THIWIWEC MI 20
WER 7 Yehova en e tego para
Lokiri i bang’ Yehova pi ninwang’u jukocwiny
“Pak ubed ni . . . Wego m’upong’ ku kisa man Mungu mi jukocwiny ceke.”—2 KOR. 1:3.
I ADUNDO
Wabineno ponji ma wacopo nwang’u i kite ma Yehova ujuko ko cwiny Juyahudi ma gibino i ng’eca i Babeli.
1. Kwo mi Juyahudi ubino nenedi kinde ma gibino i ng’eca?
JUYAHUDI gijai ni Yehova pi oro ma dupa akeca. Pieno, eweko dhanu mi Babeli unyotho ng’om migi man umakugi uterogi i ng’eca i Babeli. Kwo migi ubino nenedi kuca? (2 Kei. 36:15, 16, 20, 21) Andha i Babeli gibino ku bed’agonya i kadhiri moko pi nitimo lembe mi kwo migi ma kubang’ ceng’. (Yer. 29:4-7) Re asu kwo ubino yot ungo igi, man ebino ngo kit kwo ma gimaru. Gibed giwinjiri nenedi? Ng’atu acel m’i kindgi uwacu kumae: “Wagam wabedo i dhu kulo mi Babeli. Wawak kinde ma wabino poy pi Sayuni.” (Zab. 137:1) Andhandha, Juyahudi gibino ku yeny mi jukocwiny. Dong’ giromo nwang’u jukocwinyne kani?
2-3. (a) Yehova utimo ang’o pi Juyahudi ma gibicidho i ng’eca? (b) Wabiweco iwi lembang’o iwi thiwiwec maeni?
2 Yehova tie “Mungu mi jukocwiny ceke.” (2 Kor. 1:3) Emaru ju ma gilokiri i bang’e man etie ayika nijuko cwinygi. Egam eng’eyo nia i kind Juyahudi ma jubitero i ng’eca, jumoko gibijolo twiny man gibidwogo i bang’e. (Isa. 59:20) Pieno oro ma kadhu 100 i wang’ ma jutergi i ng’eca, etelo wi jabila Isaya ku tipo pare pi nikiewo buku ma tin julwong’o buku pa Isaya. Pirang’o eketho Isaya ukiewo bukune? Isaya ukiewo kumae: “Wukwi cwiny, wukwi cwiny dhanu para, Mungu mu wacu.” (Isa. 40:1) I buku maeno, Yehova umiyo jukocwiny ma Juyahudi gibibedo ku nyenyne i Babeli.
3 Tap calu Juyahudi ma gibino i ng’eca, wan de saa moko wabedo ku yeny mi jukocwiny. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi yo adek ma Yehova ujuko ko cwiny Juyahudi: (1) Eng’olo nia ebiweko dubo mi ju m’uloko cwinygi, (2) emiyo igi genogen, man (3) ekonyogi nivoyo lworo migi. Kinde ma wabeng’iyo i lembe maeno, woth neno bero ma wacopo nwang’u i wec mi tielocwiny ma Yehova uyero.
YEHOVA WEKO DUBO MWA
4. Yehova unyutho nenedi nia etie Mungu ma won kisa? (Isaya 55:7)
4 Yehova tie “Wego m’upong’ ku kisa.” (2 Kor. 1:3) Enyutho kite maeno kinde m’eng’olo nia ebiweko ni Juyahudi ma gibibedo i ng’eca tek giloko cwinygi. (Som Isaya 55:7.) Eyero kumae: “Kisa binega i kumi ku mer [ma lokere ngo].” (Isa. 54:8) Ebinyutho kisa nenedi ni Juyahudi? Kadok nwang’u bikwayu ginwang’ matoke mi timo migi de, re Yehova ung’olo nia gibibedo ngo i Babeli pi nja, ento pi kare moko kende. (Isa. 40:2) M’umbe jiji, wec maeno ujuko man utielo lee mandha cwiny Juyahudi ma giloko cwinygi saa ma gin’i ng’eca!
5. Pirang’o tin wacopo bedo ku tegocwiny m’usagu mi Juyahudi ma gibino i ng’eca nia Yehova timo iwa kisa?
5 Ponji ma wacopo nwang’u. Yehova utie ayika niweko ni jutic pare pi magwei. Wacopo bedo ku tegocwiny m’usagu mi Juyahudi ma gibino i Babeli nia Yehova weko iwa. Pirang’o? Pilembe wang’eyo gin m’edaru timo pi niweko dubo mwa. Oro ma romo 700 i ng’ey ma Isaya uewo lembila pare, Yehova uoro Wode m’emaru ubin iwi ng’om pi nimiyo jamgony pi judubo ceke ma giloko cwinygi. Nikum lam maeno re ma Yehova ‘kabu cen,’ niwacu eweyo cen dubo mwa. (Tic. 3:19; Isa. 1:18; Efe. 1:7) Wabetimo ni Mungu ma won kisa ma lee!
6. Wanwang’u bero ma kani ka waketho wiwa i kum kisa pa Yehova? (Nen bende cal.)
6 Wec ma Yehova uyuyo i wiye ma nwang’ere i Isaya 55:7 copo juko cwinywa tek wabedieng’ asu pi dubo mwa ma con ma wadaru yewo man waloko cwinywa i kumgi. Lembuno romo timowa asagane tek fodi asu wabenwang’ara ku peko ma dubo mwane unyayu. Ento tek wadaru tuco dubo mwa man wawilo timo mwa, cwinywa ubed tek nia Yehova udaru weko iwa. Ka Yehova uweko iwa ke, epoy ungo i kum dubo mwa. (Nen lembe m’uyenyo rombo kude i Yeremia 31:34.) Calu ma Yehova medere ngo niparu pi dubo mwa ma con, ukwayu wan de kud wapar pigi. Gin ma pire tek i wang’e utie gin ma wabetimo kawoni, ento ungo kosa ma watimo con. (Eze. 33:14-16) Bende, ceng’ini eni Wegwa m’upong’ ku kisa bikabu peko ceke ma kosa mwa unyayu.
Gin ma pire tek i wang’ Yehova utie ngo kosa ma watimo con, ento gin ma wabetimo kawoni (Nen udukuwec mir 6)
7. Ang’o ma copo cwaluwa nisayu kony tek wabekanu dubo ma pek?
7 Ukwayu watim ang’o tek pidocwiny mwa ubesendowa pilembe wabekanu dubo moko ma pek? Biblia ubekwayuwa nia wacidh wasay kony i bang’ judong cokiri. (Yak. 5:14, 15) Andha eromo bedo yot ungo nicituco dubo mwa. Ento tek waloko cwinywa man wapoy nia Yehova ku dhanu m’eketho pi nikonyowa gibinyutho iwa mer man gibitimo iwa kisa, eno bicwaluwa nicidho i bang’ judong cokiri. Kenen kite ma kisa pa Yehova ujuko ko cwiny umego moko ma nyinge Arthur.a Pidocwiny pare ubed usende lee mandha. Ekoro kumae: “Aneno pornografi pi oro ma romo acel. Ento i ng’ey m’awinjo korolembe moko m’uweco iwi pidocwiny, atuco dubo para ni min ot para man ni judong cokiri. E i ng’eye pidocwiny para ujigo nisenda. Ento cwinya uwotho dieng’ asu pi kosa m’atimo. Judong cokiri gipoyo wiya nia Yehova ukuna ngo man nia etwinyowa pilembe emaruwa. Wec migi mi mer umulo adundena lee man ukonya niyiko paru para.” Tin umego Arthur utie jayab yo man jakony tic i cokiri. Etie lembe mi tielocwiny ma lee ning’eyo nia Yehova timo iwa kisa tek waloko cwinywa!
YEHOVA MIYO IWA GENOGEN
8. (a) Yehova umiyo genogen ma kani ni Juyahudi ma gibino i ng’eca? (b) Nimakere kud Isaya 40:29-31, genogen biketho Juyahudi ma giloko cwinygi gibiwinjiri nenedi?
8 I nen pa dhanu, genogen ubino mbe ni Juyahudi ma gibino i ng’eca. Ugam ung’eyere nia Babeli ma i saa maeca ubino bimobim ma dit mi ng’om zoo, gonyo ngo ju m’emaku ni ng’eca. (Isa. 14:17) Ento Yehova umiyo genogen moko ni dhanu pare. Eng’olo nia ebigonyogi, man nia gin acel de mbe ma bicere. (Isa. 44:26; 55:12) I wang’ Yehova, Babeli ubino calu ng’ili utur. Ka jukudho yamu ke utur duny cen. (Isa. 40:15) Genogen maeno biketho Juyahudi gibiwinjiri nenedi i Babeli? Ebijuko cwinygi. Ento ebimiyo igi bero mange bende. Isaya ukiewo kumae: “Ju m’ukuro Yehova tego ma nyen bidwogo igi.” (Som Isaya 40:29-31.) Andhandha, genogen maeno bimiyo tego i kumgi; e “gibituk ku [vombgi] calu acur.”
9. Ang’o m’ucwalu Juyahudi nigeno lembang’ola pa Yehova?
9 Yehova unyutho thelembe m’ucwalu Juyahudi nigeno lembang’ola pare. Kepar pi lembila ma gigam ging’eyo nia udaru pong’o. Ku lapor, gigam ging’eyo nia Juasiria giloyo ker mi suru apar mir Israel man gitero dhanu m’i iye i ng’eca. (Isa. 8:4) Gineno ku wang’gi kinde ma dhanu mi Babeli gibenyotho Yeruzalem man gibetero dhanu m’i iye i ng’eca. (Isa. 39:5-7) Man gibino nuti kinde ma jubeloyo wang’ ubimo Zedekia man jubetere i Babeli. (Yer. 39:7; Eze. 12:12, 13) Lembe ceke ma Yehova uewo upong’o tap kumeca. (Isa. 42:9; 46:10) M’umbe jiji, lembuno udwoko yiyoyic migi tek nia calu ma Yehova ung’olo nia ebigonyogi, ebipong’o lembene andha!
10. Ang’o ma copo konyowa nigwoko genogen mwa i kajik ceng’ maeni?
10 Ponji ma wacopo nwang’u. Kinde ma wan’i peko, genogen copo juko cwinywa man konyowa ninwang’u tego. Wabekwo i nindo mi can man wacuku nwang’ara bende i wang’ judegi mwa ma weg tego. Ento ukwayu ngo cwinywa utur. Yehova umiyo iwa genogen ma ber mi kwo ma rondo ku rondo. Ebibedo kwo mi kwiyocwiny ku bedomoth mandha. Ukwayu wabed wapar pi genogen maeno. Kan ungo, ebidoko calu podho moko ma leng’ ma wabeneno nyavia via kud i wang’ madhiriza mi kiew m’utur umaku. Wacopo “weyo wang’ kiewne nenedi,” niwacu wacopo gwoko genogen mwa ubed tek nenedi? Ukwayu wabed wapar thiri thiri pi kite ma wabikwo ko ma ber i ng’om ma nyen. Ukwayu wabed wasom thiwiwec, wanen video man wawinj wer ma tung’ tung’ m’uweco iwi genogen mwa. Ukwayu wabed warwo bende i bang’ Yehova pi lembang’ola ma wabekuro pong’o pare kud ava ma lee.
11. Ang’o ma konyo nyamego moko m’utie ku twoyo ma key ungo ninwang’u tego?
11 Wakewec iwi kite ma genogen ujuko ko cwiny nyamego moko ma nyinge Joy man kite m’emiyo ko tego i kume kadok etie ku twoyo ma key ungo. Eyero kumae: “Tek cwinya ung’abere magwei, akoro pidoic mir adundena ni Yehova, m’ang’eyo nia ebenyang’ kuda. Pi nidwoko wang’ rwo para, Yehova umiyo ira ‘tego m’usagu ceke.’” (2 Kor. 4:7) Joy beparu bende nia en’i ng’om ma nyen, ma “ng’atu m’ubedo i ie biwacu ngo kumae, Kuma lith.” (Isa. 33:24) Tek wan de wakonjo adundewa i wang’ Yehova man waketho wiwa i kum genogen mwa, wabinwang’u tego.
12. Thelembe ma kani ma cwaluwa nigeno lembang’ola pa Yehova? (Nen bende cal.)
12 Calu ma Yehova utimo ni Juyahudi, emiyo iwa bende thelembe dupa ma copo cwaluwa nigeno lembang’ola pare. Kepar pi lembila ceke ma tin wabeneno ubepong’o. Ku lapor, wabeneno nia bimobim ma dit mi ng’om zoo mir Angleterre kud Amerika ‘ng’ete moko tek, ng’ete moko ng’ic.’ (Dan. 2:42, 43) Wacuku winjo bende pi “digidi . . . i kabedo ma tung’ tung’,” man waberweyo lembanyong’a ni “thek ceke.” (Mat. 24:7, 14) Lembila maenogi ku mange bende dupa ubetielo yiyoyic mwa i lembang’ola pa Yehova ma juko cwiny ma re fodi upong’o ngo.
Lembila ma wabeneno ubepong’o kawoni ubetego cwinywa nia lembang’ola pa Yehova bipong’o andha (Nen udukuwec mir 12)
YEHOVA KONYOWA NIVOYO LWORO MWA
13. (a) Juyahudi gibinwang’iri ku peko ma kani i saa mi gony migi? (b) Calu ma jukoro i Isaya 41:10-13, Yehova ujuko cwiny Juyahudi nenedi?
13 Kadok nwang’u Yehova ujuko cwiny Juyahudi ma gin’i ng’eca ku genogen ma ber de, re egam eng’eyo nia gibinwang’iri ku peko dupa i saa mi gony migi. Yehova ugam uewo nia kinde ma gibidhingo ajiki mi ng’eca migi, jaramony moko bimaku ng’om m’utieko Babeli man i ng’eye ebiloy ku lwiny iwi Babeli bende. (Isa. 41:2-5) Nyo bikwayu lworo umak Juyahudi? Yehova ular ujuko cwiny dhanu pare bor i wang’e ku wec ma e: “Lworo kud unegi, kum wanuti wakudi; cwinyi kud ung’abre, kum an a Mungu peri.” (Som Isaya 41:10-13.) Kinde m’eyero nia “an a Mungu peri,” eno emito yero ang’o? Ebino poyo ngo wi Juyahudi nia gitim ire thier, kum gigam ging’eyo lembuno cuu dit. Ento ebino poyo wigi nia fodi asu en’i ng’ete migi.—Zab. 118:6.
14. Yehova ukwiyo cwiny Juyahudi i ayi mange ma kani?
14 Pi nikonyo Juyahudi ma gin’i ng’eca nivoyo lworo migi, Yehova upoyo bende wigi i kum tego ku rieko pare m’ajikine mbe. Ekwayu Juyahudi ma gin’i ng’eca ging’ay wang’gi ginen nyikaluku mi kor polo. Ewacu igi nia ecwiyo nyikaluku acwiya kende ngo, ento bende nia eng’eyo gin ceke ku nying’gi. (Isa. 40:25-28) Ka kumeno, nyutho nia eng’eyo jatic pareman ku nyinge ma dhe. Man calu ma Yehova ubino ku copo mi cwiyo nyikaluku, m’umbe jiji etie ku copo mi konyo dhanu pare. Andhandha, Juyahudi ma gibino i ng’eca gibino mbe ku thelembe acel de mi bedo ku lworo.
15. Yehova ukonyo Juyahudi ma gibino i ng’eca nenedi kara gibed ayika pi lembe m’ubino kurogi?
15 Yehova ukonyo bende dhanu pare kara gibed ayika pi lembe m’ubino kurogi. I acaki mi buku pa Isaya, ewacu ni Juyahudi ceke kumae: “Wubin, dhanu para mond i kusika peri, man icik dhugola peri i wii: pond i nindo ma nyagwil, maram ng’ecwiny ukadh ko.” (Isa. 26:20) Copere nia lembila maeno upong’o wang’ ma kwong’a kinde m’Ubimo Kuro umaku Babeli. Jagor kpawa moko ma con ma Jagiriki uyero nia kinde ma Kuro umondo i Babeli, “eng’olo [ni juaskari pare] nia githum dhanu ceke ma gibinwang’u woko.” Kepar pi ndiri m’umaku dhanu mi Babeli! Ento copere nia Juyahudi ma gibino i ng’eca giboth pilembe giworo telowic pa Yehova.
16. Pirang’o ukwayu ngo lembe m’ubekurowa i anyim ung’ab cwinywa nikadhu mukero? (Nen bende cal.)
16 Ponji ma wacopo nwang’u. Kago eni, wabinwang’ara ku masendi ma dit ma fodi jukuneno ngo niai con. Kinde m’ebicaku, wi dhanu ceke bijebere man ndiri bimakugi, dhanu pa Yehova re ngo. Wang’eyo nia Yehova tie Mungu mwa. Wabiting’o wiwa malu, ma wang’eyo nia “ gony [mwa] udhingo ceng’ini.” (Luka 21:28) Kadok kinde ma thek ma bidikiri gibiai i kumwa de wabicungo ma tek pilembe Yehova bioro jumalaika pi nigwokowa man ebimiyo iwa telowic ma bibodho kwo mwa. Ebimiyo telowicne nenedi? Wakuru wabineno i saane. Ento copere nia wabinwang’ugi nikadhu kud i cokiri mwa. I ayi moko, cokiri bibedo “kusika [mwa],” kaka ma wabibedo i iye agwoka. Wacopo yikara nenedi pi lembe ceke m’ubekurowa i anyim? Ukwayu wabed ku winjiri ma ceng’ini mandha kud umego ku nyimego mwa, wabed wawor telowic mi theokrasi m’umbe gul ic man cwinywa ubed tek nia Yehova re m’ubetelo wi dilo ma wan’i iye.—Ebr. 10:24, 25; 13:17.
Yehova utie ku tego man copo mi bodhowa. Tek wabenyamu i lembe maeno, wabibedo mbe ku thelembe mi bedo ku lworo i saa mi masendi ma dit (Nen udukuwec mir 16)b
17. Icopo lokiri nenedi i bang’ Yehova pi ninwang’u jukocwiny?
17 Kadok nwang’u Juyahudi ma gin’i ng’eca ginwang’iri ku peko dupa de, re Yehova umiyo igi jukocwiny ma gibino ku yenyne. Ebitimo kumeno iwa bende. Pieno kadok nwang’u urwo bikelo ang’o de, mediri nilokiri i bang’ Yehova pi ninwang’u jukocwiny. Pi nitimo kumeno, cwinyi bed tek nia ebiweko dubo peri man mediri nigwoko genogen peri ubed tek. Kud iwil nia calu ma Yehova tie Mungu peri, imbe ku thelembe mi bedo ku lworo.
WER 3 Genogen mwa, tegocwiny mwa, man tego mwa
a Juloko nying’ moko.
b KORO I CAL: Nyathin ungu moko mir umego ku nyimego gicokiri karacelo. Cwinygi tek nia Yehova utie ku tego man copo mi gwoko dhanu pare i kaka ceke ma gibekwo i iye iwi ng’om keni.