KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • es24 mba. 47-57
  • Dwi mir 5

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Dwi mir 5
  • Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2024
  • Nyithithiwiwec
  • Kas’adek, nindo 1, dwi mir 5
  • Kas’ang’wen, nindo 2, dwi mir 5
  • Kas’abic, nindo 3, dwi mir 5
  • Ceng’ soko, nindo 4, dwi mir 5
  • Ceng’ yenga, nindo 5, dwi mir 5
  • Kas’acel, nindo 6, dwi mir 5
  • Kas’ario, nindo 7, dwi mir 5
  • Kas’adek, nindo 8, dwi mir 5
  • Kas’ang’wen, nindo 9, dwi mir 5
  • Kas’abic, nindo 10, dwi mir 5
  • Ceng’ soko, nindo 11, dwi mir 5
  • Ceng’ yenga, nindo 12, dwi mir 5
  • Kas’acel, nindo 13, dwi mir 5
  • Kas’ario, nindo 14, dwi mir 5
  • Kas’adek, nindo 15, dwi mir 5
  • Kas’ang’wen, nindo 16, dwi mir 5
  • Kas’abic, nindo 17, dwi mir 5
  • Ceng’ soko, nindo 18, dwi mir 5
  • Ceng’ yenga, nindo 19, dwi mir 5
  • Kas’acel, nindo 20, dwi mir 5
  • Kas’ario, nindo 21, dwi mir 5
  • Kas’adek, nindo 22, dwi mir 5
  • Kas’ang’wen, nindo 23, dwi mir 5
  • Kas’abic, nindo 24, dwi mir 5
  • Ceng’ soko, nindo 25, dwi mir 5
  • Ceng’ yenga, nindo 26, dwi mir 5
  • Kas’acel, nindo 27, dwi mir 5
  • Kas’ario, nindo 28, dwi mir 5
  • Kas’adek, nindo 29, dwi mir 5
  • Kas’ang’wen, nindo 30, dwi mir 5
  • Kas’abic, nindo 31, dwi mir 5
Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2024
es24 mba. 47-57

Dwi mir 5

Kas’adek, nindo 1, dwi mir 5

Yo ng’ei gin maeni, aneno . . . udul ma dit ma ng’atu moko mbe ma copo kwanu m’uai kud i thek ceke, suru, kodhi dhanu man dhok.—Nyu. 7:9.

I ng’ey ungu mi ju ma bikwo i polo, Yohana udok uneno “udul ma dit.” Tung’ ku dhanu 144000, udul ma dit meni wendgi kwanere ngo. Wacopo nwang’u ponji ma kani i kumgi? Yohana uyero nia “dhanu maeni gitie ju ma giai kud i masendi ma dit man gilwoko kanzu migi gidwokogi tar de i rimo pa Nyathi rombo.” (Nyu. 7:14) I ng’ey both kud i masendi ma dit, “udul ma dit” maeni bikwo iwi ng’om man gibinwang’u mugisa ma yawe mbe. (Zab. 37:9-11, 27-29; Rie. 2:21, 22; Nyu. 7:16, 17) Kadok nwang’u jung’iyi icidh ikwo i polo kunoke idong’ iwi ng’om keni, nyo in de ibeneniri i lembe maeni ma jukoro i Lembanyutha thek 7? Eyo, kwayu ineniri. Ebibedo nindo mir anyong’a mi tuko ngo ni ungu ario ceke m’ubetimo ni Mungu. Anyong’a binegowa lee nisagu pilembe wadiko cingwa i kum bimobim pa Yehova. w22.05 mba. 16 udu. 6-7

Kas’ang’wen, nindo 2, dwi mir 5

Yehova miyo rieko.—Rie. 2:6.

Tek idaru maku yub moko ma pire tek, m’umbe jiji igam irwo pi nikwayu rieko pilembe ing’eyo nia ibino ku yenyne. (Yak. 1:5) Ubimo Suleman ukiewo kumae: “Rieko en e gin m’usagu.” (Rie. 4:7) Suleman ubino weco ngo iwi rieko moko ci kumeni. Ento ebino weco iwi rieko m’uai i bang’ Yehova Mungu. Nyo andha rieko m’uai i bang’ Mungu copo konyowa ninyego ku kit peko ma wabenwang’ara ko tini? Eyo, ecopo konyowa. Yo acel ma wacopo bedo ko riek, utie niponjo man nitiyo ku ponji mi dhanu ario ma gibino riek lee. Ng’atu ma kwong’a tie Suleman. Biblia uwacu nia “Mungu mio rieko ku ng’eyong’ec dit apila ni Suleman.” (1 Ub. 4:29) Ng’atu mir ario utie Yesu, ma rieko pare porere ngo ku pa dhanu. (Mat. 12:42) Lembila uyero pire kumae: “Tipo pa Yehova bibedo i wie, tipo mi rieko man [mi] ng’eyong’ec.”—Isa. 11:2. w22.05 mba. 20 udu. 1-2

Kas’abic, nindo 3, dwi mir 5

Abiyero pi tego peri ni dhanum’utuk mange.—Zab. 71:18.

