Yitso 16
Anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ kɛ Owɔsɛɛ Be
“Nɔ kome ko yɛ ni Gbɔmɔ baanyɛ ana nɔmimaa yɛ he, yɛ nɛkɛ jeŋ ni yɔɔ naakpɛɛ nɛɛ mli. Eka shi faŋŋ akɛ jeee Gbɔmɔ diɛŋtsɛ ji mumɔŋ hewalɛ ni fe fɛɛ ni yɔɔ Jeŋ Muu Fɛɛ mli lɛ. . . . Nɔ ko yɛ Jeŋ Muu Fɛɛ ni yɔɔ hewalɛ kwraa fe Gbɔmɔ diɛŋtsɛ. . . . Oti ni ma Gbɔmɔ hiɛ ji ni etao ekɛ nɔ ni yɔɔ nakai hewalɛ lɛ sɛɛ lɛ teŋ naanyobɔɔ, koni etao esɛɛ gbɛ kɛ yiŋtoo akɛ ekɛ lɛ diɛŋtsɛ ehe aaaba nɛkɛ mumɔŋ hewalɛ koome ni yɔɔ diɛŋtsɛ nɛɛ kɛ gbeekpamɔ mli.”—An Historian’s Approach to Religion, ni Arnold Toynbee ŋma lɛ.
1. (Akɛ hiɛkpamɔ lɛ afata he.) (a) Mɛni yinɔsaneŋmalɔ Toynbee yoo yɛ gbɔmɔ kɛ jeŋ muu lɛ fɛɛ he? (b) Biblia lɛ tsɔɔ mɔ ni “mumɔŋ hewalɛ koome ni yɔɔ diɛŋtsɛ” lɛ ji lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
ADESAI kɛ ekaa babaoo loo fioo etao akɛ amɛaana nakai “mumɔŋ hewalɛ koome ni yɔɔ diɛŋtsɛ” nɛɛ, yɛ afii akpei ekpaa ni eho nɛɛ amli bei babaoo mli. Jamɔi wuji lɛ eko fɛɛ eko eha nakai hewalɛ ni yɔɔ lɛ gbɛi sɔrɔto. Oyɛ gbɛi kɛha “mumɔŋ hewalɛ koome ni yɔɔ diɛŋtsɛ” lɛ—yɛ bɔ ni ojamɔ lɛ ji lɛ naa—Hindunyo, Muslim, Buddhanyo, Shintonyo, Konfushionyo, Taonyo, Yudafonyo, Kristofonyo, aloo ekrokomɛi lɛ fɛɛ eko. Shi Biblia lɛ haa nɛkɛ mɔ ni yɔɔ diɛŋtsɛ nɛɛ gbɛi, esu, kɛji nuu ni loo yoo, kɛ esu kɛ baŋ—Yehowa, Nyɔŋmɔ hiɛkalɔ lɛ. Nakai Nyɔŋmɔ krɛdɛɛ lɛ kɛɛ Persianyo Koresh Kpeteŋkpele lɛ akɛ: “Miji Yehowa, ni mɔ ko bɛ dɔŋŋ, misɛɛ lɛ Nyɔŋmɔ ko Nyɔŋmɔ ko bɛ! . . . Mi mifee shikpɔŋ lɛ, ni mibɔ gbɔmɛi mito nɔ.”—Yesaia 45:5, 12, 18; Lala 68:20, 21.
Yehowa—Gbalɛ ni Anyɛɔ Akɛ He Fɔɔ nɔ Nyɔŋmɔ Lɛ
2. Kɛji wɔmiitao wɔna wɔsɛɛ be he sane ni anyɛɔ akɛ he fɔɔ nɔ lɛ, namɔ ŋɔɔ esa akɛ wɔya, ni mɛni hewɔ?
2 Yehowa ji Nyɔŋmɔ sɛɛ gbɛ ni adesai taoɔ lɛ anɔkwa naagbee. Yehowa ejie ehe kpo akɛ Nyɔŋmɔ ni kɛ gbalɛ haa, ni enyɛɔ etsɔɔ naagbee lɛ kɛjɛɔ shishijee. Ekɛɛ kɛtsɔ gbalɔ Yesaia nɔ akɛ: “Nyɛkaia blema nii ni jɛ teteete lɛ, akɛ mi nɔŋŋ miji Mawu, ni mɔ ko bɛ sɛɛ dɔŋŋ, miji Nyɔŋmɔ, ni mɔ ko mɔ ko tamɔɔɔ mi; Mi ní mijɛɔ shishijee lɛ mijajeɔ naagbee nii lɛ, ni mijɛɔ blema beebe mijajeɔ nii ni anako afee lɛ; Mi-kɛɔ akɛ: ‘Miyiŋtoo lɛ aaaba mli, ni nibii fɛɛ ni sa mihiɛ lɛ mafee!’ . . . Mi miwie, ni mi nɔŋŋ maha aba mli; mito miyiŋ, ni mafee hu!”—Yesaia 46:9-11; 55:10, 11.
3. (a) Mɛɛ nibii wɔbaanyɛ wɔtsɔ hiɛ wɔna kɛtsɔ Biblia gbalɛi anɔ? (b) Mɛni Satan efee mɛi ni heee yeee lɛ, ni mɛni hewɔ?
