Mateo
Jesúre ne nʉvaino Pilato yebai
(Mr 15.1; Lc 23.1-2; Jn 18.28-32)
27 Aviá ʉ̃i tucʉmʉiyede, caivʉ ina sacerdotevare jaboteipõeva aru judíova bʉcʉva cójijidejaimađa na, ne bajumia boroteni majicarãjivʉ aipe ne boarĩ́ jarʉvarãjiyede Jesúre. 2 Boroteni bʉojarĩ, Jesúre bʉorĩ, nʉvari, jabocʉ ʉ̃i ãmiá Pilato yebai jacorãnʉrejaimađa na.
Jesúre jẽni jíyʉ bácʉ ʉ̃i yaino
3 Judas, Jesúre jẽni jíyʉ bácʉ ʉ̃i mauvare, coreóvayʉ ne boarĩ́ jarʉvarãjiyede Jesúre, chĩoñʉ marejámeđa ʉ̃. Chĩori dápiarĩ, oatʉvaiyʉrĩdurejameđa ʉ̃i đaiye báquede. Que baru iye tãutʉratʉrava treinta paitʉrava plataque đaitʉravare nʉvarejameđa ina sacerdotevare jaboteipõeva aru ina judíova bʉcʉva ne yebai. Diede náre nʉvari jacopaiyovacʉnʉridurejameđa Judas. 4 Ne yebai earĩ, arejameđa:
—Yʉrecabu ãmeina teyʉ bácʉ. Jẽni jívʉ mʉjare põecʉ meacʉre, ãmeina đabecʉre. Que baru mʉje tãutʉrare, mʉje jíye báquede yʉre jẽni jíye bojede, jacopaiyovaquijivʉ mʉjare caride, arejameđa Judas.
Ʉbenita nácapũravʉ arejaimađa ʉ̃́re:
—Ye baquiyé ãmevʉ; míyetamura die, arejaimađa na.
5 Que aivʉre, Judacapũravʉ iye tãutʉrare dʉvarĩ jarʉvarejameđa Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi. Aru etarĩ, nʉri, ʉ̃i ñamemure bʉorĩ, jocʉcʉ cavabʉi yuyurĩ boarĩ́ jarʉvarejameđa ʉ̃i baju. 6 Die tãutʉrare ĩni, ina sacerdotevare jaboteipõeva arejaimađa ne bajumia:
—Maje đaicõjeiyepe iye tãutʉrare epeicõjememaramu maja Jʉ̃menijicʉre jícaiyeque. Diedecabu bojeđarĩ jíye báque põecʉre ʉ̃i boarĩ́ jarʉvare đaiyede apecʉ põecʉre. Que baru diede jíye jaʉbevʉ majare Jʉ̃menijicʉre, arejaimađa na.
7 Que arĩ, ne baju boroteni majicarejaimađa. Boroteni bʉojarĩ, iye tãutʉraque jíni, jiore bojeđarejaimađa. No jio jorođaipõecʉi jio bácarõ marejávʉ̃ya. “Apenocavʉ yaivʉ bácavʉre yore, ne yuarĩ jarʉvarãjinomu” arĩ, no jiore bojeđarejaimađa. 8 No jiore bojeđarejaimađa tãutʉraque, põecʉ ʉ̃i jíye báque, apecʉ põecʉre boarĩ́ jarʉvaicõjecʉyʉ. Que baru aivʉbu maja “Jivecʉrõ” no jiore, pʉ caride máre. 9 Nópe vaidéjavʉ̃ya cũinátʉrʉ Jʉ̃menijicʉi coyʉicõjeiye báquepedeca ñai Jeremías ãmicʉcʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre. Yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre Jʉ̃menijicʉ:
Ĩñama iye tãutʉratʉrava treinta paitʉrava plataque đaitʉravare. Apevʉ Israecavʉ bojeđaicõjenejaquemavʉ nópe paiye bojede ʉ̃́re boje. 10 Iye tãutʉraque jíni bojeđađama no jiore, jorođaipõecʉi jio bácarõre. Que teni yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeino mácarõpedeca yʉre, đađama na, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
Pilato ʉ̃i jẽniari jã́ino Jesúre
(Mr 15.2-5; Lc 23.3-5; Jn 18.33-38)
11 Jesús ʉ̃i eaiyede ñai jabocʉ Pilato yebai, núrejameđa ʉ̃i jipocai. Ñai jabocʉ jẽniari jã́rejameđa ʉ̃́re:
—¿Mʉ́rʉ judíovai jabocʉ? arejameđa.
Jesúcapũravʉ arejameđa:
—Quédeca mi aimʉrecabu yʉ, arejameđa.
12 Ʉbenita ina sacerdotevare jaboteipõeva aru ina judíova bʉcʉva ne ãmecoroiyede ʉ̃́re, náre coyʉbedejameđa Jesús. 13 Dinʉmʉre Pilatocapũravʉ arejameđa ʉ̃́re:
—¿Jápiabecʉrʉ̃ caiye ne ãmecoroiyede mʉre? arejameđa.
14 Ʉbenita bi arejameđa Jesús. Caiye ne ãmecoroiyede ye coyʉbedejameđa ʉ̃. Aru ʉ̃i que yávabede cuecumañʉ ʉrarõ dápiarejameđa Pilato.
Põeva ne boarĩ́ jarʉvaicõjeino Jesúre
(Mr 15.6-20; Lc 23.13-25; Jn 18.38-19.16)
15 No torojʉve teinʉmʉre, ñai jabocʉ Pilatocapũravʉ ʉjʉá coapa etavavarejameđa cũinácʉ jacoimʉ mácʉre, põeva ne etavaicõjeimʉre. 16 Dinʉmʉre, cũinácʉ ʉ̃i bʉoimaracacʉ, caivʉ ne coreóvaimʉ marejámeđa, Barrabás ãmicʉcʉ. 17 Que baru põeva obedivʉ ne cójijiyede Pilato yebai, náre yópe arĩ, jẽniari jã́rejameđa Pilato:
—¿Ñamene etavaji yʉ? ¿Barrabáre ʉrivʉrʉ̃ mʉja? ¿O Jesúre, Cristo ne aimʉre, ʉrivʉrʉ̃ mʉja? arejameđa ʉ̃.
18 Ina sacerdotevare jaboteipõeva Jesúre ne jorojĩyede majini, obedivʉ põeva ne ʉe boje ʉ̃́re, nópe náre jẽniari jã́rejameđa Pilato. 19 Pilato dobarejameđa nore, coyʉcʉyʉ ina põevare ñamene ʉ̃i etavaquimʉre. Coyʉbecʉ cãreja, ʉ̃i dobaedeca, jímarepaco ʉ̃́re yópe arĩ, boro jarorejacođa: “Ñai ʉ̃mʉ Jesúre ãmeđabejacʉ mʉ. Ʉ̃́recabe meacʉ baju. Cari ñami marede decoboavʉ yʉ ʉ̃́re. Aru pare ʉrarõ cãrijivʉ yʉ, iye decoboaiye báque boje. Que baru me đajacʉ mʉ” arĩ, boro jarorĩ majicarejacođa jímarepaco Pilatore.
20 Ina sacerdotevare jaboteipõeva aru ina judíova bʉcʉva máre ina obedivʉ põevare jẽniaicõjenejaimađa Pilatore, ʉ̃i etavaquiyepe aivʉ Barrabáre aru ʉ̃i boarĩ́ jarʉvaquiyepe aivʉ Jesúre. 21 Bedióva cojedeca ñai jabocʉ Pilato jẽniari jã́rejameđa ina põevare:
—¿Ñamene ina pʉcarã bʉoimaracacʉre jaetovaji? arejameđa.
Aru arejaimađa:
—Barrabáre jaetovajacʉ mʉ, arejaimađa na.
22 Ne que coyʉrĩburu, arejameđa náre Pilato:
—¿Dinʉmʉ ñai Jesús, Cristo ne aimʉre, aipe đaji yʉ? arejameđa.
Caivʉ ina põeva arejaimađa:
—¡Ʉ̃́re jocʉcʉjaravena pẽvari boarĩ́ jarʉvaicõjejacʉ mʉ! arejaimađa ñai jabocʉre.
23 —¿Yéde ãmeina tearĩ ñai? jẽniari jã́rejameđa náre Pilato.
Ʉbenita pʉeno baju cođoboborĩ, arejaimađa na:
—¡Ʉ̃́re jocʉcʉjaravena pẽvari boarĩ́ jarʉvaicõjejacʉ mʉ! arĩ, cođoboborejaimađa na.
24 Ne que aiyede, Pilato coreóvarejameđa ʉ̃́re jʉ abevʉre. Quédata pʉeno cãrijovari bʉ́rejaimađa na. Que baru ocoque joarejameđa ʉ̃i pʉrʉáre, yópe judíova ne đaiyepe, ne jã́đovarajiyepe ayʉ boropatebevʉre. Ʉ̃i joaiyedeca arejameđa:
—Yʉ́vacari boropatebecʉbu, mʉje boarĩ́ jarʉvaru ñai Jesúre, ʉ̃mʉ meacʉre ji jã́inoi. Mʉjemu die, arejameđa Pilato.
25 Aru caivʉ ina põeva arejaimađa:
—Jaʉ, ñʉjavacari aru ñʉjemara máre boropatenajivʉbu ñai ʉ̃mʉ ʉ̃i yaiye boje, arejaimađa na.
26 Ne que arĩburu yóboi, Barrabáre etavarĩ darorejameđa Pilato. Aru Jesúre jara popeicõjenejameđa. No yóboi, ina churaravare Jesúre jocʉcʉjaravena pẽvaicõjenejameđa Pilato.
27 Que teni ina churarava Jesúre ĩni, nʉvari, ecovarejaimađa ñai jabocʉ Pilatoi cʉ̃rami. Nore ecovarĩ, apevʉ churarava caivʉre cójijovarejaimađa Jesús jipocai. 28 Ʉ̃i cuitótecajeare ʉ̃́re duarejaimađa. Jesúre pʉenocacaje, jabocʉi doicajepe paicaje ñemijuaricajede doarejaimađa na. 29 Doarĩ bʉojarĩ, miumua cãteni, cainitarabʉ đarĩ, ʉ̃i jipobʉrã ditarabʉre tʉorejaimađa na. Aru jocʉyo, jabocʉi cõjeiyope paiyore, dʉrʉre đarejaimađa Jesúre ʉ̃i meapũravʉcapʉrʉi, yópe jabocʉi jẽiyepe. Ne que teimʉre yʉrivʉ, jacoyʉrejaimađa na:
—Ména cʉjacʉ mʉ, judíovai jabocʉ, arejaimađa churarava Jesúre, ʉbenita ʉ̃́re yʉrivʉ.
30 Ʉ̃́ra jẽcututuivʉ barejáimađa. Aru ʉ̃́re jipobʉrã iyo jocʉyoque jãđovaivʉ barejáimađa na. 31 Que teni ʉ̃́re yʉrini bʉojarĩ, ʉ̃́re ne doicaje ñemijuaricaje bácarõre, no jabocʉi doicajepe paicajede ĩni, duarĩ, ʉ̃i doicaje bácarõre bedióva ʉ̃́re doarejaimađa cojedeca. Que teni, bʉojarĩ, ʉ̃́re nʉvari, jocʉcʉjaravena ʉ̃́re pẽvari jẽoranʉrejaimađa na, churarava.
Jesúre ne pẽvari yuyaino jocʉcʉjaravena
(Mt 26.61; Mr 15.21-32; Lc 23.26-43; Jn 2.19, 19.17-27)
32 Ina churarava Jesúque nʉivʉ, jocʉcʉjaravede ture nʉñʉ maridurejame Jesús. Nʉri, copʉrejaima cũinácʉ ʉ̃mʉre, Cirene ãmicʉriĩmarocacʉre, ʉ̃i ãmiá Simón. Ʉ̃́re Jesús ʉ̃i jocʉcʉjaravede tuino mácarõre tuicõjenejaima na, churarava.
33 Ina churarava nʉvarejaima Jesúre cʉ̃racũ Gólgota ãmicʉricũi. Põe jipobʉcũ aiyʉrõmu no. 34 Noi ũcuiye upiáteiye báque cʉrijororʉ cʉrejavʉ̃ vino ʉ́yaicoro mirra ãmicʉe jocʉcʉ cuidóque, churarava ne nʉvaiye báquede. Die ũcuiyede jínidurejaima Jesúre, ʉ̃́re ijibequiyepe aivʉ. Ʉbenita ʉ̃ ũcuri jã́ri, ʉbecʉ, ũcumenejame. 35 Que teni ʉ̃́re jocʉcʉjaravena pẽvari jẽorejaima. Aru ne yajuiyede dʉvarejaima. Cainijidʉa etaiyede jã́ri, Jesús ʉ̃i doiyede náre coapa ĩnejaima na, ʉ̃́re pẽvaivʉ bácavʉ. 36 Que teniburu yóboi, dobarejaima, jã́ri capʉrãjivʉ ʉ̃́re. 37 Jocʉcʉjaravena ʉ̃i jipobʉ pʉenoi toivaino jẽnejavʉ̃, apevʉ ne majinajiyepe aino Jesúre boarĩ́ jarʉvaivʉ ne dápiainore, “¿Aipe teni ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvarãma na?” ne aino. Yópe aiyʉrejavʉ̃ no toivaino: “Ñaime Jesús, judíovai jabocʉ”.
38 Ʉ̃́que máre pẽvari boarĩ́ jarʉvarejaima pʉcarã tatorĩ ñavaipõevare, ape pʉcarõa jocʉcʉjaravearã. Cũinácʉ Jesús ʉ̃i meapũravʉi aru apecʉ ʉ̃i cãcopũravʉi cʉrejaima. 39 27:39-40 Ina vainánʉraivʉ jã́ri, ne jipobʉare cújiovarĩ, ãmeina yávarejaima ʉ̃́re, yópe arĩ:
—Mʉ, Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine jarʉvaiyʉvacacʉ aru yóbecʉrijãravʉa yóboi diñamine meađaiyʉvacacʉ, mi bajure meađajacʉ mʉ. Mʉ Jʉ̃menijicʉi mácʉ baru, caride jocʉcʉjaravede dajocarĩ, ẽmeni, dajacʉ mʉ, arejaima Jesúre ina vainánʉraivʉ. 40 —
41 Nopedeca ina sacerdotevare jaboteipõeva, ina Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõevaque, aru ina judíova bʉcʉvaque máre, ne baju yʉrivʉ Jesúre, yópe arejaima:
42 —Apevʉre meađavacacʉvacari, ʉbenita ʉ̃i bajure meađarĩ majibebi ʉ̃. Cristo, maja Israecavʉ maje jabocʉ baru, jocʉcʉjaravede dajocarĩ ẽmeni dajacʉrĩ ʉ̃. Que đaru, maja jʉ arãjaramu ʉ̃́re. 43 Ʉ̃ “Yʉ́bu Jʉ̃menijicʉi mácʉ”, ayʉ bateáme. Ʉ̃́recabe jʉ ayʉ Jʉ̃menijicʉre aru “Jʉ̃menijicʉ yʉre cađatecʉyʉme”, arĩ dápiayʉ. Que baru Jʉ̃menijicʉ, ʉ̃́re ʉcʉ baru, cađatejacʉrĩ caride, arejaima na.
44 Aru ina pʉcarã tatorĩ ñavaipõeva pẽvaimara mácavʉ máre ʉ̃́que, nopedeca ãmeina yávarejaima ʉ̃́re.
Jesús ʉ̃i yaino
(Mr 15.33-41; Lc 8.2-3, 23.44-49; Jn 19.28-30; He 10.20)
45 Jãravʉ corica baji ñemié tʉrĩ darejavʉ̃ caino joborõi. Pʉ yóbecʉriora yóboita vaidéjavʉ̃. 46 Aru yóbecʉriora bajita, iye ñemié tʉiyede dajocaiyede pare bʉjié cođoboborĩ, yávarĩ darorejame Jesús:
—Elí, Elí, ¿lama sabactani? Nópe aino: “Mʉ, ji mearore jímʉ, mʉ, Jʉ̃menijicʉ, ¿aipe teni yʉre dajocarĩ, nʉñʉrʉ mʉ?” aiyʉrõ marejávʉ̃.
47 Que ayʉre, apevʉ nore núrivʉcavʉ ʉ̃́re jápiarĩ, ʉbenita jápiarĩ eabeni, arejaima:
—Jápiajarã. Elíare órejaibi ʉ̃, arejaima na.
48 Dinʉmʉre maumena nácacʉ cúyarĩ, jaʉbore ĩni, ʉyovarejame vino ʉ́yaicoro upiáricoroque. Aru dijaʉ́bore abođorã bʉorĩ, jẽori, jarʉrʉrejame Jesús ʉ̃i ũcuquiyepe ayʉ. 49 Ʉbenita apevʉ arejaima:
—Corejarã. Jã́rajarevʉ Elías jõđavacʉdayʉre ʉ̃́re, arejaima na.
50 Cojedeca Jesús pare bʉjié cođoboborĩ, yaidéjame ʉ̃. 51 Dinʉmʉ ʉ̃i yaitʉ́vabomica Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramicacaje ʉracaje coricõpavaicaje bácarõ quéda corica baji jađeni nʉrejavʉ̃ya, pʉenocatʉrʉvai bʉ́rĩ pʉ cãchinocatʉrʉvaita. Joborõ cújidejavʉ̃. Aru cʉ̃raboa ʉraboa pãrejavʉ̃ máre. 52 Yaivʉ bácavʉ ne jarʉvainoa voarejavʉ̃ya. Obedivʉ Jʉ̃menijicʉi põeva yaivʉ bácavʉ nacovaimara marejáimađa na, apʉrãjivʉ bedióva cojedeca. 53 Aru ina nacovaimara mácavʉ ne jarʉvainoare jocarĩ etarejaimađa, Jesús ʉ̃i nacajariburu yóboi. Etarĩ bʉojarĩ, Jerusalén ãmicʉriĩmaroi ecorejaimađa. Obedivʉ põeva jã́rejaimađa náre, yaivʉ bácavʉ nacovaimara mácavʉre. 54 Nore Jesús bácʉre cocorĩ núrivʉ barejáima apevʉ churarava ne jabocʉque. No joborõ cújinore jã́ri, aru caiye iye vaiye jidojaede máre, pare dápiaivʉ cuecumarejaima. Aru arejaima:
—Jãveneca Jʉ̃menijicʉi mácʉ baju batecʉ́be ñai, arejaima na. 55 27:55-56 Obedivʉ nomiva máre cocorĩ núrivʉ joajĩemia cʉrejaima. Ne jẽneboi cʉrejaima cũináco nomió, Magdala ãmicʉriĩmarocaco, õi ãmiá María, aru apeco nomió, õi ãmiá María máre, ico Santiago aru José népaco, aru apeco máre, Zebedeoi márai paco. Jesús ʉ̃i cʉede Galilea ãmicʉrõi cađateivʉ barejáima ʉ̃́re. Aru apevʉ nomiva, ina daivʉ bácavʉ ʉ̃́que Jerusalén ãmicʉriĩmaroi, cʉrejaima nore. 56 —
Jesús bácʉ jarʉvaimʉ ne põe jarʉvainoi
(Mr 15.42-47; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42)
57 Dijãravʉ bácarõ, nainú, aviá ʉ̃i dorĩburu yóboi, cũinácʉ ʉ̃mʉ nʉrejameđa Pilato yebai. Ʉ̃ marejámeđa cʉve cʉvacʉ, Arimatea ãmicʉriĩmarocacʉ, ʉ̃i ãmiá José. Ʉ̃ máre Jesús bácʉi bueimaracacʉ barejámeđa ʉ̃. 58 Pilato yebai nʉri, Jesús bácʉi baju bácarõre jẽniacʉnʉrejameđa ʉ̃. Ʉ̃i jẽniaiyede Pilato churaravacavʉre jícõjenejameđa Jesús bácʉi baju bácarõre ʉ̃́re. 59 Aru Jesús bácʉre jocʉcʉjaravede jõđavari, ĩni, meacaje docʉcʉbecaje lino ãmicʉricajeque ʉ̃ mácʉre cũmarejaimađa Joséjã. 60 Ʉ̃ mácʉre nʉvari, cʉ̃racobe mamacobe, José jicobei, Jesús bácʉre jarʉvarejaimađa Joséjã. Nore jarʉvarĩburu yóboi, apetʉrava cʉ̃ratʉravare ĩni, jãturuvari, dicobede biedejaimađa. Aru bieniburu yóboi, nʉrejaimađa na. 61 Ne Jesús bácʉre jarʉvaiyede cʉrejaimađa nore María Magdalacaco aru apeco María máre, dobarivʉ dicobe jipocai.
Churarava ne jã́ri coreniduino Jesús bácʉi baju bácarõre ne jarʉvainore
(Mt 16.21, 17.23, 20.19; Mr 8.31, 9.31, 10.33-34; Lc 9.22, 18.31-33)
62 Dijãravʉ yóbocajãravʉi, maja judíova maje jabʉóvaijãravʉ sábadoi, ina sacerdotevare jaboteipõeva aru fariseovacavʉ cójijidejaimađa Pilato yebai. 63 Aru ʉ̃́re arejaimađa:
—Mʉ, ñʉje jabocʉ, ãrʉrivʉbu ñʉja ñai jʉjovayʉ bácʉ ʉ̃i aiyede apʉcʉ cãreja, yópe arĩ: “Yóbecʉrijãravʉa ji yainíburu yóboi nacajacʉyʉmu yʉ yainore jarʉvarĩ”, ayʉ bateáme. 64 Que baru churaravare me jã́ri coreicõjejacʉ mʉ Jesús bácʉi baju bácarõre ne jarʉvainore yóbecʉrijãravʉa vaiyeta. Nópe đajacʉ, ʉ̃i bueimara ne ñavamenajiyepe ayʉ ʉ̃ mácʉi baju bácarõre ñamine. Ʉ̃ mácʉi baju bácarõre ñavaivʉ baru, “Jesús nacajaimi yainore jarʉvarĩ”, arĩ coyʉrãjarama põevare. Nópe đaivʉ baru, ãmei jʉjovajebu põevare ne mamarʉmʉ jʉjovaiye báque pʉeno. Ʉ̃ mácʉi “Nacajacʉyʉmu” ʉ̃i aiye báqueque põevare jʉjovarĩduame. Ʉbenita “Nacajaimi” ne ájʉroeque, põevare jãve jʉjovajebu, arejaimađa na Pilatore.
65 Pilatocapũravʉ arejameđa náre:
—Churaravare cʉvavʉ mʉja. Náre jarorĩ me coreicõjejara Jesús bácʉi baju bácarõre ne jarʉvainore, arejameđa Pilato.
66 Que baru churaravare jarorĩ, cʉ̃ratʉrava ʉratʉrava Jesús bácʉre jarʉvaicobede bieitʉravare me jãjare đaicõjenejaimađa na. Aru ditʉravare jãjare đarĩburu yóboi, no ne jarʉvainore me jã́ri coreicõjenidurejaimađa churaravare.