Tiyo copo cerowa ngo niketho lembakeca man nitundo i kumgi. Wakewec iwi lapor pa nyamego Beverley ma oro pare tie 75. Enwang’ere ku twoyo moko ma pek m’uketho niwotho de utie ire tek. Re asu egam emito edikere lee i kampany mi Poy pi tho pa Yesu. E eketho lembakeca m’ukwayu etund i kume. Ebedo kud anyong’a lee kinde m’etundo i kum lembakeca parene. Kero m’etimo umiyo amora i kum dhanu mange de nimiyiri lee i tic mi lembanyong’a. Yehova neno tic m’umego ku nyimego mwa ma gitii gibetimo ni gin ma pire tek kadok lembe ma ginwang’iri ko uketho gicopo timo ngo lee akeca de. (Zab. 71:17) Dong’ keth lembakeca m’icopo tundo i kume. Ceg kite mi Jukristu ma biketho ibinyayu anyong’a i Yehova. Ponj bodho ma bikonyi nitimo lee ni Mungu man ni dilo pare. Say yo m’itim ko lee ni umego ku nyimego. Ku kony pa Yehova, calu Timoteo, “dhanu ceke [bineno] kamaleng’ nia ibeteng’ini.”—1 Tim. 4:15. w22.04 mba. 27 udu. 18-19

Ceng’ soko, nindo 4, dwi mir 5

Niai i mukere peri, ing’eyo lembagora ma leng’.—2 Tim. 3:15.

Kan itimo kero peri ceke pi nikonyo awiya peri, re acel m’i kindgi uwacu nia emaru ngo nitimo ni Yehova, kudi cwinyi utur nia dong’ lembe uvoyi. Wan ceke Yehova umiyo iwa bedagonya ma wang’ii ko wan giwa nitimo ire kunoke ngo; emiye kadok ni nyathin peri bende. Bed ku genogen nia ebidwogo nindo moko. Poy i kum lembabola pa nyathin m’urwinyo. (Luka 15:11-19, 22-24) Jalawobi maeno utimo lembe dupa ma reco, re tokcenne elokere edwogo i bang’ won. Jurunyodo, wutie ku rwom ma dit mi tuko ngo, mi ponjo awiya mwu kara gidok jurutic pa Yehova. (Zab. 78:4-6) Eno tie lembe ma yot ungo, man wabedwoko iwu foyofoc lee pi tic ma tek ma wubetimo pi niponjo awiya mwu gimar Yehova man wubeponjogi kara gibed wor ire. Anyong’a binego Wegwa mi polo lee i kumwu.—Efe. 6:4. w22.05 mba. 30-31 udu. 16-18

Ceng’ yenga, nindo 5, dwi mir 5

Watkum ceke umoko karacelo cuu.—Efe. 4:16.

Ng’atuman m’i kindwa ukwayu utim kero kara kwiyocwiny ku bedo i acel ubed unuti i cokiri. Wakewec iwi Jukristu mi rundi ma kwong’a. Gibino ku giramiya man tic de ma tung’ tung’. (1 Kor. 12:4, 7-11) Re eno ubino ngo thelembe mi bedo ku por kunoke pokiri i kindgi. Paulo ukwayugi nia ng’atuman utim lembe m’ukwayere pi “nigiero kum Kristu.” Paulo ukiewo ni Juefeso kumae: “Kinde ma watkumman ubetiyo ma ber, eno ketho kum dongo man egierere i mer.” (Efe. 4:1-3, 11, 12) Ju m’ugam utimo lembe maeno, giketho kwiyocwiny man bedo i acel i cokiri, ma tin de wabeneno i cokiri mwa. Bed ku lembakeca mi poriri ngo ku jumange. Ento nwang’ ponji i bang’ Yesu, man tim kero ilub kite pare. Bed ma cwinyi tek nia Yehova tie “won gondiri ngo ma nia wiye wil i kum tic” peri. (Ebr. 6:10) Anyong’a nege pi kero m’ibetimo pi ninyayu anyong’a i iye. w22.04 mba. 14 udu. 15-16

Kas’acel, nindo 6, dwi mir 5

Kristu Yesu ubino i ng’om pi nibodho judubo.—1 Tim. 1:15.

Watie ku foyofoc lee pilembe tie ngo wan re ma wang’iyo nia Yehova utim kisa ni jadubo! Re lembe moko nuti ma watie ku ng’iyong’ic mi timo. Etie lembang’o? Ka ng’atini utimo iwa dubo ma pek, saa moko ecopo dokwayu nia watim ire kisa, saa mange ke ecopo kwayu ngo. Kadok ekway kunoke ngo de, waromo ng’iyo nitimo ire kisa kara kud wabed kud adegi man akece i kume. Ku lemandha, lembuno copo ting’o nindo man ekwayu kero ma lee, asagane ka lembene utimowa rac lee. Otkur ma Wiw (mi français) mi nindo 15, dwi mir 9, 1994 uyero kumae: “Kan itimo kisa ni jadubo moko, eca nyutho ngo nia ibecwaku dubo. Ni Jakristu, timo kisa thelembe tie niweko lembe i cing’ Yehova, ma nwang’u itie ku genogen nia ebiyiko lembene cuu. Etie Japoklembe ma pwe iwi ng’om zoo, man ebipoko lembe pwe, ke tap i saane.” w22.06 mba. 9 udu. 6-7

Kas’ario, nindo 7, dwi mir 5

Gen Yehova.—Zab. 27:14.

Yehova ung’olo nia i rundi mwa eni, ebidiko dhanu mi thek ceke, mi suru man dhok kara gitim ire i acel. Biblia ulwong’o ungu mi dhanu maeno nia “udul ma dit.” (Nyu. 7:9, 10) Kadok ungu maeno uketho i iye dhanu ma tung’ tung’ i wang’ ng’om zoo calu ve, jumaco, jumamon, man awiya de, re ceke gitie juruot acel m’ubekwo ku kwiyocwiny i kindgi. (Zab. 133:1; Yoh. 10:16) Gitie saa ceke ayika niweco pi genogen migi mi ng’om ma ber ku ng’atu moko ci ma biwinjogi. (Mat. 28:19, 20; Nyu. 14:6, 7; 22:17) Tek itie acel m’i kind udul ma dit, m’umbe jiji genogen mi lembe ma ber m’ubebino utie iri gin ma pire tek. Wonabali ubemito ngo ibed ku genogen pi nindo m’ubino. Lembakeca pare utie ya iyii nia Yehova bipong’o ngo lembang’ola pare. Tek Sitani uketho wabayu genogen mwa, e amora mwa de bithum man waromo weko kadok nitimo ni Yehova. w22.06 mba. 20-21 udu. 2-3

Kas’adek, nindo 8, dwi mir 5

Genogen maeni utie iwa calu nanga pi ng’eyong’ec mwa, ma e mandha man ma tek.—Ebr. 6:19.