3 Akɛni wɔyɛ Nyɔŋmɔ ni kɛ gbalɛi haa ni anyɛɔ akɛ he fɔɔ nɔ hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔle nɔ ni baaba je lɛŋ jamɔ gbɛjianɔtoi ni mli egbala nɛɛ anɔ. Wɔbaanyɛ wɔgba nɔ ni baaba maŋkwramɔ gbɛjianɔtoi ni yɔɔ hewalɛ ni tamɔ nɔ ni amɛmiikudɔ nɔ ni baaba je lɛ nɔ lɛ hu anɔ. Nɔ ni fe enɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔgba nɔ ni mɛɔ “nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ nyɔŋmɔ,” Satan, mɔ ni “eshwila mɛi ni heee yeee lɛ ajwɛŋmɔi” kɛtsɔ jamɔi babaoo ni enyiɛ adesai ahiɛ kɛjɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ, Yehowa he kwraa lɛ yɛ naagbee. Ni mɛni hewɔ ni Satan eshwila mɛi ahiŋmɛii nakai lɛ? Bɔni afee ni “Kristo, ni ji Nyɔŋmɔ subaŋ lɛ, anunyam sanekpakpa lɛ la ni tsoɔ lɛ akakpɛ miiha amɛ.”—2 Korintobii 4:3, 4; 1 Yohane 5:19.
4. Mɛɛ sanebimɔi ni kɔɔ shikpɔŋ lɛ kɛ adesa wɔsɛɛ he ehe hiaa ni aha hetoo?
4 Wɔbaanyɛ wɔle nɔ ni yɔɔ nɛkɛ nibii ni agba akɛ amɛbaaba nɛɛ hu sɛɛ. Mɛɛ shihilɛ mli abaana shikpɔŋ lɛ yɛ, yɛ naagbee kwraa? Ni awo nɔ muji? Ni afite lɛ? Ni afolɔ enɔ tsei fɛɛ? Aloo abaasaa shikpɔŋ lɛ kɛ adesai aweku lɛ fɛɛ ehee? Taakɛ bɔ ni wɔbaana lɛ, Biblia lɛ haa nɛkɛ sanebimɔi nɛɛ fɛɛ ahetoo. Shi klɛŋklɛŋ kwraa lɛ, nyɛhaa wɔgbalaa wɔjwɛŋmɔ kɛyaa nibii ni baaba yɛ wɔsɛɛ be ni ka wɔhiɛ kpaakpa nɛɛ mli lɛ anɔ.
Atsɔɔ Mɔ ni “Babilon Kpeteŋkpele lɛ” Ji
5. Mɛni Yohane na yɛ ninaa mli?
5 Ajie Biblia mli wolo ni ji Kpojiemɔ lɛ kpo atsɔɔ bɔfo Yohane yɛ Patmo ŋshɔkpɔ lɛ nɔ yɛ afi 96 Ŋ.B. Etsɔɔ nibii titrii ni baaba mli yɛ naagbee be, ni ji be ni, taakɛ Biblia mli odaseyeli tsɔɔ lɛ, adesai ehi mli kɛjɛ 1914 kɛbaa nɛɛ lɛ mli faŋŋ.a Nakai okadi-feemɔ mli mfonirii ni Yohane na yɛ ninaa mli lɛ ateŋ ekome ji, ajwamaŋ ni ewula ehe haŋtsii, ni ebuuu nii, ni atsɛɔ lɛ “Babilon Kpeteŋkpele lɛ, shikpɔŋ lɛ nɔ ajwamaŋi lɛ kɛ nihiinii lɛ anyɛ lɛ.” Mɛɛ shihilɛ mli yoo nɛɛ yɔɔ? “Ni mina yoo lɛ akɛ krɔŋkrɔŋbii lɛ ala lɛ kɛ Yesu he odasefoi lɛ ala lɛ etɔ lɛ daa.”—Kpojiemɔ 17:5, 6.
6. Mɛni hewɔ ni Babilon Kpeteŋkpele lɛ damɔɔɔ shi kɛhaaa maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoi ni yeɔ nɔ yɛ je lɛŋ lɛ?
6 Namɔ nɛkɛ yoo nɛɛ damɔ shi kɛha? Ashiii wɔ efolo ni wɔka wɔyiŋ wɔtsɔɔ mɔ ni eji. Kɛji ajie mɛi lɛ ekomekome lɛ, abaanyɛ ana lɛ faŋŋ. Yohane nu ni bɔfo ko kɛɛ yɛ nakai ninaa lɛ nɔŋŋ mli akɛ: “Ba, ni matsɔɔo ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ ni ta nui babaoo lɛ anɔ lɛ kojomɔ lɛ, mɔ ni shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi lɛ kɛbɔ ajwamaŋ, ni mɛi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ tɔrɔ daa kɛ ejwamaŋbɔɔ lɛ daa lɛ.” Kɛji shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi, loo nɔyelɔi lɛ kɛ lɛ bɔɔ ajwamaŋ lɛ, no lɛ etsɔɔ akɛ yoo ajwamaŋ lɛ nyɛŋ adamɔ shi aha je lɛŋ maŋkwramɔ gbɛjianɔtoi ni yeɔ nɔ lɛ.—Kpojiemɔ 17:1, 2, 18.
7. (a) Mɛni hewɔ ni Babilon Kpeteŋkpele lɛ damɔɔɔ shi kɛhaaa jarayeli gbɛjianɔtoi lɛ? (b) Mɛni Babilon Kpeteŋkpele lɛ damɔ shi kɛha?
