THIWIWEC MIR 12
WER 119 Wacikara nibedo ku yiyoyic
Wamedara niwotho ku yiyoyic
“Wabewotho ku yiyoyic, enre ungo nimakere ku gin ma wang’wa ubeneno.”—2 KOR. 5:7.
I ADUNDO
Wabineno kite ma wacopo medara ko niwotho ku yiyoyic kinde ma wabemaku yub ma pigi tek.
1. Pirang’o Paulo ubino kud anyong’a i kum kite m’etiyo ko ku kwo pare?
SAA MOKO jakwenda Paulo ugam unyang’ nia judhingo nege, ento ebino kud anyong’a lee i kum kite m’etiyo ko ku kwo pare. Kinde m’eneno ng’eye, eyero kumae: “Aringo kwaya nitundo i ajiki man agwoko yiyoyic.” (2 Tim. 4:6-8) Paulo umaku yub mi rieko m’etiyo ko ku kwo pare pi nitimo ni Yehova, man cwinye ubino tek nia anyong’a ubino nego Yehova i kume. Wan bende wabemito wabed wamak yub ma beco man wanyay anyong’a i Mungu. Dong’ wacopo timo kumeno nenedi?
2. Niwotho ku yiyoyic thelembene tie ang’o?
2 Paulo uyero pire gire man pi Jukristu mange ma gigwoko bedoleng’ migi kumae: “Wabewotho ku yiyoyic, enre ungo nimakere ku gin ma wang’wa ubeneno.” (2 Kor. 5:7) Eno emito yero ang’o? I Biblia, saa moko wec ma nia “niwotho” nyutho ayi ma ng’atini ung’iyo nikwo ko. Ng’atu m’ubewotho nimakere ku gin ma wang’e ubeneno maku yub m’ujengere kende kende iwi gin m’ecopo neno, m’ecopo winjo man iwi ayi m’ebewinjere ko. Ng’atu m’ubewotho ku yiyoyic lundo maku yub m’ujengere iwi genogen m’etie ko iwi Yehova Mungu. Timo pare nyutho nia etie ku tegocwiny nia Mungu bimiyo ire sukulia man nia ebinwang’u bero tek etiyo ku juk pa Yehova ma nwang’ere i Lembe pare.—Zab. 119:66; Ebr. 11:6.
3. Wanwang’u bero ma kani ka wabewotho ku yiyoyic? (2 Jukorintho 4:18)
3 Andha re saa moko wan ceke wamaku yub m’ujengere iwi gin ma wabeneno, ma wabewinjo man iwi kite ma wabewinjara ko. Ento m’umbe jiji, wabinwang’ara ku peko tek wajengara iwi lembe maeno kende pi nimaku yub iwi lembe ma pigi tek. Pirang’o? Pilembe gicopo wondowa. Re kadok giwondowa ngo de, tek wabewotho kende kende nimakere ku gin ma wang’wa ubeneno, tokcenne waromo wil ku yeny kunoke ku juk pa Mungu. (Ekl. 11:9; Mat. 24:37-39) Ento tek wabewotho ku yiyoyic, ma jiji mbe wabimaku yub “ma nyayu mutoro i Rwoth.” (Efe. 5:10) Nitiyo ku juk pa Mungu bimiyo iwa kwiyocwiny mir adunde man biketho wabibedo jumutoro mandha. (Zab. 16:8, 9; Isa. 48:17, 18) Man tek wamedara niwotho ku yiyoyic, wabibedo kud anyim ma rondo ku rondo.—Som 2 Jukorintho 4:18.
4. Wacopo ng’eyo nenedi nia wabewotho ku yiyoyic kunoke nimakere ku gin ma wang’wa ubeneno?
4 Wacopo ng’eyo nenedi nia wabewotho ku yiyoyic kunoke nimakere ku gin ma wang’wa ubeneno? Penji ma e copo konyowa: Yub mwa bejengere iwi ang’o? Nyo wamaku yub kende kende nimakere ku gin ma wang’wa ubeneno? Kunoke nyo waweko genogen ma watie ko iwi Yehova man juk pare re m’utel wiwa? Wakenenu ayi ma wacopo medara ko niwotho ku yiyoyic i lembe adek ma pigi tek ma e: kinde ma wabeng’iyo tic, kinde ma wabeng’iyo jadhogwa mi gamiri, man kinde ma wanwang’u telowic m’uai kud i dilo mwa. I lembeneman, wabineno paru m’ukwayu watii i wigi kara wamak yub ma beco.
KINDE MA WABENG’IYO TIC
5. Ukwayu wapar pir ang’o kinde ma wabeng’iyo tic?
5 Wan ceke wabemito wabed ku copo mi pong’o yeny mwa man mi juruot mwa. (Ekl. 7:12; 1 Tim. 5:8) Tic moko sente lee i igi; giromo konyo jaratic nipong’o yeny pare ma kubang’ ceng’ man niketho bende piny moko ang’et pir anyim. Tic mange ke cul nyanok mandha i igi; gicopo konyo jaratic nipong’o kende kende yeny ma pigi tek mi juruot pare. Kinde ma wabeng’iyo ka nyo wabiyiyo tic moko kunoke ngo, etie rac ungo niparu pi sente ma wabinwang’u i iye. Ento ng’atini nyutho nia ebewotho nimakere ku gin ma wang’e ubeneno tekene ebedieng’ kende kende pi sente.
6. Wacopo nyutho nenedi nia wabewotho ku yiyoyic kinde ma wabeng’iyo tic? (Juebrania 13:5)
6 Tek wabewotho ku yiyoyic, wabiparu bende pi matoke ma tic ma wabeng’iyo copo bedo ko iwi winjiri mwa ku Yehova. Pieno mito wapenjara kumae: ‘Nyo ticne biketho adikara i timo ma Yehova udagu?’ (Rie. 6:16-19) ‘Nyo ebicera ku cidho i coko, ku rweyo lembanyong’a kunoke ku ponjo Biblia nja, man nyo ebiketho abed bor ku juruot para pi kare ma lee?’ (Filip. 1:10) Tek dwokowang’ penji maeno utie nia eyo, ecibedo lembe mi rieko niyiyo ngo tije, kadok etie tek ninwang’u tic de. Calu ma wabewotho ku yiyoyic, wamaku yub m’ubenyutho nia watie ku tegocwiny nia Yehova bipong’o yeny mwa.—Mat. 6:33; som Juebrania 13:5.
7-8. Umego Javier unyutho nenedi nia ebewotho ku yiyoyic? (Nen bende cal.)
7 Kenen kite ma Javiera m’utie umego moko mir Amerika ma yo Piny unyang’ ko nia pire tie tek niwotho ku yiyoyic. Ekoro kumae: “Akiewo pi nikwayu jumed rwom para i tic kara acak nwang’u cul m’usagu m’abed anwang’u wang’ ario, man ebino tic m’amaru lee.” Ento Javier ubino kud ava ma lee mi doko jayab yo. Emedo kumae: “Jugam julwong’a pi niciweco ku jadit mi tije. I wang’ nicidho, akwayu Yehova ukonya, man abino ku tegocwiny nia en re m’eng’eyo gin ma ber nisagu pira. Andha abino mito atim mediri i tic para, ento tek tic maeno bicera ku tundo i kum lembakeca para mi thenge mi tipo, nwang’u ambe ku yenyne.”
8 Javier umedo kumae: “Saa m’abeweco ku jadit ticne, enyutho ira nia bibekwayu atim tic nja i ng’ey saa pa tic. E ayero ire ku yoo nia lembuno bilarere ngo ira nikum tic para mi rweyo lembanyong’a.” Javier ukwero tic maeno. Yenga ario i ng’eye, emaku tic pa jayab yo. Man i ng’ey dwi moko, enwang’u tic mange mi saa ma nok. Eyero kumae: “Yehova uwinjo rwo para man emiyo ira tic m’urombo ku program para mi tic pa jayab yo. Atie kud anyong’a lee nia atie ku tic m’ubeweko ira saa lee mi timo ni Yehova man ni umego ku nyimego para.”
Tek jubemito medo rwom peri i tic, ibitimo nenedi? Nyo ibitimo ng’iyong’ic m’ubenyutho nia igeno Yehova? (Nen udukuwec mir 7-8)
9. Lembe ma Trésor ukadhu kud i iye ubemiyo iri ponji ma kani?
9 Dong’ ka wabeneno nia tic mwa ma kawoni uketho wabewotho ngo ku yiyoyic ke? Wakenenu lapor pa Trésor mi ng’om mi République du Congo. Ekoro kumae: “Tic para ma nyen ubino tic ma kacwinya. Cul m’i iye ukadhu m’abed anwang’u i tic m’i wang’e wang’ adek, man jubed juwora lee i iye.” Ento Trésor ubed ukoso coko wang’ ma pol pilembe ebed emedo ku tic i ng’ey saa pa tic. Saa moko jubed judhuro bende mac i kume nia eum wang’ vupo ma kampuni migi ucwayu. Trésor umito ewek tije cen, ento ebino lworo nia ebikoso tic. Ang’o m’ukonye? Eyero kumae: “Habakuk 3:17-19 ukonya ninyang’ nia kadok jamcinga uthum pet de, Yehova bigwoka i ayi moko kokoro. Pieno aweko tije.” Edaru kumae: “Judong tic moko giparu nia ng’atini biyiyo nibayu piny moko ci pi nigwoko tic ma cul lee i iye, dok ebed juruot pare man saa mi timo ni Mungu. Atie kud anyong’a nia agwoko winjiri para ku Yehova man ku juruot para. Oro acel i ng’eye, Yehova ukonya ninwang’u tic ma cuu m’ubekonya nipong’o yeny para man m’ubeweko ira saa mi timo ire. Andha ka waketho Yehova i kabedo ma kwong’a, waromo nwang’ara ku peko pa sente pi kare moko, ento Yehova bigwokowa.” M’umbe jiji, ka wageno juk man lembang’ola pa Yehova, wabimedara niwotho ku yiyoyic man ebimiyo iwa mugisa.
KINDE MA WABENG’IYO JADHOGWA MI GAMIRI
10. Kinde ma wabeng’iyo jadhogwa mi gamiri, ang’o ma copo ketho wawotho nimakere ku gin ma wang’wa ubeneno?
10 Gamiri utie giramiya m’uai i bang’ Yehova, pieno etie lembe ma kakare niparu pire. Kinde ma nyamego ubeng’iyo umego ma copo bedo jadhoge ma cuu mi gamiri, eromo ketho wiye i kum timo p’umegone, leng’o m’i wang’e, rwonge, jamcinge, ayi m’ekonyo ko jupagi, man ayi m’umegone ketho ewinjere ko.b Lembe maeno ceke pigi tie tek. Ento tek nyamegone uneno kende kende lembe maeno, nwang’u ebewotho nimakere ku gin ma wang’e ubeneno.
11. Wacopo wotho ku yiyoyic nenedi kinde ma wabeng’iyo jadhogwa mi gamiri? (1 Jukorintho 7:39)
11 Anyong’a ucikere ninego Yehova lee i kum nyimego kud umego mwa ma gitiyo ku juk pare kinde ma gibeng’iyo jadhoggi mi gamiri. Ku lapor, giwil ungo ku cimowang’ ma nia ukwayu nikadhu “nindo mir ayada” i wang’ nicaku ng’eyiri ku ng’atu moko pi gamiri. (1 Kor. 7:36) Pi ning’iyo jadhoggi mi gamiri, gijengiri iwi kurayung ma Yehova ubekwayu nia nico kunoke dhaku m’atira ubed ko. (Rie. 31:10-13, 26-28; Efe. 5:33; 1 Tim. 5:8) Tek ng’atu moko ma Jamulembe pa Yehova ngo kunoke m’ulimo ngo ubenyutho nia emarugi, gicaku ngo the mer mi gamiri kude. Ento gigamiri “kende kende i Rwoth” nimakere ku juk ma nwang’ere i 1 Jukorintho 7:39. (Som.) Gimediri niwotho ku yiyoyic, ma cwinygi tek nia Yehova copo pong’o yeny migi nisagu ng’atu moko ci mange.—Zab. 55:22.
12. Lapor pa Rosa ubemiyo iri ponji ma kani?
12 Wakenenu lapor pa Rosa ma tie jayab yo moko i Colombie. Tic pare uketho ebed erombo wang’ ma pol ku jal moko ma Jamulembe ngo m’ucaku mare. Ebino telo nen pa Rosa bende. Rosa uyero kumae: “Ebed ekonyo dhanu mi kabedo m’ekwo i iye man ebino ku kura m’atira. Agam amaru kite m’ebed ekwo ko kuda. Ebino tap kit nico m’abesayu, re ebino ngo Jamulembe pa Yehova.” Emedo kumae: “Ebino tek magwei niyero ire nia acopo caku ngo the mer mi gamiri kude. Saa maeca abed awinjara nia atie kenda man abino mito nia jugama, re ecopere ngo ira ninwang’u nico ma Jamulembe pa Yehova.” Ento Rosa uketho ngo wiye kende kende i kum gin ma wang’e ubeneno. Eparu pi matoke ma yub maeno bibedo ko iwi winjiri pare ku Yehova. Pieno ejigo niweco ku jalne man emedere nimiyere zoo i tic pa Yehova. Nyanok i ng’eye, julwong’e i Somo mi jurwey injili mi Ker, man kawoni etie jayab yo ma segi. Rosa uyero kumae: “Yehova upong’o adundena ku mutoro ma lee.” Kadok eromo bedo yot ungo niwotho ku yiyoyic i lembe m’ubetelowa lee de, re Yehova bimiyo iwa mugisa tek waweko etel wiwa.
KINDE MA WANWANG’U TELOWIC MI THEOKRASI
13. Kinde ma wanwang’u telowic mi theokrasi, ang’o ma copo cwaluwa niwotho nimakere ku gin ma wang’wa ubeneno?
13 Wang’ ma pol judong cokiri, juliew mi twodiri, Bethel kunoke Guriri m’utelowic miyo iwa telowic iwi ayi mi timo ni Yehova. Dong’ ka saa moko wanyang’ ungo i thelembe m’uketho jumiyo iwa telowic moko ke? Waromo neno kende kende kite ma lubo telowicne romo bedo tek ko. Waromo caku kadok niketho wiwa zoo i kum ng’ico mir umego m’umiyo iwa telowicne. Ento ka wabetimo kumeno, nwang’u wabewotho nimakere ku gin ma wang’wa ubeneno.
14. Ang’o ma bikonyowa niwotho ku yiyoyic kinde ma wanwang’u telowic? (Juebrania 13:17)
14 Gin ma bikonyowa niwotho ku yiyoyic utie nibedo ku genogen nia Yehova re m’ubetelo wi lembe man nia eng’eyo gin ma ber nisagu piwa. E kumeno, wabiworo telowic m’umbe galu man ku pidoic ma ber. (Som Juebrania 13:17.) Wang’eyo nia woro mwa biketho bedo i acel i cokiri. (Efe. 4:2, 3) Man watie ku genogen nia kadok nwang’u umego ma gibetelo wiwa gikoso bedoleng’ de, Yehova bimiyo iwa mugisa pi woro mwa. (1 Sam. 15:22) E i saa m’ukwayere, ebiyiko lembe ceke m’ukwayu andhandha nia juyiki.—Mik. 7:7.
15-16. Ang’o m’ukonyo umego moko niwotho ku yiyoyic kadok ebino ku jiji iwi telowic m’enwang’u? (Nen bende cal.)
15 Wakenenu lapor moko m’ubenyutho bero ma wanwang’u ka wabewotho ku yiyoyic. Kadok nwang’u juweco dhok mi Espagnol lee i Pérou de, re dhanu ma pol weco dhok mi the dero. Acel m’i kind dhokne utie Quechua. Umego ku nyimego ma weco dhok mi Quechua gisayu dhanu ma weco dhokne i therithwar migi pi oro ma dupa. Ento pi niworo cik pa gavmenti, jutimo alokaloka iwi ayi mi sayu kaka dhanu. (Rum. 13:1) Eno uketho jumoko giparu nia alokalokane binyotho tic mi therithwar migi. Calu m’umego gitiyo kud alokaloka maeno, Yehova umiyo mugisa iwi kero ma gitimo pi ninwang’u kaka dhanu dupa ma weco dhok mi Quechua.
16 Kevin ma tie jadit cokiri i cokiri moko mi dhok mi Quechua, ubino i kind dhanu ma lembe maeno umulo kumgi. Ekoro kumae: “Akeaparu nia, ‘Kawoni ke dong’ wabinwang’u dhanu ma weco Quechua nenedi?’” Kevin utimo ang’o? Emedo kumae: “Apoy i kum Lembrieko 3:5. Man aparu pi Musa. Ugam ukwayu ewodh nyithindho mir Israel kud i Misiri man etel wigi nitundo kaka m’ukeunen ve nia Jumisiri romo wok nyoyogi anyoya i iye. Re asu eworo dwand Yehova, man Yehova umiyo ire mugisa i ayi ma wang’u ijo.” (Ai 14:1, 2, 9-11, 21, 22) Kevin ubino ayika nitimo alokaloka i tic pare mi lembanyong’a. Adwogine ubino ang’o? Emedo kumae: “Iya uwang’ lii nineno kite ma Yehova umiyo ko iwa mugisa. I wang’e wabed wawotho pi saa lee man moko wanwang’u ng’atu acel kunoke dhanu ario kende ma weco dhok mi Quechua. Kawoni wabeketho wiwa zoo i kum therithwar ma dhanu ma weco dhok mi Quechua upong’ lee i iye. E kumeno, waweco ku dhanu dupa, watie bende ku liew man ponji mi Biblia lee. Wend dhanu ma wacokara kugi de umedere.” Andhandha, ka wabewotho ku yiyoyic, Yehova miyo iwa sukulia kwa.
Umego ginwang’u nia dhanu ma dupa ma girombo kugi gituc ninyutho igi kaka ma gicopo nwang’u i iye dhanu ma weco dhok ma gibesayu (Nen udukuwec mir 15-16)
17. Inwang’u ponji ma kani i thiwiwec maeni?
17 Waai waneno ayi ma wacopo medara ko niwotho ku yiyoyic i lembe adek ma pigi tek. Re wacikara nimedara niwotho ku yiyoyic i lembe ceke m’i kwo mwa, calu ve kinde ma wabeng’iyo galuwang’ kunoke ayi ma walang ko wiwa, man kinde ma wabemaku yub iwi kit ponjiri m’ukwayu walubi kunoke iwi ayi mi tungo awiya. Kadok ubekwayu nia wamak yub ma kani de, mito ngo wawek gin ma wang’wa ubeneno kende re m’utel wiwa ento bende winjiri mwa ku Yehova, juk pare man lembang’ola pare ma nia ebigwokowa. Tek watimo kumeno, “wabiwotho [i] nying’ Yehova Mungu mwa rondo ku rondo.”—Mik. 4:5.
WER 156 Ku yiyoyic
a Juloko nying’ moko.
b I udukuwec maeni juweco pi nyamego m’ubesayu won ot. Ento ukwayu umego m’ubesayu dhaku de utii ku juk maeni.