Mungu tie ku nying’ ma tung’ tung’ ma kani?
Lembe ma Biblia udwoko
Mungu utie ku nying’ acel kende ma dhe. I dhu Juebrania jukiewe kumae: יהוה man juloke i dhu Alur nia “Yehova.”a Nikadhu kud i bang’ jabila pare Isaya, Mungu uyero kumae: “An a Yehova, maeni nyinga.” (Isaya 42:8) I giragora ma con mi Biblia, nying’ maeni nwang’ere ma romo wang’ 7 000; enwang’ere wang’ ma pol nisagu nying’ mange ceke ma julwong’o ko Mungu, kunoke nying’ ng’atu mange.b
Nyo Yehova utie ku nyinge mange de?
Kadok nwang’u Biblia ulwong’o Mungu ku nyinge ma dhe acel kende de, re etiyo bende ku nying’ dupa mi dito kunoke m’unyutho gin m’etimo pi nilwong’e. Pieno, liste m’ulubo e ukwanu nying’ mi dito man nying’ m’unyutho gin m’etimo, bende ekoro ayi ma nying’neman ubenyutho ko kite pa Yehova.
Nying’ mi dito |
Kaka m’enwang’ere i iye |
Thelembene |
---|---|---|
Allah |
(Umbe) |
Wec ma nia “Allah” uai kud i dhu Arab, etie ngo nying’ “Mungu” ma dhe, ento etie nying’ mi dito. Biblia ma juloko i dhu Arab man i dhok mange utiyo ku wec ma nia “Allah” pi nilwong’o “Mungu.” |
Jategokpo |
Etie ku tego ma ng’atu ma cungo i wang’e mbe. Wec mi dhu Juebrania ma nia El Shaddai, ma juloko nia “Mungu ma Jategokpo,” nwang’ere wang’ abiro i Biblia. |
|
Alfa man Omega |
‘Ng’atu ma kwong’a man ma tokcen,’ kunoke ‘acaki man ajiki,’ thelembene tie nia Mungu moko ma Jategokpo ubino mbe i wang’ Yehova man m’uweko en, mange de bibedo mbe. (Isaya 43:10) Alfa utie arufu ma kwong’a mi dhu Jugiriki man omega ke utie arufune ma tokcen. |
|
Ng’atu m’uti mi ceng’ |
Ecaku ngo; elar ebino nuti rundi ma kwanere ngo i wang’ ma ng’atu moko ci kunoke piny moko ci ubed nuti.—Zaburi 90:2. |
|
Jacwic |
En re m’ecwiyo piny ceke. |
|
Wego |
Jamii kwo. |
|
Mungu |
Piny moko ma jurwo ire; Ng’atu ma tek. Wec mi dhu Juebrania ma nia Elohim jutiyo kude pi ninyutho dwong’ man yung ma yawe mbe ma Yehova tie ko. |
|
Mungu mi mungu |
Etie Mungu ma malu ngbir, tung’ ku “mungu ma tijgi mbe” ma jumoko berwo igi.—Isaya 2:8. |
|
Japonji |
Isaya 30:20, 21, BIBLIA ma Lembagora ma Leng’ pa Mungu. |
Emiyo ponji man telowic m’atira pi bero mwa.—Isaya 48:17, 18. |
Mungu ma jamutoro |
Mutoro man anyong’a utie i kind kite pare ma dongo.—Zaburi 104:31. |
|
Jawinj rwo |
En gire re m’ewinjo rwo acel acel ma dhanu ma gitie ku yiyoyic gibekwayu i bang’e. |
|
Anuti kum Anuti |
Edoko gin moko ci m’emito pi nipong’o lembang’ola pare. Bende juloko wec maeni kumae: “Abidoko gin moko ci m’amaru” kunoke “Abidoko gin m’amito adoki.” (The Emphasised Bible, by J. B. Rotherham; Biblia—Lok mi ng’om ma nyen) Lembe maeno ma jukoro konyojo ninyang’ i thelembe mi nying’ Mungu ma dhe, niwacu Yehova ma nwang’ere i versene m’ulubo.—Ai 3:15. |
|
Janyeko |
Eyiyo ngo jutim ire man ni mungu mange. Wec maeni juromo loke bende nia ‘emito jumiyiri zoo pi nitimo ire kende.’ |
|
Ubimo ma rondo ku rondo |
Acaki mi bimobim pare mbe man ajikine de bibedo mbe. |
|
Rwoth |
Won piny kunoke jadit, i dhu Juebrania Adhohn man Adhonim. |
|
Rwoth mir udul |
Etelo wi udul jumalaika ma weg tego kunoke etie “Yehova mir udul.”—Jurumi 9:29 |
|
Ng’atu ma malu ngbir |
En re ma eni malu nisagu zoo. |
|
Ng’atu Maleng’ nisagu zoo |
E leng’ leng’ ma yawe mbe. |
|
Jacwi agulu |
Julwong’e kumeno pi ninyutho nia etie ku dito iwi dhanu man iwi thek, tap calu ma jacwi agulu utie ko iwi ulobo.—Jurumi 9:20, 21. |
|
Jawar |
Nikadhu kud i lam mi jamgony ma Yesu Kristu uthiero, ewaruwa kunoke edog eng’iewowa kendo kud i dubo man tho.—Yohana 3:16. |
|
Cana |
Etie kapondo mandha man bodh ai i bang’e. |
|
Jalar |
Elarujo kud i ariti man nyoth. |
|
Jakwac |
Edieng’ pi ju m’utimo ire. |
|
Ubimo ma malu ngbir |
Etie ku dito m’usagu zoo; i dhu Juebrania Adhonai. |
Nying’ kabedo i Lembagora mi Juebrania
I Biblia, nying’ kabedo moko uketho i iye nying’ Mungu ma dhe, ento eno tie ngo nying’ mange pa Mungu.
Nying’ kaka |
Kaka m’enwang’ere i iye |
Thelembene |
---|---|---|
Yehova-jire |
“Yehova bimiyo.” |
|
Yehova-nisi |
“Yehova tie abera para.” Yehova tie Mungu ma dhanu pare gicopo jengiri i wiye pi gwok man kony.—Ai 17:13-16. |
|
Yehova-calum |
“Yehova en e kwiyocwiny.” |
|
Yehova-cama |
“Yehova ni kuca.” |
Pirang’o ukwayu ning’eyo man nitiyo ku nying’ Mungu?
M’umbe jiji, nying’ Mungu ma dhe ma Yehova pire tie tek lee i iye, pilembe eketho jukiewe wang’ elufu swa i Biblia.—Malaki 1:11.
Yesu ma tie Wod Mungu ubed unyutho wang’ ma pol nia nying’ Mungu pire tie tek. Ku lapor, ekwayu Yehova kumae: “Nyingi bed leng’.”—Matayo 6:9; Yohana 17:6.
Dhanu ceke ma ging’eyo nying’ Mungu man ma gibetiyo ku nying’ne, gibetimo lembe mi kwong’o ma copo konyogi kara githei mer ma ceng’ini ku Yehova. (Zaburi 9:10; Malaki 3:16) Mer maeno ketho Mungu timo igi lembe mae m’eng’olo: “Kum eketho mer pare i kuma, ka kumeno abibodhe. Abidode malu, kum eng’eyo nyinga.”—Zaburi 91:14.
Biblia uwacu nia: ‘Jumoko nuti ma julwong’ogi mungu, dok ebed i polo kunoke iwi ng’om, tap calu ma “mungu m’araga” gi dupa man “rwodhi” bende gi dupa.’ (1 Jukorintho 8:5, 6) Ento enyutho kamaleng’ nia Mungu mandha utie acel kende man nia nyinge tie Yehova.—Zaburi 83:18.
a Jururieko moko ma gi Juebrania gimaru niloko nying’ Mungu nia “Yahweh.”
b Ayi moko mi nying’ Mungu i adundo utie “Yah,” man enwang’ere ma romo wang’ 50 i Biblia, uketho i iye kaka ma jutiyo kude i iye i wec ma nia “Aleluya” ma thelembene tie “Wupak Yah.”—Lembanyutha 19:1