THIWIWEC MI 30
WER 36 Wagwoku adundewa
Ponji ma pigi tek ma wacopo nwang’u i lapor mi jubim mir Israel
“Wubing’io [tung’ tung’ m’utie i] kind weg bedopwe ku judubo, man ju m’utimo ni Mungu ku ju m’utimo ire ngo.”—MAL. 3:18.
I ADUNDO
Wabiponjo kite ma Yehova ubed uneno ko jubim mir Israel. Eno bikonyowa ninyang’ i gin m’ebekwayu i bang’ jutic pare mi rundi ma tin.
1-2. Biblia unyutho lembang’o iwi jubim moko mir Israel?
BIBLIA uweco pi jumaco ma kadhu 40 ma gibino jubim mir Israel.a Kpawa m’ekoro i wigi unyutho thwolo thwolo lembe ma jumoko m’i kindgi gitimo. Ku lapor, ekoro nia jubim ma beco de saa moko gibed gitimo lembe ma reco. Wakewec iwi Daudi m’ubino ubimo ma ber. Yehova uyero pire kumae: “Jatic para Daudi . . . ulubo toka kud adundene ceke, [man] ebed etimo kwa gin m’atira i wang’a.” (1 Ub. 14:8) Ento Daudi ugam utimo bende lemsasa mi tarwang’ ku dhaku pa ng’atu mange, man epangu lembe wek kara juneg won ot pa dhakune i lwiny.—2 Sam. 11:4, 14, 15.
2 Biblia ukoro bende pi jubim ma reco ma saa moko gibed gitimo lembe ma beco. Wakewec iwi Rehoboam. I wang’ Yehova, “etimo lembe ma rac.” (2 Kei. 12:14) Ento saa moko eworo dwand Mungu; ecidh ekiedo ngo i dhu suru apar mir Isarel kinde ma gijai i kum bimobim pare. Egiero bende adhura ma tek i Yuda pi nigwoko dhanu pa Mungu.—1 Ub. 12:21-24; 2 Kei. 11:5-12.
3. Wacopo penjara ku penji ma kani ma pire tek, man wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?
3 Penji moko ma pire tek ni e: Calu ma jubim mir Israel gibed gitimo gin ma ber ku gin ma rac de, Yehova ubed ung’iyo jubim ma beco nikum ang’o? Dwokowang’ penji maeno bikonyowa ninyang’ i gin ma Yehova ubekwayu i bang’wa. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lembe adek ma copere ebed ejengere i wigi kinde m’ebeng’iyo i lembe mi jubim mir Israel. Lembene gini e: pidoic mir adundegi, lokocwiny migi man ayi ma gimoko ko i kum thier mandha.
GITIMO NI YEHOVA KUD ADUNDE MA ZOO
4. Tung’ tung’ acel ma kani m’ubino i kind jubim ma beco ku ma reco?
4 Jubim ma ginyayu anyong’a i Yehova gibed gitimo ire kud adundeb ma zoo. Yehocafath m’ubino ubimo ma ber “usayu kaka Yehova kud adundene ceke.” (2 Kei. 22:9) Kpawa mi Biblia ukoro pi Yosiya kumae: “Yor i wang’e jabim moko ubino mbe ma calu en m’ulokere i bang’ Yehova kud adundene ceke.” (2 Ub. 23:25) Ka dong’ Suleman m’udog utimo gin ma rac i dong’ kwo pare ke? Biblia uyero nia “adundene ubino ngo zoo i bang’ Yehova Mungu.” (1 Ub. 11:4) Pir Abiyam m’ubimo mange m’utimo gin ma rac de Biblia uyero nia “adundene ubino ngo zoo i bang’ Yehova Mungu.”—1 Ub. 15:3.
5. Nitimo ni Yehova kud adunde ma zoo thelembene tie ang’o?
5 Nitimo ni Yehova kud adunde ma zoo thelembene tie ang’o? Ng’atu m’ubetimo ni Yehova kud adunde ma zoo timo ngo ire kende kende pilembe etie cik. Ento etimo ire nikum mer man woro ma thuc. M’umedo maeno, emedere nimaru man niworo Yehova i nindo ceke mi kwo pare.
6. Ukwayu watim ang’o kara wamedara nitimo ni Yehova kud adunde ma zoo? (Lembrieko 4:23; Matayo 5:29, 30)
6 Ukwayu watim ang’o pi nilubo lapor mi jubim ma beco man kara wamedara nitimo ni Yehova kud adunde ma zoo? Ukwayu wabed waur lembe ma copo bedo kud atelatela ma reco i wiwa. Ku lapor, galuwang’ ma cuu ngo, jurimo ma reco man pidoic mi maru jukupiny romo ketho adundewa pokere. Tek wanyang’ nia gin moko ubeyenyo kwiyo mer ma wamaru ko Yehova, ukwayu watim lembe moko ndhu ndhu pi nikabe cen.—Som Lembrieko 4:23; Matayo 5:29, 30.
7. Pirang’o pire tie tek niuro atelatela ma reco?
7 Wacikara ngo niweko adundewa upokere. Tek wabedo ngo ku wang’wa, waromo caku wondara giwa ma wabeparu ko nia calu ma wabemiyara lee i timo lembe mi thenge mi tipo, wambe ku yeny mi uro atelatela ma reco. Kepar nia ceng’ uberieny ma tek. Kara kumi ubed ng’ic ma ber, inwang’u nia kwayu imadh pii lee. Nyo pii maeno copo konyi andha kan ilund iai icidh ibedo de i die ceng’ ma hei hei kakare nibedo i the tipo? M’umbe jiji, lietho m’ubetimi man rieu pii m’ubenegi copo medere ameda. Lapor maeno ubemiyo iwa ponji ma kani? Ukwayu ngo wajik kende kende nitimo lembe ma dwoko winjiri mwa ku Yehova udok tek. Ento wacikara bende nigwokara i kum gin ceke ma romo kwiyo mer ma wamaru ko Yehova.—Efe. 2:2.
GILOKO CWINYGI I NG’EY MA GIDUBO
8-9. Ubimo Daudi gikud ubimo Hezekia gijolo juk nenedi? (Nen m’i ng’eye.)
8 Calu ma waneno i udukuwec mi kwong’o, ubimo Daudi ugam utimo dubo ma pek. Ento kinde ma jabila Nathan ucidh ujuke pi dubo pare, eloko cwinye ku jwigiri. (2 Sam. 12:13) Daudi uloko ngo cwinye kende kende pi niketho Nathan upar nia can ubenege i kum kosa pare kunoke pi niuro matira. Wec pare ma nwang’ere i Zaburi mi 51 ubenyutho nia egam eloko cwinye i andha.—Zab. 51:3, 4, 17, wec m’i wiye.
9 Ubimo Hezekia bende ugam udubo ni Yehova. Biblia ukoro nia “kuhaya umondo i adundene, man eno uketho ng’eicwiny pa Mungu uopo i kume, i kum Yuda man i kum Yeruzalem.” (2 Kei. 32:25) Ang’o m’uketho kuhaya umondo i iye? Saa moko nyo ubino lonyo pare, aloci m’eloyo ko Juasiria kunoke kume m’ukey i ayi mir udu. Copere nia de kuhaya re m’ucwale ninyutho lonyo pare ni dhanu mi Babeli. Eno uketho jabila Isaya ujuke. (2 Ub. 20:12-18) Ento tap calu Daudi, Hezekia bende uloko cwinye ku jwigiri. (2 Kei. 32:26) Tokcenne kinde ma Yehova ung’iyo i lembe pare, enene ni ubimo ma won bedopwe “[m’umedere] nitimo lembe m’atira.”—2 Ub. 18:3.
Ubimo Daudi gikud ubimo Hezekia ceke giloko cwinygi ku jwigiri i ng’ey ma ginwang’u juk pi dubo migi (Nen udukuwec mir 8-9)
10. Ubimo Amazia ujolo juk nenedi?
10 Ubimo Amazia mi Yuda lundo utimo lembe m’atira “ento kud adunde ma zoo ngo.” (2 Kei. 25:2) Lembang’o m’etimo ma rac? I ng’ey ma Yehova ukonye eloyo Juedom, edok ecaku woro mungu migi.c I ng’eye kinde ma jabila pa Yehova ucidho nijuke, erieme ku nwang’cwiny.—2 Kei. 25:14-16.
11. Nimakere ku 2 Jukorintho 7:9, 11, wacikara nitimo ang’o kara Yehova uwek dubo mwa? (Nen bende cal.)
11 Lapor maeno ceke ubemiyo iwa ponji ma kani? Ukwayu walok cwinywa kud i kum dubo mwa man waii ku kero mwa ceke wek kara kud wapodh i igi kendo. Tek judong cokiri gimiyo iwa juk moko, kadok iwi lembe ma kabang’e mbe, mito ngo wapar nia dong’ Yehova ku judong cokiri gidaru kunowa. Jubim ma beco mir Israel ngi de jubed jumiyo igi juk. (Ebr. 12:6) Kinde ma wanwang’u twiny moko, ukwayu (1) wajole ku jwigiri, (2) watim alokaloka m’ukwayere, man (3) wamedara nitimo ni Yehova kud adundewa ceke. Tek waloko cwinywa kud i kum dubo mwa, Yehova biweko iwa.—Som 2 Jukorintho 7:9, 11.
Kinde ma wanwang’u twiny moko, ukwayu (1) wajole ku jwigiri, (2) watim alokaloka m’ukwayere, man (3) wamedara nitimo ni Yehova kud adundewa ceke (Nen udukuwec mir 11)f
GIMOKO I KUM THIER MANDHA
12. Ang’o dhe m’ubed uketho tung’ tung’ i kind jubim ma beco ku ma reco?
12 Jubim ma Yehova ubed uneno ni weg bedopwe gibed gimoko i kum thier mandha, man gibed gikwayu dhanu migi de utim kumeno. I andha, calu ma waneno, gin de gibino ku ng’ico migi. Ento gibed gitimo thier ni Yehova kende man gibed gitimo kero ma lee pi nikabu thier mir ayi gin m’acwiya kud i ng’om migi.d
13. Pirang’o Yehova upoko lembe p’ubimo Ahab nia ebino jatimrac?
13 Pirang’o Yehova upoko lembe mi jubim moko nia gibino jutimrac? Utie ngo nia gibed gitimo kwa lembe ma rac. Ku lapor, kinde m’Ahab m’ubino ubimo ma rac uwinjo nia en re m’eketho junego Naboth, ejwigere man can unege i kadhiri moko. (1 Ub. 21:27-29) Egiero bende adhura dupa man eloyo judegi mi Juisrael. (1 Ub. 20:21, 29; 22:39) Ento pire ugam uyik lee nikum thier mi vupo ma dhaku pare uketho emewo. Pi lembe maeno re eloko ngo cwinye zoo de.—1 Ub. 21:25, 26.
14. (a) Pirang’o Yehova uneno ubimo Rehoboam ni jatimrac? (b) Jubim ma reco ma dupa gibed gikoso ngo nitimo lembang’o?
14 Wakewec iwi Rehoboam m’ubimo mange m’utimo lembe ma reco. Calu ma waneno i wang’e, etimo lembe ma beco dupa i saa mi bimobim pare. Ento kinde ma bimobim pare ucungo ma tek, eweko Cik pa Yehova man ecaku timo thier mi vupo. (2 Kei. 12:1) I ng’eye, ecaku jebo thier ajeba: saa moko etimo ni Yehova, saa mukende ke etimo ni mungu m’araga. (1 Ub. 14:21-24) Rehoboam gikud Ahab kendgi ngo re ma gibino jubim m’uweko thier mandha. I andha, jubim ma reco ma dupa gidiko cing’gi i kum thier mi vupo ku yore moko kokoro. Ubenen kamaleng’ nia i wang’ Yehova, nidikiri i thier mandha ubino lembe ma pire tek lee m’ubed unyutho ka nyo ng’atini tie ubimo ma ber kunoke ma rac.
15. Pirang’o i wang’ Yehova pire tie tek lee nimoko i kum thier mandha?
15 Pirang’o thier mandha ubino lembe ma pire tek lee i wang’ Yehova? Pi thelembe dupa. Mi kwong’o, jubim gibino ku rwom mi telo wi dhanu pa Mungu i thier mandha. Bende, thier mi vupo ubed utero dhanu kwa i dubo mange ma dongo. (Hos. 4:1, 2) M’umedo maeno, jubim ku lwak dhanu migi ceke gibino dhanu m’uthieriri ni Yehova. Eno re m’uketho Biblia beporo timo thier mi vupo ku timo gier. (Yer. 3:8, 9) Ng’atu m’utimo gier dubo i ayi ma segi i kum jadhoge mi gamiri. Kumeno bende, ng’atu m’uthiero kwo pare ni Yehova dubo athothi man i ayi ma segi i kum Mungu kan emondo i thier mi vupo.e—Poy. 4:23, 24.
16. Ang’o dhe ma nyutho tung’ tung’ i kind weg bedopwe ku jutimrac i wang’ Yehova?
16 Lembe maeno ubemiyo iwa ponji ma kani? M’umbe jiji, wacikara nikeco ku cwinywa zoo niuro thier mi vupo. Ento wacikara bende nimoko i kum thier mandha man nimiyara zoo i iye. Jabila Malaki unyutho kamaleng’ gin ma nyutho tung’ tung’ m’utie i kind ng’atu ma ber ku ng’atu ma rac i wang’ Yehova. Ekiewo kumae: “Wubilund dwogo man wubing’io kind weg bedopwe ku judubo, man ju m’utimo ni Mungu ku ju m’utimo ire ngo.” (Mal. 3:18) Pieno, wacikara ngo niweko gin moko ci utur cwinywa cil ma wawek ko nitimo ni Mungu, dok ebed ng’ico mwa kunoke kosa ma watimo. I andha, jigo nitimo ni Yehova utie dubo ma pek lee mandha.
17. Pirang’o ukwayu wabed ku wang’wa kinde ma wabeng’iyo jadhogwa mi gamiri?
17 Tek itie jamusuma m’ibemito igemiri, nyo ibenyang’ i kite ma wec ma Malaki uyero iwi timo ni Mungu umulo ko kum ng’iyoyic peri? Ng’atini romo bedo ku kurayung moko ma beco. Ento kan etimo ngo ni Mungu mandha, nyo pi kawoni etie won bedopwe i wang’ Yehova? (2 Kor. 6:14) Tek edoko jadhogi mi gamiri, nyo ebibedo kud atelatela ma cuu i wii i thenge mi tipo? Kepar nyanok: Copere nia mon mi thek mange m’ubimo Suleman ugamu gibino ku kurayung moko ma beco. Ento gibino ngo jutic pa Yehova, man nok nok giloko adundene i bang’ thier mi vupo.—1 Ub. 11:1, 4.
18. Ukwayu junyodo giponj awiya migi ku lembang’o?
18 Junyodo, wucopo tiyo ku kpawa ma Biblia ukoro iwi jubim pi nipidho ava mi timo ni Yehova i awiya mwu. Wukonygi ginyang’ nia Yehova ubed uneno ng’atini ni ubimo ma ber kunoke ma rac nimakere ku kite m’emoko ko kunoke ngo i kum thier mandha. Wuponj awiya mwu ku wec kende ngo, ento wubed bende ni lapor ma ber igi. E kumeno, gibinyang’ nia lembe mi tipo ma calu ponjo Biblia, cidho i coko man dikiri i tic mi lembanyong’a ucikere nimaku kabedo ma kwong’a i kwo migi. (Mat. 6:33) Kan ungo, awiya mwu gibiparu nia gitie Jumulembe pa Yehova pilembe eno tie “dini mi juruot pagi.” Lembuno romo cwalugi niketho ngo thier mandha i kabedo ma kwong’a i kwo migi kunoke giromo weke aweka zoo de.
19. Genogen ma kani m’utie pi ju ceke ma giweko timo ni Yehova? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Icopo dwogo i bang’ Yehova!”)
19 Nyo dong’ genogen acel de mbe ni ng’atu m’uweko timo ni Yehova? Ungo. Ecopo loko cwinye man ecaku timo thier mandha kendo. Pi nitimo kumeno, romo kwayu ejwigere man ejol kony mi judong cokiri. (Yak. 5:14) Ento nidoko jarimb Yehova kendo usagu kero ceke m’eromo timo!
20. Tek walubo lapor mi jubim ma beco, Yehova binenowa nenedi?
20 Watuc ninwang’u ponji ma kani i lapor mi jubim mir Israel? Wan de wacopo bedo calu jubim ma weg bedopwe tek wabemedara nitimo ni Yehova kud adunde ma zoo. Ukwayu wabed wanwang’ ponji i kosa mwa, walok cwinywa man watim alokaloka m’ukwayere. Kud wawil bende nia pire tie tek lee nimoko i kum timo thier ni Mungu mandha ma en’acel kende. Tek imoko kikiki i kum Yehova, ebineni ni ng’atu m’ubetimo lembe m’atira i wang’e.
WER 45 Nyamu i lembe mir adundena
a I thiwiwec maeni, wec ma nia “jubim mir Israel” ubenyutho jubim ceke ma gibimo iwi dhanu pa Yehova; dok ebed ju ma gibimo iwi ker mi suru ario mi Yuda, iwi ker mi suru apar mir Israel, kunoke ju ma gibimo iwi suru 12 ceke.
b KORO I WEC: Wang’ ma pol Biblia tiyo ku wec ma nia “adunde” pi ninyutho ng’atu ma yor i iwa. Eno uketho i iye ava, paru, pidoic, nen, copo ku lembakeca mwa, man gin ma cwaluwa nitimo lembe moko.
c Ubenen nia jubim mi thek mange gibino ku ng’iyo mi woro mungu mi thek ma giloyo.
d Ubimo Asa utimo dubo ma dongo dupa. (2 Kei. 16:7, 10) Re asu Biblia uweco pire ber. Kadok nwang’u ku kwong’a ekwero juk de, re copere nia edog eloko cwinye. I zoo, lembe ma beco m’egam etimo usagu ma reco. Lembe ma pire tek lee utie nia Asa utimo thier ni Yehova kende, man eii ku kero pare zoo pi nikabu thier mir ayi gin m’acwiya cen kud i the bimobim pare.—1 Ub. 15:11-13; 2 Kei. 14:2-5.
f KORO I CAL: Jadit cokiri moko m’aradu ubemiyo juk ni umego moko iwi ng’iyo pare mi madhu kong’o. Umegone ujolo jukne ku jwigiri, etimo alokaloka m’ukwayere, man emedere nitimo ni Yehova ku gwoko bedoleng’.