THIWIWEC MI 33
Wang’ Yehova n’iwi dhanu pare
“Wang’ Yehova ni wi ju m’ulwore.”—ZAB. 33:18.
WER 4 “Yehova en e Jakwac para”
I ADUNDOa
1. Pirang’o Yesu ukwayu Yehova ugwok julub pare?
YESU utimo kwayukwac ma segi i bang’ Won m’i polo i uthieno mi wang’ tho pare. Ekwayu Yehova ugwok julub pare. (Yoh. 17:15, 20) Andha, wang’ Yehova ubino iwi dhanu pare, niwacu ebed edieng’ pigi man ebed egwokogi. Ento Yesu ung’eyo nia Sitani binyayu ragedo i kum julub pare nisagu m’i wang’e. Eng’eyo bende nia gibibedo ku yeny mi kony pa Yehova kara gicung ma tek i wang’ masendi pa Wonabali.
2. Nimakere ku Zaburi 33:18-20, pirang’o wambe ku yeny mi bedo ku lworo i saa mi peko?
2 Ng’om ma Sitani ubebimo wiye tin ubenyayu peko dupa i kum Jukristu mandha. Wabenwang’ara ku peko ma copo turo cwinywa man m’ubeketho kadok gwoko bedoleng’ mwa ni Yehova i amulaic. Ento i thiwiwec maeni, wabineno nia wambe ku yeny mi bedo ku lworo; kum wang’ Yehova n’i wiwa, ebeneno peko ceke ma wabenwang’ara ko man etie ayika nikonyowa. Wakewec iwi lapor moko ario m’i Biblia m’unyutho nia “wang’ Yehova ni wi ju m’ulwore.”—Som Zaburi 33:18-20.
KA WABEWINJARA NIA WATIE KENDWA
3. Wacopo winjara nia watie kendwa i saa ma kani?
3 Saa moko wacopo winjara nia watie kendwa kadok nwang’u watie kud umego ku nyimego dupa i cokiri de. Ku lapor, ju m’aradu copo winjiri nia gin’i kendgi kinde ma gibekoro pi yiyoyic migi ni juwagi mi somo, kunoke kinde ma gidok i cokiri mange ma nyen. Wacopo lworo nikoro ni dhanu mange kite ma wawinjara ko, kum nwang’u waparu nia gibinyang’ ungo. Man pi saa moko, wacopo penjara nia nyo andha ng’atu moko ubedieng’ piwa. Ka wabewinjara nia watie kendwa nik’ebed pi thelembang’o de, wacopo nwang’u nia jakony mwa mbe man cwinywa de ng’abere. Yehova ubemito ngo wawinjara kumeno. Pirang’o wabeyero lembuno?
4. Pirang’o jabila Eliya uyero nia ‘an a kenda e m’adong’i’?
4 Wakewec iwi lapor pa won bedopwe ma Eliya. Eringo pi nindo ma kadhu 40 kum Yezebel ukwong’o nia ebenege. (1 Ub. 19:1-9) I ng’eye, kinde m’ecidh epondo kende i odng’om, ewacu ni Yehova kumae: “An a kenda [m’a jabila] m’udong’.” (1 Ub. 19:10) Re jubila mange de bedo nuti. Obadia ubodho jubila 100 ma nwang’u Yezebel ubecinego. (1 Ub. 18:7, 13) Dong’ pirang’o Eliya uwinjere nia etie kende ke? Nyo eparu nia jubila ma Obadia ubodho de ceke gidaru tho? Nyo enwang’u nia etie kende pilembe ng’atu moko mbe m’udikere kude pi nitimo ni Yehova kinde m’enyutho iwi got Karmel nia Yehova re m’utie Mungu mandha? Kunoke nyo ewinjere kumeno pilembe kwo pare ubino i ariti, man ng’atu moko mbe m’ubino dieng’ pire? Giragora ukoro ngo i thuthne kite ma Eliya ubino winjere ko. Gin ma wang’eyo utie nia Yehova unyang’ i thelembe m’uketho Eliya uwinjere nia etie kende man eng’eyo ayi ma tap m’ecopo konye ko.
Kinde ma wabenwang’ara nia watie kendwa, jukocwiny ma kani ma wacopo nwang’u i ayi ma Yehova ukonyo ko Eliya? (Nen udukuwec mir 5-6)
5. Yehova utego cwiny Eliya nenedi nia etie ngo kende?
5 Yehova ukonyo Eliya i ayi dupa. Eketho cwiny Eliya kara eweci. Epenje wang’ ario zoo kumae: “Itimo ang’o keni?” (1 Ub. 19:9, 13) Kubang’ saa ma Eliya ubekoro kite m’ewinjere ko, Yehova ubed uwinje kilili mandha. Yehova unyutho ni Eliya nia enuti i ng’ete man nia etie jatego m’usagu. Etego bende cwiny Eliya nia dhanu mange dupa unuti m’ubetimo ire. (1 Ub. 19:11, 12, 18) M’umbe jiji, cwiny Eliya ukwiyo kinde m’ekoro lembe mir adundene ni Yehova man kinde m’ewinjo lembe m’edwoko ire. Yehova umiyo tic ma tung’ tung’ ma pigi tek ni Eliya. Ekwaye nia ecidh ewir Hazael udok ubimo mi Siria, Yehu ke ni ubimo iwi Israel, man Elica lundo ni jabila. (1 Ub. 19:15, 16) Yehova ukonyo Eliya niketho wiye i kum lembe ma beco nikadhu kud i tic maeno m’emiyo ire. Bende, emiyo Elica ubed ire ni jawodhe ma ceng’ini. Icopo nwang’u kony pa Yehova nenedi kinde m’ibewinjiri nia itie kendi?
6. Icopo rwo pi lembang’o kan ibewinjiri nia itie kendi? (Zaburi 62:8)
6 Yehova ubekweyi nia irwo i bang’e. Ebeneno peko peri man ebemito ing’ey nia etie ayika niwinjo rwo peri i saa moko ci. (1 Thes. 5:17) Anyong’a nege kan ebewinjo rwo mi ju m’utimo ire. (Rie. 15:8) Icopo rwo pi lembang’o kan ibewinjiri nia itie kendi? Calu Eliya, kor kite m’ibewinjiri ko ceke ni Yehova. (Som Zaburi 62:8.) Kor ire adieng’acwiny peri man kite ma lembene uketho iwinjiri ko. Kwaye ekonyi ing’ey gin m’iromo timo i saa maeno. Ku lapor, kan inwang’u nia itie kendi man lworo ubenegi nikoro pi yiyoyic peri ni awiya wedu mi somo, kway Yehova ukonyi iwec ku tegocwinyi. Icopo bende nikwaye nia emii iri rieko m’ikor ko pi yiyoyic peri ku bodho. (Luka 21:14, 15) Tek inwang’u nia cwinyi utur, kwaye ekonyi iwec ku Jakristu moko m’uteng’ini iwi lembene. Icopo kwayu Yehova ukony bende ng’atu m’icikoro ire lembene kara enyang’ i kite m’iwinjiri ko. Kor lembe mir adundeni ni Yehova, nen kite m’ebedwoko ko wang’ rwo peri man jol kony ma jumange ubemiyo iri. Kan itimo kumeno, ibinwang’u ngo nia itie kendi.
Nyo ibeneno ayi m’icopo medo ko tic peri man m’iromo konyo ko dhanu mange? (Nen udukuwec mir 7)
7. Lapor pa Mauricio ubemiyo iri ponji ma kani?
7 Yehova umiyo iwa tic ma pire tek m’ukwayu watim. Cwinyi ubed tek nia ebeneno man ebefoyo tic ceke m’ibetimo i cokiri man i lembanyong’a. (Zab. 110:3) Timo tic maeno copo konyi nenedi kan ibewinjiri nia itie kendi? Wakewec iwi lapor p’umego moko m’aradu ma nyinge Mauricio.b Nyanok i ng’ey m’elimo batizo, jarimbe moko ma ceng’ini ucaku weko lemandha nok nok. Mauricio ukoro kumae: “Kinde m’aneno ebeweko Yehova, an de abayu genogen kud i wiya. Abedo ku jiji nia acopo ngo nipong’o cuu lembang’ola para mi timo ni Yehova man mi bedo i kind juruot pare. Anwang’u nia atie kenda man aparu nia ng’atu moko mbe ma copo nyang’ i kite m’abewinjara ko.” Ang’o m’ukonyo Mauricio? Ewacu kumae: “Acaku rweyo lembanyong’a lee. Lembene ukonya niweko paru lembe akeca i wiya gira man iwi kite m’awinjara ko. Kan aberweyo lembanyong’a ku jumange anyong’a nega man anwang’u nia atie ngo kenda.” Kadok saa m’etie iwa tek niwok ku juyic wadwa i tic mi lembanyong’a de, re wanwang’u tielocwiny ka wabedikara kugi i ticne nikadhu kud i barua man kud i telefon. Lembang’o mange m’ukonyo Mauricio? Emedo kumae: “Abed atimo tic mange de dupa i cokiri. Abed atimo kero niyiko theng ponji para mi coko man nimiye ma cuu i wang’ dhanu. Tic maeno uketho anwang’u nia pira tie tek i wang’ Yehova man i wang’ jumange bende.”
KINDE MA WANWANG’U NIA PEKO UNUROWA
8. Peko ma tung’ tung’ copo ketho wawinjara nenedi?
8 Wang’eyo nia wabinwang’ara ku peko i nindo maeni mi kajik ceng’. (2 Tim. 3:1) Ento saa moko kwond peko ma tung’ tung’ rubowa rek. Jambcingwa copo thum mbwang’, wacopo nwang’ara ku twoyo ma pek, kunoke ng’atu ma wamaru copo tho. Saa maeno cwinywa copo ng’abere man lembene copo nurowa, asagane kan ubenen nia pekone gibebino wi wadi wi wadi kunoke gicoriri i wiwa ceke wang’ acel. Kadok kumeno de, mito wapoy nia wang’ Yehova n’i wiwa, eng’eyo peko mwa man ku kony pare wacopo ciro peko moko ci, ke ku tegocwinywa.
9. Kekor pi peko moko ma Yob unwang’ere ko.
9 Wakewec iwi lapor pa won bedopwe ma Yob. Enwang’ere ku peko ma tung’ tung’ ma ng’abu cwinyjo, ke thiri thiri. I nindo acel kende ci, Yob uwinjo nia jukwo uyaku man unego lim pare ceke, ginego jurutic pare, man kadok awiya pare de githo. (Yob 1:13-19) Nyanok i ng’eye kinde ma fodi ebecur ku can mi lembene i cwinye, twoyo ma pek upodho i wiye m’unyotho dend kume. (Yob 2:7) Lembene ubino pek lee ni Yob uketho eyero kumae: “Adagu kwo para; ayenyo ngo abed kwo.”—Yob 7:16.
Yehova ukoro ni Yob ayi ma tung’ tung’ m’edieng’ ko pi giracwiya pare, pi ninyutho ire nia ebedieng’ pire bende (Nen udukuwec mir 10)
10. Yehova utimo ang’o pi nikonyo Yob ucir peko pare? (Nen cal m’i ng’eye.)
10 Wang’ Yehova ubino iwi Yob. Calu ma Yehova umare, emiyo ire piny m’ebino ku yenyne kara ecir peko man egwok bedoleng’ pare. Eweco ku Yob, epoyo wiye pi rieko pare m’ajikine mbe man pi mer m’ebedieng’ ko pi giracwiya pare. Eweco pi lei dupa ma wang’u ijo. (Yob 38:1, 2; 39:9, 13, 19, 27; 40:15; 41:1, 2) Yehova utiyo bende kud aradu ma nyinge Elihu pi nitielo cwiny Yob man nijuko cwinye. Elihu utego cwiny Yob nia Yehova miyo sukulia ni jurutic pare pi cirocir migi. Re Yehova uketho Elihu umiyo bende juk ma ku mer ni Yob. Ekonyo Yob uwek niketho wiye akeca i kume gire, man enen nia etie gin moko ngo ka jupore ku Yehova ma Jacwic mi piny ceke. (Yob 37:14) Yehova umiyo tic ni Yob bende; ewacu ire nia erwo pi jurimbe adek m’udubo. (Yob 42:8-10) Tin ke Yehova konyowa nenedi kinde ma wabenwang’ara ku peko?
11. Biblia ubemiyo iwa jukocwiny ma kani i saa mi peko?
11 Tin Yehova weco ngo i bang’wa ter ter calu m’eweco ku Yob, ento ebeweco i bang’wa nikadhu kud i Biblia Lembe pare. (Rum. 15:4) Ebejuko cwinywa nikum genogen m’emiyo iwa pi nindo m’ubino. Wakenen wec moko m’i Biblia ma romo juko cwinywa saa ma wabenwang’ara ku peko. Yehova ubetego cwinywa i giragora nia gin moko mbe ma ‘bicere ku maruwa,’ kadok peko ma dit rukani de. (Rum. 8:38, 39) Ebetego cwinywa bende nia eni “ceng’ni [ku] dhanu ceke m’ulwong’e” nikadhu kud i rwo. (Zab. 145:18) Tek wajengara i wiye, wabiciro kwond peko ceke, man wabibedo kud anyong’a kadok saa ma wabesendara. (1 Kor. 10:13; Yak. 1:2, 12) Lembe pa Mungu ubepoyo wiwa nia peko ma tin wanwang’ara ko bibedo nja ngo, man etie gin moko ngo ka jupore ku mugisa mwa ma rondo ku rondo. (2 Kor. 4:16-18) Yehova umiyo iwa genogen ma nging’ nging’ m’ebikabu ko ulag lembe ceke m’unyayu peko i kumwa, niwacu, ebinyotho Sitani Wonabali ku juceke ma gibekwanyu kit timo pare ma reco. (Zab. 37:10) Nyo idaru maku ku wii giragora moko mi Biblia ma jukocwinyjo, ma romo konyi niciro peko mi nindo m’ubino?
12. Yehova ubekwayu watim ang’o kara wanwang’ kony lee i Biblia Lembe pare?
12 Yehova ubekwayuwa nia wakoy saa ma waponj ko Biblia thiri thiri man wanyam i lembe iwi gin ma wabesomo. Tek wabetiyo ku gin ma wabeponjo, yiyoyic mwa doko tek man kindwa bedo ceng’ini ku Wegwa m’i polo. Eno ketho wabedo ku tego mi ciro peko. Yehova miyo bende tipo pare ma leng’ ni ju ma gijengiri iwi Lembe pare. Tipo pare miyo iwa “tego m’usagu ceke” pi niciro peko moko ci.—2 Kor. 4:7-10.
13. Cam mi tipo ma “jamiru mandha man ma riek” ubemiyo ubekonyowa nenedi niciro peko mwa?
13 Ku kony pa Yehova, “jamiru mandha man ma riek” ubewodho thiwiwec ma tung’ tung’, video, man mizik ma romo konyowa nitielo yiyoyic mwa man nibedo nger i thenge mi tipo. (Mat. 24:45) Ukwayu watii ma ber ku jamtic ceke ma wabenwang’u tap i saane. Nyamegwa moko ma kwo i États-Unis udwoko foyofoc i nindo ma ceng’ini eni pi cam mi tipo maenogi ceke. Ewacu kumae: “I kind oro 40 m’atimo ni Yehova, anwang’ara kud amulaic ma tung’ tung’ dupa m’uwotho dwogo kendo kendo.” Enwang’ere ku peko dupa: Jaring mutukari moko m’umer ugudo kwaru mire utho, jurunyodo pare ginwang’iri ku twoyo ma pek m’unegogi, man en de wang’ ario junwang’u nia etie ku twoyo mi kanser. Ang’o m’ukonye niciro peko pare? Ekoro kumae: “Yehova udieng’ pira saa ceke. Cam mi tipo m’ebemiyo nikadhu kud i bang’ jamiru mandha man ma riek ukonya niciro. Uketho an de awacu calu Yob kumae: ‘Abicoro bedocu para cen ungo kud i kuma maram abitho ko.’”—Yob 27:5.
Wacopo konyo jumange nenedi i cokiri? (Nen udukuwec mir 14)
14. Yehova betiyo nenedi kud umego ku nyimego pi nikonyowa i saa mi peko? (1 Juthesaloniki 4:9)
14 Yehova uponjo dhanu pare nia gimariri man gijuk cwinygi i kindgi i saa mir ang’abacwiny. (2 Kor. 1:3, 4; som 1 Juthesaloniki 4:9.) Calu Elihu, umego ku nyimego mwa gitie kud ava mi konyowa kara wagwok bedoleng’ mwa i saa mi peko. (Tic. 14:22) Ku lapor, cokiri pa nyamego Diane utielo cwiny Diane; ekonye nicungo ma tek i thenge mi tipo kinde ma won ot pare ubino sendere ku remo ma pek. Diane uwacu kumae: “Lembene ubino tek. Re waneno tego man kony pa Yehova i dwi ma wabino i iye ku peko maeno. Cokiri mwa utimo lembe dupa pi nikonyowa. Umego ku nyimego gibed giliewowa, gilwong’owa ku simu, man gigwakuwa; lembuno ukonyowa niciro. Calu m’ang’eyo ringo ngo mutukari, gibed gikonya bende nicidho i coko man i tic mi lembanyong’a kan ubekwayere.” Etie mugisa ma dit mandha nibedo kud umego ku nyimego ma kumeno i cokiri!
WABEDWOKO FOYOFOC NI YEHOVA PI MER M’EBENYUTHO PI NIGWOKOWA
15. Pirang’o cwinywa tek nia wacopo ciro peko ma wanwang’ara ko?
15 Wan ceke wabinwang’ara kokoro ku kit peko moko. Ento calu ma waneno, wabinyego ngo ku pekonegi kendwa. Wang’ Yehova n’i wiwa saa ceke kum etie Wego ma jamer. Eni kudwa, etie ayika niwinjo kwac mwa man ebemito ekonyowa. (Isa. 43:2) Cwinywa tek nia wacopo ciro peko ma wanwang’ara ko pilembe emiyo piny ceke ma watie ku yenyne pi niciro. Emiyo iwa giramiya dupa: Rwo, Biblia, cam mi tipo man umego ku nyimego pi nikonyowa tap i saane.
16. Wacopo timo ang’o kara wabed asu i the gwok pa Yehova?
16 Watie ku foyofoc lee pilembe wang’ Wegwa m’i polo n’i wiwa! “Anyong’a binego adundewa ni kume.” (Zab. 33:21) Wabinyutho foyofoc ni Yehova pi mer m’ebenyutho pi nigwokowa nwang’u wabetiyo cuu ku piny m’emiyo pi nikonyowa. Bende, ukwayu watim tego wabed asu i the gwok pa Mungu. I yo mange wacopo wacu nia, wang’ Yehova bibedo i wiwa rondo ku rondo tek wabemedara nitimo tego niwore, man wabetimo gin m’atira i wang’e!—1 Pet. 3:12.
WER 30 Vwa, Munguna, man Jarimba
a Watie ku yeny mi kony pa Yehova pi niciro peko ma wabenwang’ara ko tin. Thiwiwec maeni bitego cwinywa nia Yehova ubedieng’ pi dhanu pare. Ebeneno peko ma ng’atuman m’i kindwa ubenwang’ere ko, man ebemiyo iwa gin ma watie ku yenyne pi nicirogi.
b Juloko nying’ moko.