THIWIWEC MIR 11
WER 57 Warwei ni dhanu mi kwonde zoo
Lub lapor mir amora pa Yesu i tic mi lembanyong’a
“Rwoth . . . uorogi ario ario i wang’e, i adhura ceke man i kaka ma nwang’u en gire de ebecidho i iye.”—LUKA 10:1.
I ADUNDO
Wabineno ayi ang’wen ma wacopo lubo ko lapor mir amora pa Yesu i tic mi rweyo lembanyong’a.
1. Kite moko acel ma kani m’uketho dhanu pa Yehova gikoc ku ng’om maeni?
ACEL m’i kind piny m’uketho jutic pa Yehova gikoc ku jumange ma giyero nia gitie Jukristu utie amoraa migi i tic mi rweyo lembanyong’a. (Tito 2:14) Ento saa moko eromo bedo iri tek nitimo tije kud amora. Copere nyo ibewinjiri calu jadit cokiri moko ma timo tic ma tek m’uyero kumae: “Saa moko abedo mbe kud ava mi rweyo lembanyong’a.”
2. Ang’o ma copo ketho saa moko ebedo tek nigwoko amora mwa i tic mi lembanyong’a?
2 Waromo maru nidikara i kit tic mange mi dilo pa Yehova nisagu nirweyo lembanyong’a. Pirang’o? Pilembe kinde ma wabegiero udi ma dilo mwa tiyo ko kunoke wabeyiko kumgi, kinde ma wabediko cingwa i kum tic mi miyo kony i saa mi peko ma wok rek kunoke kinde ma wabetielo cwiny umego ku nyimego, waneno adwogi mi tic mwa ndhu ndhu. Ka wabetimo tic moko kud umego ku nyimego mwa, watime i kwiyocwiny man i mer, ma wang’eyo nia jubeneno kero ma wabetimo. Ento copere nia wadaru rweyo i therithwar moko pi oro ma dupa, re adwogi mandha mbe. Jumoko ke giromo kwero rwonglembe mwa akwera zoo. Wang’eyo bende nia calu m’ajiki udhingo ceng’ini magwei, wacopo nwang’ara i wang’ jai ma lee nisagu. (Mat. 10:22) Dong’ ang’o ma copo konyowa nigwoko kunoke nimedo amora mwa i tic mi lembanyong’a?
3. Lapor ma nwang’ere i Luka 13:6-9 ubeponjowa ku lembang’o iwi amora pa Yesu?
3 Lapor pa Yesu copo ponjowa kud ayi mi bedo weg amora i tic mwa mi lembanyong’a. Saa m’ebetimo tic pare iwi ng’om, eweko ngo amora pare ukwii. Ento ku nindo m’ubemedere, emedo tic de ameda. (Som Luka 13:6-9.) Calu jayik kum yend ulam m’uting’o oro adek pi niyiko kum ulam pare m’ucego ngo nyinge acel de, Yesu urweyo lembanyong’a pi oro ma romo adek ni Juyahudi ento dupa m’i kindgi giwinje ngo. Re tap calu ma cwiny jayik kum yend ulam utur ungo i kum yend ulam, cwiny Yesu de utur ungo i kum dhanu man ejwigo ngo tic pare. Kakare nitimo kumeno, emedo kero pi nimulo adundegi.
4. Wabiweco iwi lapor pa Yesu i lembe moko ang’wen ma kani?
4 I thiwiwec maeni, wabineno kite ma Yesu unyutho ko amora, asagane i kind dwi abusiel ma tokcen mi tic pare. (Nen nyathi korolembe m’uwacu “Après cela” iwi Luka 10:1.) Ninwang’u ponji i gin m’eponjo man m’etimo bikonyowa nigwoko amora mwa tin. Dong’ wakewecu iwi lapor pare i lembe ang’wen ma e: (1) Eketho wiye i kum timo yeny pa Yehova, (2) eketho wiye i kum lembila mi Biblia, (3) ejengere zoo iwi Yehova pi ninwang’u kony, man (4) emedere nibedo ku nen ma ber ma nia dhanu moko kokoro biwinje.
EKETHO WIYE I KUM TIMO YENY PA YEHOVA
5. Yesu unyutho nenedi nia eketho wiye i kum timo yeny pa Yehova?
5 Yesu urweyo “lembanyong’a mi Ker” kud amora pilembe egam eng’eyo nia eno utie tic ma Mungu umito etim. (Luka 4:43) Eketho tic mi lembanyong’a i kabedo ma kwong’a i kwo pare. Kadok ceng’ini i ajiki mi tic pare de “ewotho kubang’ adhura man kubang’ pacu” m’ebeponjo dhanu. (Luka 13:22) Eponjo bende julub mange kara gin de gidikiri i tije.—Luka 10:1.