Genogen m’ucungo ma tek konyowa wakadhu kud i yamu ma tek, niwacu peko; kum nwang’u wang’eyo nia lembe bidoko ber. Poy nia Yesu ular upoyowa nia jubinyayu ragedo i kumwa. (Yoh. 15:20) Pieno, ninyamu lembe iwi mugisa mi nindo m’ubino bikonyowa nitimo asu ni Yehova. Wakenen kite ma genogen uketho ko Yesu ucungo ma tek i wang’ tho mi litho m’ubino kure. Nindo moko i Pentekoste mi oro 33 N.N.Y., jakwenda Pethro udok iwi lembila mi buku mi Zaburi m’uweco pi tegocwiny pa Yesu. Ewacu kumae: “Abikwo ku genogen; kum ibiweka ngo i Kabuli, kadi ibiyiyo ngo kum ng’atu ma leng’ peri utopi. . . . Ibipong’a kud anyong’a ma lee i weng’i.” (Tic. 2:25-28; Zab. 16:8-11) Yesu ubedo ku genogen ma tek nia Mungu bicere, man nia ebidorombo kendo ku Won i polo.—Ebr. 12:2, 3. w22.10 mba. 25 udu. 4-5

Kas’ang’wen, nindo 9, dwi mir 5

Wan ceke wakier wang’ ma pol. —Yak. 3:2.

Saa moko jukwenda pa Yesu ario, niwacu Yakobo giku Yohana giketho meggi upenjo Yesu nia emii igi kabedo mi dwong’ i Ker. (Mat. 20:20, 21) I ayi maeno re ma Yakobo giku Yohana ginyutho nia gitie ku kit timo mi kuhaya man nia pigi tie tek lee nisagu jumange. (Rie. 16:18) Saa nica, Yakobo giku Yohana kendgi ngo re ma ginyutho kit timo ma cuu ngo. Kenen lembe ma jukwenda mange de gitimo: “Kinde ma juapar mange giwinjo lembene, ng’eicwiny umakugi i kum umego ario maeno.” (Mat. 20:24) Kepar kite ma wec ubino kadhu ko rac i kind Yakobo, Yohana man jukwenda mange. I lembuno zoo, Yesu utimo ang’o? Ng’eicwiny umake ngo. Eyero ngo nia dong’ ecidho sayu jukwenda mange ma beco m’usagu, ma gijwigiri lee man ma bitimo lembe saa ceke ku mer i kindgi. Ento Yesu uweco ku dhanu ma cuu maeno ku cirocir. (Mat. 20:25-28) Emedere nikwo kugi ku mer. w23.03 mba. 28-29 udu. 10-13

Kas’abic, nindo 10, dwi mir 5

Woda, bed riek, man nyai mutoro i adundena, kara alok lembe ni ng’atu m’ucaya.—Rie. 27:11.

Idaru timo lembe dupa dit. Iponjo Biblia aketha cwinyi, saa moko nyo pi oro ma dupa. Ponjine uketho iyiyo andha nia Biblia tie Lembe pa Mungu. M’usagu maeno, ing’eyo man imaru Won Bibliane. Mer m’imaru ko Yehova umedere uketho ithiero kwo peri ire man ilimo batizo. Itimo ng’iyong’ic ma ber mire maa! M’umbe jiji, kinde m’ibetimo mediri pi nitundo i batizo, inweng’iri kud amulaic dupa. Re calu ibemediri i thenge mi tipo, ng’ey nia ibinweng’iri kud amulaic mange. Sitani bitimo kero kara ejwig mer m’imaru ko Yehova man iwek nitimo ire. (Efe. 4:14) Kud iwek lembuno unweng’i ki. Ang’o ma bikonyi kara igwok bedoleng’ peri ni Yehova man kara ipong’ lembang’ola peri m’ithieriri ko ire? Icikiri nitimo mediri, niwacu ‘nitimo kero peri ceke’ nidoko Jakristu m’uteng’ini.—Ebr. 6:1. w22.08 mba. 2 udu. 1-2

Ceng’ soko, nindo 11, dwi mir 5

Yung wuru ku meru, calu Yehova Mungu peri ng’olo iri; kara nindo peri ton hai, man kara ibed ber. —Poi. 5:16.

Ukwayu ng’atuman m’i ot ugwok amung’ m’i ot m’ekwo i iye. Ku lapor, Jakristu ma dhaku copo bedo ku timo moko ma nyang’u won ot pare. Nyo won otne biweco iwi lembene ku jumange kara lewic unyay iwi dhaku pare? Ungo! Emaru dhaku pare man ecopo timo ngo gin moko pi nitime rac. (Efe. 5:33) Aradu de mito junyuth igi woro. Eno tie lembe ma pire tek m’umito junyodo ung’ey. Gicikiri ngo ninyayu lewic iwi awiya migi ma gikor ko pi kosa ma gitimo ni jumange. (Kol. 3:21) Awiya de mito gigwok amung’ m’i ot, ma kud giwodh ko woko lembe ma romo ketho juruot winjiri ku lewic. Tek ng’atuman i ot ubeii nigwoko amung’ mi ot, mer mi juruot bibedo ma tek. w22.09 mba. 10 udu. 9

Ceng’ yenga, nindo 12, dwi mir 5

E Yob, winj maeni: Cung ling’, man ii pidi.—Yob 37:14.