7 Nakai sane lɛ nɔŋŋ kɛɔ wɔ akɛ “ni shikpɔŋ lɛ nɔ jarayelɔi lɛ tsɔmɔ niiatsɛmɛi yɛ elahoo lɛ hewalɛ lɛ mli.” No hewɔ lɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ nyɛŋ adamɔ shi aha nitsumɔ, loo “jarayeli” gbɛjianɔtoi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ. Ni kɛlɛ, ŋmalɛ ni jɛ mumɔŋ lɛ kɛɔ akɛ: “Nui lɛ ni ona ni yoo ajwamaŋ lɛ ta nɔ lɛ ji maji kɛ asafoi kɛ jeŋmaji kɛ majianɔ wiemɔi.” Mɛɛ je nɛŋ gbɛjianɔtoo lɛ mli kuu titri kroko eshwɛ ni bɔ ni atsɔɔ ni mfoniri-feemɔŋ yoo ajwamaŋ lɛ kɛ maŋkwramɔŋ nɔyelɔi lɛ bɔ ajwamaŋ, ni ekɛ jarayeli gbɛjianɔtoi lɛ ye jara, ni eta shi yɛ anunyam mli yɛ maji, asafoi, jeŋmaji, kɛ majianɔ wiemɔi anɔ lɛ sa lɛ pɛpɛɛpɛ? No ji apasa jamɔ yɛ gbɛ̀i sɔrɔtoi ni ekɔ lɛ fɛɛ mli!—Kpojiemɔ 17:15; 18:2, 3.
8. Mɛɛ anɔkwalei komɛi tsɔɔ mɔ ni Babilon Kpeteŋkpele lɛ ji lɛ mli lolo?
8 Ama mɔ ni atsɔɔ akɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ ji lɛ nɔ mi kɛtsɔ ŋwɛibɔfo ko fɔbuu wiemɔ ni ekɛshi lɛ yɛ “[e]kunyaayeli [ni] akɛshishiuɔ jeŋmaji lɛ fɛɛ” lɛ hewɔ lɛ nɔ. (Kpojiemɔ 18:23) Mumɔi atsɛmɔ nifeemɔi sɔrɔtoi lɛ fɛɛ ji jamɔ mli nifeemɔi ni jɛ daimonioi aŋɔɔ. (5 Mose 18:10-12) No hewɔ lɛ, belɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ damɔ shi kɛha jamɔ kuu. Biblia mli odaseyeli tsɔɔ akɛ lɛ ji Satan jeŋ muu fɛɛ apasa jamɔ gbɛjianɔtoo, ni ehaa eyaa hiɛ yɛ gbɔmɛi ajwɛŋmɔi amli bɔni afee ni egbala amɛjwɛŋmɔ kɛjɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ, Yehowa nɔ lɛ.—Yohane 8:44-47; 2 Korintobii 11:13-15; Kpojiemɔ 21:8; 22:15.
9. Mɛɛ tsakpaai komɛi anaa yɛ jamɔi babaoo mli?
9 Taakɛ wɔna yɛ wolo nɛɛ mli fɛɛ lɛ, tsakpaai komɛi pɔtɛɛ yɛ je lɛŋ jamɔi ni amɛyiŋ efutu amɛ babaoo nɛɛ fɛɛ amli ni feɔ amɛ ekome. Jamɔi lɛ pii ashishifa jɛ blema adesãi amli. Shwɛ fioo pɛ ni fɛɛ afee ekome kɛtsɔ hemɔkɛyeli ni amɛyɔɔ yɛ adesa susuma ni akɛɛ egbooo ni ehiɔ shi yɛ gbele sɛɛ ni eyaa jeŋ kroko mli aloo efaa ni etsakeɔ kɛyaa bɔɔnɔ kroko mli lɛ nɔ. Amɛteŋ mɛi babaoo yɛ hemɔkɛyeli koome ko ni ji yiwalɛ kɛ piŋmɔ he ko ni atsɛɔ lɛ hɛl lɛ. Ekrokomɛi yɛ ni amɛfee ekome kɛtsɔ blema wɔŋjalɔi ahemɔkɛyeli ni amɛyɔɔ yɛ mɛi etɛ ni efee ekome, trinitii, kɛ nyɛ nyɔŋmɔ-yei amli lɛ nɔ. No hewɔ lɛ, eja jogbaŋŋ akɛ aaabua amɛ fɛɛ amɛnaa afee amɛ kuu kome yɛ okadi kome ni nibii pii yɔɔ mli ni ji yoo ajwamaŋ, “Babilon Kpeteŋkpele lɛ” shishi.—Kpojiemɔ 17:5.
Be ni Esa akɛ Ajo Foi Kɛjɛ Apasa Jamɔ Mli
10. Mɛɛ naagbee agba afɔ shi ni baaba jamɔ mli ajwamaŋ lɛ nɔ?
10 Mɛni Biblia lɛ gba efɔ shi akɛ ebaaba nɛkɛ yoo ajwamaŋ ni ekpele jeŋ fɛɛ nɛɛ nɔ yɛ naagbee? Kpojiemɔ wolo lɛ tsɔɔ ehiɛkpatamɔ ni baaba yɛ maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoi lɛ adɛŋ lɛ mli faŋŋ yɛ mfoniri-feemɔ mli. Afeɔ mɛnɛɛmɛi ahe mfoniri akɛ “akoloŋtoi nyɔŋma” ni fiɔ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ, “kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele” ni ji Satan maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoo ni la ekpa mli fɛɛ lɛ he amaga lɛ sɛɛ lɛ.—Kpojiemɔ 16:2; 17:3-16.b
11. (a) Mɛni hewɔ ni Nyɔŋmɔ buɔ apasa jamɔ fɔ lɛ? (b) Mɛni baaba Babilon Kpeteŋkpele lɛ nɔ?
11 Nɛkɛ Satan jeŋ muu fɛɛ apasa jamɔ maŋtsɛyeli nɛɛ hiɛkpatamɔ baafee nɔ ni baajɛ Nyɔŋmɔ fɔbuu kojomɔ ni ekɛaaba nɛkɛ jamɔi nɛɛ anɔ lɛ mli. Abaabu amɛ fɔ yɛ mumɔŋ ajwamaŋbɔɔ hewɔ yɛ ekome ni amɛkɛ amɛ maŋkwramɔŋ hemɛi lɛ fee kɛ amɛsɛɛ ni amɛfi lɛ hu hewɔ. Apasa jamɔ kɛ la ni eye bem ekpa etadei lɛ amli fɛɛ yɛ be mli ni ekɛ jeŋmaji lɛ fɛɛ amli nɔyelɔi akuu ni abuɔ amɛ hiɛnaanɔbii lɛ feɔ ekome yɛ maŋhedɔɔ mli yɛ amɛtai fɛɛ amli lɛ. No hewɔ lɛ, Yehowa kɛwo maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoi lɛ tsuii amli ni amɛtsu esuɔmɔnaa nii ahe nii amɛshi Babilon Kpeteŋkpele lɛ ni amɛkpata ehiɛ kwraa.—Kpojiemɔ 17:16-18.
12. (a) Mɛni esa akɛ ofee bianɛ koni abaa oyi kɛji aakpata Babilon hiɛ lɛ? (b) Mɛɛ tsɔɔmɔi haa esoroɔ anɔkwa jamɔ lɛ kwraa?
12 Akɛni wɔsɛɛ be ni tamɔ nɛkɛ ka je lɛŋ jamɔi lɛ ahiɛ hewɔ lɛ, mɛni esa akɛ ofee? Hetoo lɛ yɛ nɔ ni Yohane nu ni gbee ko ni jɛ ŋwɛi lɛ miikɛɛ lɛ mli: “Nyɛjea emli, mimaŋ, koni nyɛkɛ lɛ akafee ekome yɛ ehe eshai lɛ amli, ni nyɛkana ehaomɔi lɛ eko. Ejaakɛ ehe eshai lɛ eshɛ ŋwɛi tɔɔ ni Nyɔŋmɔ ekai enifɔjianii lɛ.” No hewɔ lɛ, amrɔ nɛɛ ji be ni esa akɛ akɛbo ŋwɛibɔfo lɛ famɔ lɛ toi ni aje kpo kɛjɛ Satan jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli lɛ mli koni abafata Yehowa anɔkwa jamɔ lɛ he. (Kwɛmɔ akrabatsa lɛ, yɛ baafa 377.)—Kpojiemɔ 17:17; 18:4, 5; okɛto Yeremia 2:34; 51:12, 13 he.
Harmagedon Ebɛŋkɛ
13. Mɛɛ nibii etsɛŋ ni amɛbaaba mli?
13 Kpojiemɔ jajeɔ akɛ “gbi kome nɔ ehaomɔi lɛ aaaba, gbele kɛ awerɛho kɛ hɔmɔ, ni akɛ la aaasha lɛ.” Yɛ bɔ ni Biblia mli gbalɛi fɛɛ tsɔɔ lɛ naa lɛ, nakai “gbi kome,” loo ehiɛkpatamɔ ni aaaba oya yɛ be kuku mli lɛ ebɛŋkɛ agbɛnɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Babilon Kpeteŋkpele lɛ hiɛkpatamɔ baaje “amanehulu kpeteŋkpele” be ko ni baaba enaagbee yɛ “Nyɔŋmɔ Ofe lɛ gbi wulu lɛ nɔ ta lɛ, . . . [yɛ] Har–Magedon” mli lɛ shishi. Nakai Harmagedon ta, loo nɔmɔ lɛ kɛ Satan maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoo lɛ nɔ kunim ni aye kɛ bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli ni akɛ lɛ aaawo lɛ baaba. Jalɛ jeŋ hee baaje shishi!—Kpojiemɔ 16:14-16; 18:7, 8; 21:1-4; Mateo 24:20-22.
14, 15. Mɛɛ Biblia gbalɛ eyɔɔ faŋŋ akɛ ebɛŋkɛ emlibaa he?
14 Amrɔ nɛɛ, Biblia gbalɛ kroko ni sa kadimɔ waa miibɛŋkɛ emlibaa he yɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔhiŋmɛiaŋ. Bɔfo Paulo gba efɔ shi ni ebɔ kɔkɔ akɛ: “Shi bei lɛ kɛ yinɔi lɛ ahewɔ lɛ, anyɛmimɛi, ehiaaa nyɛ akɛ aŋma nyɛ. Ejaakɛ nyɛ diɛŋtsɛ nyɛle krɛdɛɛ akɛ Nuŋtsɔ [Yehowa] gbi lɛ baaba tamɔ julɔ baa nyɔɔŋ lɛ. Ejaakɛ be mli ni amɛaakɛɛ akɛ: ‘Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!’ lɛ, no mli nɔŋŋ hiɛkpatamɔ aaabatutua amɛ trukaa, tamɔ kɔɔmɔ tuaa yoo ni musu eda lɛ, ni amɛjeŋ mli kɔkɔɔkɔ.”—1 Tesalonikabii 5:1-3.
15 Etamɔ nɔ ni jeŋmaji ni tsutsu ko lɛ amɛkɛ amɛhe wuɔ tai ni amɛsusuɔ amɛhe efɔŋ lɛ kɛ henɔkwɛmɔ miitsi kɛmiibɛŋkɛ shihilɛ ni aaaha amɛnyɛ amɛjaje akɛ jeŋ toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ yɛ lɛ he fiofio. No hewɔ lɛ, kɛ wɔɔkwɛ nibii lolo yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, wɔle akɛ gbi ni Yehowa kɛ kojomɔ aaaba apasa jamɔ, jeŋmaji lɛ, kɛ amɛnɔyelɔ, Satan nɔ lɛ ebɛŋkɛ.—Zefania 2:3; 3:8, 9; Kpojiemɔ 20:1-3.
16. Mɛni hewɔ Yohane ŋaawoo lɛ sa jogbaŋŋ kɛha wɔ ŋmɛnɛ lɛ?
16 Gbɔmɛi akpekpei abɔ yɛ ŋmɛnɛ ni bɔ ni amɛhiɔ shi amɛhaa lɛ tamɔ nɔ ni heloonaa nibii hiɔ shi daa ni no jara wa fe fɛɛ. Shi kɛlɛ, nɔ ni jeŋ ni ekpɔtɔ nɛɛ kɛhaa lɛ jeee nɔ ko kwraa ni esɛɛ etsɛɛɛ hu. No hewɔ ni Yohane ŋaawoo lɛ sa kɛha wɔ jogbaŋŋ lɛ: “Nyɛkasumɔa je lɛ aloo nibii hu ni yɔɔ je lɛŋ. Kɛji mɔ ko sumɔɔ je lɛ, belɛ Tsɛ lɛ suɔmɔ lɛ bɛ emli; ejaakɛ nɔ fɛɛ nɔ ni yɔɔ je lɛŋ lɛ—heloo lɛ sɛɛdii nii lɛ kɛ hiŋmɛii lɛ asɛɛdii nii lɛ kɛ shihilɛ lɛ mli hewoo lɛ—ejɛɛɛ Tsɛ lɛ mli, shi moŋ je lɛ mli ejɛ; ni je lɛ hoɔ eyaa kɛ emli sɛɛdii nii lɛ; shi mɔ ni feɔ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ hiɔ shi kɛyaa naanɔ.” Ani osumɔŋ akɛ ooohi shi kɛya naanɔ?—1 Yohane 2:15-17.
Jeŋ Hee ko ni Awo Shi yɛ He
17. Mɛni yɔɔ wɔsɛɛ be kɛha mɛi ni taoɔ anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ sɛɛ gbɛ lɛ?
17 Akɛni Nyɔŋmɔ baakojo je lɛ kɛtsɔ Kristo Yesu nɔ hewɔ lɛ, mɛni baanyiɛ sɛɛ aba? Nyɔŋmɔ gba efɔ shi mra beebe, yɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ amli akɛ ebaatsu eshishijee yiŋtoo ni eyɔɔ yɛ adesai ni yɔɔ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ ahe lɛ he nii, ni ji akɛ, ni ena adesai aweku ni ji toibolɔi ni amɛna wala ni eye emuu mli ŋɔɔmɔ yɛ paradeiso shikpɔŋ nɔ. Mɔdɛŋ ni Satan bɔ akɛ ebaafite nakai yiŋtoo lɛ hako Nyɔŋmɔ shiwoo lɛ afee efolo. No hewɔ lɛ, Maŋtsɛ David nyɛ eŋma akɛ: “Ejaakɛ efɔŋfeelɔi lɛ, aaafolɔ amɛ ashwie, shi mɛi ni kwɛɔ Yehowa gbɛ lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ. Eshwɛ fioo kɛkɛ ni mɔfɔŋ lɛ bɛ dɔŋŋ, . . . Jalɔi lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ ni amɛaahi nɔ daa.”—Lala 37:9-11, 29; Yohane 5:21-30.
18-20. Mɛɛ tsakemɔi baaba yɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ?
18 Mɛɛ shihilɛ mli shikpɔŋ lɛ baahi yɛ no sɛɛ? Ni awo fɛɛ nɔ muji kwraa? Ni ashã lɛ? Ni afolɔ enɔ tsei fɛɛ? Dabi kwraa! Yehowa to eyiŋ kɛjɛ shishijee kwraa akɛ shikpɔŋ lɛ afee paradeiso shikpɔŋ ni nɔ tse, ni nɔ fɛɛ nɔ ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ yɛ nɔ. Nakai hewalɛ ni ekɛaafee enɛ lɛ yɛ lolo yɛ bɔ ni adesai fiteɔ shikpɔŋ lɛ fɛɛ sɛɛ. Shi Yehowa ewo shi akɛ “[e]baafite mɛi ni fiteɔ shikpɔŋ lɛ.” Shihilɛ ko ni miibɛŋkɛ jeŋ fɛɛ fitemɔ he ehi shi yɛ afii ohai 20 nɛɛ pɛ mli. No hewɔ lɛ, wɔyɛ yiŋtoo babaoo ni wɔɔdamɔ nɔ wɔhe wɔye akɛ, etsɛŋ ni Yehowa baatsu he nii ni ekɛbaa lɛ diɛŋtsɛ enii, edebɔɔ lɛ yi.—Kpojiemɔ 11:18; 1 Mose 1:27, 28.
19 Etsɛŋ ni nɛkɛ tsakemɔ nɛɛ baaba yɛ Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo ni ji “ŋwɛi hee kɛ shikpɔŋ hee” lɛ shishi. Etsɔɔɔ ŋwɛiniiaŋ hee kɛ shibɔlemɔ ŋulami hee, shi moŋ, mumɔŋ nɔyeli hee ni yeɔ jeŋ ni asaa lɛ ehee ni adesai ni ahole amɛnɔ kɛtee shihilɛ hee mli hiɔ nɔ lɛ anɔ. Ahaŋ hegbɛ ko kwraa ni akɛaaye nanemɛi gbɔmɛi kɛ kooloi anɔ ni ana amɛhe sɛɛ ko dɔŋŋ. Awuiyeli loo lashishwiemɔ ko bɛ dɔŋŋ. Shiai ni anaaa awɔ mli, hɔmɔ ni kɛ gbele baa, kɛ nɔnyɛɛ bɛ dɔŋŋ.—Kpojiemɔ 21:1; 2 Petro 3:13.
20 Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ akɛ: “‘Shi amɛaamamɔ tsũi, ni amɛaahi mli, ni amɛaafee wein tromii, ni amɛaaye mli yibii! Amɛmamɔŋ tsũi, ni mɔ kroko ahi mli, ni amɛhuŋ hu, ni mɔ kroko aye; ejaakɛ mimaŋ lɛ gbii aaatamɔ tsei agbii, ni mɛi ni mihala lɛ aaaye amɛninenaa nitsumɔ lɛ mli nii aahu po. . . . Klaŋ kɛ too gwantɛŋ bi aaaye nii yɛ he kome, ni jata aaaye jwɛi tamɔ tsina; ni onufu lɛ, sũ aaafee eniyenii; ayeŋ awui ni akpataŋ hiɛ dɔŋŋ yɛ migɔŋ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ fɛɛ,’ Yehowa kɛɛ.”—Yesaia 65:17-25.
Jeŋ Hee lɛ Shishitoo
21. Mɛni hewɔ wɔyɔɔ nɔmimaa yɛ jeŋ hee lɛ he lɛ?
21 Shi ekolɛ ooobi akɛ, ‘Te aaafee tɛŋŋ ni enɛɛmɛi fɛɛ aaaba hu?’ Ejaakɛ “Nyɔŋmɔ ni maleee lɛ wo shi eha dani abɔ jeŋ bei lɛ” akɛ ebaaku sɛɛ ekɛ adesai aba naanɔ wala shihilɛ mli ekoŋŋ yɛ emuuyeli mli. Ni nɔdaamɔ nɔ kɛha nɛkɛ hiɛnɔkamɔ nɛɛ ji nɔ ni bɔfo Petro wie he yɛ eklɛŋklɛŋ wolo ni eŋma eyaha enanemɛi Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ mli lɛ, akɛ: “Ajɔɔ Nyɔŋmɔ kɛ wɔ-Nuŋtsɔ Yesu Kristo Tsɛ lɛ, mɔ ni fɔ wɔ ehee yɛ lɛ diɛŋtsɛ emɔbɔnalɛ babaoo lɛ naa, eha wala hiɛnɔkamɔ yɛ Yesu Kristo shi ni etee kɛjɛ gbohii ateŋ lɛ hewɔ, eha gboshinii ni fiteee ni he bɛ kpa ko ni ekwaaa, ni aŋɔto yɛ ŋwɛi aha nyɛ [lɛ].”—Tito 1:1, 2; 1 Petro 1:3, 4.
22. Mɛni ji shishijee nii ni yɔɔ jeŋ hee he hiɛnɔkamɔ lɛ he, ni mɛni hewɔ?
22 Yesu Kristo gbohiiashitee lɛ ji shishijee nii kɛha jalɛ jeŋ hee lɛ he hiɛnɔkamɔ lɛ ejaakɛ Nyɔŋmɔ ehala lɛ ni ejɛ ŋwɛi eye maŋtsɛ yɛ shikpɔŋ ni atsuu nɔ lɛ nɔ. Paulo hu ma bɔ ni Kristo gbohiiashitee lɛ he hiaa ha lɛ nɔ mi beni eŋma nɛkɛ lɛ: “Shi agbɛnɛ atee Kristo shi kɛjɛ gbohii ateŋ, efee klɛŋklɛŋ mɔ yɛ mɛi ni ewɔ lɛ ateŋ. Ejaakɛ bɔ ni gbele tsɔ gbɔmɔ nɔ kɛba lɛ, nakai nɔŋŋ shitee hu tsɔ gbɔmɔ nɔ kɛba. Ejaakɛ taakɛ bɔ ni Adam mli ni mɛi fɛɛ gboiɔ yɛ lɛ, nakai nɔŋŋ kɛ̃ Kristo mli ni amɛ fɛɛ amɛyi aaana wala yɛ.”—1 Korintobii 15:20-22.
23. (a) Mɛni hewɔ Kristo gbohiiashitee lɛ he hiaa lɛ? (b) Mɛɛ famɔ Yesu ni atee lɛ shi lɛ kɛha esɛɛnyiɛlɔi lɛ?
23 Kristo afɔleshaa gbele ni ji kpɔmɔ nɔ ni yeɔ egbɔ lɛ kɛ egbohiiashitee lɛ haa wɔ nɔdaamɔ nɔ kɛha hiɛnɔkamɔ yɛ “ŋwɛi hee,” Maŋtsɛyeli nɔyeli lɛ, kɛ adesai aweku ni atsake amɛ ni awo amɛshihilɛ nɔ, adesai “shikpɔŋ hee” lɛ mli. Egbohiiashitee lɛ hu wo shiɛmɔ kɛ nitsɔɔmɔ nitsumɔ ni ebɔfoi anɔkwafoi lɛ tsu lɛ mli hewalɛ. Sane lɛ kɛɔ wɔ akɛ: “Shi kaselɔi nyɔŋma-kɛ-ekome lɛ yiŋ amɛtee Galilea gɔŋ lɛ nɔ, he ni Yesu [ni atee lɛ shi lɛ] eto amɛ lɛ; ni beni amɛna lɛ lɛ, amɛkoto shi amɛja lɛ, shi mɛi komɛi je ŋwane. Ni Yesu ba ekɛ amɛ bawie ekɛɛ: ‘Aŋɔ hegbɛ fɛɛ aha mi yɛ ŋwɛi kɛ shikpɔŋ nɔ. No hewɔ lɛ nyɛyaa ni nyɛyafea jeŋmaji fɛɛ mikaselɔi, nyɛbaptisia amɛ nyɛwoa Tsɛ lɛ kɛ Bi lɛ kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ gbɛi amli, ni nyɛtsɔa amɛ ni amɛye nii fiaa ni mikɛɛ nyɛ lɛ nɔ. Ni naa, mi lɛ mikɛ nyɛ yɛ daa kɛyashi jeŋ naagbee lɛ.’”—Mateo 19:28, 29; 28:16-20; 1 Timoteo 2:6.
24. Mɛɛ jɔɔmɔ kroko Yesu gbohiiashitee lɛ maa nɔ mi lolo?
24 Yesu gbohiiashitee lɛ woɔ jɔɔmɔ kroko he shi kɛhaa adesai—mɛi ni egboi lɛ ashitee. Lazaro ni Yesu tee lɛ shi kɛjɛ gbohii ateŋ lɛ bafee gbohiiashitee ni baaba yɛ wɔsɛɛ ni mɛi fɛɛ baana he sɛɛ lɛ he okadi bibioo ko. (Kwɛmɔ baafai 249-50.) Yesu ekɛɛ akɛ: “Enɛ akafee nyɛ naakpɛɛ; ejaakɛ ŋmɛlɛtswaa lɛ miiba, nɔ mli ni mɛi fɛɛ ni yɔɔ gbohii abui amli lɛ aaanu egbee, ni amɛaaje kpo, mɛi ni efee ekpakpa lɛ aaate shi kɛaatee wala mli, ni mɛi ni etsu nishaianii lɛ aaate shi kɛaatee kojomɔ lɛ mli.”—Yohane 5:28, 29; 11:39-44; Bɔfoi lɛ Asaji 17:30, 31.
25. (a) Mɛɛ hegbɛ ko akɛaaha mɛi fɛɛ yɛ jeŋ hee lɛ mli? (b) Mɛɛ jamɔ gbɛ pɛ baahi shi yɛ jeŋ hee lɛ mli?
25 Mɛɛ miishɛɛ eeeji nɛkɛ akɛ wɔɔnyɛ wɔkpee wɔsuɔlɔi lɛ kɛba ekoŋŋ, ni ekolɛ yinɔ fɛɛ yinɔ miifee nakai kɛmiitsara nɔ! Yɛ jɛmɛ, yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ, mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ akpɛ eyiŋ yɛ shihilɛi ni eye emuu shishi agbɛnɛ kɛji ebaajá anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ, Yehowa, aloo wala baaŋmɛɛ lɛ akɛ shitee-kɛ-wolɔ. Hɛɛ, jamɔ kome pɛ baahi shi yɛ jeŋ hee lɛ mli, jamɔ gbɛ koome pɛ. Akɛ yijiemɔ fɛɛ baaha Bɔlɔ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ, ni adesa fɛɛ adesa toibolɔ baati lalatsɛ lɛ wiemɔi lɛ amli kɛ gbee ni wa akɛ: “Makafoo, mi-Nyɔŋmɔ, Maŋtsɛ, ni majie ogbɛi lɛ yi daa kɛaatee naanɔ! . . . Yehowa da ni esa yijiemɔ babaoo, ni edalɛ lɛ anyɛɛɛ shishi ana!”—Lala 145:1-3; Kpojiemɔ 20:7-10.
26. Mɛni hewɔ esa akɛ otao Nyɔŋmɔ Wiemɔ, Biblia lɛ mli lɛ?
26 Amrɔ nɛɛ ni okɛ je lɛŋ jamɔi wuji lɛ eto he okwɛ nɛɛ, wɔmiifɔ bo nine lolo ni oya nɔ okwɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ, Biblia lɛ, ni Yehowa Odasefoi ahemɔkɛyelii damɔ nɔ lɛ mli lolo. Maa nɔ mi oha bo diɛŋtsɛ ohe akɛ abaanyɛ ana anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ. Kɛji oji Hindunyo, Muslim, Buddhanyo, Shintonyo, Konfushionyo, Taonyo, Yudafonyo, Kristofonyo, aloo oyɛ hemɔkɛyeli kroko jio, be ni esa akɛ okɛpɛi wekukpaa ni ka okɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ hiɛkalɔ lɛ teŋ lɛ mli nɛ. Ekolɛ akpɛ yiŋ aha bo momo yɛ ojamɔ he yɛ he ni afɔ bo yɛ lɛ hewɔ, ni obɛ hewalɛ ko yɛ nɔ. Eyɛ faŋŋ akɛ, olaajeee nɔ ko nɔ ko kɛtsɔ nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ Nyɔŋmɔ he lɛ ni oootao mli lɛ nɔ. Enɛ baanyɛ afee oshihilɛ mli hegbɛ ni fe fɛɛ diɛŋtsɛ ni okɛaale Jeŋ Muu Fɛɛ Nuŋtsɔ Nyɔŋmɔ lɛ yiŋtoo kɛha shikpɔŋ nɛɛ kɛ adesai ni yɔɔ nɔ lɛ he nii. Hɛɛ, anɔkwayeli ni okɛaatao anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ sɛɛ gbɛ lɛ baanyɛ aye omanye kɛtsɔ kasemɔ ni okɛ Yehowa tsuji, e-Dasefoi, mɛi ni kɛ wolo nɛɛ baha bo lɛ aaakase Biblia lɛ nɔ.
27. (a) Mɛɛ nine Yesu fɔɔ bo? (b) Yɛ wolo nɛɛ yitso lɛ kɛ gbeekpamɔ naa lɛ, mɛni Yesaia fɔɔ mɔ fɛɛ mɔ nine ni efee?
27 Jeee yaka Yesu wie akɛ: “Nyɛbia, ni aaaha nyɛ; nyɛtaoa, ni nyɛaana; nyɛshia, ni aaagbele aha nyɛ” lɛ. Obaanyɛ ofata mɛi ni ena anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ ahe kɛji obo gbalɔ Yesaia shɛɛ sane ni kɛɔ nɛkɛ lɛ toi: “Nyɛtaoa Yehowa, be mli ni eeeha ana lɛ, nyɛtsɛa lɛ, be mli ni ebɛŋkɛ! Ha ni mɔ fɔŋ akwa egbɛi lɛ, ni nɔsha feelɔ akwa ejwɛŋmɔi lɛ, ni eku esɛɛ kɛba Yehowa ŋɔɔ, ni emusuŋ aaatsɔ lɛ yɛ ehewɔ, kɛ wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ ŋɔɔ, shi ekɛaafa lɛ aahu!”—Mateo 7:7; Yesaia 55:6, 7.
28. Namɛi baanyɛ amɛye amɛbua bo ni ona anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ?
28 Kɛji ootao anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ sɛɛ gbɛ lɛ, no lɛ okɛ miishɛɛ atao Yehowa Odasefoi.c Amɛbaana he miishɛɛ akɛ amɛaaye amɛbua bo ni ole Tsɛ lɛ kɛ esuɔmɔnaa nii hu jogbaŋŋ beni be yɔɔ lolo nɛɛ, ni amɛheŋ bo nɔ ko.—Zefania 2:3.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Kwɛmɔ Obaanyɛ Ohi Shi Kɛya Naanɔ yɛ Paradeiso yɛ Shikpɔŋ Nɔ, ni Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., fee yɛ 1983 lɛ, baafai 148-54 kɛha naagbee gbii lɛ amlitsɔɔmɔ babaoo.
b Kɛha nɛkɛ gbalɛi ni yɔɔ Kpojiemɔ nɛɛ amlitsɔɔmɔ babaoo lɛ, kwɛmɔ Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ!, ni Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., fee yɛ 1991 lɛ, yitsei 33-37.
c Kwɛmɔ baafa 384 kɛha adrɛs sɔrɔtoi lɛ fɛɛ.
[Akrabatsa/Mfoniri ni yɔɔ baafa 377]
Bɔ ni Ooofee Oyoo Anɔkwa Jamɔ Lɛ
1. Anɔkwa jamɔ lɛ jaa anɔkwa Nyɔŋmɔ koome, Yehowa pɛ.—5 Mose 6:4, 5; Lala 146:5-10; Mateo 22:37, 38.
2. Anɔkwa jamɔ lɛ kɛ hegbɛ ni kɛ mɔ yaa Nyɔŋmɔ ŋɔɔ haa kɛtsɔɔ Kristo Yesu nɔ.—Yohane 17:3, 6-8; 1 Timoteo 2:5, 6; 1 Yohane 4:15.
3. Anɔkwa jamɔ lɛ tsɔɔ ni ejieɔ suɔmɔ ni pɛsɛmkunya bɛ mli kpo.—Yohane 13:34, 35; 1 Korintobii 13:1-8; 1 Yohane 3:10-12.
4. Anɔkwa jamɔ lɛ haaa je lɛŋ maŋkwramɔ kɛ tai awo ehe muji ko kwraa. Efiii mɔ ko sɛɛ yɛ ta mli.—Yohane 18:36; Yakobo 1:27.
5. Anɔkwa jamɔ lɛ haa Nyɔŋmɔ feɔ anɔkwafo kɛtsɔɔ kpɛlɛmɔ ni ekpɛlɛɔ Biblia lɛ nɔ akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ nɔ.—Romabii 3:3, 4; 2 Timoteo 3:16, 17; 1 Tesalonikabii 2:13.
6. Anɔkwa jamɔ lɛ ekpɛlɛɛɛ tawuu loo gbɔmɔtsɔŋ awuiyeli nɔ.—Mika 4:2-4; Romabii 12:17-21; Kolosebii 3:12-14.
7. Anɔkwa jamɔ lɛ kɛ omanyeyeli feɔ gbɔmɛi ni jɛ hewolonɔ sui, wiemɔi, kɛ akutsei fɛɛ mli lɛ ekome. Eshiɛɛɛ maŋhedɔɔ loo hetsɛ, shi moŋ suɔmɔ.—Yesaia 2:2-4; Kolosebii 3:10, 11; Kpojiemɔ 7:9, 10.
8. Anɔkwa jamɔ lɛ woɔ Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ he hewalɛ, jeee kɛha pɛsɛmkunya sɛɛnamɔ loo nyɔmɔwoo, shi moŋ kɛjɛɔ suɔmɔ mli. Ewooo gbɔmɛi ahiɛ nyam. Ewoɔ Nyɔŋmɔ hiɛ nyam.—1 Petro 5:1-4; 1 Korintobii 9:18; Mateo 23:5-12.
9. Anɔkwa jamɔ lɛ jajeɔ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ akɛ adesai ahiɛnɔkamɔ kome pɛ, jeee maŋkwramɔ loo adesai ashihilɛ he nilee ko.—Marko 13:10; Bɔfoi lɛ Asaji 8:12; 28:23, 30, 31.
10. Anɔkwa jamɔ lɛ tsɔɔ anɔkwale ni kɔɔ Nyɔŋmɔ yiŋtoo kɛha adesai kɛ shikpɔŋ lɛ he lɛ. Etsɔɔɔ jamɔ mli amalei ni ji susuma ni gbooo kɛ naanɔ piŋmɔ yɛ hɛl. Etsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ lɛ, suɔmɔ ji lɛ.—Kojolɔi 16:30; Yesaia 45:12, 18; Mateo 5:5; 1 Yohane 4:7-11; Kpojiemɔ 20:13, 14.
[Mfoniri]
Odasefoi ni amɛmiishiɛ yɛ Netherlands
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 373]
Shikpɔŋ lɛ yɛ hewalɛ ni ekɛaatsɔ paradeiso—jalɛ jeŋ hee ni hiɔ shi daa he miihia kɛha enɛ, ni Nyɔŋmɔ ewo shi yɛ enɛ he
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 374]
Dani Yesu aaaku esɛɛ aya ŋwɛi lɛ, efa ekaselɔi lɛ ni amɛshiɛ ni amɛtsɔɔ sanekpakpa lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ fɛɛ nɔ
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 379]
Mɛi ni egboi lɛ ashitee kɛ miishɛɛ baaha adesa weku muu lɛ fɛɛ yɛ jeŋ fɛɛ