6. Winjiri ma kani m’utie i kind tic mi rweyo lembanyong’a ku tic mange mi dilo mwa? (Nen bende cal.)
6 Tin de tic mi rweyo lembanyong’a utie tic ma kwong’a ma Yehova giku Yesu gibemito nia watim. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Winjiri ma ceng’ini mandha utie i kind tije ku tic mange mi dilo pa Yehova. Ku lapor, wagiero udi ma dilo mwa tiyo ko kunoke watimo i Bethel pi nipong’o yeny mi therithwar. I saa mi peko ma wok rek, wakonyo umego ku nyimego mwa ku piny ma gitie ku yenyne wek kara gicak kendo ng’iyo migi mi thenge mi tipo m’uketho i iye bende tic mi rweyo lembanyong’a. Ka wanyang’ nia tic mi rweyo lembanyong’a utie tic ma pire tek lee man ma kwong’a ma Yehova ubemito nia watim, eno bicwaluwa nidikara i iye nja. János ma tie jadit cokiri moko i ng’om mi Hongrie uyero kumae: “Abed apoy nia tic mange mbe i dilo pa Yehova ma copo wilo tic mi rweyo lembanyong’a; etie tic mwa ma kwong’a.”
Tin tic mi rweyo lembanyong’a utie tic ma kwong’a ma Yehova giku Yesu gibemito nia watim (Nen udukuwec mir 6)
7. Pirang’o Yehova ubemito nia wamedara nirweyo? (1 Timoteo 2:3, 4)
7 Wacopo medo amora mwa i tic mi lembanyong’a nwang’u wabeneno dhanu calu Yehova; ebemito nia dhanu ma wendgi lee uwinj lemandha man ujole. (Som 1 Timoteo 2:3, 4.) Eno uketho ebeponjowa kara wabed jubodho i tic maeno ma bodho kwo. Ku lapor, nyathibuku Mar dhanu—Keth gidok julub uweco iwi paru ma copo konyowa nicaku the wec ku dhanu kara i ng’eye gicak ponjo Biblia man gidok julub pa Yesu. Kadok tin dhanu gibewinjowa ngo de, re giromo nwang’u kaka mi winjowa i wang’ ajiki mi masendi ma dit. Gin ma wabeyero igi kawoni re ma nyo bicwalugi niwinjowa i nindo m’ubino. Lembuno ke copo timere kende kende nwang’u wabemedara nirweyo.
EKETHO WIYE I KUM LEMBILA MI BIBLIA
8. Ning’eyo lembila mi Biblia ubedo kud atelatela ma kani iwi kite ma Yesu utiyo ko ku saa pare?
8 Yesu ugam unyang’ i kite ma lembila mi Biblia bipong’o ko. Ku lapor, eng’eyo nia tic pare bitimo oro adek ku nusu kende. (Dan. 9:26, 27) Eng’eyo bende lembila m’uweco iwi saa mi tho pare man iwi kite m’ebitho ko. (Luka 18:31-34) Yesu uweko ng’eyong’ec maeno ubedo kud atelatela iwi kite m’etiyo ko ku saa pare. E kumeno, erweyo kud amora kara etuc nidaru tic ma jumiyo i kore.
9. Ninyang’ i lembila mi Biblia copo konyowa nenedi nirweyo kud amora?
9 Ninyang’ i lembila mi Biblia copo cwaluwa nirweyo kud amora. Wang’eyo nia ng’om maeni udhingo ajikine man nia lembe m’ubetimere kawoni man timo mi dhanu urombo ku gin ma Biblia uewo nia bitimere i kajik ceng’. M’umedo maeno, Biblia uewo nia ubimo ma yor ariwa ma piny kud ubimo ma yor ariwa ma malu gibikiedo i kindgi “i nindo mi kajik.” Wabeneno nia anyego maeno uweco pi Bimobim mi ng’om zoo mir Angleterre kud Amerika m’ubekiedo i dhu Russie karacelo ku ng’om m’udiko cing’gi kude. (Dan. 11:40) Wanyang’ bende nia Bimobim mi ng’om zoo mir Angleterre kud Amerika utie tiend ayi gin m’acwiya ma juweco pire i Daniel 2:43-45. Wayiyo ku cwinywa zoo nia, calu ma lembila ma rom eno unyutho, ceng’ini eni Ker pa Mungu binyotho bimobim ceke mi dhanu. Lembila maeno zoo ubenyutho nia saa udong’ nyanok magwei, man gibecwaluwa nirweyo lembanyong’a ku pidoic mir ular ng’adi.