Yehova weco ku Yob, epoyo wiye pi rieko pare m’ajikine mbe man pi mer m’ebedieng’ ko pi giracwiya pare. Eweco pi lei dupa ma wang’u ijo. (Yob 38:1, 2; 39:9, 13, 19, 27; 40:15; 41:1, 2) Yehova utiyo bende kud aradu ma nyinge Elihu pi nitielo cwiny Yob man nijuko cwinye. Elihu utego cwiny Yob nia Yehova bemiyo sukulia ni jurutic pare pi cirocir migi. Re Yehova uketho Elihu umiyo bende juk ma ku mer ni Yob. Ekonyo Yob uwek niketho wiye akeca i kume gire, man enen nia etie gin moko ngo ka jupore ku Yehova ma Jacwic mi piny ceke. Yehova umiyo bende tic ni Yob; ewacu ire nia erwo pi jurimbe adek m’udubo. (Yob 42:8-10) Tin ke Yehova konyowa nenedi kinde ma wabenwang’ara ku peko? Tin Yehova weco ngo i bang’wa ter ter calu m’eweco ku Yob, ento ebeweco i bang’wa nikadhu kud i Biblia ma Lembe pare.—Rum. 15:4. w22.08 mba. 11 udu. 10-11

Kas’acel, nindo 13, dwi mir 5

Etie ber nia cika kud icam ring’o man kud imadh pigulok, kunoke kud itim lembe moko ci kan ecopo ketho umeru kier.—Rum. 14:21.

Cokiri mi Roma ubino ku Jukristu ma gitie Juyahudi ku mi thek mange. Kinde ma jukabu Cik pa Musa, woro cik ma nia kud jucam ayi cam moko de there tho. (Mark. 7:19) Niai saa maeno, Jukristu moko ma gitie Juyahudi ginwang’u nia dong’ gitie agonya nicamu kit cam ceke. Ento Jukristu mange ginwang’u nia gicopo timo ngo lembuno. I cokiri ugam upokere. E jakwenda Paulo uketho nwoc nia pire tie tek niketho kwiyocwiny i kindjo. I ayi maeno re ma Paulo ukonyo juyic wadi nineno nia koso winjiri ma kumeno copo nyotho kind dhanu man cokiri zoo. (Rum. 14:19, 20) Bende, ebino ayika niwilo timo pare kara kud ebed ni cudho mi kier ni ng’atu moko. (1 Kor. 9:19-22) Wan bende wacopo teng’o jumange man waketho kwiyocwiny i kindwa, tek wabelaru ngo dhogwa iwi lembe m’uneno ng’iyong’ic pa ng’atini en gire. w22.08 mba. 22 udu. 7

Kas’ario, nindo 14, dwi mir 5

[Yehova] maru ng’atu m’ulubo bedopwe.—Rie. 15:9.

Ka waketho lembakeca moko i tic pa Yehova, wamedara ni ii nitundo i kume. Watimo lembe ma rom ka wamito walub tok bedopwe. Ku cirocir, Yehova bikonyowa watim mediri kara wabed ayika nitimo alokaloka kubang’ nindo m’ubekadhu. (Zab. 84:5, 7) Yehova ubepoyo wiwa ku mer nia timo bedopwe utie ngo ter. (1 Yoh. 5:3) Tung’ ku maeno, etie iwa ni jamgwok ma watie ku yenyne kubang’ ceng’. Poy i kum jamlwiny mi tipo ma jakwenda Paulo uweco pire. (Efe. 6:14-18) Theng jamlwinyne ma kani m’ubed ugwoko adunde jaaskari? Ubino “asi [mi kor].” Tap calu asi kor gwoko adunde jaaskari, “asi mi bedopwe” m’ubenyutho cik mi bedopwe pa Yehova de copo gwoko adundeni mi lapor, niwacu ng’atu m’upondo ma yor i ii. Eno re m’uketho pire tie tek nia i kind jamlwiny m’ibekendo, irony bende asi mi bedopwe!—Rie. 4:23. w22.08 mba. 29 udu. 13-14

Kas’adek, nindo 15, dwi mir 5

Lembe pa Mungu mwa bicungo mi nja.—Isa. 40:8.

Lembe pa Mungu udaru miyo telowic ma ber mandha ni dhanu ma co ku ma mon pi oro elufu swa. Lembene ucopere nenedi? Yehova uketho juloko lembe m’i igi iwi karatasi mange. Kadok dhanu m’uloko lembene gibino dhanu ma gileng’ ungo de, re gibedo ku wang’gi lee mandha kinde ma gibeloke. Ku lapor, jararieko moko ukiewo pi Lembagora mi dhu Juebrania kumae: “Wang’eyo nia buku mange mbe ma con ma juloko tap tap calu maeni.” Pieno, cwinywa tek nia lembe ma tin wabesomo i Biblia urombo ku paru pa Yehova ma Won. Yehova re m’ubemiyo “giramiya ceke ma ber man ma cuu.” (Yak. 1:17) Biblia utie acel m’i kind giramiya ma beco ma Yehova udaru miyo iwa. Ka ng’atu moko umiyo iwa giramiya, eno nyutho nia ng’atune ung’eyowa man eng’eyo bende yeny mwa. Ng’atu m’umiyo iwa Biblia bende kumeno. Wanwang’u ponji dupa iwi Yehova ka wabenyamu i lembe iwi giramiya maeno. Wanyang’ nia eng’eyowa cuu, ke ku yeny mwa ceke. w23.02 mba. 2-3 udu. 3-4

Kas’ang’wen, nindo 16, dwi mir 5

Ng’om bibedo pong’ ku ng’eyong’ec pa Yehova.—Isa. 11:9.

