Gálatas
Yebacavʉpe tebejarã mʉja cojedeca
(Mt 19.19, 20.26; Jn 8.32-36; Ro 13.8-10; 1 Co 5.6)
5 Maja yebacavʉpe paivʉ bácavʉre majeñecuva ne đarĩ cõmajiye báqueque jave meađaibi majare Jesucristo. Ʉ̃́recabe bojeđacayʉ bácʉ maje ãmeina teiyede, maje cʉrãjiyepe ayʉ me Jʉ̃menijicʉque. Que baru maja, Jʉ̃menijicʉi mára, jʉ ávaivʉbu Jesucristore. Que baru jápiarĩ ađabejarã ina đare đaicõjeiyʉrivʉre yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyepe ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre.
2 Jápiajarã yʉre. Yʉ́vacari, Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ, coyʉivʉ mʉjare. Mʉje buraicõjenu mʉje cajede Jʉ̃menijicʉre me jã́icõjeniduivʉ mʉjare yópe ina đare đaicõjeiyʉrivʉ ne đaicõjeiyepe, Jesucristoi yaiye báque bojecʉbequiyebu mʉjare. 3 Bedióva cojedeca parʉrõreca coyʉivʉ mʉjare. Ácʉ põecʉ buraicõjeñʉ maru ʉ̃i cajede đaiye jaʉjebu ʉ̃́re yópe caijĩe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyepe ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre. 4 Mʉjacavʉ vorĩ eaiyʉrĩduivʉ Jʉ̃menijicʉi jã́quiyepe aivʉ mʉjare boropatebevʉpe, mʉje đaiye boje yópe ʉ̃i đaicõjeiyepe ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, jave coateđavʉ̃ mʉja Cristore jarʉvarĩ. Mʉjacapũravʉ jave ʉbeni jarʉvađavʉ̃ mʉjare jarʉvarĩ Jʉ̃menijicʉi jíyede põevare bojecʉbeda ʉ̃i me boje. 5 Ʉbenita majacapũravʉ napini coreivʉbu aru jãve coreóvaivʉbu Jʉ̃menijicʉi jã́quiyede majare boropatebevʉpe ʉ̃i Espíritu Santoi parʉéque maje jʉ aiyede ʉ̃́re. 6 Que baru maje cʉede Jesucristoque cũinávʉpe ye baju ãmevʉ buraicõjenu o buraicõjemenu maje cajede. Ʉbenita maje jʉ aiyede Cristore apevʉ põevare ʉrĩ, mearo đacaivʉbu maja, cađateivʉ náre. Aru diedecabu bojecʉe majare.
7 Mamarʉmʉre me nʉre nʉrejavʉ̃ mʉja mʉje cʉede Jesucristoque cũinávʉpe. ¿Ñame matedí dajocare đaivʉ mʉjare mʉje jʉ aiyede iye yávaiyede jãvene? 8 Ácʉ põecʉ Jʉ̃menijicʉ ãmemi. Jʉ̃menijicʉ mʉjare cutuyʉbe ʉ̃ jina márajivʉva. Que baru ʉcʉbe mʉje jʉ are nʉrajiyepe ayʉ Jesucristore. 9 Yópe põeva ne quĩ́jie pã́ure bʉcʉre đaiyeque bʉcʉóvainope caino jĩvaibore, nopedeca obebe bueiye jãve ãme meamene đarĩ bʉojaivʉ obedivʉ põevare. 10 Mʉja aru yʉ máre cʉrivʉbu Jesucristoque cũinávʉpe. Que baru majivʉ yʉ Jesucristo cađatecʉyʉre mʉjare, mʉje dápiare nʉrajiyepe ayʉ ji dápiaiyepe. Aru yʉ́capũravʉ majivʉ Jʉ̃menijicʉ ñájine đacʉyʉre ñai mʉjare cãrijovañʉre, ye baquinó ãmevʉ ácʉ põecʉre.
11 Mʉja, jívʉ, yʉ́capũravʉ “Ʉ̃mʉvare ne cajede buraicõjeiye jaʉvʉ mʉjare”, ji arĩ coyʉre nʉru, ina judíova cãrijovamejebu yʉre. Aru ji buraicõjenu ʉ̃mʉvare ne cajede, ina judíovacapũravʉ cãrijimejebu ji coyʉiye boje Jesucristoi yaiye báquede jocʉcʉjaravena. Ʉbenita na cãrijivʉtamu, ji põevare jʉ aicõjeiye boje Jesucristore, ne cʉrãjiyepe ayʉ me Jʉ̃menijicʉque. Que baru cãrijovađama yʉre ãmeno ji vaiquíyepe aivʉ. 12 Ina mʉjare cãrijovare cuivʉre, buraicõjeiyʉrivʉre mʉje cajede, nácapũravʉre cũiná burarĩ jarʉvaicõjejara ne cajede.
13 Mʉja, jívʉ, mʉjarecabu Jʉ̃menijicʉi cutuimara mácavʉ ʉ̃ jina márajivʉ, đabenajivʉ iye đaicõjeiyede yebacavʉpe. Ʉbenita me jã́jara diede, yebacavʉpe tede đaiyede. Mʉjare đaiye jaʉbe boje iye đaicõjeiyede, “Caiye maje ãmeina đaiyʉede đarĩ bʉojaivʉbu maja”, arĩ dápiabejarã. Quénora dápiajarã mʉje baju yópe yebacavʉpe, cađatenajivʉ mʉjacavʉ Jesúre jʉ aipõevare, mʉje ʉe boje caivʉ Jesúre jʉ aivʉre. 14 Caiye iye Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báque Moisés bácʉre aru caiye ape đaicõjeiye máre cʉebu cũináromia yópe: “Mʉja coapa ʉjarã mʉjevʉre yópe mʉje ʉepedeca mʉje bajure”, aiyʉebu iye. 15 Ʉbenita mʉja jijatede nʉivʉ baru mʉje bajumia aru boaivʉ baru mʉje bajumia yópe ãimara jijecʉrivʉpe, me jã́jara mʉja, bíjare cuiye mʉje me cʉede mʉje bajumia.
Põeva ne ãmeina đaiyʉe aru Jʉ̃menijicʉi Espíritu ʉ̃i mearo đaicõjeiye
(Ro 6.3-14, 7.15-23; Gá 2.20, 6.14)
16 Yópe coyʉiyʉvʉ yʉ mʉjare. Ñai Espíritu Santoi đaicõjeiyepe đaivʉ cʉjarã mʉja ʉ̃i ʉrõpe. Ðabejarã yópe mʉje baju ãmeina đaiyʉepe. 17 Maje baju ãmeina đaiyʉe Espíritu Santoi mearo đaicõjeiyepe ãmevʉ. Quédeca Espíritu Santoi mearo đaicõjeiye maje baju ãmeina đaiyʉepe ãmevʉ. Maucʉvarõreca painotamu no. Ʉbenita maje jʉ aiyede ñai Espíritu Santore, đarĩ bʉojabevʉ yópe maje ãmeina đaiyʉepe. 18 Mʉja đaivʉ baru yópe ñai Espíritu Santoi mearo đaicõjeiyepe, đaicõjeimarape paivʉ ãmevʉ mʉja Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyeque ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre. Que baru đarĩduiye jaʉbevʉ mʉjare diede, mʉje cʉrãjiyepe aivʉ me Jʉ̃menijicʉque.
19 Caivʉ majima aipe ãrojae ne đaiyede ina ne baju ãmeina đaiyʉeque đaivʉ. Ãmeina đaivʉbu apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, cʉrivʉbu ãmeũmeque, aru caino ãmenore đaivʉbu. 20 5:20-21 Mearore jívʉbu pẽpeimarare, aru yaviéde đaivʉbu. Maucʉvarivʉbu ne baju, jaraivʉbu, tebuteivʉbu, jijateivʉbu ʉbenina, aru đaivʉbu ne baju ʉrõpe dápiabevʉva mearore o ãmenore apevʉre. Jarare đaivʉbu apevʉre, yajuboa tede đaivʉbu maucʉvarãjivʉ apeyajubocavʉque, aru jorojĩvʉbu. Pacoteivʉbu, bʉjiéque ũcuri aru ʉrarõ arĩ torojʉve teivʉbu, aru apeno nópe paino ʉrarõ ãmenore đarĩ cõmajivʉbu na. Parʉrõreca coyʉivʉ mʉjare diede, nópe ji coyʉiye báquepedeca mʉjare javede, mʉje majinajiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉ jabotebecʉyʉre ina nópe đaivʉre. 21 —
22 Ʉbenita đaivʉ maja yópe ñai Espíritu Santoi mearo đaicõjeiyepe, yópe ãrojaetamu maje đaiye. Ʉrivʉbu apevʉre. Torojʉrivʉbu maje ũmei. Cʉrivʉbu me cãrijimevʉva. Aru napivʉbu. Mearo đaivʉbu apevʉre. Cađateivʉbu apevʉre. Aru jãvene đaivʉbu yópe “Ðarãjare”, maje aiye báquepedeca. 23 Meara põevape cʉrivʉbu me. Aru maje bajure cʉrĩ majidivʉbu. Nópe đaiyede caiye đaicõjeiye bíjarorĩ bʉojabevʉ. 24 Jesucristo ʉ̃i yaiyede jocʉcʉjaravena jarʉvarejaquemavʉ maje ãmeina teiyede. Que baru maje cʉede Jesucristoque cũinávʉpe, dajocaivʉbu maje ãmeina teiye báquede aru jãve đabevʉ yópe maje ãmeina đaiyʉepe. 25 Ñai Espíritu Santo apʉre đaibi majare mamaũmeque. Que baru ʉ̃́re coreicõjeiye jaʉvʉ majare caiye maje đaiyede, maje dápiaiyede máre. 26 “¿Meara márica apevʉ pʉeno?” arĩ dápiaiye jaʉbevʉ majare. Majacavʉre jarare đaiyʉe jaʉbevʉ majare. Aru jorojĩne đaiye máre jaʉbevʉ majare.