10. Lembila mi Biblia copo medo amora mwa i ayi mange ma kani?
10 Lembila moko mi Biblia utie bende rwonglembe ma wamaru nirweyo. Carrie ma tie nyamego moko mi République dominicaine ukoro kumae: “Lembang’ola ma beco ma Yehova utimo pi nindo m’ubino cwala niweco iwi lemandha ku jumange.” Emedo kumae: “Kan abeneno lembe ma dhanu gibenyego ko tin, anyang’ nia lembang’olane utie pira kenda ngo, ento pigi bende.” Lembila mi Biblia cwaluwa nimedo i wang’wa kum wang’eyo nia Yehova ubekonyowa i tic mi rweyo lembanyong’a. Nyamego Leila ma kwo i Hongrie uyero kumae: “Isaya 11:6-9 cwala nirweyo lembanyong’a kadok ni dhanu m’ubeyenyo nen nia gibiyiye ngo. Ang’eyo nia ku kony pa Yehova, ng’atu moko ci copo lokere.” Umego moko mi Zambie ma nyinge Christopher ke uyero kumae: “Calu ma Marko 13:10 uewo, lembanyong’a ubemew i ng’om zoo, man anwang’u nia etie ira rwom ma lee nidiko cinga i kum pong’o mi lembila maeno.” Ka in ke lembila ma kani mi Biblia m’ubecweli nimediri nirweyo?
EJENGERE ZOO IWI YEHOVA PI NINWANG’U KONY
11. Pirang’o ugam ukwayu Yesu ujengere zoo iwi Yehova kara emedere nirweyo kud amora? (Luka 12:49, 53)
11 Yesu ujengere zoo iwi Yehova kara ekonye emedere nirweyo kud amora. Kadok nwang’u Yesu ubino jarwey ma jabodho de, re egam eng’eyo nia lembanyong’a mi Ker binyayu teliri man bikelo jai ma kwiny. (Som Luka 12:49, 53.) Lembanyong’a m’erweyo uketho judong dini gisayu yore mi nege wang’ dupa. (Yoh. 8:59; 10:31, 39) Ento Yesu umedere asu nirweyo pilembe eng’eyo nia Yehova ni kude. Nindo moko eyero kumae: “Atie kenda ngo, ento Vwa m’uora ni karacelo kuda. . . . Eweka kenda ngo pilembe saa ceke atimo lembe ma nyayu anyong’a i iye.”—Yoh. 8:16, 29.
12. Yesu ukonyo julub pare nenedi kara gimediri nirweyo saa ma gibenwang’iri i wang’ jai?
12 Yesu upoyo wi julub pare nia gicopo jengiri iwi Yehova pi ninwang’u kony. Etielo cwinygi thiri thiri nia Yehova bikonyogi kadok kinde ma gibenwang’iri ku ragedo. (Mat. 10:18-20; Luka 12:11, 12) Ekwayugi bende nia gibed ku wang’gi. (Mat. 10:16; Luka 10:3) Emiyo igi telowic ma nia kud gidii ng’atu moko ku rwonglembe migi. (Luka 10:10, 11) Man ewacu nia giringi ka jubenyayu ragedo i kumgi. (Mat. 10:23) Kadok nwang’u Yesu ubino won amora man ejengere zoo iwi Yehova de, re ebed eroyere ngo mananu i ariti.—Yoh. 11:53, 54.
13. Pirang’o cwinyi copo bedo tek nia Yehova bikonyi?
13 Tin watie ku yeny mi kony pa Yehova kara wamedara nirweyo kud amora i wang’ jai. (Nyu. 12:17) Ang’o ma copo tego cwinyi nia andha Yehova bikonyi? Wakewecu iwi rwo pa Yesu ma nwang’ere i Yohana thek 17. I rwo maeno ekwayu Yehova ugwok jukwenda pare, man Yehova udwoko wang’ kwacne. Buku mi Tic mi Jukwenda ukoro kite ma Yehova ukonyo ko jukwenda nirweyo kud amora kadok i wang’ jai. Yesu ukwayu bende nia Yehova ugwok ju ceke ma gibiyiyo ponji mi jukwenda. In bende in’i kind dhanu maeno. Poy nia fodi Yehova ubemedere asu nidwoko wang’ rwo pa Yesu eno; ebikonyi tap calu m’egam ekonyo ko jukwenda.—Yoh. 17:11, 15, 20.
14. Wang’eyo nenedi nia ebicopere iwa nimedara nirweyo kud amora? (Nen bende cal.)
14 Kadok nwang’u ebidoko tek magwei nirweyo lembanyong’a kud amora i dhug ajiki mi ng’om maeni de, re wabinwang’u kony ceke ma watie ku yenyne. (Luka 21:12-15) Calu Yesu ku jukwenda pare, waweku dhanu ging’ii gin gigi ka nyo gibiwinjowa kunoke ngo, man kud watelara kugi mananu. Kadok kinde ma jucero tic mwa de umego ku nyimego mwa gimediri asu nirweyo lembanyong’a, pilembe nwang’u gijengiri zoo iwi Yehova ento ungo iwi tego migi gigi. Tap calu ma Yehova umiyo tego ni jutic pare mi rundi ma kwong’a, tin bende emiyo iwa tego wek kara “lembanyong’a urweyere mii mandha” cil m’ebineno nia eromo. (2 Tim. 4:17) Cwinyi bed tek nia kan ijengiri zoo iwi Yehova, ebicopere iri nimediri nirweyo kud amora.
Kadok kinde ma jucero tic mwa de, jurwey ma weg amora ginwang’u ayi mi weco pi yiyoyic migi i amung’ (Nen udukuwec mir 14)b
EMEDERE NIBEDO KU NEN MA BER
15. Ang’o m’ubenyutho nia Yesu ubino ku nen ma ber iwi tic mi lembanyong’a?
15 Yesu umedere nibedo ku nen ma ber iwi tic mi rweyo lembanyong’a. Eno ukonye nirweyo ku yaw yaw ma lee. Ku lapor, i thum mi oro 30 N.N.Y., Yesu uneno nia dhanu dupa gibino ayika nijolo lembanyong’a, pieno eporogi ku cam m’ubogere i podho pir akaya. (Yoh. 4:35) Kago oro acel i ng’eye, eyero ni julub pare kumae: “Cam udaru cek lee i podho m’ukwayu jukay.” (Mat. 9:37, 38) Man i ng’eye ewacu kumae: “Cam udaru cek lee i podho m’ukwayu jukay . . . Wukway won podho uor jutic pi nikayu cam pare.” (Luka 10:2) Yesu umedere nibedo ku tegocwiny nia dhanu moko kokoro bijolo lembanyong’a, man anyong’a ubed unege ka gijole.—Luka 10:21.
16. Lapor ma Yesu umaku ubenyutho nenedi nia ebino ku nen ma ber iwi tic mi lembanyong’a? (Luka 13:18-21) (Nen bende cal.)
16 Yesu uponjo julub pare nia gimediri nibedo ku nen ma ber iwi rwonglembe ma giberweyo, kum eno bikonyogi nigwoko amora migi. Wakenenu lapor moko ario m’emaku. (Som Luka 13:18-21.) Yesu utiyo ku lapor mi nying atingili pi niponjo nia rwonglembe mi Ker bimew i ayi ma wang’u ijo man nia gin moko mbe ma bicero mediri pare. Man etiyo ku lapor pa thobi pi ninyutho nia rwonglembe mi Ker bimew lee mandha man nia ebikelo alokaloka ma bikeyenyo nen ungo ndhu ndhu. E kumeno, ekonyo julub pare ninyang’ nia rwonglembe ma giberweyo bicego nyinge kwa.
Calu Yesu, wamedara nibedo ku nen ma ber ma nia dhanu moko kokoro bijolo lembanyong’a (Nen udukuwec mir 16)
17. Ukwayu wamedara nibedo ku nen ma ber iwi tic mi lembanyong’a pi thelembe moko ma kani?
17 Ka wabeneno tic m’ubetimere tin i wang’ ng’om zoo, eno cwaluwa nimedara nirweyo kud amora. Kubang’ oro, dhanu milioni swa gidikiri kudwa i Poy pi tho pa Yesu man giponjo Biblia. Dhanu elufu dak swa gilimo batizo man gidikiri kudwa i tic mi rweyo lembanyong’a. Wang’eyo ngo nia wend dhanu ma fodi bijolo lembanyong’a ajola udong’ rukani, ento wang’eyo nia Yehova ubecoko dhug udul ma dit ma biboth i masendi ma dit m’ubebino. (Nyu. 7:9, 14) Fodi asu Won podho ubeneno nia cam unuti i podho, pieno wamedara mwa nirweyo.
18. Wabemito nia jumange ginen ang’o i bang’wa?
18 Niai con de jung’iyo julub pa Yesu nikum amora migi i tic mi lembanyong’a. Ku lapor, kinde ma dhanu gineno nia jukwenda gibeweco ku tegocwinygi, “gicaku nyang’ ndhu nia gilar gibedo karacelo ku Yesu.” (Tic. 4:13) Pieno ka dhanu gibenenowa i tic mi lembanyong’a, kwayu ginen nia wan de wabelubo lapor mir amora pa Yesu.
WER 58 Wayeny ju m’umaru kwiyocwiny
a KORO I WEC: I thiwiwec maeni, wec ma nia “amora” ubenyutho yaw yaw man ava ma lee ma Jukristu gitimo ko thier ni Yehova.
b KORO I CAL: Umego moko ubemiyo lembatuca i amung’ ni jalwo moko kaka ma julworo iye essence.