Saa ma dhanu bicaku cer iwi ng’om kakeni i the bimobim mi oro elufu acel pa Kristu, ebibedo lembe mir anyong’a ma lee dit! Ju ceke ma wedi migi utho, gibekuro kud ava ninenogi kendo. Yehova de ubekurogi kud ava. (Yob 14:15) Kepar pir anyong’a ma jubibedo ko iwi ng’om saa maeno! “Weg bedopwe” ma nying’gi ukiewere i buku mi kwo, gibicer “cer mi kwo.” (Tic. 24:15; Yoh. 5:29) Saa moko nyo wedi mwa dupa ma wamaru bibedo i kind dhanu ma bilar caku cer ndhundhu i ng’ey Armagedon. M’umedo maeno, “weg bedopwe ngo” ma con ginwang’u ngo kaka ma ging’ey ko Yehova man ma gitim ko ire i wang’ tho migi, gibicer i “cer mi pokolembe.” Bikwayu juponj dhanu maeno ceke m’ucer. (Isa. 26:9; 61:11) Pieno, jubiketho program ma dit mi ponjo dhanu nisagu m’ular ubino i wang’e.—Isa. 11:10. w22.09 mba. 20 udu. 1-2

Kas’abic, nindo 17, dwi mir 5

En e Mungu ma kwo.—Dan. 6:26.

Yehova unyutho nia tego pare tie lee hai nisagu kadok mi jubim ma gidikiri adika. Ekiedo pi Juisrael man ekonyogi gimaku theng ng’om ma lac mi Lembang’ola. (Yoc. 11:4-6, 20; 12:1, 7, 24) Yehova udaru nyutho wang’ udul nia etie Ng’atu ma malu ngbir! Kinde ma Nebukadnezar m’ubimo mi Babeli ubino yungere pi ‘tego mi tek pare man yung mi dwong’ pare’ kakare nijwigere man ning’eyo nia Yehova re m’uromo ku pak, e Mungu uketho abelu umake. Kinde ma rieko pa Nebukadnezar udwogo, ‘emio mugisa ni Ng’atu ma Malu Ngbir’ man eng’eyo andha nia ‘bimobim [pa Yehova] en e bimobim mi nja.’ Edok emedo kumae: “Ng’atu moko mbe ma copo cero cinge.” (Dan. 4:30, 33-35) Jagor Zaburi uyero kumae: “Mugisa ni thek ma Mungu migi en e Yehova, gi dhanu m’egoyo wigi ni aba pare ma dhe.” (Zab. 33: 12) Eno tie thelembe ma ber mandha m’ucikere nicwaluwa wawoth i bedo cuu mwa i wang’ Yehova! w22.10 mba. 15-16 udu. 13-15

Ceng’ soko, nindo 18, dwi mir 5

Lembe peri en e andha.—Zab. 119:160.

Lembila mi Biblia dupa m’udaru pong’o ubetego cwinywa nia lembang’ola pa Mungu pi nindo m’ubino bitimere andha. Wabewinjara calu jagor Zaburi m’ukwayu Yehova kumae: “Ng’eyong’ec para voc pi both peri; ento ageno lembe peri.” (Zab. 119:81) Nikadhu kud i Biblia, Yehova umiyo iwa ku berocwiny ‘anyim ma ber man genogen.’ (Yer. 29:11) Genogen mwa mi nindo m’ubino ujengere ngo iwi tego pa dhanu, ento iwi lembang’ola pa Yehova. Dong’ wamedara niketho genogen mwa ubed ma tek iwi Lembe pa Mungu, ma nwang’u wabeponjo ko lembila mi Biblia akethacwinywa. Thelembe mange ma romo ketho wageno Biblia, utie pilembe ebekonyo dhanu m’ubetiyo ku juk m’i iye. (Zab. 119:66, 138) Ku lapor, jumoko ma nwang’u gamiri migi udhingo lal, kawoni dong’ gitie ku mutoro pilembe gitiyo ku juk mi Biblia. Awiya migi de gibedongo i ot mi Jukristu ma mer n’i iye man gibenwang’iri nia gitie agwoka man jumarugi.—Efe. 5:22-29. w23.01 mba. 5 udu. 12-13

Ceng’ yenga, nindo 19, dwi mir 5

Anyong’a negwu i genogen. —Rum. 12:12.

Par pi gin ma Yehova udaru timo iri. Kepar pi bero m’idaru nwang’u i kum pong’o mi lembang’ola ma nwang’ere i Lembe pa Mungu. Ku lapor, Yesu ung’olo nia Won bipong’o yeny ma pigi tek pi kwo peri. (Mat. 6:32, 33) Ewacu bende nia Yehova bimiyo iri tipo pare ma leng’ tek ikwayu. (Luka 11:13) Yehova upong’o lembang’ola maenogi. Kepar bende pi lembang’ola mange ma Yehova udaru timo iri. Ku lapor, eng’olo iri nia ebitimo iri kisa, ebijuko cwinyi, man ebitungi i thenge mi tipo. (Mat. 6:14; 24:45; 2 Kor. 1:3) Kan ibeparu pi gin ma Yehova udaru timo iri, genogen peri bidoko tek pi lembe m’ebitimo iri i nindo m’ubino. Cwinywa tek nia Yehova bipong’o lembang’ola pare. Jagor zaburi ukiewo kumae: “Ng’atu . . . ma genogen pare ni i Yehova Mungu pare,” m’e Mungu ma “gwoko lemandha mi nja, . . . en e jamutoro.”—Zab. 146:5, 6. w22.10 mba. 27 udu. 15; mba. 28 udu. 17

Kas’acel, nindo 20, dwi mir 5

Yehova bilero wii.—Isa. 60:2.

