Dwi mir 6
Ceng’ soko, nindo 1, dwi mir 6
Ring’kuma ronjre kud ukoko man ng’om m’ung’indre; dendkuma jung’, man ethumbre.—Yob 7:5.
Yob ubino ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. Juruot pare ubino lee man gibino kwo kud anyong’a, bende jamcinge de bedo lee. (Yob 1:1-5) Re i nindo acel kende ci, Yob ubayu kago piny pare ceke. Mi kwong’o, lonyo pare unyothere. (Yob 1:13-17) I ng’eye, awiya pare ceke utho. Kepar pi can ku litho ma Yob ku min ot pare ginwang’u kinde ma giwinjo nia awiya migi apar ceke utho. M’umbe jiji, Yob uyeco bongu mi kume man erwombere i ng’om! (Yob 1:18-20) I ng’eye Sitani udok ulokere i kum Yob man egoye ku remokum ma rac. (Yob 2:6-8;) I wang’e Yob ubino ng’atu mir awora mi tuko ngo. Dhanu ubed ubino i bang’e pi nisayu juk. (Yob 31:18) Re kawoni gilal kud i kume. Umego pare de giwenje, jurimbe ma ceng’ini man kadok jurutic mi ot pare de gidolo cing’gi cen kud i kume!—Yob 19:13, 14, 16. w22.06 mba. 21 udu. 5-6
Ceng’ yenga, nindo 2, dwi mir 6
Wanyuthu mer i kindwa; i ayi maeno wabidongo i lembe ceke.—Efe. 4:15.
I ng’ey batizo, wan ceke wacikara nitiyo ku juk ma jakwenda Paulo umiyo ni Jukristu mir Efeso. Ekwayugi nia gidok Jukristu “m’uteng’ini.” (Efe. 4:13) I yo mange, emito yero igi nia ‘kud giwek nitimo mediri.’ Andha imaru Yehova lee, re mito mer peri m’imare kone umedere ameda. Nenedi? Jakwenda Paulo unyutho yone acel i Jufilipi 1:9. Paulo urwo nia mer mi Jukristu mi Filipi “usagere asaga.” Pieno, wacopo medo mer mwa ma wamaru ko Yehova. Wacopo mede nwang’u wabeponjo nibedo ku “ng’eyong’ec ma tap man ng’iyo i lembe cuu.” Tek wabemedara ning’eyo Yehova, wabimare man wabibedo ku foyofoc pi kite pare man pi tic pare. Ava mwa mi nyayu anyong’a i iye bimedere man wabimito ngo wanyay can i iye nyanok de. Wabitimo kero mwa ceke pi ning’eyo yeny pare man kite ma waromo timo ko yenyne. w22.08 mba. 2-3 udu. 3-4
Kas’acel, nindo 3, dwi mir 6
Lembanyutha pa Yesu Kristu ma Mungu umiyo ire, kara enyuth ni jumiru pare lembe m’ucikere nitimere i ng’ei nindo ma nok.—Nyu. 1:1.
Gin m’ugorere i buku mi Lembanyutha utie ngo pi dhanu yuu, ento piwa wa jurutic pa Mungu. Calu watie dhanu pa Mungu, etie ngo lembe ma wang’u ijo ka wan de wabedikara i lembila m’ubepong’o tin ma nwang’ere i buku maeni. Jakwenda Yohana unyutho nindo ma lembila maeno gibipong’o i iye. Ewacu kumae: “Ni kum tipo anwang’ara i ceng’ pa Rwoth.” (Nyu. 1:10) Kinde ma Yohana ubino kiewo wec maeno i kum oro 96 N.N.Y., nwang’u fodi “ceng’ pa Rwoth” eno utundo ngo. (Mat. 25:14, 19; Luka 19:12) Nimakere ku lembila mi Biblia, “ceng’ pa Rwoth” ucaku i oro 1914 kinde ma Yesu udoko Ubimo i Ker mi polo. Niai i oro maeno, lembila mi Lembanyutha m’uweco pi dhanu pa Mungu, ucaku nipong’o. Pieno, tin dong’ wabekwo i “ceng’ pa Rwoth”!—Nyu. 1:3. w22.05 mba. 2 udu. 2-3
Kas’ario, nindo 4, dwi mir 6
Jumaku yedi ma kwinyne man jabila mi ndra bende.—Nyu. 19:20.
Jubolo yedi ma kwiny man jabila mi ndra ceke i nammac m’ubewang’ ku muganga kinde ma fodi gikwo. Pieno, i nindo ma fodi gibebimo, jubinyotho bimobim maeno ma gitie judegi pa Mungu mi magwei. Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Wa Jukristu wacikara nigwoko bedoleng’ mwa ni Mungu man nimoko i kum Ker pare. (Yoh. 18:36) Wacikara ngo nimondo i lembgamba moko ci mi ng’om maeni. Nitimo lembuno copo bedo iwa tek, pilembe gavmenti mi ng’om ubediyowa nia wadik cingwa kugi nikadhu kud i wec man timo mwa. Ju ma gibeyiyo adici migine, gibenwang’u ayi mi kiedo pa yedi ma kwiny. (Nyu. 13:16, 17) Ng’atu moko ci m’unwang’u ayi mi kiedo maeno, binwang’u ngo bero i wang’ Yehova man bende kwo ma rondo ku rondo. (Nyu. 14:9, 10; 20:4) Pieno, pire tie tek nia ng’atuman m’i kindwa kud umond ki i lembgamba mi ng’om maeni, kadok jubetimowa nenedi de! w22.05 mba. 10-11 udu. 12-13
Kas’adek, nindo 5, dwi mir 6
Ineno ng’atu moko ma won amora i tic pare? ebicungo i wang’ ju m’ubimo; ebicungo i wang’ dhanu ma sai ungo.—Rie. 22:29.
Lembakeca acel m’icopo ketho utie niponjo bodho. Tek wabemedo bodho mwa, wabibedo ku copo mi timo lee i tic pa Yehova. Kepar pi wend jurutic m’ubekwayere pi nigiero udi mi Bethel, Udi mi coko ma dongo, man Udi Ker. Dupa m’i kind jurutic maeno ging’eyo ticne pilembe gitimo tic karacelo kud umego ku nyimego m’ular ung’eyo ticnegi. Tin, umego ku nyimego eno ceke gibeponjo bodho m’ubekwayere pi niyiko kum Udi mi coko ma dongo man kum Udi Ker m’unyothere. I ayi maeno ku mange de dupa, Yehova Mungu ma tie “Ubimo ma rondo ku rondo” man Kristu Yesu “Rwoth mi rwodhi,” gibetimo lembe ma wang’u ijo nikadhu kud i bang’ jubodho maeno. (1 Tim. 1:17; 6:15; Wabemito watim kero watii ku bodho mwa pi niyungo Yehova, ento ungo pi niyungara giwa.—Yoh. 8:54. w22.04 mba. 24 udu. 7; mba. 25 udu. 11
Kas’ang’wen, nindo 6, dwi mir 6
Sente en e jamgwok.—Ekl. 7:12.
Suleman ubino ng’atu m’ulony lee man ekwo i ot ma leng’ mandha. (1 Ub. 10:7, 14, 15) Ento Yesu ubino ku piny nyanok man ebino mbe ku ot pare ma dhe. (Mat. 8:20) Re gin ario zoo gibino ku nen ma cuu iwi giki mi kum, pilembe rieko migi ceke uai i bang’ Yehova Mungu. Suleman ugam ung’eyo nia ku sente wacopo ng’iewo piny ma pigi tek ma watie ku yenyne, ku mange ma nyo wabemito. Kadok Suleman ubino ng’atu m’ulony lee de, re enyang’ nia piny moko nuti ma pigi tek nisagu sente. Ku lapor, ekiewo kumae: “Nying’ ma ber [kitjo ma ber] e ber ma sagu lonyo ma dit.” (Rie. 22:1) Suleman uyero bende nia, dhanu ma gimaru sente, wang’ ma pol cwinygi kwiyo ngo i kum gin ma gibedo ko. (Ekl. 5:10, 12) Ecimo wang’wa bende nia kud waketh genogen mwa iwi sente, kum gicopo kadhu pio pio kadok wabed kugi rukani de.—Rie. 23:4, 5. w22.05 mba. 21 udu. 4-5
Kas’abic, nindo 7, dwi mir 6
Yehova bikuro, kara ebed ku bero i kumi; . . . ebidodre, kara kisa nege i kumi: kum Yehova en e Mungu mi pokolembe; mugisa kwany dhanu ceke m’ukure.—Isa. 30:18.
Ka wabenyamu i lembe iwi mugisa ma wabenwang’u kawoni, winjiri mwa ku Yehova doko ma tek. Bende, niparu pi mugisa ma Yehova ung’olo iwa pi nindo m’ubino, biketho wabibedo ku genogen mi timo ire rondo ku rondo. Lembe maenogi ceke bikonyowa nitimo ni Yehova kud anyong’a ma lee niai kawoni. Yehova “bidodre” piwa kinde m’ebinyotho ng’om ma rac maeni. Cwinywa tek nia Yehova “Mungu mi pokolembe” biweko ngo ng’om pa Sitani umedere nibedo asu kadok pi nindo acel i ng’ey nindo m’eketho. (Isa. 25:9) Wabekuro ku cirocir nindo maeno mi gony ma Yehova bikelo. Ento pi kawoni, wakeco nimedara nirwo i bang’ Yehova, niponjo Lembe pare, man ninyamu i lembe iwi mugisa mwa. Ka watimo kumeno, Yehova bikonyowa niciro lembe kud anyong’a i thier ma wabetimo ire. w22.11 mba. 13 udu. 18-19
Ceng’ soko, nindo 8, dwi mir 6
Kud iwek ponji pa . . . meru.—Rie. 1:8.
Biblia uweco ngo iwi batizo pa Timoteo; re m’umbe jiji min ma Eunike ubino kud anyong’a lee i nindo m’elimo i iye. (Rie. 23:25) Kadok kumeno de, re ebino lembe ma yot ungo ni Eunike niponjo wode umar Yehova man Yesu. Timoteo udongo i ot ma dhanu zoo tie ngo i yiyoyic acel i iye. Won ubino Jagiriki, man min ku wang’u mire ke gibino Juyahudi. (Tic. 16:1) Ubenen nia kinde ma Eunike ku Lois gidoko Jukristu nwang’u Timoteo fodi utie aradu. Saa maeno de won ubino ngo Jakristu. Timoteo bimaru ebed i yiyoyic ma kani? Tin de mego ma Jukristu gimaru juruot migi. M’usagu zoo, gibemito gikony awiya migi ubed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. Yehova de ubeneno kero ma gibetimo ni gin ma pire tek. (Rie. 1:8, 9) Edaru konyo mego dupa niponjo awiya migi kara gimare man gitim ire. w22.04 mba. 16 udu. 1-3
Ceng’ yenga, nindo 9, dwi mir 6
Mungu uketho i adundegi nia gitim paru pare.—Nyu. 17:17.
Ceng’ini eni Yehova biketho i adunde bimobim maeno nia “gitim paru pare.” Lembene bimiyo adwogi ma kani? Bimobimnegi, niwacu “jubim apar” gibilokiri i kum dini ceke mi vupo man gibinyothogi. (Nyu. 17:1, 2, 12, 16) Wang’eyo nenedi nia ajiki mi Babeli ma dit dong’ ni ceng’ini? Pi ninwang’u wang’ penji eno, mito walar wapoy nia kud i kind piny m’ubed ugwoko adhura mi Babeli con, moko ubino kulo ma dit mir Efrath. Buku mi Lembanyutha uporo dhanu milioni dupa ma gidiko cing’gi ku Babeli ma dit ku “pii” m’ubegwoke. (Nyu. 17:15) Re eyero bende nia pige ‘bithwo kaw’ pi ninyutho nia dhanu dupa bilal kud i dini mi vupo. (Nyu. 16:12) Lembila maeno ubepong’o, pilembe tin dhanu dupa giweko dini mi vupo man gibesayu kony kaka mange pi nidaru peko migi. w22.07 mba. 5-6 udu. 14-15
Kas’acel, nindo 10, dwi mir 6
Ng’atu ma timo ngo kisa, jubipoko lembe i wiye m’umbe kisa. Ninyutho kisa uloyo pokolembe.—Yak. 2:13.
Ng’atu ma timo kisa, tie won foyofoc. I lapor moko acel ma Yesu umiyo, eporo Yehova ku rwoth moko m’uweko banja ma lee ni jaratic pare acel m’ubino mbe ku copo mi culo. Ento jaratic maeno utimo ngo kisa ni jaratic moko m’ubino ku banja pare mi sente ma nok. (Mat. 18:23-35) I lapor maeno, Yesu umito ponjowa ku lembang’o? Kan andha watie ku foyofoc pi kisa ma dit ma Yehova unyutho iwa, eno bicwalu wan bende nitimo kisa ni jumange. (Zab. 103:9) Otkur ma wiw moko uyero pi lembuno kumae: “Kadok nwang’u wabed waweko lembe wang’ rukani ni dhanu wadwa de, re jucopo pore ngo nyanok de ku kisa ma dit man bero ma Mungu utimo iwa nikadhu kud i bang’ Kristu.” Ng’atu ma timo kisa, en de jubitimo ire kisa. Yehova timo kisa ni ju ma timo kisa. (Mat. 5:7) Yesu unyutho lembuno kamaleng’ kinde m’ebino ponjo julub pare ku kite m’umito girwo ko.—Mat. 6:14, 15. w22.06 mba. 10 udu. 8-9
Kas’ario, nindo 11, dwi mir 6
I kodhini thek ceke m’i ng’om binwang’u mugisa.—Tha. 22:18.
Yesu ubino iwi ng’om ku kum mi dhanu. Enyutho tap tap kite pa Won. (Yoh. 14:9) Nikadhu kud i bang’e, wang’eyo Yehova Mungu man wamare. Wanwang’u bero i ponji pa Yesu man i telowic pare, calu m’ebemiyo bende tin ni cokiri mi Jukristu. Eponjowa ku kite ma wakwo ko kara wanwang’ bero i wang’ Yehova. Bende, wan ceke wabenwang’u bero i kum tho pa Yesu. Kinde m’ecer, ethiero valer mi rimo mi lam ma leng’ ‘m’ulonyowa kud i dubo ceke.’ (1 Yoh 1:7) Kawoni dong’ etie Ubimo ma won dwong’ man ma tho ngo. Ceng’ini eni, ebinyono wi thwol cen. (Tha. 3:15) Ebibedo anyong’a ma lee mandha ni jurutic pa Mungu kinde ma jubinyotho Sitani! Ento pi kawoni, kud ivoci. Mungu mwa utie Mungu ma jugeno. Ebikonjo mugisa ma kwanere ngo iwi “thek ceke m’i ng’om.” w22.07 mba. 18 udu. 13; mba. 19 udu. 19
Kas’adek, nindo 12, dwi mir 6
Wacopo uro ngo wadi gin ma kumeni.—1 Thes. 3:3.
Ukwayu wabed ku nen ma cuu kinde ma wabeketho lembakeca. Pirang’o? Pilembe wambe ku copo iwi lembe ma copo wok i wang’wa. Ku lapor, jakwenda Paulo ugam uyabu the cokiri ma nyen i adhura mi Thesaloniki. Ento jujai uketho Paulo uweko adhurane. (Tic. 17:1-5, 10) Ka nwang’u Paulo ubedo asu keca, nwang’u eciketho kwo mir umego pare i ariti. Re Paulo uweko ngo nikonyogi. Etimo alokaloka nimakere ku lembe m’enwang’ere ko. I ng’eye edok eoro Timoteo ucidh ukony Jukristu maeno ma nyen mi Thesaloniki kara gibed ku yiyoyic ma tek. (1 Thes. 3:1, 2) Jukristu mi Thesaloniki gibino kud anyong’a lee mandha. Wacopo nwang’u ponji i kum lembe ma Paulo unwang’ere ko i adhura mi Thesaloniki. Wacopo ketho lembakeca moko i wang’wa, re lembe moko romo wok ma cerowa nitundo i kume. (Ekl. 9:11) Ka in de ibenweng’iri ku lembuno, bed ayika niketho lembakeca mange m’icopo tundo i kume. w22.04 mba. 25-26 udu. 14-15
Kas’ang’wen, nindo 13, dwi mir 6
Mutoro ni ng’atu m’ubemedere niciro amulaic.—Yak. 1:12.
Yehova bejuko cwinywa nikum genogen m’emiyo iwa pi nindo m’ubino. Wakenen wec moko m’i Biblia ma romo juko cwinywa saa ma wabenwang’ara ku peko. Yehova ubetego cwinywa i giragora nia gin moko mbe ma ‘bicere ku maruwa,’ kadok peko ma dit rukani de. (Rum. 8:38, 39) Ebetego cwinywa bende nia eni “ceng’ni [ku] dhanu ceke m’ulwong’e” nikadhu kud i rwo. (Zab. 145:18) Tek wajengara i wiye, wabiciro kwond peko ceke, man wabibedo kud anyong’a kadok saa ma wabesendara. (1 Kor. 10:13; Yak. 1:2) Lembe pa Mungu ubepoyo wiwa nia peko ma tin wanwang’ara ko bibedo nja ngo, man etie gin moko ngo ka jupore ku mugisa mwa ma rondo ku rondo. (2 Kor. 4:16-18) Yehova umiyo iwa genogen ma nging’ nging’ m’ebikabu ko ulag lembe ceke m’unyayu peko i kumwa, niwacu, ebinyotho Sitani Wonabali ku ju ceke ma gibekwanyu kit timo pare ma reco. (Zab. 37:10) Nyo idaru maku ku wii giragora moko mi Biblia ma juko cwinyjo, ma romo konyi niciro peko mi nindo m’ubino? w22.08 mba. 11 udu. 11
Kas’abic, nindo 14, dwi mir 6
Wumeduru niparu pi gin maeno. —Filip. 4:8.
Nyo lworo benegi nia ebibedo tek iri nimediri nikwo nimakere ku cik mi bedopwe pa Yehova kubang’ ceng’ man kubang’ oro? Yehova ung’olo nia bedopwe mwa romo bedo “calu mukura (kunoke mujanga) mi nam.” (Isa. 48:18) Kepar nia icungo i dhu nam ma dit, ibeneno mujanga m’ubeng’ielere ubebino wi wadi wi wadi. I kabedo mi kwiyocwiny ma kumeno, nyo icopo paru nia nindo moko mujanga eno bibedo mbe de? Ungo! Ing’eyo nia ebimedere nicorere pare asu. Bedopwe peri de copo bedo ve mujanga eno! Nenedi? Tek itie ku yub moko m’imito maku, ku kwong’a kelar inen nia Yehova ubemito itim ang’o, e i ng’eye mediri ku yub peri. Kadok nwang’u yub m’imakune tie tek de, Wuru m’i polo biweki ngo, ebikonyi kara kubang’ ceng’ imediri nikwo nimakere ku cik mi bedopwe pare.—Isa. 40:29-31. w22.08 mba. 30 udu. 15-17
Ceng’ soko, nindo 15, dwi mir 6
Ndhundhu kinde ma oro elufu acel (1000) uthum, jubigonyo Sitani kud i kol pare.—Nyu. 20:7.
I thum mi oro 1000, jubigonyo Sitani. Ebitimo tego niwingo dhanu m’umbe ku kum mi dubo. Saa maeno mir amulaic, dhanu ceke iwi ng’om bibedo ku kaka mi nyutho kamaleng’ ka nyo gibeworo nying’ Mungu man gibediko cing’gi i kum bimobim pare kunoke ngo. (Nyu. 20:8-10) Gin ma ng’atuman bitimo saa maeno, re ma binyutho kamaleng’ nia nyinge ucikere nikiewere mi magwei i buku mi kwo kunoke ngo. Jumoko binyutho ngbeng’ nia gitie ve Adamu giku Eva, gibikwero bimobim pa Yehova. Dong’ ang’o ma binwang’ugi? Lembanyutha 20:15 uwacu nia, “ng’atu moko ci ma junwang’u nyinge ugorere ngo i buku mi kwo jubole i nammac.” Eyo, jubinyotho jujai maeno mi magwei, ke pi nja. Ento wend dhanu ma dupa bikadhu ma ber kud i amulaic maeno ma tokcen. w22.09 mba. 23-24 udu. 15-16
Ceng’ yenga, nindo 16, dwi mir 6
Ka fodi jutimo ngo yaa i kumwu calku kura ma Musa uweko, wucopo both ungo.—Tic. 15:1.
Jumoko mi cokiri mi rundi ma kwong’a, girido nia mito jutim yaa i kum Jukristu mi thek mange, saa moko nyo kara Juyahudi kud ucaygi. (Gal. 6:12) Jakwenda Paulo uyiyo ngo paru maeno, ento kakare ninyono tiende nia juwor paru pare, ku jwigiri ekwayu kony i bang’ jukwenda man i bang’ judongo mi Yeruzalem. (Tic. 15:2) Lembe m’etimo ukonyo Jukristu maeno niketho kwiyocwiny man anyong’a ubed i cokiri. (Tic. 15:30, 31) Tek teliri moko ma dit uwok i kindwa, waketho kwiyocwiny nwang’u wabesayu telowic i bang’ ju ma Yehova ung’iyo pi nigwoko cokiri. Wang’ ma pol, telowic m’ujengere iwi Biblia nwang’ere i girasoma mwa kunoke i piny mange ma dilo pa Yehova ubemiyo. Ka waketho wiwa i kum woro telowic maeno kakare nijengara iwi nen mwa giwa, wabiketho kwiyocwiny i cokiri. w22.08 mba. 22 udu. 8-9
Kas’acel, nindo 17, dwi mir 6
Jarimo [mandha] bedo ku mer i nindo ceke.—Rie. 17:17.
Saa moko wabedo ku yeny mi nyutho pi lembe m’upondo i iwa ni jarimbwa moko ma ceng’ini. Re saa mukende ecopo bedo lembe ma tek. Nikoro lembe m’i iwa ni jumange copo bedo yot ungo; re tek wakore, wawinjara ma rac mandha ka jarimbwa udok uyero lembene ni jumange. I thenge mange lundo, wabedo ku foyofoc lee ka jarimbwa ugwoko amung’ mwa! Judong cokiri ma gwoko amung’ gitie “calu kapondo ni yamu, kapondo de ni wavuvu” ni umego migi. (Isa. 32:2) Wang’eyo nia wacopo weco i bang’gi m’umbe lworo, kum nwang’u cwinywa tek nia lembe ma wayero igi bibedo ni amung’. Wacegogi ngo nia ginyuth iwa pi lembe m’ucikere nibedo igi ni amung’. M’umedo maeno, wanyutho woro ni mon mi judong cokiri pilembe githoko ngo coggi nia ukor igi amung’ mi jumange. Etie mugisa ma lee ka min ot pa jadit cokiri ung’eyo ngo pir amung’ mir umego ku nyimego. w22.09 mba. 11 udu. 10-11
Kas’ario, nindo 18, dwi mir 6
An a Mungu: abibedo dwong’ i kind thek.—Zab. 46:10.
Cwinywa tek nia Yehova bibodho jurutic pare ma gigwoko bedoleng’ migi i saa mi “masendi ma dit” m’ubebino. (Mat. 24:21; Dan. 12:1) Ebitimo lembuno kinde ma thek ma bidikiri ma julwong’o Gog mi Magog, bilokere ma rac i kum dhanu pa Yehova i wang’ ng’om zoo pi nisendogi. Kadok dikirine biketho i iye ng’om ma tung’ tung’ 193 ma gitie i Dikiri mi thek (ONU) de, gibiromo ngo i dhu Ng’atu ma malu ngbir man i dhug udul mony pare mi polo! Yehova ung’olo kumae: “Abiyungra gira, man abidwokra gira leng’ e abiketho ang’eira i wang’ thek dupa; e gibing’eyo nia an a Yehova.” (Eze. 38:14-16, 23) Ali ma Gog binyayu bitugo dhu lwiny mir Armagedon ma Yehova binyotho ko “jubim m’i ng’om zoo.” (Nyu. 16:14, 16; 19:19-21) Tung’ kugi, “ju m’atira bibedo i ng’om, man ju ma cu bibedo i ie.”—Rie. 2:21. w22.10 mba. 16-17 udu. 16-17
Kas’adek, nindo 19, dwi mir 6
[Mungu] ubemito nia kwond dhanu ceke gibothi man gituc i bang’ ng’eyong’ec ma tap mi lemandha.—1 Tim. 2:4.
Wacopo ng’eyo ngo lembe mir adunde dhanu. “Yehova [kende re ma] poro tipo ku mukero,” niwacu eng’iyo pidoic. (Rie. 16:2) Emaru kwond dhanu ceke, nik’ebed m’i kabedo ma kani man mi suru ma kani. Bende, ebekwayuwa nia ‘wayab adundewa ma lac.’ (2 Kor. 6:13) Wamar umego ku nyimego mwa ceke, ento kud wapok lembe i wigi. Eno ubenyutho bende nia wacikara ngo nipoko lembe iwi dhanu mange ma woko. Nyo idaru poko lembe iwi wedi peri moko ma jayic ungo, m’iyero ko pire nia “Ah ginde e copo ponjo lemandha!” Eno tie ting’iri man kethiri gijo pwe. Fodi asu Yehova umiyo kaka ni “dhanu zoo ma gin’i kakare ceke” kara gilok cwinygi. (Tic. 17:30) Poy saa ceke nia nikethiri giri pwe utie ayi mi koso bedopwe. Wek mer ma wamaru ko cik mi bedopwe pa Yehova umii iwa anyong’a man eketh wabed lapor ma ber ni jumange, eketh kindgi ubed ceng’ini kudwa man ku Mungu. w22.08 mba. 31 udu. 20-22
Kas’ang’wen, nindo 20, dwi mir 6
Gibing’eyo nia jabila bedo i kindgi.—Eze. 2:5.
Ukwayu wang’ey nia kinde ma waberweyo lembanyong’a, dhanu moko bikwero niwinjowa. Copere nia jai migi bimedere ameda i nindo m’ubino. (Dan. 11:44; 2 Tim. 3:12; Nyu. 16:21) Re kadok kumeno de, wabed ma cwinywa tek nia Yehova bimiyo iwa kony ma watie ku yenyne. Pirang’o wayero kumeno? Pilembe niai con Yehova ubed ukonyo jurutic pare nitimo tic m’emiyo i korgi, kadok nwang’u ticne tek rukani de. Wakewec iwi lembe moko m’ukonyo jabila Ezekiel kinde m’ebino rweyo rwonglembe ni Juyahudi m’ubino ng’eca i Babeli. Ezekiel ubed urweyo rwonglembe ni kit dhanu ma nenedi? Yehova ukoro pi dhanunegi nia gi dhanu ma “juco,” ma “cwinygi tek,” man gitie “ot mi jai.” Gibino calu ukudho ma timojo rac, man calu ith ma tie ariti ni dhanu. M’umbe jiji, Yehova uyero wang’ udul ni Ezekiel kumae: “Lworo kud unegi”! (Eze. 2:3-6) Ezekiel ubino ku copo mi timo tic ma jumiyo i kore pilembe (1) Yehova re m’uore, (2) tipo pa Mungu umiyo ire tego, man (3) lembe pa Mungu udwoko yiyoyic pare tek. w22.11 mba. 2 udu. 1-2
Kas’abic, nindo 21, dwi mir 6
I ceng’ m’ibicamu nyinge moko ci e ibitho andha.—Tha. 2:17.
M’uweko dhanu, piny mange ceke ma kwo ma Yehova ucwiyo, utie ngo pi nikwo rondo ku rondo. M’umedo maeno, Yehova ucwiyowa kud ava mi kwo rondo ku rondo. Biblia uwacu pi dhanu nia Mungu uketho “ng’om i adundegi.” (Ekl. 3:11) Eno re m’uketho waneno tho ni jakwor mwa. (1 Kor. 15:26) Ka waberemo lee, nyo wadolo cingwa wakuro kende kende saa ma wabitho i iye? Ungo. Wang’ ma pol wacidho i odiyath i bang’ dokta, man saa mange wamaku yath kara wakey. I andha, watimo tego mwa ceke kara timba kud watho. Bende, ka ng’atu moko ma wamaru utho, nik’ebed aradu kunoke m’utii, nyo can nego ngo cwinywa pi nindo ma lee? (Yoh. 11:32, 33) Nwang’u Jacwic mwa ma jamer romo miyo ngo iwa ava man copo mi kwo rondo ku rondo ka nwang’u ekeco ngo nia wakwo pi nja. w22.12 mba. 3 udu. 5; mba. 4 udu. 7
Ceng’ soko, nindo 22, dwi mir 6
Utumego mwu mi wang’ ng’om zoo de gibenwang’iri ku kit masendi ma rom eno.—1 Pet. 5:9.
Tim kero ibed iwec kud umego ku nyimego peri. Thong’om moko copo kwayu nia kindwa ubed bor bor ku jumange kadok ku juyic wadwa. I saa maeno icopo winjiri ve jakwenda Yohana. Emito nang’ ginen ku jarimbe ma Gayo wang’ ku wang’. (3 Yoh. 13, 14) Re eng’eyo nia pi saa moko ecopo nen ungo kude, uketho ekiewo ire barua. Pieno, tek ecopere ngo iri ninen kud umego ku nyimego peri wang’ ku wang’, pim niweco kugi ku yore mange. Kan icuku weco ku juyic wedu, ibinwang’u nia itie ngo kendi man cwinyi bikwiyo. Tek inwang’u nia cwinyi ubedieng’ akeca ke, nyuth pi lembene ni judong cokiri man jol tielocwiny ma ku mer ma gibimiyo iri.—Isa. 32:1, 2. w22.12 mba. 17-18 udu. 6-7
Ceng’ yenga, nindo 23, dwi mir 6
Jadit pa Yosefu umake, man ekethe i otkol, i ka ma jukol p’ubimo gibedo atwia i ie.—Tha. 39:20.
Biblia unyutho nia pi saa moko juroyo tiend Yosefu i kongo man ng’ute ke jutwiyo ku nyoro. (Zab. 105:17, 18) Saa maeno lembe pa Yosefu udoko rac magwei: Ebino ng’eca ma cuu ma jugeno, re kawoni edoko ni jakol ma ka kite mbe. Nyo in de idaru nweng’iri i lembe mir ang’abacwiny m’uwotho medere nidoko rac magwei kadok ibino rwo pire ku cwinyi ceke de? Lembuno copo timere. Yehova ugoyo ngo gang’ i kumwa kara peko kud unwang’wa i ng’om maeni ma Sitani ubebimo wiye. (1 Yoh. 5:19) Re gin m’ukwayu ing’ey ni e: Yehova ung’eyo cuu mandha lembe m’ibekadhu kud i iye, man ebedieng’ piri. (Mat. 10:29-31; 1 Pet. 5:6, 7) M’umedo maeno, eng’olo kumae: “Abiweki ki ngo, man kadok akuna de abikuni ki ngo.” (Ebr. 13:5) Yehova copo konyi niciro peko peri kadok ubenen nia genogen umbe i lembene de. w23.01 mba. 16 udu. 7-8
Kas’acel, nindo 24, dwi mir 6
Mungu mwa . . . biweko ire magwei.—Isa. 55:7.
Lembagora ubetego cwinywa nia Mungu biwekowa ngo kadok watimo kosa. Juisrael gibed gidubo ni Yehova wang’ udul; re saa ma ka giyewo dubo migi ku cwinygi ceke, Mungu ubed utimo igi kisa. Jukristu mi rundi ma kwong’a de gigam ging’eyo nia Mungu umarugi lee. Ku kony mi tipo ma leng’, jakwenda Paulo ukwayu juyic wadi nia ‘giwek [lembe] man gijuk cwiny’ ng’atu m’ubed utimo dubo ma pek ento m’udog uloko cwinye. (2 Kor. 2:6, 7; 1 Kor. 5:1-5) Etie lembe ma juko cwinyjo nineno nia Yehova kuno ngo jurutic pare pilembe ya gikier! Ento ekonyogi, etwinyogi man elwong’ogi nia gidwog i bang’e. Eng’olo nia ebitimo kumeno ni judubo ceke ma giloko cwinygi i nindo mwa tin. (Yak. 4:8-10) Biblia ubenyutho rieko, bedopwe, man mer pa Mungu. Buku eno ubenyutho kamaleng’ nia Yehova ubemito wang’eye. Emito bende wabed jurimbe. w23.02 mba. 7 udu. 16-17
Kas’ario, nindo 25, dwi mir 6
Wubetimo ber niketho wiwu zoo i kume.—2 Pet. 1:19.
Watie ku thelembe ma ber nineno ayi ma lembe m’ubetimere i ng’om maeni ubepong’o ko lembila mi Biblia. Ku lapor, Yesu ukwanu lembe dupa m’ubekonyowa ning’eyo nia ajiki mi ng’om ma rac pa Sitani dong’ ni ceng’ini. (Mat. 24:3-14) Jakwenda Pethro ukwayuwa nia waketh wiwa i kum lembila m’ubepong’o kara yiyoyic mwa ubed ma tek. (2 Pet. 1:20, 21) Emito wabed ku wang’wa kinde ma wabeng’iyo i lembila mi Biblia. Ewacu nia ‘wakur man saa ceke wapoy pi bino mi ceng’ pa Yehova.’ (2 Pet. 3:11-13) Pirang’o? Ungo nia pilembe wamito wang’ey “nindo man saa” ma Yehova bikelo iye Armagedon, ento pilembe wamito watii ku saa m’udong’ pi nibedo “dhanu ma kura migi leng’ man ma timo migi ubenyutho nia gimoko kikiki i kum Mungu.” (Mat. 24:36; Luka 12:40) Wabemito gin ceke ma wabetimo ni Yehova ubed ni gin ma mer re m’ubecwaluwa nitimo. Pieno, wacikara nibedo ku wang’wa i kumwa giwa. w23.02 mba. 16 udu. 4, 6
Kas’adek, nindo 26, dwi mir 6
Atie ku rombe mange . . . ju maeca de kwayu akelgi.—Yoh. 10:16.
Lembe moko nuti m’ukwayu “rombe mange” gitim kawoni kara gikwo i Paradizo. Wacikara ninyutho foyofoc mwa pi gin ma Yesu utimo. Ku lapor, wanyutho nia wamare nikadhu kud i ayi ma wabediko ko cingwa kud umego pare ma juwiro ku tipo. Yesu uwacu nia ebipoko lembe mi rombe nimakere ku gin ma gitimo ni umego pare. (Mat. 25:31-40) Wacopo diko cingwa kugi i tic mi lembanyong’a man mi ketho dhanu udok julub. (Mat. 28:18-20) Wambe ku yeny mi kuro nia wakemond i paradizo ka dong’ wacak bedo kit dhanu ma Yehova ubemito ukwo i iye. Niai kawoni wacopo timo tego nibedo dhanu m’atira i wec mwa, i timo mwa man nikwo ngo i ayi m’ukadhu mukero. Bende, wacopo gwoko bedoleng’ mwa ni Yehova, ni jadhogwa mi gamiri man ni Jukristu wadwa. Ka wabeii nikwo nimakere ku cik mir ukungu pa Mungu i ng’om ma rac maeni, ebibedo iwa yot nikwo nimakere ku cikne kadok i paradizo de. Wacopo medo bende bodho man timo ma beco pi ninyutho nia wabeyikara pi kwo mi paradizo. w22.12 mba. 11-12 udu. 14-16
Kas’ang’wen, nindo 27, dwi mir 6
Ng’atu ma tek umara . . . Vwa de bimare.—Yoh. 14:21.
Wamaru Yesu ubed Ubimo mwa pilembe etie Jabim ma ber m’usagu zoo. Yehova uponjo Wode en gire man eng’iye pi nibedo ubimo. (Isa. 50:4, 5) Kepar bende pi kit mer m’enyutho, m’ucwale niwodhere. (Yoh. 13:1) Calu Yesu utie Ubimo peri, eromo andha nia imare. Ekoro nia ju ma gimare i andha, niwacu ju m’elwong’o nia jurimbe, ginyutho mer migi ire nang’u gibeworo lembang’ola pare. (Yoh. 14:15; 15:14, 15) Etie yung ma dit rukani nibedo jarimb Wod Yehova! Ing’eyo nia Yesu jwigere man elubo lapor pa Won tap tap. Iponjo nia emiyo cam ni ju ma kec ubino nego, ejuko ju ma cwinygi tur, man ekeyo ju ma kumgi remo. (Mat. 14:14-21) Ineno kite m’ebetelo ko wi cokiri pare tin eni. (Mat. 23:10) Man calu m’ing’eyo etie Ubimo mi Ker pa Mungu, ebitimo lembe dupa nisagu i nindo m’ubino. Dong’ iromo nyutho nenedi nia imare? Nwang’u ibelubo lapor pare. Iromo caku nitimo lembuno tap nwang’u ibemiyo kwo peri ni Yehova man ilimo batizo. w23.03 mba. 4 udu. 8, 10
Kas’abic, nindo 28, dwi mir 6
Wung’ai weng’wu malu, man wunen ng’atu m’ucwio maeni.—Isa. 40:26.
Yehova upong’o polo ku ng’om man nam ku giracwiya dupa ma wang’u ijo man piny maeno ceke ubeponjowa ku lembe dupa i wiye. (Zab. 104:24, 25) Bende kepar kite ma Mungu ucwiyo kowa. Ecwiyowa ku copo mi maru neno leng’o mi giracwiya. M’umedo maeno, emiyo iwa copo mi neno, mi winjo, mi mulo, mi bilo, man mi ng’wiyo piny. Copo maeno konyowa ninwang’u anyong’a i kum piny ma tung’ tung’ m’ecwiyo. Biblia ubenyutho thelembe mange ma pire tek m’ubekwayu wabed wanen ko giracwiya. Giponjowa iwi kite pa Yehova. (Rum. 1:20) Ku lapor, kenen gin ma Yehova ucwiyo man nen kite ma ayi migi wang’u ko ijo. Nyo gibenyutho ngo rieko pa Mungu? Kepar bende pi kit cam ma tung’ tung’ ma nyayu anyong’a i iwa. Eno ubenyutho kamaleng’ nia emaru kodhi dhanu. Ka wabeneno kite ma tung’ tung’ pa Yehova nikadhu kud i piny m’ecwiyo, watuc ning’eye cuu man eno cwaluwa nicoro ceng’ini kude. w23.03 mba. 16 udu. 4-5
Ceng’ soko, nindo 29, dwi mir 6
Ukungu mi lembe peri en e andha.—Zab. 119:160, NWT
Calu ma ng’om maeni ubedoko rac magwei, genogen mwa iwi lemandha binwang’ere i amulaic. Dhanu bimito giroy jiji i iwa nia lemandha mbe i Biblia, kunoke nia Yehova ung’iyo ngo jamiru mandha man ma riek pi nitelo wi dhanu pare tin. Ento tek wayiyo ma cwinywa tek nia Lembe pa Yehova utie lemandha, e wabibedo ku copo mi cerara i kum lembe ma kumeno ma romo nyotho yiyoyic mwa. Wabibedo ku lembakeca “[mi woro cik pa Yehova] mi nja, cil kum kajikne.” (Zab. 119:112) “Lewic” binegowa ngo niyero pi lemandha ni jumange man nitielo cwinygi nia gikwo nimakere ku lemandhane. (Zab. 119:46) Wabibedo bende ku copo mi ciro peko kadok ma rukani “ku twiyocwiny man anyong’a.” (Kol. 1:11; Zab. 119:143, 157) Lemandha uketho wabecungo ma tek, watie ku genogen, man ebetelo wiwa tin i ng’om m’ubemedere ninyothere man nijebere. Ebemiyo iwa genogen pi kwo ma ber mi nindo m’ubino i the Ker pa Mungu. w23.01 mba. 7 udu. 16-17
Ceng’ yenga, nindo 30, dwi mir 6
Abemiyo iwu cik ma nyen, nia wumeruru i kindwu; tap calu m’amaruwu, wun bende wumeruru i kindwu.—Yoh. 13:34.
Yesu urwo pi saa ma lee pi julubne i uthieno m’i wang’ tho pare, ekwayu nia Won ‘ugwokgi ni ng’atu ma rac.’ (Yoh. 17:15) Eno ubenyutho nia Yesu umarugi lee! Kadok eng’eyo nia i ng’eye nyanok ebisendere lee de, re ebino dieng’ asu pi julub pare. Pi nilubo lapor pa Yesu, mito ngo waketh wiwa kwa i kum yeny mwa giwa. Ento ukwayu wabed warwo thiri thiri pir umego ku nyimego mwa. Ka wabetimo kumeno, nwang’u wabeworo lembe ma Yesu ung’olo nia wamarara i kindwa man nwang’u wanyutho ni Yehova nia wamaru juyic wadwa. Nirwo pir umego ku nyimego mwa utie ngo bayu saa. Lembe pa Mungu uyero nia “kwayukwac pa won bedopwe utie ku tego lee.” (Yak. 5:16) Mito warwo pi juyic wadwa, pilembe gibenwang’iri ku peko dupa. w22.07 mba. 23-24 udu. 13-15