?Bilif Blong Yu Long Laef Bakegen Long Ded i Strong Olsem Wanem?
“Stampa blong laef bakegen long ded, mi ya. Stampa blong laef, mi ya. Man we i bilif long mi, nating we bambae i ded, hem bambae i mas laef.”—JON 11:25.
1, 2. ?From wanem wan man blong wosip long Jeova i mas gat strong tingting long hop blong laef bakegen long ded?
?HOP blong yu long laef bakegen long ded, i strong olsem wanem? ?Hem i naf blong mekem se yu yu no fraet blong ded? ?Hem i leftemap tingting blong yu taem wan we yu laekem hem tumas i ded? (Matyu 10:28; 1 Tesalonaeka 4:13) Plante man blong God long taem bifo, ol man oli wipim olgeta, laf nogud long olgeta, fasem olgeta long jen, mo putum olgeta long kalabus. ?Yu yu gat bilif olsem olgeta ya long laef bakegen, bilif we i givim paoa long olgeta blong stanap strong?—Hibrus 11:35-38.
2 Yes, wan man we i wosipim Jeova wetem fulhat blong hem, i no mas gat tingting we i hafhaf long saed blong laef bakegen long ded. Mo strong tingting blong hem i mas gat paoa long fasin we hem i folem long laef. I nambawan tumas blong tingbaot se long stret taem blong God, ol dedman long solwora, beregraon, mo Hades, bambae oli girap bakegen. Mo olgeta ya bambae oli gat jans blong stap laef gogo i no save finis, long paradaes long wol ya.—Revelesen 20:13; 21:4, 5.
Tingting We i Hafhaf Long Saed Blong Laef Long Fyuja
3, 4. ?Plante man oli gat wanem bilif yet long laef afta ded?
3 Longtaem finis, ol skul blong Krisendoma oli bin tijim se i gat laef afta ded. Buk ya U.S. Catholic i talem se: “Long olgeta yia we oli pas, ol Kristin oli bin traem bes blong olgeta blong fesem mo winim ol trabol blong laef we i mekem tingting blong olgeta i foldaon mo mekem olgeta oli safa. Oltaem, oli bin tingbaot wan narafala laef long fyuja, we bambae oli gat pis mo oli haremgud, we oli save mekem plante gudfala samting mo oli glad.” Long sam kantri we ol jyos blong Krisendom oli strong, ol man oli no moa intres long jyos mo maet oli tingting nogud long hem tu. Nating se i olsem, plante blong olgeta oli tingting yet se i mas gat samkaen laef afta ded. Be oli no sua long plante samting.
4 Nyuspepa ya Time i talem se: “Plante man oli bilif yet [long wan laef afta ded]: hemia nomo, se tingting blong olgeta i no moa klia se laef ya i olsem wanem, mo ol pasta blong olgeta oli no moa talem plante toktok long saed ya.” ?From wanem ol lida blong skul oli no moa toktok plante long saed blong laef afta ded? Wan man we i gat bigfala save long ol skul, Jeffrey Burton Russell, i talem se: “Mi ting se [ol lida blong skul] oli no wantem tokbaot samting ya, from we oli ting se plante man we oli no moa bilif long laef afta ded bambae oli askem tumas kwestin.”
5. ?Plante man tede oli tingting olsem wanem long tijing blong helfaea?
5 Plante jyos oli talem se i gat wan laef afta ded, long heven no long helfaea. Mo ol lida blong jyos we oli no wantem tokbaot heven, ating oli fraet moa blong tokbaot hel. Wan nyuspepa i talem se: “Tede, nating se plante jyos oli bilif se man i save kasem panis blong olwe long helfaea, . . . be oli no moa toktok plante long saed blong helfaea.” Tru ya, bighaf blong ol man blong hae save long ol skul tede oli no moa bilif se hel i wan ples blong safa, olsem ol jyos oli bin tijim long Medel Ejes.b Long defren fasin, oli yusum ol tok we i no mekem man i fraet tumas, blong eksplenem hel. Plante man we oli folem ol tingting blong tede, oli bilif se ol rabis man long hel, oli no stap bon long wan prapa faea, be oli safa long fasin we “oli seraot long God long saed blong speret.”