Nyo lembila maeno m’uweco iwi dwoko thier ma leng’ kakare ubepong’o tin de? Eyo! I yo ma kani? Niai i oro 1919 N.N.Y., dhanu milioni dupa uwok cen kud i the ng’eca mi Babeli ma dit, m’utie dini ceke mi vupo. Jutelo wigi i kabedo ma ber mandha m’uloyo ng’om mi Lembang’ola mi Juisrael, niwacu gimondo i paradizo mi tipo. (Isa. 51:3; 66:8) Niai i oro 1919 N.N.Y., Jukristu ma juwiro ku tipo gicaku kwo i paradizo mi tipo. I ng’eye “rombe mange,” niwacu ju ma gitie ku genogen mi kwo iwi ng’om, de gimondo i paradizo maeno mi tipo man ginwang’u mugisa pa Yehova dupa. (Yoh. 10:16; Isa. 25:6; 65:13) Paradizo mi tipo ma gibenwang’iri i iye n’i ng’om zoo. Eno ubenyutho nia, kadok wabekwo i theng ng’om ma kani de, wacopo bedo i paradizo mi tipo ka fodi asu wabemedara nidiko cingwa cuu i kum thier mandha. w22.11 mba. 11-12 udu. 12-15

Kas’ario, nindo 21, dwi mir 5

Nyo in [ibedo] nja ngo, E Yehova Mungu para, Ng’atu Maleng’ para? Ibitho ngo.—Hab. 1:12.

Nyo etie tek iri ninyang’ nia Yehova “bedo rondo ku rondo”? (Isa. 40:28) Dhanu mange de dupa ginwang’u nia nyang’ i lembene tek igi. Elihu uwacu pi Mungu kumae: “Wel rundi pare yenjre ngo.” (Yob 36:26) Re eno nyutho ngo nia ka wanyang’ ungo i lembe moko ci, ya lembene tie vupo. Ku lapor, kadok wanyang’ ungo i ayi ma kura wodho ko mac, nyo eno nyutho nia macne umbe? Ungo nyanok de! Kumeno bende, wa dhanu wacopo nyang’ ungo i thucne ayi ma Mungu tie ko rondo ku rondo man m’ebibedo ko rondo ku rondo. Re eno nyutho ngo nia Mungu kwo ngo rondo ku rondo. Lemandha iwi Jacwic ujengere ngo iwi gin ma wacopo nyang’ i iye kunoke ngo. (Rum. 11:33-36) Ecaku bedo nuti niai con ma fodi polo ku ng’om ma wabeneno e de gimbe, uketho i iye ceng’ ku nyikaluku. Eyo, ebedo nuti ma fodi “erieyo [ngo] polo.”—Yer. 51:15. w22.12 mba. 2-3 udu. 3-4

Kas’adek, nindo 22, dwi mir 5

Wek rwo para idh i weng’i calu udok ma ng’wice ng’ar.—Zab. 141:2.

Saa moko, jucopo kwayuwa nia warwo pi jumange. Ku lapor, nyamego moko m’ubetelo wi ponji mi Biblia copo kwayu nyamego ma gicidho kude nia erwo. Nyamego ma gicidho kudene saa moko nwang’u eng’eyo ngo japonj Bibliane cuu, pieno ecopo maru nidaru ku rwo ma tokcen. I ayi maeno re m’eromo ng’eyo cuu gin m’umito eyer i rwo pare pi japonj Biblia. Jucopo kwayu umego moko nia urwo i wang’ dhanu pi tic mi lembanyong’a kunoke i coko. Umego m’unwang’u rwom maeno ucikere ngo niwil pi lembakeca mi cokone. Jucikiri ngo nitiyo ku rwo pi nimiyo juk kunoke atwong’a ni cokiri. Pi coko ma pol ma jutimo i cokiri, dakika ma juketho pi rwo man wer utie abic kende, pieno, mito ngo umego ma jukwayu nia urwo uyer ‘wec lee,’ asagane i rwo mi caku coko.—Mat. 6:7. w22.07 mba. 24 udu. 17-18

Kas’ang’wen, nindo 23, dwi mir 5

Wubiwinjo pi lwiny man pi rwong lwiny de. Pieno, cwinywu kud ung’abere, kum gin maeni bikelar timere, ento nwang’u fodi ajiki utundo ngo.—Mat. 24:6.

Yesu ular uyero nia i nindo mi kajik ceng’, thong’om bibedo nuti “i kabedo ma tung’ tung’.” (Luka 21:11) Ng’eyo lembuno copo miyo iwa kwiyocwiny nenedi? Ka thong’om utundo, lembene wang’u iwa ngo, kum wang’eyo nia lembe maeno ubetimere calu ma Yesu uyero. Pieno, wan wabiworo mwa juk ma Yesu umiyo ni dhanu ma gibekwo i nindo mi kajik ceng’ nia, “cwinywu kud ung’abere.” Andha thong’om copo cerowa nitimo lembe moko ma nwang’u wang’iyo ko, re kud iwek lembene uceri nitimo ponji peri ma segi kunoke nidikiri i coko. Lembe m’umego ku nyimego mwa gikadhu kud i iye ma nwang’ere i girasoma man i video mwa, bipoyo wii nia umegone gicungo ma tek i tipo, kadok kud i peko ma kumeno. w22.12 mba. 17 udu. 4, 6

Kas’abic, nindo 24, dwi mir 5

Ku bang’gi ceke, rupiny kelo lembe ma ber ku lembe ma rac de i wigi.—Ekl. 9:11, B.L.L.

Yakobo ugam unyutho kamaleng’ nia emaru wode ma Yosefu lee mandha. (Tha. 37:3, 4) Lembene uketho kumira ucaku nego awiya ma dongo pa Yakobo i kum umeggi. E kinde ma kaka unen igi, gilworo Yosefu ni ungu moko mi jukuloka mi Midian. Jukuloka eno giting’o Yosefu gicidho kude i Misiri, i borpiny mi kilometre dak ma lee, kuca giwok gilwore ni Potifar ma tie jadit mi jukur kum Farao. Lembe ulokere pio pio i kwo pa Yosefu: Ebino nyathin ma won umaru lee, re kawoni edoko ni ng’eca pa Jamisiri! (Tha. 39:1) Saa moko wanwang’ara kud ayi peko “ma jumange [de] ginwang’iri ko.” (1 Kor. 10:13) Kunoke wacopo nwang’ara ku peko kende kende pilembe watie julub pa Yesu. Ku lapor, jucopo cayuwa, jujai iwa, kunoke junyayu ragedo i kumwa pi yiyoyic mwa. (2 Tim. 3:12) Kadok ibenweng’iri ku peko ma rukani de, Yehova copo ketho lembe bedo iri miero. w23.01 mba. 14-15 udu. 3-4

Ceng’ soko, nindo 25, dwi mir 5

Nikum can yen, mac tho.—Rie. 26:20.

Saa moko wacopo nwang’u nia watie ku yeny mi weco i bang’ jayic wadwa moko m’ukierowa. Re mito walar wapenjara kumae: ‘Nyo anyang’ cuu i lembe m’utimere?’ (Rie. 18:13) ‘Eni nia ndhu ekiera akakaka?’ (Ekl. 7:20) ‘Nyo fodi an atimo ngo kosa ma kumeno zoo de?’ (Ekl. 7:21, 22) ‘Kan abeweco ku ng’atune iwi lembene, nyo abinyayu ngo lembene anyaya?’ Ka wabeng’iyo i penji maenogi, watundo i ng’ec ma nia mer mir umego mwa copo ketho wakadhu kud iwi kosa migi yot yot. Ng’atuman m’i kindwa nyutho nia etie jalub mandha pa Yesu, kinde m’ebenyutho mer m’umbe umbili ni umego ku nyimego mwa kadok gitie ku dubalaga de. Ka wabetimo kumeno, waromo konyo jumange ning’iyo dini mandha man nidikiri kudwa pi niworo Yehova. Dong’ wamedara nibedo ku lembakeca mi nyutho mer ma jung’iyo ko Jukristu mandha. w23.03 mba. 31 udu. 18-19

Ceng’ yenga, nindo 26, dwi mir 5

Mungu en e mer.—1 Yoh. 4:8.

Biblia ubekonyowa ninyang’ nia kite ma dit m’usagu zoo pa Yehova utie mer. Calu ma Yehova umaruwa, enurowa ngo ku lembe dupa ma thindho thindho ma wambe ku yenyne. (Yoh. 21:25) Yehova unyutho bende nia emaruwa pilembe ayi m’ebeweco ko kudwa ubemiyo iwa yung. I Biblia, erieyo ngo cik iwi lembe zoo m’ukwayu watim ku m’ukwayu ngo watim i kwo mwa. Ento eketho jukiewo pi lembe ma dhanu moko gikadhu kud i iye, lembila man juk kara ukonywa watii ku copo mwa mi paru lembe pi nimaku yub ma cuu. I ayi maeno re ma Lembe pa Mungu ubecwaluwa nimaru Yehova man niwore niai kud i adundewa. Biblia unyutho nia Yehova ubedieng’ piwa lee mandha. Nenedi? Lembe pare upong’ ku gin m’unyutho kite ma dhanu winjiri ko. Wacopo nyang’ ma ber i ayi ma dhanu ma con gibed giwinjiri ko pilembe gin de gibino “dhanu ma ku kum calu wan.” (Yak. 5:17) M’usagu zoo, ayi ma Yehova ubetiyo ko kudwa uketho wabenyang’ kamaleng’ nia etie “jamer lee man e jakisa.”—Yak. 5:11. w23.02 mba. 6 udu. 13-15

Kas’acel, nindo 27, dwi mir 5

Wubed ku weng’wu man wukii! —1 Pet. 5:8.

Buku ma tokcen mi Biblia ucaku ku wec ma e: “Lembanyutha pa Yesu Kristu ma Mungu umiyo ire, kara enyuth ni jumiru pare lembe m’ucikere nitimere i ng’ei nindo ma nok.” (Nyu. 1:1) Pieno, waketho wang’wa cuu i kum lembe m’ubetimere i ng’om maeni, pikum wang’eyo nia gibepong’o lembila mi Biblia. Wacopo bedo bende kud ava mi weco iwi lembene ku jumange. Re mito wabed ku wang’wa kinde ma wabeweco iwi lembila mi Biblia, kud wayer lembe ma wabeparu apara. Pirang’o? Pilembe wabemito ngo wayer lembe moko ma ketho i cokiri pokere. Ku lapor, wacopo winjo jutela mi ng’om maeni gibeweco iwi ayi ma giromo daru ko lwiny man niketho kwiyocwiny ku bedomoth iwi ng’om. Kakare nicaku paru nia wec migi ubepong’o lembila mi 1 Juthesaloniki 5:3, wacikara nibedo ku ng’eyong’ec iwi nyang’ ma tokcen m’uwok. Tek wabeketho wec mwa ujengere iwi jamtic ma dilo pa Yehova ubewodho, wabikonyo cokiri nibedo i acel man “ku paru de m’urombo.”—1 Kor. 1:10; 4:6. w23.02 mba. 16 udu. 4-5

Kas’ario, nindo 28, dwi mir 5

Woth miero . . . kum lemandha ku bedomol man bedopwe: man cingi ma yor acwic [bitimo] gin ma ng’oyo ndiri.—Zab. 45:4.

Pirang’o imaru Yesu Kristu? Yesu umaru lemandha, molo kunoke jwigiri man bedopwe. Kan imaru lemandha man bedopwe, etie lembe ma winjere nia imaru Yesu Kristu de. Kepar kite ma Yesu ucero ko bang’ lemandha man m’atira ku tegocwinye. (Yoh. 18:37) Dong’ enyutho jwigiri ke nenedi? Yesu unyutho jwigiri nikadhu kud i lapor pare. Ku lapor, ebed edwoko yung ceke ni Won, ento ire gire ngo. (Mark. 10:17, 18; Yoh. 5:19) Jwigiri pa Yesu uketho ibewinjiri nenedi? Nyo ebecweli ngo nimaru Wod Mungu man nilubo lapor pare? M’umbe jiji eyo. Pirang’o Yesu utie won jwigiri? Pilembe emaru man ebelubo lapor pa Won ma tie ng’atu ma jwigere. (Zab. 18:35; Ebr. 1:3) Nyo ibenweng’iri ngo ceng’ini ku Yesu m’ubenyutho kurayung pa Yehova tap tapi? w23.03 mba. 3-4 udu. 6-7

Kas’adek, nindo 29, dwi mir 5

Cer bibedo nuti ni weg bedopwe ku ni weg bedopwe ngo de.—Tic. 24:15.

Biblia uweco iwi ungu mi dhanu ario ma gibicer ku genogen mi kwo rondo ku rondo iwi ng’om. Ungune tie mi “weg bedopwe” ku mi “weg bedopwe ngo.” “Weg bedopwe” utie ju m’utimo ni Yehova ku gwoko bedoleng’ kinde ma fodi gikwo. Ento “weg bedopwe ngo” gitimo ngo ni Yehova. Calu ma ungu ario eno ceke gibicer, nyo wacopo wacu nia nying’gi udaru kiewere i buku mi kwo? Nying’ “weg bedopwe” ular ukiewere i buku mi kwo i wang’ tho migi. Nyo juruco nying’gi kud i bukune saa ma githo? Ungo, pilembe i wang’ Yehova fodi “gikwo” asu. Yehova tie “Mungu mi ju m’utho ngo, ento mi ju ma kwo, pilembe ire gin ceke gikwo.” (Luka 20:38) Eno ubenyutho nia kinde ma weg bedopwe gibicer iwi ng’om, nying’gi binwang’ere i buku mi kwo kadok nwang’u fodi ekiewere ku “kalamu mi yen” de.—Luka 14:14. w22.09 mba. 16 udu. 9-10

Kas’ang’wen, nindo 30, dwi mir 5

Yehova Mungu gamu ng’atuca, man ekethe i podho mir Eden kara etim tic i ie, ekure de.—Tha. 2:15.

Yehova ugam umito nia ng’atu ma kwong’a unwang’ anyong’a i kum cwic pare. Saa m’ecwiyo Adamu, emiyo ire paradizo ma leng’ kara ebed enene man emiyo ire tic mi fure ku niketho emedere. (Tha. 2:8, 9) Kepar anyong’a m’Adamu ubino ko kinde m’ebeneno nying kodhi m’ubetwi man thiwe m’uthiwo ma leng’. Ebino rwom ma lee ni Adamu nigwoko podho mir Eden! Bende, Yehova ukwayu Adamu nia ecak nying’ yedi ma tung’ tung’. (Tha. 2:19, 20) Nwang’u Yehova copo caku nying leiman en gire, ento emiyo tic maeno ni Adamu. M’umbe jiji, i wang’ ning’iyo nying’ m’ecak i kum lei, Adamu ubed ung’iyo leinegi cuu, ebed eneno nyithi timo migi man kura migi. M’umbe jiji, Adamu umaru lembuno. Andha lembene umiyo ire kaka mi medo foyofoc pare i kum rieko, bodho man cwic pa Won. w23.03 mba. 15 udu. 3

Kas’abic, nindo 31, dwi mir 5

Ebituro nziki nziki man ebijigo ker maeni ceke, man ebicungo mi nja.—Dan. 2:44.

Calu ma tiend ayi gin m’acwiya ubenyutho, Angleterre kud Amerika utie ker ma tokcen ma dit mi ng’om zoo ma jular juewo pire i Biblia. (Dan. 2:31-33) Ker mi dhanu mange mbe ma bidok wok i ng’eye. Ento ajiki pare bibedo i Armagedon, kinde ma Ker pa Mungu binyothe ku ker mange ceke mi dhanu. (Nyu. 16:13, 14, 16; 19:19, 20) Lembila eno ubekonyowa nenedi? Lembila pa Daniel ubekonyowa ninyang’ i kum lembe mange m’unyutho kamaleng’ nia wabekwo i nindo mi kajik ceng’. Oro ma kadhu 2500 udaru kadhu, Daniel ular uewo nia i ng’ey ker mi Babeli, bimobim mange ang’wen ma dongo bibedo ku tego iwi dhanu pa Mungu. M’umedo maeno, enyutho nia ker ma dit mir Angleterre kud Amerika bibedo kerne ma tokcen. Lembuno ubemiyo iwa jukocwiny man genogen nia ceng’ini eni Ker pa Mungu biweyo bimobim mi dhanu ceke ku wi ng’om, man en re m’ebibimo wi ng’om zoo. w22.07 mba. 4 udu. 9; mba. 5 udu. 11-12

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini