Teretio—Paulo Ena Seketere Tauna mai Ena Kamonai
TERETIO ese mai ena hekwarahi gaukarana ta ia abia. Aposetolo Paulo ia ura iena seketere gaukara do ia karaia, ia ese Roma Keristani taudia dekenai revareva latana ta ia torea neganai. Unai be gaukara aukana.
Dahaka dainai aposetolo edia nega lalonai seketere tauna ena gaukara ia auka? Unai gaukara be edena bamona idia karaia? Unai negai dahaka toretore gaudia idia gaukaralaia?
Seketere Taudia Idaunegai
Idaunegai Greece bona Roma taudia huanai, seketere taudia idauidau idia noho. Tatau haida be gavamani ena seketere taudia—taunimanima totona siahu taudia henunai seketere gaukara idia karaia. Danu unai gabu taudia idauidau totona seketere gaukara idia ura karaia taudia be maketi gabudiai idia noho. Taga bada taudia danu be sibodia edia seketere (nega momo hesiai taudia) idia abia. Bona, haida idia ura bada edia turadia totona revareva idia torea. Diba tahua tauna E. Randolph Richards ia gwau unai dagi lasi seketere taudia edia diba be idauidau, “gado bona/eiava toretore karana idia diba sisina amo ela bona idia diba momo dainai revareva do idia torea haraga, maoromaoro, bona mai mamina namona ida.”
Daika be seketere taudia idia gaukaralaia? Ginigunadia be duahiduahi bona toretore idia diba lasi taudia. Idaunegai kontraka bona bisinesi revarevadia momo idia haorea neganai, seketere ese hereva kwadogina ta ia torea, ia hamomokania unai pepa ena hereva ia torea badina unai gaukara ia henia tauna ese ia karaia diba lasi. Seketere tauna be ma ta totona ia gaukara ena badina iharuana be idaunegai revarevana ta Thebes, Egypt, amo ese ia hahedinaraia. Tau ta ladana Asklepiades totona idia torea, bona ena dokona ai ia gwau: “Eumelus, Herma ena natuna, ese ia totona ia torea . . . badina ia be metairametaira ia toretore dainai.”
To, toana be seketere gaukara totona ta idia abia hidi be duahiduahi bona toretore ia diba dainai lasi. Baibel ena hereva tahua tauna John L. McKenzie ia gwau, “idia duahia goevagoeva diba be idia laloa momo lasi, to idia laloa gauna be ena hairai, bona ena toana goevana,” unai dainai taunimanima be seketere tauna idia tahua edia gaukara karaia totona. Edukeisini namona idia abia taudia danu be toretore dekenai idia hesiku, bona unai be momokani bema revareva latadia mai edia hereva momo do idia torea neganai. Diba tahua tauna J. A. Eschlimann ia gwau seketere ia gaukaralaia diba tauna be “mai moale ida unai hekwarahi ia hanaia, hesiai taudia ia henia idia karaia totona, toretore diba momo taudia unai.” Bona idia gaukaralaia gaudia bona gaukara dalana ita laloa neganai, ita lalo-parara dahaka dainai taunimanima idia ura lasi sibodia edia revareva do idia torea.
Aposetolo edia nega lalonai idia gaukaralaia momo toretore gauna be papyrus. Unai tubutubu gauna ena gabana ena lalona gauna be kahana severadia bona latadia momo ai idia hapararaia. Unai kahana severadia haida idia atoa lababa, bena ma haida be idia latanai idia atoa baribara. Unai kahana ruaosi idia botaia hebou ela bona idia hakapua, bena “pepa” ta ai ia lao.
Unai gauna latanai idia toretore be mai ena hekwarahi. Ia manada lasi bona mai ena varovaro maragidia momo. Diba tahua tauna Angelo Penna ia gwau, “unai papyrus ena varovaro dainai inka be gabu idauidau ia lao haraga, bona unai kahana severadia edia padanai unai bamona ia vara momo.” Seketere ia gaukara neganai reana ena aena do ia lokua bona tano dekenai ia helai bona ena imana kahana dekenai bodi ta mai ena pepa do ia dogoatao. Bema iena diba be sisina eiava toretore gaudia be namo momokani lasi, ia toretorelaia manu huina, o siriho penina, be payrus latanai ia hamarerea be auka, eiava pepa do ia darea, o revareva edia toana korikori do idia hedinarai lasi.
Inka be lahi ena guma bona tubutubu gaudia edia ranu idia mikisia bena idia karaia. Idia ese blok ai idia hoihoilaia dainai, unai blok ta be inka gauna dekenai ranu ida idia mikisia bena idia toretore diba. Seketere tauna ta, Teretio bamona, ese do ia abia gaukara gaudia ma haida be reana kaia ta, iena siriho penina ena matana karaia totona, bona dabua mai ena paripari sisina, ia torea kerere gaudia dahua totona. Revareva ta ta idia torea neganai idia naria namonamo. Unai dainai toretore ia heau metairametaira bona idia karaia mai hekwarahi ida.
‘Lau Inai, Teretio, ese Umui Lau Hanamoa’
Paulo ena revareva dokonai Roma taudia dekenai idia siaia hanamoa herevadia ta be Paulo ena seketere tauna ena, ia gwau: “Lau inai, Teretio, Paulo ena hereva lau torea noho inai revareva lalonai. Lau ese Lohiabada ena ladana dekenai umui lau hanamoa.” (Roma 16:22) Paulo ena revareva lalodiai, inai nega tamona sibona iena seketere tauna ta ena hereva ia hahedinaraia.
Teretio ena sivarai ita diba momo lasi. To, iena hanamoa herevana “Lohiabada ena ladana dekenai” amo ita gwau diba ia be mai ena abidadama Keristani tauna ta. Ia be reana Korinto kongregesen tauna ta bona reana Keristani taudia momo Roma dekenai ia diba. Baibel ena hereva tahua tauna Giuseppe Barbaglio ia laloa Teretio be hesiai tauna ta o idia ruhaia vadaeni tauna ta. Dahaka dainai? Badina ginigunana be, “toretore taudia momo be unai orea taudia dainai; bona, iena Latin gado ladana . . . be hesiai taudia bona idia ruhaia taudia momo ese idia abia ladana dainai.” Barbaglio ia gwau: “Unai dainai, ia be toretore diba momo tauna, ‘gaukara amo ia gini siri’ tauna lasi, to ia be gaukara hebou tauna ta bona unai dala ai ia ese Paulo ia durua ena revareva lata hereana bona mai anina bada revarevana ia torea: heduru gaukara namo hereana, unai amo Paulo ia durua ena nega bona goada ia haorea kava lasi.”
Momokani Teretio ena gaukara be namo herea. Baruku ese Ieremia totona unai bamona gaukara ia karaia danu, bona Sila ese Petero totona ia karaia danu. (Ieremia 36:4; 1 Petero 5:12) Unai bamona gaukara hebou taudia edia hahenamo be bada!
Roma Taudia Ia Tore Henidia
Roma taudia dekenai revareva ia torea neganai, Paulo be vadivadi tauna Gaio ena ruma ai ia noho, reana Korinto dekenai. Unai be reana lagani 56 C.E. ai, unai aposetolo tauna ena misinari laolao ihatoina lalonai. (Roma 16:23) Ena be ita diba Paulo ese Teretio ia gaukaralaia iena seketere bamona ena revareva do ia torea, to ia gaukaralaia dalana korikori ita diba lasi. Herevana edena dala ai ia gaukaralaia, to ena gaukara be mai ena hekwarahi. To, ita be inai ita diba: Baibel orena ibounai hegeregerena, Paulo ena revareva Roma taudia dekenai be “Dirava ena Lauma ese ia havaraia.”—2 Timoteo 3:16, 17.
Paulo bona Teretio ese unai revareva idia haorea neganai, idia be hereva tausen momo idia torea, papyrus pepadia momo latanai. Unai pepa be edia isena dekenai idia hakamoa tao neganai, lokua gauna ta idia karaia, ena lata be reana mita toi o hani bamona. Unai revareva idia lokua bona koua toana idia atoa. Bena toana be Fibi, Kenekrea taihuna ta, ia henia, ia be Roma dekenai ia lao gwauraia.—Roma 16:1, 2.
Aposetolo edia nega murinai, toretore gaudia be idia haidaua momokani. To lagani 100 momo lalodiai, Dirava ese Roma Keristani taudia edia revareva ia naria. Iehova ena Hereva kahana ta, Paulo ena gaukara goadagoada seketere tauna mai ena kamonai, Teretio, ena heduru amo idia torea gauna dainai ita tanikiu bada herea!