6. ?Olsem wanem samfala oli luk se bilif blong olgeta i no strong inaf taem oli kasem bigfala trabol long laef?
6 Fasin ya blong slakem ol strong tijing blong jyos blong no spolem filing blong ol man tede, i save mekem se ol man oli laekem jyos moa. Be tu, hem i mekem se plante milyan man we oli go long jyos oltaem, oli no moa save wanem samting oli mas bilif long hem. Taswe, taem oli kolosap long ded, oli luk se bilif blong olgeta i no strong. Oli gat tingting olsem wan woman we sam famle blong hem oli ded long wan aksiden. Taem wan man i askem long hem sipos bilif blong hem i bin givhan long hem, woman ya i ansa wetem voes we i no suagud, i se: “Ating.” Be, nating sipos hem i bin ansa wetem strong tingting se bilif blong hem i givhan long hem, ?olsem wanem hem i save haremgud blong longtaem, sipos bilif blong hem i no stanap long trutok? Hemia i impoten, from we, tijing blong bighaf blong ol jyos long saed blong laef long fyuja i defren olgeta long tijing blong Baebol.
Tingting Blong Krisendom Long Laef Afta Ded
7. (a) ?Kolosap olgeta jyos oli gat wanem bilif? (b) ?Wan man blong stadi long ol tijing blong jyos i talem wanem blong eksplenem tijing ya se sol i no save ded samtaem?
7 Nating se ol jyos blong Krisendom oli gat ol defdefren bilif, kolosap olgeta evriwan oli agri se man i gat wan sol we i no save ded samtaem, be i gohed blong laef afta we bodi i ded. Bighaf blong ol man ya oli bilif se taem yumi ded, sol blong yumi i go long heven. Samfala oli fraet se sol blong olgeta bambae i go long helfaea no long pegatri. Nating se i olsem wanem, be tingting ya se sol i no save ded samtaem i stampa blong bilif blong olgeta long wan laef long fyuja. Wan man we i gat bigfala save long ol tijing blong jyos, Oscar Cullmann, i tokbaot samting ya long wan store we hem i raetem long buk ya Immortality and Resurrection. Hem i raetem se: “Sipos yumi askem long ol Kristin tede . . . se Nyutesteman i tijim wanem long saed blong samting we i hapen long man taem hem i ded, ating kolosap evriwan bambae oli ansa se: ‘Sol i no save ded samtaem.’ ” Be Cullmann i gohed, i se: “Tingting ya we fulap man oli gat, i wan bigfala mastik we ol jyos oli mekem long saed blong Kristin bilif.” Cullman i talem se, fastaem we hem i bin talem samting ya, hem i mekem wan bigfala rao i kamaot. Be, ol tok blong hem oli tru nomo.
8. ?Jeova i givim wanem hop long faswan man mo woman, i bitim we tufala i go long heven?
8 Jeova God i no wokem ol man blong oli go long heven afta we oli ded. Fastaem, God i no gat tingting se ol man bambae oli ded. Hem i wokem Adam mo Iv we tufala i stretgud olgeta, mo i givim jans long tufala blong fulumap wol ya wetem ol stret pikinini. (Jenesis 1:28; Dutronome 32:4) God i talem long faswan papa mama ya blong yumi se, bambae i gat wan samting nomo we i save givim ded long tufala, hemia sipos tufala i no wantem obei long Hem. (Jenesis 2:17) Sipos tufala i bin gohed blong obei long Papa blong tufala long heven, bambae tufala i gohed blong laef long wol ya gogo i no save finis.
9. (a) ?Wanem trufala bilif long saed blong sol blong man? (b) ?Taem sol i ded, wanem i hapen long hem?
9 Be sore tumas, Adam mo Iv i no wantem obei long God. (Jenesis 3:6, 7) Aposol Pol i tokbaot nogud frut we i kamaot, i se: “Wan man nomo i statem fasin blong sin long wol ya. Mo from we hem i mekem sin, hem i ded. Be frut blong samting ya, hemia we ol man oli stap ded, from we olgeta oli mekem sin.” (Rom 5:12) Adam mo Iv i no kasem laef we i no save finis, be tufala i ded. ?Wanem i kamaot biaen? ?Tufala i gat sol we i aot long bodi i go long helfaea, from sin blong tufala? No gat. Baebol i talem se, taem God i wokem Adam, hem i “kam wan laef sol.” (Jenesis 2:7, NW) God i no putum wan sol long man. Man i kam wan sol, no wan man we i laef. (1 Korin 15:45) Mo, i no Adam nomo we i “wan laef sol.” !Ol anamol tu oli “laef sol,” olsem Hibru lanwis we oli raetem Jenesis long hem, i soem! (Jenesis 1:24, NW) Taem Adam mo Iv i ded, tufala i kam ded sol. Sloslou, samting we Jeova i bin talem long Adam, i kamtru long tufala. Hem i se: “Oltaem long laef blong yu, bambae yu stap hadwok tumas, yu stap swet, blong mekem graon ya i karem gudfala kakae, gogo laef blong yu i finis, nao bodi blong yu bambae i gobak bakegen long graon ya we mi mi wokem yu long hem fastaem, mo bambae yu yu kam graon bakegen.”—Jenesis 3:19.
10, 11. ?New Catholic Encyclopedia i talem wanem long saed blong tijing blong Baebol long sol, mo tok blong buk ya i laenap olsem wanem wetem tok blong Baebol?
10 New Catholic Encyclopedia i agri wetem tingting we i stap insaed long ol tok ya. Long haf ya “Sol (olsem i stap long Baebol),” hem i talem se: “Long OT [“Oltesteman,” no Hibru haf blong Baebol], i no gat tingting ya se bodi mo sol i tu defren samting [tufala i seraot].” Hem i talem tu se, long Baebol, tok ya “sol” “i neva minim samting we i defren long bodi no long man hem wan.” Yes, plante taem sol i “minim wan laef samting, nating se hem i anamol no man.” Yumi haremgud blong ridim tok we i klia olsem. Mo yumi tingbaot se, ?from wanem ol man we oli stap go long jyos oli no save long trutok ya?
11 Trutok blong Baebol we i isi nomo, hemia se: “Sol we i mekem sin, hem bambae i ded.” !Baebol i no talem se sol bambae i bon long helfaea! Sipos ol man blong jyos oli save long trutok ya, bambae oli no wari mo fraet bigwan. (Esikel 18:4) I tru se, hemia i defren olgeta long samting we ol jyos blong Krisendom oli tijim. Be hem i laenapgud wetem tok we God i givim long waes man ya Solomon, i se: “Ol man we oli laef oli save se bambae oli mas ded. Be ol dedman oli no save wan samting nating. Mo oli no moa save kasem pei [long laef ya], from we ol man oli fogetem olgeta finis. Olgeta samting we han blong yu i save mekem, i gud yu mekem wetem paoa blong yu. From we i no gat wok no plan no save no waes long Seol [beregraon blong ol man], ples ya we bambae yu yu go long hem.”—Eklesiastis 9:5, 10.
12. ?Long weples, Krisendom i kasem tijing blong sol we i no save ded samtaem?
12 ?From wanem ol skul blong Krisendom oli tijim samting we i defren long wanem we Baebol i talem? Long New Catholic Encyclopedia, i gat wan haf we nem blong hem se, “Sol, Man, Hem i No Save Ded Samtaem.” Haf ya i talem se ol faswan Papa blong Jyos oli no faenem tok long Baebol blong sapotem bilif ya se sol i no save ded samtaem. Be “oli faenem ol naesfala vas, ol waes blong wol, mo kastom blong ol man Gris, we oli sapotem bilif ya . . . Biaen, ol man blong hae save long jyos oli laekem moa blong folem tingting blong Plato mo Aristotle.” Buk ya i talem se, sloslou, “tingting blong Plato wetem ol Neoplatonis,” mo bilif ya se sol i no save ded samtaem tu, “oli joen wetem ol stampa Kristin tijing.”
13, 14. ?From wanem i no stret blong ting se ol hiten waes man blong Gris bambae oli givim save long yumi?
13 ?I stret we ol man we oli talem se oli Kristin oli lukluk i go long ol hiten waes man blong Gris blong kasem save long impoten bilif ya, hemia hop blong laef afta ded? No gat. Taem Pol i raetem leta i go long ol Kristin long Korin, Gris, hem i talem se: “Olgeta fasin we ol man blong wol oli stap talem se oli waes, be long fes blong God oli krangke nomo. Baebol i talem se ‘Ol waes man oli stap wokem ol trik be God i stap kasem olgeta.’ Mo bakegen, Baebol i talem se ‘Hae God i save finis ol tingting blong waes man, hem i save we oli blong nating nomo.’ ” (1 Korin 3:19, 20) Ol man Gris bifo oli wosip long aedol. ?Olsem wanem olgeta ya oli save tijim ol narafala long trutok? Pol i askem long ol Kristin long Korin se: “?Olsem wanem haos blong God i gat ples blong ol narafala god oli save stap insaed? Be yumi ya, yumi olsem haos blong God ya we i laef we i no save ded. God ya, hem i talem se ‘Bambae mi mi mekem ples blong mi wetem olgeta, bambae mi mi stap oltaem long medel blong olgeta. Mi bambae mi God blong olgeta, mo olgeta bambae oli man blong mi.’ ”—2 Korin 6:16.
14 Fastaem, God i soemaot ol tabu trutok blong hem long nesen blong Isrel. (Rom 3:1, 2) Afta long 33 K.T., hem i soemaot ol samting ya long tabu Kristin kongregesen blong faswan handred yia. Pol i tokbaot ol Kristin long taem ya, i se: ‘God i yusum speret blong hem blong soemaot ol samting ya long yumi [we hem i mekemrere blong ol man we oli laekem hem].’ (1 Korin 2:10; ridim Revelesen 1:1, 2 tu.) Tijing blong ol jyos blong Krisendom se sol i no save ded samtaem, i kamaot long waes blong ol man Gris. God i no soemaot samting ya long ol man Isrel no long kongregesen blong ol tabu Kristin long faswan handred yia.
Trufala Hop Blong Ol Dedman
15. ?Jisas i talem wanem trufala hop blong ol dedman?
15 Sipos i no gat wan sol we i no save ded samtaem, ?wanem trufala hop blong ol dedman? Hemia laef bakegen long ded, wan stampa tijing blong Baebol mo wan nambawan promes blong God. Jisas i tokbaot hop blong laef bakegen taem hem i talem long fren blong hem Mata, se: “Stampa blong laef bakegen long ded, mi ya. Stampa blong laef, mi ya. Man we i bilif long mi, nating we bambae i ded, hem bambae i mas laef.” (Jon 11:25) Sipos yumi bilif long Jisas, yumi mas bilif long laef bakegen long ded, yumi no save bilif long wan sol we i no save ded samtaem.
16. ?From wanem i stret blong bilif long laef bakegen long ded?
16 Bifo finis, Jisas i toktok wetem sam man Jyu long saed blong laef bakegen long ded, i se: “I nogud yufala i sapraes long samting ya, from we i gat taem i stap kam we ol dedman we oli stap long beregraon, bambae oli harem voes blong mi, nao bambae oli aot long beregraon.” (Jon 5:28, 29) Long ples ya, Jisas i no stap tokbaot wan sol we i no save ded samtaem, mo we i go stret long heven afta we bodi i ded. No gat. Hem i tokbaot samting we i defren olgeta, hemia se, long fyuja, ol man bambae oli ‘kamaot’ long beregraon. Plante blong olgeta ya oli bin stap long ples ya blong plante handred yia, no maet plante taosen yia finis. Hem i stap tokbaot ol ded sol we bambae oli laef bakegen. ?Samting ya i rili save hapen? Yes, God i naf blong mekem samting ya, from we hem “i save mekem ol ded man oli laef bakegen long ded, mo i save mekem ol samting we oli no stap, oli kamtru, oli stap.” (Rom 4:17) Samfala we oli no bilif long paoa blong God, oli laf long tingting ya se ol dedman oli save laef bakegen. Be tingting ya i laenap stret wetem trufala tok ya se “God, hem i lav,” mo se hem “i stap mekem i gud long olgeta we oli stap traem faenem hem.”—1 Jon 4:16, NW; Hibrus 11:6.
17. ?Tru long fasin ya blong laef bakegen long ded, God bambae i mekem wanem?
17 Tingbaot, ?olsem wanem God i save mekem i gud long olgeta we oli ‘stanap strong gogo oli ded’ sipos hem i no mekem olgeta oli laef bakegen? (Revelesen 2:10) Mo tu, tru long laef bakegen long ded, God bambae i mekem samting we aposol Jon i tokbaot, taem hem i raetem se: “From samting ya nao Pikinini blong God i kamtru, blong hem i brekemdaon ol wok we Setan i mekem.” (1 Jon 3:8) Long garen blong Iden, taem Setan i lidim faswan papa mama blong yumi blong mekem sin mo blong kasem ded, i olsem se hem i kilim i ded olgeta man we bambae oli laef biaen long tufala. (Jenesis 3:1-6; Jon 8:44) Jisas i stat blong brekemdaon ol wok blong Setan taem hem i givim gudfala laef blong hem olsem wan stret praes blong pemaot ol man, we oli slef long sin from we Adam i no wantem obei long God. (Rom 5:18) Taem bambae olgeta man we oli ded from sin ya blong Adam oli laef bakegen long ded, hemia bambae i brekemdaon ol wok blong Setan moa.
Bodi Mo Sol
18. ?Ol waes man blong Gris oli mekem wanem taem Pol i talem se Jisas i laef bakegen long ded finis, mo from wanem oli mekem olsem?
18 Taem aposol Pol i stap long Atens, hem i talemaot gud nyus long wan bigfala hif blong man, we sam long olgeta oli ol waes man blong Gris. Olgeta ya oli lesin long tok blong hem long saed blong wan trufala God, mo ol tok blong singaot olgeta blong tanem tingting blong olgeta from sin. ?Be wanem i hapen biaen? Pol i finisim tok blong hem olsem, se: “[God] i putum dei finis, we bambae hem i save jajem olgeta man long wol, mo bambae hem i mekem long fasin we i stret nomo. God i jusumaot finis man ya we bambae i yusum blong jajem olgeta man. Mo hem i soemaot finis long olgeta man we bambae i mekem olsem, from we hem i mekem man ya i laef bakegen long ded.” Nao ol man oli stat mekem plante toktok. “Taem olgeta oli harem tok ya we God i mekem wan man i laef bakegen long ded, sam man oli laf nomo long hem.” (Ol Wok 17:22-32) Man ya blong stadi long tijing blong ol skul, Oscar Cullmann, i talem se: “From we ol man Gris oli bilif se sol i no save ded samtaem, ating i moa strong long olgeta i bitim ol narafala man, blong bilif long tok blong ol Kristin long saed blong laef bakegen long ded. . . . Yumi no save joenem [mekem i agri] tijing blong tufala bigfala waesman ya Socrates mo Plato, wetem tijing blong Nyutesteman.”
19. ?Olsem wanem ol man blong stadi long ol skul blong Krisendom oli traem joenem tijing blong laef bakegen long ded wetem tijing ya se sol i no save ded samtaem?
19 Nating se i olsem, afta we ol aposol oli ded mo bigfala apostasic i kamaot, ol man we oli stadi long ol tijing blong jyos oli traehad blong joenem bilif blong Plato se sol i no save ded samtaem, wetem Kristin tijing blong laef bakegen long ded. Taem i pas, nao samfala oli agri long nyufala tingting ya se: Taem man i ded, sol i seraot (samfala oli talem se “kamfri”) long bodi. Buk ya Outlines of the Doctrine of the Resurrection we R. J. Cooke i raetem, i talem se, biaen long samting ya, long Dei blong Jajmen, “ol wanwan bodi bambae oli joen bakegen wetem prapa sol blong olgeta, mo ol wanwan sol wetem prapa bodi blong olgeta.” Oli talem se taem bodi i joen bakegen wetem sol we i no save ded samtaem, hemia nao laef bakegen long ded.
20, 21. ?Hu i bin tijim trutok oltaem long saed blong laef bakegen long ded, mo olsem wanem samting ya i bin givhan long olgeta?
20 Tingting ya i stap yet olsem wan tijing blong ol bigfala jyos tede. Maet tijing ya i stret long tingting blong ol man blong hae save long ol jyos, be bighaf blong ol man we oli stap go long jyos oltaem, oli no save long hem. Oli bilif nomo se bambae oli go stret long heven taem oli ded. From samting ya, long Mei 5, 1995, man ya John Garvey we i raetem nyuspepa ya Commonweal, i talem stret se: “I luk olsem we bilif blong bighaf blong ol Kristin [long laef afta ded] i kolosap moa long tingting blong ol Neoplatonis. Hem i no kolosap long trufala Kristin bilif, mo i no stanap long Baebol tu.” Taem ol lida blong Krisendom oli jenisim tingting blong Baebol wetem hemia blong Plato, oli karemaot hop blong ol sipsip blong olgeta, we i stanap long Baebol, hemia hop blong laef bakegen long ded.
21 Be ol Wetnes blong Jeova oli mekem samting we i defren olgeta. Oli sakemaot ol waes blong ol hiten man mo oli folemgud tijing blong Baebol long saed blong laef bakegen long ded. Oli faenem se tijing ya i givim klia save mo kwaet tingting long olgeta, mo i mekem olgeta oli haremgud tu. Long tufala stadi biaen, bambae yumi tokbaot tijing blong Baebol long laef bakegen long ded. Bambae yumi tokbaot ol man we oli gat hop blong laef bakegen long wol ya, mo olgeta tu we oli gat hop blong laef bakegen long heven. Bambae yumi luk strong faondesen blong tijing ya mo olsem wanem hem i laenap wetem stret tingting. Blong tingrere long tufala stadi ya, i gud yu ridimgud japta 15 blong faswan leta blong Korin.
[Ol futnot]
a Ol skul we oli gyaman se oli Kristin.
b Ol yia 500 go kasem 1500.
c Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.
?Yu Yu Rimemba?
◻ ?From wanem yumi mas wokem strong tingting long laef bakegen long ded?
◻ ?Jeova i givim wanem hop long Adam mo Iv?
◻ ?From wanem i no stret blong traem faenem trutok long waes blong ol man Gris?
◻ ?From wanem i stret nomo blong holem hop ya blong laef bakegen long ded?
[Tok Blong Pija Long Pej 10]
Taem faswan papa mama blong yumi i sin, tufala i lusum hop blong stap laef gogo i no save finis long wol ya
[Tok Blong Pija Long Pej 12]
Bilif blong Plato se sol i no save ded samtaem i gat paoa long sam man blong hae save long jyos
[Credit Line]
Musei Capitolini, Roma