni cokiri migi. w21.09 mba. 8-9 udu. 3-4

Kas’adek, nindo 13, dwi mir 9

Vwa, adubo ni polo man iri. Aromo ngo nia julwong’a wodi kendo.​—Luka 15:21.

Yesu ukoro kpawa moko ma ber mandha iwi wod m’urwinyo; enwang’ere i Luka 15:11-32. Ekoro nia jalawobi moko ujai ni won, eweko yopagi man esaru “ecidho i ng’om ma bor.” Kuca, ewok ekwo kwo mir asara. Ento saa ma lembe doko kwar ire, ecaku paru kilili iwi yub ma rac m’egam emaku. Enwang’u nia saa m’ebino yopagi, ebed ekwo ma ber dit. Yesu ukoro nia “rieko” pa jalawobi maeno “udwogo.” Pieno eng’iyo nia ukwayu elok edok i pacu man ekway kisa i bang’ won. Lembe m’eparu kilili nia emaku yub ma rac ubino gin ma pire tek. Re ugam ukwayu etim lembe moko! Wod m’urwinyo unyutho lokocwiny mandhandha nikum lembe m’edok etimo. Lembabola maeni utie ngo kende kende kpawa ma mulo adunde. Ponji mir ukungu m’i iye romo konyo judong cokiri ning’eyo ka nyo andha ng’atu m’utimo dubo ma pek uloko. w21.10 mba. 5 udu. 14-15

Kas’ang’wen, nindo 14, dwi mir 9

Abiyengo polo, ku ng’om.​—Hag. 2:6.

Girang’o ma biyengere ngo? Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Calu ma wabinwang’u Ker ma copo yengere ngo, dong’ wamedara . . . nitimo tic ma leng’ ma Mungu jolo, ma wabelwore man wabewore.” (Ebr. 12:28) Eyo, i ng’ey ma jubiyengo thek wang’ ma tokcen, Ker pa Mungu kende re ma biyengere ngo. (Zab. 110:5, 6; Dan. 2:44) Saa m’anyotha mbe! Dhanu gicikiri nitimo ng’iyong’ic: Nyo gibing’iyo nibedo i thenge mi ng’om maeni kara ginyothiri, kunoke gibing’iyo nitimo yeny pa Yehova kara ginwang’ kwo ma rondo ku rondo? (Ebr. 12:25) Nikadhu kud i lembanyong’a ma waberweyo, waromo konyo dhanu nimaku yub maeno ma pire tek. Man wiwa kud uwil ku wec m’ulubo e ma Rwoth Yesu wacu: “Lembanyong’a maeni mi Ker jubirweyo i ng’om zoo ni lembatuca ni thek ceke, e ajiki bilund wok.”​—Mat. 24:14. w21.09 mba. 19 udu. 18-20

Kas’abic, nindo 15, dwi mir 9

Abiweki ki ngo, man kadok akuna de abikuni ki ngo.​—Ebr. 13:5.

Judong cokiri, wutie ku tic ma segi mi juko cwiny ju ma wedi migi ma gimaru uweko Yehova. (1 Thes. 5:14) Wec kugi i wang’ coko man i ng’eye de pi nitielo cwinygi. Cidh iliewgi i bang’gi, man rwo kugi. Rwey lembanyong’a karacelo kugi, man saa moko bed ilwong’gi i thier mwu mi juruot de. Ubekwayu judong cokiri gidieng’ lee pi ju ma gibenwang’iri ku can, gibed ku kisa i kumgi man ginyuth igi mer. (1 Thes. 2:7, 8) Yehova ‘ubeyenyo ngo nia ng’atu moko acel de unyothere, enre ebeyenyo dhanu ceke gilok cwinygi.’ (2 Pet. 3:9) Kadok ng’atini utimo dubo ma pek de, re pi kwo pare tie tek asu i wang’ Mungu. Kepar pi cul ma lee ma Yehova uculo; ethiero kwo pa Wode m’emaru ni jamgony pi kwo pa ng’atuman m’i kindwa. Yehova ubeii ku mer nikonyo ju ceke ma giweke kara gidwog i bang’e. Etie ku genogen nia gibidwogo, calu ma Yesu unyutho i lapor pa wod m’urwinyo.​—Luka 15:11-32. w21.09 mba. 30-31 udu. 17-19

Ceng’ soko, nindo 16, dwi mir 9

Wunwang’u bero mi tic mi muliri migi.​—Yoh. 4:38.

Ka remo kunoke tego peri uketho iberweyo ngo lembanyong’a lee calu ma naka, iromo timo ang’o? Asu icopo nwang’u anyong’a i tic peri mi mwoka. Wakewec iwi lapor p’ubimo Daudi ku dhanu pare. Kinde ma gibecidho pi nimayu juruot man piny migi ma Juamaleki uyaku, dhanu pare dak ario giwok giol ma gicopo kiedo ngo lwiny, uketho gidong’ i yo pi nikuro kum ter migi. Daudi giwok giloyo lwiny man gicoko piny dupa ma beco, man eng’olo nia jupok pinyne rom rom ku jumange m’udong’ nikuro kum ter. (1 Sam. 30:21-25) Tic mwa mi ketho dhanu udok julub de kumeno. Icopo bedo mbe ku tego mi timo lee i tic mi rweyo lembanyong’a man mi ketho dhanu udok julub. Ento tek ibetimo ku tego peri ceke, asu ibibedo kud anyong’a ma dit tek ng’atu moko ung’eyo Yehova man ulimo batizo. Yehova ubeneno tego ma wabetimo, ku mer ma wamare ko, man ebemiyo iwa mugisa. Bende, ebeponjowa nibedo kud anyong’a pi gin ma wacopo timo i tic mi rweyo lembanyong’a. (Yoh. 14:12) Dong’ cwinywa bed tek nia anyong’a binego Yehova tek cwinywa utur ungo! w21.10 mba. 28 udu. 15-17

Ceng’ yenga, nindo 17, dwi mir 9

Dwong’ mir awobi en e tego migi.​—Rie. 20:29.

Ka tiyo ukwong’o bemondo i kumwa, lworo copo makuwa nia dong’ wabitimo ngo ni Yehova calu ma wabed watimo ma fodi watie ku tego mir aradu. Kadok nwang’u tego mwa umaku bejwik de, re wacopo tiyo ku rieko man bodho ma wanwang’u con pi niponjo aradu kara pigi udok tek i dilo pa Yehova, man ginwang’ rwom dupa. Ubekwayu ju m’utii ginyuth jwigiri tek gibemito gikony aradu. Ng’atu ma jwigere neno nia jumange gitie dit nisage. (Filip. 2:3, 4) Ju m’utii ma gibecego kite maeno ging’eyo nia jucopo timo lembe acel i yore ma tung’ tung’ ma re zoo urombo ku Lembagora, man eno cero ngo ng’atini ku timo tic pare kubang’e kubang’e. Pieno, girido ngo nia dhanu zoo utim lembe i ayi ma gibed gitimo ko con. (Ekl. 7:10) Kadok gitie ku lembe dupa ma giromo koro ni aradu de, re kwayu ging’ey nia “ayi ng’om maeni ubekadhu akadha” man pire tie tek igi nia ging’ii ku lembe ma nyen.​—1 Kor. 7:31. w21.09 mba. 8 udu. 1, 3

Kas’acel, nindo 18, dwi mir 9

Ng’a ma calu in i kind mungu, E Yehova? Ng’a ma calu in, ma dwong’ i leng’ne.​—Ai 15:11.

Yehova copo kwayu ngo nyanok de nia jurutic pare gitim lembe ma reco, kum e Leng’ nisagu zoo. Pi nipoyo wi nyithindho mir Israel pi lembuno, jugam juketho ban mi mola ma kwar i kum bongu ma jalam ma dit ubed utwiyo ko wiye. Jukiewo i kum ban ne kumae: “Leng’ ni Yehova.” (Ai 28:36-38) Lembe ma jukiewo iwi ban maeno copo ketho ng’atu moko ci m’unene ng’eyo nia Yehova tie leng’. Dong’ wacopo yero ang’o pi Jaisrael m’uneno ngo ban maeno pilembe ebino ngo ceng’ini ku jalam ma diti? Nyo ecopo ng’eyo ngo lembe maeno ma pire teki? Ungo! Pilembe kubang’ Jaisrael, ng’atuman ubed uwinjo lembe maeno kinde ma jubesome kud i Cik i wang’ dhanu zoo: i wang’ jumaco, jumamon, man awiya. (Poi. 31:9-12) Ka nwang’u in de ibino nuti i kindgi, nwang’u icopo winjo wec ma e: “An a Yehova Mungu mu . . . ka kumeno wubed leng’, kum an a leng’.” “Man wubibedo leng’ ira: kum an, an a Yehova, an a leng’.”​—Law. 11:44, 45; 20:7, 26. w21.12 mba. 3 udu. 6-7

Kas’ario, nindo 19, dwi mir 9

Wuwek nibedo kud adieng’a m’ukadhu mukero.​—Luka 12:29.

Jumoko copo dieng’ akeca pi cam, pi kendi man pi kabedo. Saa moko nyo gibekwo i ng’om ma can usagu i iye man ma nwang’u tic i iye de tie tek. Ninwang’u sente ma gigwok ko juruot migi de copo bedo tek. Kunoke ng’atu m’ubino gwoko juruotne nwang’u utho, m’ewekogi ngo ku sente ma gicopo dokwo ko. Umito wabed ku genogen iwi Yehova kakare nidieng’ hai pi peko mwa. Poy nia Wegwa ma jamer Yehova ung’olo nia ebipong’o yeny mwa mi kum tek waketho lembe mi tipo i kabedo ma kwong’a. (Mat. 6:32, 33) Lembe m’edaru timo unyutho nia ebed epong’o lembang’ola pare kubang’e kubang’e. (Poi. 8:4, 15, 16; Zab. 37:25) Tek Yehova ubepong’o yeny pa winyo ku thiwe de, m’umbe jiji, umito ngo wadieng’ akeca pi gin ma wabicamu kunoke ma wabikendo! (Mat. 6:26-30; Filip. 4:6, 7) Tap calu ma mer cwalu jaranyodo nipong’o yeny mi kum mir awiya pare, kumeno bende mer cwalu Wegwa m’i polo nipong’o yeny mi kum mi dhanu pare. w21.12 mba. 17 udu. 4-5; mba. 18 udu. 8

Kas’adek, nindo 20, dwi mir 9

Yehova ni karacelo ku Yusuf, man enyutho bero ire.​—Tha. 39:21.

Nyo umego kunoke nyamego kadi ng’atu moko mange udaru timo lembe moko m’uton lee i ii? Kepar pi lapor pa Yosefu m’uneno can mananu i the cing umego pare ma buu. Ento emedere niketho wiye i kum timo ni Yehova, e Yehova umiyo ire mugisa pi cirocir pare. Nok nok, Yosefu utimo kisa ni ju m’utime rac man eneno kite ma Yehova umiyo ko ire mugisa. (Tha. 45:5) Calu Yosefu, wan de wanwang’u jukocwiny kinde ma wacoro ceng’ini i vut Yehova man waweko en re m’eyik lembe i saa m’ukwayere. (Zab. 7:17; 73:28) Tekene jubetimi rac kunoke ng’atu moko utimo lembe m’uton i ii, poy nia Yehova ni ceng’ini ku “ju ma adundegi tur.” (Zab. 34:18) Emeri pilembe ibenyutho cirocir man ibebolo ter peri i wiye. (Zab. 55:22) Etie Japoklembe mi ng’om zoo. Ebeneno lembe ceke m’ubetimere. (1 Pet. 3:12) Dong’ tek ibekadhu kud i lembe moko ma pek m’icopo daru ngo, nyo itie ayika nikuro Yehova? w21.08 mba. 11 udu. 14; mba. 12 udu. 16

Kas’ang’wen, nindo 21, dwi mir 9

Wumeduru ninyang’ nia yeny pa Yehova tie ang’o.​—Efe. 5:17.

Ebibedo iwa lembe mi rieko nitiyo ku kwo mwa i ayi ma biketho Yehova marwa. Wacikara ning’iyo lembe ma pigi tek lee. Saa moko kara watii ma ber ku saa mwa, ekwayere nia watim ng’iyong’ic i kind lembe ario ma re nwang’u girac ungo. Lembuno unen kinde ma Yesu ucidh uliewo Maria giku Martha. M’umbe jiji, anyong’a ma dit ma Martha ubino ko pi nijolo Yesu, uketho etedo cam lee dit. Maria ma nyamin ke, uting’o kaka maeno pi nicibedo ceng’ini i the tiend Rwoth pi niwinjo ponji pare. Lembe ma Martha utimo ubino ngo gin ma rac, ento Yesu uwacu nia “Maria ung’iyo pare gin ma ber.” (Luka 10:38-42) Saa moko nyo i ng’eye wi Maria uwil pi cam ma jujolo ko Yesu saa maeca, ento wacopo yero ma cwinywa tek nia ewil ungo nyanok de ku gin m’ewinjo i bang’ Yesu. Calu ma Maria ugam uneno saa ma gibino i iye karacelo ku Yesu ni gin ma pire tek, wan de waneno saa ma watie i iye karacelo ku Yehova ni gin ma pire tek. w22.01 mba. 27 udu. 5-6

Kas’abic, nindo 22, dwi mir 9

Ineno maram Ahab ujwigre ko gire i wang’a?​—1 Ub. 21:29.

Kadok Ahab ujwigere gire i wang’ Yehova de, re gin m’edok etimo i ng’eye unyutho nia karaman eloko ngo cwinye i andha. Epimo ngo apima de nidaru the thier pa Baal kud i ker pare, man emiyo ngo amora i kum dhanu nia giwor Yehova. I ng’ei tho pa Ahab, Yehova unyutho paru m’ebino ko iwi ng’atu maeno. Yehu ma tie jabila pa Mungu uwacu nia etie “judubo.” (2 Kei. 19:1, 2) Kepar lembe ma e: Ka nwang’u Ahab uloko cwinye i andha, nyo nwang’u jabila copo wacu nia etie ng’atu ma rac man m’udagu Yehova? Ubenen kamaleng’ nia kadok cwiny Ahab udieng’ i kadhiri moko, re eloko ngo cwinye i andha. Waromo nwang’u ponji ma kani i kum lapor pa Ahab? Saa ma Eliya unyutho ni Ahab nia jubinego juruot pare pet, ekelar ejwigere gire. Nwang’u ecaku ber. Re i ng’eye elund ethany ku timo ma reco m’unyutho nia karaman eloko ngo cwinye kud adundene ceke. Eno ubenyutho nia lokocwiny utie ngo niyero ayera kende nia “abewinjara rac pi dubo m’atimo.” w21.10 mba. 3 udu. 4-5, 7-8

Ceng’ soko, nindo 23, dwi mir 9

Lembanyong’a maeni mi Ker jubirweyo.​—Mat. 24:14.

Isaya ubino jabila, man copere nia dhaku pare de ubino jabila, kum julwong’e nia “dhaku ma jabila.” (Isa. 8:1-4) Isaya ku dhaku pare zoo giketho timo ni Yehova ubedo ni gin ma kwong’a i kwo migi. Tin ju ma gigamiri de gicopo ketho timo ni Yehova ni gin ma pire tek i kwo migi nwang’u gitimo ire ku kero migi ceke. Gicopo ketho genogen migi udok tek i Yehova nwang’u gibeponjo lembila mi Biblia karacelo, man gibeneno kite ma lembilane upong’o ko. (Tito 1:2) Giromo paru pi gin ma gicopo timo kara lembila moko mi Biblia upong’ kakare. Ku lapor, giromo konyo kara lembila ma Yesu uewo nia lembanyong’a mi Ker jubilar rweyo i ng’om zoo ka kajik biwok, upong’ kakare. Kinde ma ju m’ugamiri gibeneno nia lembilane ubepong’o kakare, e gibibedo ku lembakeca ma gitim ko lee ni Yehova i kadhiri ma gicopo. w21.11 mba. 16 udu. 9-10

Ceng’ yenga, nindo 24, dwi mir 9

Eyero ni jalub maeno kumae: “Nen meru!”​—Yoh. 19:27.

Yesu ubino dieng’ pi min, ma saa maeca ubenen ve ebino dhatho. Mer ma Yesu umaru ko Maria man adieng’a m’ebino ko pire, uketho emiye i cing’ Yohana m’eng’eyo ko nia ebikonye kara emedere nitimo ni Yehova. Niai cing’ nica ci, Yohana udoko ve wod Maria man egwoke calu ve ebegwoko min. Yesu nyutho mer ma dit ni min m’ugwoke niai ma junyole man m’ucungo ceng’ini i ng’ete kinde m’ebetho! Wacopo nwang’u ponji ma kani i kum wec ma Yesu yero? Mer mi Jukristu m’udiko kindwa kud umego ku nyimego, copo bedo tek nisagu mer ma wamaru ko wedi mwa ma dhe. Wedi mwa copo nyayu ragedo i kumwa kunoke gicopo wenjowa; ento Yesu ung’olo nia ka wamoko i kum Yehova man i kum dilo pare, wabinwang’u bang’ dak nisagu gin ma wabayu. Dupa m’i kindgi bidoko iwa calu wotwa, nyigwa, mego kunoke wego mir amara. (Mark. 10:29, 30) Iwinjiri nenedi i kind umego ku nyimego mi cokiri ma gitie i acel ni kum yioyic, man mer ma gimaru ko Yehova ku ma gimariri ko i kindgi?​—Kol. 3:14; 1 Pet. 2:17. w21.04 mba. 9-11 udu. 7-8

Kas’acel, nindo 25, dwi mir 9

Wiwu kud uwil ku timo bero man nikonyo dhanu mange ku piny mwu.​—Ebr. 13:16.

Mer ma lokere ngo ketho watimo kero ma lee pi nikonyo jumange. Tin de umego ku nyimego dupa ginyutho mer ma lokere ngo ni juyic wagi, kadok ni ju ma fodi ging’eyo ngo de. Ku lapor, ka giwinjo nia peko ma wok rek upodho iwi juyic wagi, ndhundhu nica gimito ging’ey nia gicopo konyogi nenedi. Kinde ma peko uwok iwi ng’atu moko i cokiri, pio pio gimito ging’ey yeny pa ng’atune kara gikonye. Calu Jukristu mi Makedonia gitimo i rundi ma kwong’a, tin de umego mwa gitimo nisagu kadhiri ma nwang’u gicopo timo. Gimiyo saa migi man jamcing’gi “kadok nikadhu kadhiri ma gicopo” pi nikonyo umego ku nyimego ma peko unwang’ugi. (2 Kor. 8:3) Tin judong cokiri gibedwoko foyofoc lee ni umego ku nyimego i cokiri pi kony ma gibemiyo ni jumange. Foyofoc ma gibemiyo tap i saane, bimiyo tego i kum umego ku nyimego kara gimediri nikonyo jumange.​—Isa. 32:1, 2. w21.11 mba. 11 udu. 14; mba. 12 udu. 21

Kas’ario, nindo 26, dwi mir 9

Cik ithi, man iwinj lembe mi jurieko.​—Rie. 22:17.

Wan ceke saa moko wabedo ku yeny mi juk. I lembe moko, wamaku yub wan giwa pi nikwayu juk i bang’ ng’atu ma wageno. I thenge mange ke, umego moko m’ubedieng’ piwa copo bino i bang’wa pi ninyutho iwa nia wabekwanyu “yo ma rac” ma bikelo ang’eyang’o i iwa. (Gal. 6:1) Wacopo nwang’u juk kinde ma nang’ dong’ watimo kosa ma dit. Kadok wanwang’u jukne pi thelembang’o de, re ukwayu wawinje. Etie ber ka watimo kumeno, kum ecopo bodho kwo mwa! (Rie. 6:23) Giragora mwa mi nindo ma tin ubetielo cwinywa nia ‘wawinj lembe mi jurieko.’ Ng’atu moko mbe m’ung’eyo lembe ceke; re kokoro ng’atu moko nuti m’ulund ung’eyo lembe lee nisaguwa. (Rie. 12:15) Tek wabewinjo juk, eca nwang’u wabenyutho jwigiri. Eno nyutho nia wang’eyo mupaka mwa, man nia wang’eyo ya watie ku yeny mi kony pi nitundo i kum lembakeca mwa. Suleman ma tie ubimo ma riek ukiewo nia ‘lembakeca . . . cungo nikum udul juporlembe,’ niwacu nikum jumii juk.’​—Rie. 15:22. w22.02 mba. 8 udu. 1-2

Kas’adek, nindo 27, dwi mir 9

Ng’atu ma umo kier pare, lembe pare bibedo miero ngo; ento ng’atu ma tek utuco man ewekogi ebinwang’u kisa.​—Rie. 28:13.

Lokocwiny mandha utie ngo niyero ayera kende nia cwinywa ubedieng’ dit pi dubo ma pek ma watimo. Ento jadubone ucikere niwilo paru pare man adundene. Eno uketho i iye nia ewek kura ma rac, man elokere ecak wotho kendo i yo pa Yehova. (Eze. 33:14-16) Gin ma kwong’a ma jadubo ucikere nidieng’ pire utie niyiko winjiri pare ku Yehova m’enyotho. Dong’ icikiri nitimo ang’o kan iwinjo nia jarimbi ma kacwinyi utimo dubo moko ma peki? Kan ibeminiri iwi dubo parene, ng’ey nia ibetime rac dit. Tek ikanu dubo maeno, nwang’u ibesendiri asenda. (Rie. 5:21, 22) Ibikonyo jarimbi kan ipoyo wiye nia ecidh enwang’ kony i bang’ judong cokiri. Tekene ekwero nicituco dubone i bang’ judong cokiri, icikiri nicidho in i bang’gi niyero pi dubone igi; kumeno re m’ibinyutho nia andha ibemito ikony jarimbi. w21.10 mba. 7 udu. 19-21

Kas’ang’wen, nindo 28, dwi mir 9

Kud wuyeny bero mwu kende, ento wuyeny bero mi jumange bende.​—Filip. 2:4.

Wan ceke wacopo lubo lapor pa Yesu mi ketho yeny mi jumange i wang’ mwa. Biblia uyero nia Yesu ‘udoko calu ng’eca.’ (Filip. 2:7) Ng’eca kunoke jaratic ma ber, sayu ninyayu anyong’a i rwoth pare. Calu itie ng’eca pa Yehova man jaratic ni umego peri, m’umbe jiji ibemito piri ubed tek ni Yehova man ni juyic wedwu bende. Kepenjiri kumae: ‘Nyo abed abedo ayika nitiyo ku saa para man tego para pi nikonyo jumange? Nyo kuma bebedo mor niwodhara niciyiko kaka coko ma dit mir adhura, kunoke niyiko kum Ot Keri?’ Wakemak nia ineno ya ukwayu itim alokaloka moko pi nikonyo jumange, re maru mi timo alokalokane umbe i ii. Saa maeno mito itim ang’o? Rwo i bang’ Yehova kud adundeni ceke. Kor ire kite m’ibewinjiri ko man kwaye emii iri “ava man kero mi timo” alokalokane.​—Filip. 2:13. w22.02 mba. 22-23 udu. 9-11

Kas’abic, nindo 29, dwi mir 9

Abiketho wuyom.​—Mat. 11:28.

Yesu unyutho nia etie dhanu ma ber nikadhu kud i lembe ma ber m’ebed etimo, man ebed ecerere ngo iwi nen pare, kadok i lembe ma tek. (Mat. 11:29, 30) Ku lapor, kinde ma dhaku moko ma nya Fenisia ukwaye nia ekey kum nyathin pare, ku kwong’a ekelar ekwero, ento kinde ma dhakune unyutho yiyoyic ma lee, ekeyo kum nyathin ne. (Mat. 15:22-28) Yesu ubed ucerere ngo nimiyo juk. Saa moko ebed enyutho nia etie dhanu ma ber kum ebed elokere ngo swa pi ninyayu anyong’a i jurimbe. Ku lapor, kinde ma Pethro umito turo cwinye i kum timo yeny pa Yehova, Yesu ujuke ngbeng’ i wang’ julub mange. (Mark. 8:32, 33) Etimo lembuno, ungo pi ninyayu lewic iwi Pethro, ento pi nitwinye man nimiyo ponji ni julub mange kara kud gitim lembe ma gimbe ku twerone. M’umbe jiji kokoro lewic moko unego Pethro, re enwang’u ponji i kum juk ma jumiyo ire. Pi nibedo ma ber ku ju m’imaru, saa moko kwayere nia imii igi juk. Re mito ilub lapor pa Yesu kan ibemiyo jukne; miye i ayi ma ber, man ejengere iwi cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembe pa Mungu. w22.03 mba. 11 udu. 12-13

Ceng’ soko, nindo 30, dwi mir 9

Dong’ saa ceke wathier ni Mungu lam mi pak m’uai kud i dhogwa m’ubetuco kamaleng’ pi nyinge.​—Ebr. 13:15.

Watimo thier ni Yehova kinde ma wabepake. (Zab. 34:1) Wamiyo pak ni Yehova nwang’u wabeweco pi kite pare ma beco man tic pare ma wang’u ijo ni dhanu mange. Tek watie ku foyofoc, wabibedo ku lembe dupa ma beco ma wacopo koro ni jumange iwi Yehova. Ka wabekoyo saa mi nyamu i lembe iwi gin ma beco ma Yehova utimo iwa, wabibedo ku thelembe dupa ma wamii ko ire pak. Yo ma ber akeca ma ‘wathiero ko lam mi pak m’uai kud i dhogwa ni Mungu’ utie tic mi rweyo lembanyong’a. Tap calu ma wacikara niparu i lembe cuu i wang’ nicoro ceng’ini ku Yehova nikadhu kud i rwo, mito walar wapar bende cuu pi gin ma wabiyero ni dhanu i tic mi rweyo lembanyong’a. Wabemito “lam mi pak” mwa ubed ma ber akeca. Eno re m’uketho waweco kud amora kinde ma waberweyo lembanyong’a. w22.03 mba. 21 udu. 8

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini