THIWIWEC MIR 3
WER 35 “Wang’ii gin ma pire tek nisagu”
Bed imak yub ma nyayu anyong’a i Yehova
“Lworo Yehova tie acaki mi rieko man ng’eyo Ng’atu ma leng’ nisagu tie nyang’ i lembe.”—RIE. 9:10, NWT.
I ADUNDO
Wabineno ayi mi tiyo ku ng’eyothelembe, nyang’ i lembe man ng’iyo i lembe pi nimaku yub mi rieko.
1. Wan ceke wanwang’ara i wang’ peko ma kani?
BEKWAYERE nia wamak yub kubang’ ceng’. Yub moko maku yot, calu ve maku yub iwi gin ma jubicamu kugweno kunoke iwi saa mi vuto. Ento yub mange ma dongo unuti. Giromo mulo kum yotkum mwa, mutoro mwa, wedi mwa kunoke thier mwa. Wabemito yub mwa umii bero iwa man ni juruot mwa. M’usagu zoo ke wabemito ginyay anyong’a i Yehova.—Rum. 12:1, 2.
2. Ukwayu itim ang’o pi nimaku yub mi rieko?
2 Ibimaku yub mi rieko tek (1) ijoko lembe m’ukwayu ing’ey, (2) inyang’ i paru pa Yehova, man (3) iparu cuu pi yore ma tung’ tung’ mi timo lembe. Wabiweco iwi lembe adek maeno i thiwiwec maeni, man wabineno ayi ma wacopo medo ko copo mwa mi ng’iyo i lembe.—Rie. 2:11.
JOK LEMBE M’UKWAYU ING’EY
3. Kemii lapor moko m’ubenyutho nia ukwayu ijok lembe ma pigi tek i wang’ nimaku yub.
3 Pi nimaku yub ma ber, ku kwong’a mito ijok lembe m’ukwayu ing’ey. Pirang’o pire tie tek nitimo kumeno? Kepar nia jaratwoyo moko ucidho i bang’ munganga pi twoyo moko ma pek m’ubesende. Nyo mungangane bimiyo kit thieth moko m’umbe nikelar ng’iyo i lembe pa jaratwoyone kunoke m’umbe nipenje ku penji? Copere ngo. In de ibimaku yub ma cuu tek ku kwong’a ilar iparu cuu pi lembe ceke m’ugwaku kum yub m’imito maku. Icopo timo kumeno nenedi?
4. Nimakere ku Lembrieko 18:13, icopo nyang’ nenedi nia ing’eyo lembe ceke m’ukwayere? (Nen bende cal.)
4 Wang’ ma pol icopo penjo penji pi ning’eyo lembe m’ukwayere. Kepar nia julwong’i i nambu moko. Nyo ukwayu icidh i iye? Tek ing’eyo ngo cuu ng’atu m’upange kunoke kite m’ebikadhu ko, bikwayu ipenj ng’atune ku penji ma calu ve: “Nambune bikadhu kani man awene? Dhanu bibedo rukani i iye? Ng’a ma bitelo wiye? Jukani ma bicidho i iye? Jupangu nia jubitimo ang’o i iye? Nyo jubimadhu kong’o?” Dwokowang’ penji maenogi bikonyi nimaku yub mi rieko.—Som Lembrieko 18:13.
Penj penji pi nijoko lembe m’ukwayu ing’ey (Nen udukuwec mir 4)a
5. Ukwayu itim ang’o kan idaru ng’eyo lembe m’ukwayere?
5 Tek ing’eyo lembe m’ukwayere, par pi lembe m’imito maku yub i wiye i zoone. Ku lapor, tek iwinjo nia dhanu ma woro ngo cik mir ukungu mi Biblia de bicidho i nambune kunoke nia ng’atuman bimadhu kong’o i kadhiri m’emaru ke? Nyo ibeneno de nia nambu maeno copo doko ni foc ma rac? (1 Pet. 4:3) I ng’ete m’ucelo, tek saa mi nambune ugudere ku saa mi coko mi cokiri peri kunoke mi tic mi lembanyong’a ke? Tek ineno lembene i zoone, ebibedo iri yot nimaku yub ma ber. Re lembe mange de nuti m’ukwayu itim. Kan idaru ng’eyo kite ma in ibeneno ko lembene, Yehova ke ubeparu ang’o i wiye?—Rie. 2:6.
SAY NINYANG’ I PARU PA YEHOVA
6. Nimakere ku Yakobo 1:5, pirang’o mito wakway kony i bang’ Yehova?
6 Kway Yehova ukonyi ninyang’ i paru pare. Eng’olo nia ebimiyo iwa rieko ma bikonyowa ninyang’ ka nyo yub moko nyayu anyong’a i iye kunoke ngo. Emiyo iwa riekone ke “ku berocwinye [man] m’umbe nidhau” i wiwa.—Som Yakobo 1:5.
7. Icopo ponjo nibedo ku paru pa Yehova nenedi iwi lembe moko? Kemii lapor moko.
7 Tek irwo i bang’ Yehova pi ninwang’u telowic pare, keth wii kilili i kum kite m’ebidwoko ko wang’ rwo perine. Kepar nia irwinyo kaka moko. Romo kwayu ipenj ng’atu moko m’i kabedone unyuth iri yo. Re nyo ibicaku woth i wang’ m’edwok wang’ penji peri? Ungo. Ibiwinjo telowic pare kilili. Kumeno bende, i ng’ey m’ikwayu rieko i bang’ Yehova, say ninyang’ i jibu m’emiyo iri. Pieno, ng’ii cik man cik mir ukungu mi Biblia m’umulo kum lembe peri. Ku lapor, tek imito maku yub ka nyo ibicidho kunoke ngo i nambu ma waweco pire malu no, romo kwayu isay lembe ma Biblia uyero iwi foc ma reco, iwi jurimo ma reco man iwi yeny mi ketho bero mi Ker pa Mungu i wang’ lembe ma wamaru.—Mat. 6:33; Rum. 13:13; 1 Kor. 15:33.
8. Icopo timo ang’o tek itie ku yeny mi kony pi ninwang’u lembe m’ibesayu? (Nen bende cal.)
8 Re asu saa moko iromo bedo ku yeny mi kony pi ninwang’u lembe m’ibesayu. Pieno mito ipenj umego kunoke nyamego moko m’uteng’ini. Ento bikwayu bende itim sayusay peri giri. Ibinwang’u paru ma beco dupa i buku Lembagora pi kwo mi Jukristu. Kud iwil nia lembakeca peri utie nimaku yub ma nyayu anyong’a i Yehova.
Say ninyang’ i paru pa Yehova (Nen udukuwec mir 8)b
9. Wacopo ng’eyo nenedi nia yub mwa binyayu anyong’a i Yehova? (Juefeso 5:17)
9 Wacopo ng’eyo nenedi nia yub mwa binyayu anyong’a i Yehova? Ku kwong’a, mito wang’ey Yehova cuu. Biblia uyero nia “ng’eyo Ng’atu ma leng’ nisagu tie nyang’ i lembe.” (Rie. 9:10, NWT) I andha, wanyang’ i lembe cuu nwang’u wang’eyo kite pa Yehova, lembakeca pare, man gin m’emaru ku m’edagu. Pieno penjiri kumae: ‘Nimakere ku lembe m’ang’eyo iwi Yehova e, acopo maku yub ma kani ma binyayu anyong’a i iye?’—Som Juefeso 5:17.
10. Pirang’o pi cik mir ukungu mi Biblia utie tek nisagu lemsuru mi jufwa kunoke mi kabedo ma wakwo i iye?
10 Pi ninyayu anyong’a i Yehova, saa moko wacikara nitimo gin ma foyo ngo i wedi mwa. Ku lapor, pidoic ma ber romo cwalu junyodo moko nidiyo nyaku migi m’udongo nia egom nico ma jamcinge nuti kunoke ma copo kolo keny lee, kadok etie ngo ng’atu mi tipo de. Andha gibemito yeny pa nyaku migi upong’ ma ber i thenge mi kum, re ng’a ma bikonye nidongo i thenge mi tipo? Nen pa Yehova ke utie ang’o iwi lembene? Wang’ penji maeno nwang’ere i Matayo 6:33. I verse maeni, jubekwayu Jukristu nia gimediri “niyenyo ma kwong’a Ker.” Kadok wayungo junyodo mwa man waworo dhanu m’i kabedo ma wakwo i iye de, re gin ma pire tek nisagu zoo i iwa utie ninyayu anyong’a i Yehova.
PAR CUU PI YORE MA TUNG’ TUNG’ MI TIMO LEMBE
11. Kurayung ma kani ma juweco pire i Jufilipi 1:9, 10 ma bikonyi niparu cuu pi yore ma tung’ tung’ mi timo lembe?
11 I ng’ey m’inwang’u cik mir ukungu mi Biblia m’umulo kum yub peri, ukwayu ipar cuu pi yore ma tung’ tung’ mi timo lembene. (Som Jufilipi 1:9, 10) Ng’iyo i lembe bikonyi nineno matoke ma yoreneman romo kelo. Saa moko maku yub copo bedo yot. Re yub ceke ngo ma maku yot. Pieno ng’iyo i lembe bikonyi nimaku yub mi rieko kadok i lembe ma tek.
12-13. Ng’iyo i lembe copo konyi nenedi nimaku yub iwi lembe m’uneno tic?
12 Kepar nia ibesayu tic moko pi nipong’o yeny mi juruot peri. E inwang’u tic ario. Ijoko lembe m’ukwayu ing’ey i wigi, calu ve ayi ticnegi, saa ma gibicamu, saa ma transpor bimaku, ku lembe mange de. Ticne ario zoo uturo ngo cik mi Lembagora. Saa moko nyo imaru tije acel pilembe etie kit tic ma nyeng’i kunoke pilembe cul lee i iye. Re lembe mange de nuti m’ukwayu ipar pigi i wang’ nimaku yub.
13 Ku lapor, nyo ticne acel romo ceri ku cidho i coko moko? Nyo ticne acel bimayu kum saa m’ukwayu itii ko pi nikonyo juruot peri ubed museme, kud anyong’a man ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova? Penji ma kumeno bikonyi niketho wii zoo i kum “lembe ma pigi tek nisagu,” niwacu timo ni Yehova man yeny mi juruot peri, kakare nidieng’ ma kwong’a i kum nwang’u sente lee. E kumeno, ibimaku yub ma Yehova bipoko mugisa i wiye.
14. Ng’iyo i lembe man mer bikonyowa nenedi kara waur niketho jumange gikier?
14 Ng’iyo i lembe ketho waparu bende pi kite ma yub mwa romo mulo ko kum jumange wek kara kud waketh ‘gikier.’ (Filip. 1:10) Pi lembuno tie tek lee kinde ma wabemaku yub iwi lembe ma calu kendi man ruko. Ku lapor, waromo maru kit kendi kunoke ruko moko. Dong’ ka ng’iyong’ic mwane romo kiero jumange m’i cokiri kunoke ma woko ke? Ng’iyo i lembe bikonyowa niworo pidoic migi. Mer ke bicwaluwa niyenyo ma kwong’a bero pa “ng’atu mange” man nikendo kendi ma cuu. (1 Kor. 10:23, 24, 32; 1 Tim. 2:9, 10) E kumeno wabimaku yub m’ubenyutho nia wamaru jumange man nia wabeworogi.
15. Ukwayu itim ang’o i wang’ nicaku tiyo iwi yub moko ma dwong’?
15 Tek ibemaku yub moko ma dwong’, par pi gin m’ukwayere pi nitiyo i wiye. Yesu uponjowa nia mito wabed ‘watim kwan.’ (Luka 14:28) Pieno par pi saa, sente man kero ma bikwayere pi nitiyo iwi yubne. Saa moko romo kwayu iwec ku jupewu pi nineno gin ma ng’atuman m’i kindgi romo timo pi nidiko cinge i kum yubne. Pirang’o pi lembe maeno tie tek? Eromo konyi ninyang’ nia ukwayu itim alokaloka moko i kum yub perine kunoke nyo ukwayu iwile. M’umedo maeno, kan imiyo kaka ma jupewu de gidik ko cing’gi man kan iwinjo paru migi, gibibedo kud ava mi konyi nitiyo iwi yub perine kara erombi.—Rie. 15:22.
MAK YUB MA BIKELO ADWOGI MA BER
16. Ukwayu itim ang’o pi nimaku yub ma bikelo adwogi ma ber? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Pi nimaku yub mi rieko.”)
16 Tek itimo lembe ceke ma waai waweco pigi i thiwiwec maeni, nyutho nia itie ayika nimaku yub mi rieko. Idaru joko lembe m’ukwayu ing’ey, man ing’iyo i cik mir ukungu ma bikonyi ninyayu anyong’a i Yehova. Kawoni dong’ icopo kwayu Yehova ukonyi kara yub peri ukel adwogi ma ber.
17. Ang’o ma pire tek lee ma bikonyi nimaku yub ma beco?
17 Kadok nwang’u idaru maku yub ma beco dupa i wang’e de, poy nia lembe ma pire tek lee utie nijengiri iwi rieko ma Yehova miyo ento ungo iwi rieko peri giri kunoke iwi lembe m’idaru kadhu kud i iye. Yehova kende re ma copo miyo iri ng’eyothelembe, nyang’ i lembe man ng’iyo i lembe mandha, ma ceke pigi tek pi nibedo ku rieko. (Rie. 2:1-5) Kud iwil nia Yehova copo konyi nimaku yub ma nyayu anyong’a i iye.—Zab. 23:2, 3.
WER 28 E Yehova, ng’a ma jarimbi?
a KORO I CAL: Umego ku nyimego m’aradu gibeweco iwi lwong’o mi foc moko ma ginwang’u i telefon migi.
b KORO I CAL: Acel m’i kind umegone ubetimo sayusac i wang’ nimaku yub ka nyo ebicidho i focne kunoke ngo.