Mudre izreke*
1 Mudre izreke+ Salamuna,+ sina Davidova,+ kralja izraelskoga,+ 2 izrečene da se stekne mudrost+ i primi pouka,*+ da se razumiju riječi razborite,*+ 3 da se primi pouka*+ što daje razboritost,*+ pravednost,+ ispravno rasuđivanje+ i pravičnost,+ 4 da se neiskusnima dade oštroumnost,+ mladiću znanje+ i sposobnost prosuđivanja.+
5 Mudar će slušati i više će naučiti,+ i razuman* će prihvatiti mudre upute,+ 6 da razumije mudre izreke i zagonetne izjave,+ riječi mudrih ljudi+ i zagonetke njihove.+
7 Strah je Jehovin prvo što je potrebno da bi se steklo znanje.*+ Ludi preziru mudrost i pouku.*+
8 Slušaj, sine moj, pouku* oca svojega+ i ne ostavljaj upute* majke svoje.+ 9 Jer one su krasan vijenac na glavi tvojoj+ i lijepa ogrlica na vratu tvojemu.+
10 Sine moj, ako te grešnici pokušaju zavesti, ne pristaj!+ 11 Ako bi govorili: “Pođi s nama! Hajde da vrebamo krv!+ Hajde da bez razloga u zasjedi čekamo nevine!+ 12 Žive ih progutajmo+ kao grob,*+ cijele kao što su oni koji u jamu odlaze!+ 13 Potražimo svakovrsne dragocjenosti!+ Napunimo kuće svoje plijenom!+ 14 Ždrijeb ćeš svoj bacati s nama. Neka bude jedna kesa za sve nas”+ — 15 ako bi ti tako govorili, sine moj, ne idi putem njihovim!+ Drži nogu svoju daleko od staze njihove!+ 16 Jer noge njihove trče na zlo+ i žure se prolijevati krv.+ 17 Jer uzalud je razapinjati mrežu pred očima svim pticama.+ 18 Stoga oni vrebaju krv njihovu,+ u zasjedi čekaju duše njihove.+ 19 Takvi su putevi svih koji nepravedan dobitak stječu+ — on uzima dušu vlasnicima svojim.+
20 Prava mudrost+ glasno uzvikuje na ulici.+ Na trgovima pušta glas svoj.+ 21 Na uglovima bučnih ulica doziva.+ Na ulazima, kod gradskih vrata, govori riječi svoje:+
22 “Dokle ćete, vi ludi, ljubiti ludost?*+ Dokle ćete, vi podrugljivci, uživati u ruganju?+ Dokle ćete, vi bezumni, mrziti znanje?+ 23 Prihvatite moj ukor!+ Tada ću na vas izliti duh svoj,+ obznanit ću vam riječi svoje.+ 24 Ja vas zovem, ali vi odbijate,+ pružam ruku, ali nitko ne obraća pažnju,+ 25 i ne marite ni za jedan savjet moj+ i ne prihvaćate ukor moj.+ 26 Zato ću se i ja smijati propasti vašoj,+ rugat ću se kada dođe ono čega se bojite,+ 27 kada ono čega se bojite navali kao oluja i propast vaša stigne kao vjetar olujni,+ kada nevolja i teška vremena dođu na vas.+ 28 Tada će me zvati, ali ja se neću odazvati;+ tražit će me, ali me neće naći,+ 29 jer su mrzili znanje+ i nisu odabrali strah Jehovin.+ 30 Nisu poslušali savjet moj,+ prezreli su sav moj ukor.+ 31 Zato će jesti plodove puta svojega+ i nasitit će se zamisli svojih.+ 32 Jer lude* će ubiti odmetništvo njihovo+ i bezumne će upropastiti nehaj njihov.+ 33 A tko me sluša, bit će spokojan i živjet će mirno,+ ne bojeći se zla.”+
2 Sine moj, ako primiš riječi moje+ i u sebi pohraniš zapovijedi moje,+ 2 slušaš mudrost uhom svojim+ i prikloniš srce svoje k razboru,+ 3 i ako prizoveš razum*+ i zavapiš za razborom,+ 4 ako sve to potražiš kao srebro+ i tragaš za svim tim kao za skrivenim blagom,+ 5 tada ćeš razumjeti što znači imati strah+ pred Jehovom i znanje o Bogu naći ćeš.+ 6 Jer Jehova daje mudrost,+ iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost.+ 7 Čestitima pomaže da postupaju mudro,*+ štit je onima koji žive* neporočno,*+ 8 jer pazi na staze pravde+ i čuva put onih koji su mu vjerni.+ 9 Tada ćeš razumjeti što znači pravednost i ispravno rasuđivanje i pravičnost, sve što je na putu dobrote.+
10 Kad ti mudrost uđe u srce+ i znanje omili duši tvojoj,+ 11 sposobnost prosuđivanja pazit će na tebe,+ razboritost će te čuvati,+ 12 i izbavit će te od zlog puta,+ od čovjeka koji govori opačine,+ 13 od onih koji ostavljaju staze čestitosti da idu putevima tame,+ 14 od onih koji se raduju kad zlo čine,+ koji uživaju u zlim opačinama,+ 15 kojima su staze iskvarene i koji su zastranili na putevima svojim,+ 16 i izbavit će te od bludnice,* od preljubnice*+ slatkorječive,+ 17 koja ostavlja bliskog druga mladosti svoje+ i zaboravlja savez Boga svojega.+ 18 Jer kuća njezina tone u smrt i staze njezine k mrtvacima nemoćnim.+ 19 Tko god liježe s njom neće se vratiti, niti će više ikada stati na puteve živih.+
20 Svrha je ovih riječi da ideš putem dobrih ljudi+ i držiš se staza pravedničkih.+ 21 Jer čestiti će živjeti na zemlji+ i neporočni* će ostati na njoj.+ 22 A zli će biti istrijebljeni sa zemlje+ i oni koji nevjerno postupaju bit će iščupani iz nje.+
3 Sine moj, ne zaboravljaj pouku* moju,+ i neka se srce tvoje drži zapovijedi mojih,+ 2 jer će ti se umnožiti dani i godine života+ i mir.+ 3 Neka te dobrota* i istinoljubivost ne ostavljaju.+ Priveži ih sebi na vrat.+ Napiši ih na ploču srca svojega,+ 4 pa ćeš kod Boga i kod ljudi steći naklonost i biti priznat kao razborit.*+ 5 Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim+ i ne oslanjaj se na vlastiti razum.*+ 6 Na svim putevima svojim imaj ga na umu+ i on će ispraviti staze tvoje.+
7 Ne misli sam o sebi da si mudar.+ Boj se Jehove i kloni se zla.+ 8 To neka donese zdravlje+ tijelu* tvojemu i okrepu kostima tvojim.+
9 Iskazuj čast Jehovi imetkom svojim+ i prvinama svega uroda svojega.+ 10 Tada će se spremišta tvoja napuniti obiljem+ i kace će se tvoje prelijevati vinom mladim.+
11 Sine moj, ne odbacuj opomene* Jehovine+ i neka ti ne bude mrzak ukor njegov,+ 12 jer koga Jehova ljubi, njega ukorava,+ kao otac sina kojeg voli.+
13 Sretan je čovjek koji nađe mudrost+ i čovjek koji stekne razboritost,+ 14 jer steći mudrost bolje je nego steći srebro, veći je dobitak ona i od zlata.+ 15 Dragocjenija je od bisera*+ i ništa od onoga što ti je drago ne može se izjednačiti s njom. 16 Dug joj je život u desnici,+ a u ljevici bogatstvo i čast.+ 17 Putevi su njezini putevi zadovoljstva i sve su staze njezine pune mira.+ 18 Ona je drvo života+ onima koji je prihvate i sretnima+ će se zvati oni koji je se čvrsto drže.+
19 Jehova je mudrošću utemeljio zemlju.+ Razboritošću je učvrstio nebesa.+ 20 Znanjem su se njegovim bezdani vodeni razdvojili+ i oblaci nebeski sipe sitnom kišom.+ 21 Sine moj, neka ti to ne odlazi od očiju.+ Sačuvaj mudrost* i sposobnost prosuđivanja,+ 22 i one će biti život duši tvojoj+ i ljupki ukras na vratu tvojemu.+ 23 Tada ćeš bez straha kročiti putem svojim+ i noga ti ni o što udariti neće.+ 24 Kad legneš, nećeš se bojati.+ Leći ćeš, i san će ti biti sladak.+ 25 Nećeš se bojati strahote iznenadne+ niti oluje koja dolazi na zle.+ 26 Jer Jehova će biti pouzdanje tvoje+ i čuvat će nogu tvoju da se ne uhvati u zamku.+
27 Nemoj uskratiti dobra onima kojima je potrebno,+ kad ga ruka tvoja može učiniti.+ 28 Nemoj reći bližnjemu svojem: “Idi, pa dođi opet, sutra ću ti dati”, ako već sada imaš.+ 29 Ne smišljaj nikakvo zlo protiv bližnjega svojega+ dok on spokojno živi kod tebe.+ 30 Ni s kim se ne prepiri bez razloga,+ ako ti nije učinio ništa loše.+
31 Nemoj zavidjeti čovjeku nasilnu+ niti poći ijednim putem njegovim.+ 32 Jer Jehovi se gadi+ čovjek pokvaren,+ a prisan je s čestitima.+ 33 Jehovino je prokletstvo na kući zloga,+ a prebivalište pravednih blagoslivlja.+ 34 Podrugljivce+ će izvrgnuti ruglu,+ a krotkima će biti blagonaklon.+ 35 Mudri će steći čast,+ a bezumni se ponose onim što donosi sramotu.+
4 Slušajte, sinovi, opomene* očeve+ i pazite, da biste stekli razboritost,*+ 2 jer dat ću vam dobru pouku.+ Ne ostavljajte upute* moje.+ 3 Ja sam bio pravi sin ocu svojemu,+ nježan jedinac kod majke svoje.+ 4 I on me poučavao+ i govorio mi: “Neka se srce tvoje+ čvrsto drži riječi mojih.+ Drži se zapovijedi mojih i živjet ćeš.+ 5 Stekni mudrost,+ stekni razboritost.*+ Ne zaboravi riječi usta mojih i ne odstupaj od njih.+ 6 Ne ostavljaj mudrost i čuvat će te. Ljubi je i štitit će te. 7 Mudrost je najvažnija.+ Stekni mudrost i svim imanjem svojim stekni razboritost.*+ 8 Veličaj je i uzvisit će te.+ Donijet će ti čast kad je prigrliš.+ 9 Ljupki vijenac stavit će ti na glavu,+ podarit će ti krasnu krunu.”+
10 Slušaj, sine moj, i primi riječi moje.+ Tada će ti se umnožiti godine života.+ 11 Poučit ću te putu mudrosti,+ povest ću te na staze čestitosti.+ 12 Kad budeš hodao, korak tvoj neće biti sputan.+ Potrčiš li, nećeš se spotaknuti.+ 13 Prihvati opomene,*+ ne puštaj ih.+ Čuvaj ih, jer one su ti život.+
14 Ne stupaj na stazu pokvarenih ljudi+ i ne idi na put zlih.+ 15 Kloni ga se,+ ne idi njime,+ okreni se od njega i mimoiđi ga.+ 16 Jer oni ne spavaju ako ne učine zlo+ i san im se otima ako koga ne obore.+ 17 Jer jedu kruh zlobe+ i piju vino nasilja.+ 18 A pravednička je staza kao sjajna svjetlost koja sve jače svijetli, dok ne bude potpuni dan.+ 19 A put je zlih kao mrak,+ ne znaju o što se spotiču.+
20 Sine moj, pazi na riječi moje.+ Prigni uho svoje poukama mojim.+ 21 Neka ti ne odlaze od očiju.+ Čuvaj ih usred srca svojega.+ 22 Jer one su život onima koji ih nalaze+ i zdravlje svemu tijelu njihovu.+ 23 A više od svega što se čuva, čuvaj srce svoje,+ jer iz njega izvire život.+ 24 Odbaci od sebe pokvaren govor+ i udalji od sebe prijevarne usne.+ 25 Neka oči tvoje gledaju ravno naprijed,+ pogled svoj upravi pred sebe.+ 26 Poravnaj stazu kojom ide noga tvoja+ i neka svi putevi tvoji budu postojani.+ 27 Ne skreći ni desno ni lijevo.+ Ukloni nogu svoju od zla.+
5 Sine moj, dobro slušaj mudrost moju.+ Prigni uho svoje razboritosti mojoj+ 2 da sačuvaš sposobnost prosuđivanja+ i na usnama svojim čuvaj znanje.+
3 Jer s usana bludnice* kaplje med kao iz saća+ i nepce joj je glađe od ulja.+ 4 Ali ono što poslije nje ostaje gorko je kao pelin,+ oštro kao mač dvosjekli.+ 5 Noge joj silaze k smrti,+ koraci joj vode u grob.*+ 6 O putu života ona ne razmišlja.+ Ni sama ne zna kamo joj krivudaju staze.+ 7 Zato me sad poslušajte,+ sinovi moji, i ne odstupajte od riječi usta mojih.+ 8 Neka put tvoj bude daleko od nje i ne približavaj se vratima kuće njezine,+ 9 da ne bi drugima dao dostojanstvo svoje+ i godine svoje onome što će te uništiti,+ 10 da se ne bi stranci nasitili snage tvoje+ i da ono što si s mukom stekao ne prijeđe u kuću tuđinca,+ 11 da ne bi kasnije morao gorko plakati+ kad ti se snaga i tijelo istroše.+ 12 Tada bi morao reći: “O, kako sam mrzio opomene!*+ Kako je srce moje preziralo ukor!+ 13 I nisam slušao glasa učitelja svojih,+ nisam prignuo uho k onima koji su me poučavali.+ 14 Tako olako zapao sam u svako zlo+ usred skupa i zajednice.”*+
15 Pij vodu iz svoje nakapnice* i onu što teče iz tvojega vrela.+ 16 Moraju li se izvori tvoji razlijevati vani+ i potoci tvoji po trgovima? 17 Neka oni budu samo za tebe, a ne i za tuđince koji su s tobom.+ 18 Neka je blagoslovljen izvor tvoj+ i raduj se sa ženom mladosti svoje,+ 19 koja ti je kao košuta mila i poput kozoroga ljupka.+ Neka te grudi njezine opijaju u svako doba.+ Neka te ljubav njezina uvijek vodi u zanos.+ 20 Zašto bi, sine moj, padao u zanos s bludnicom* ili grlio njedra preljubnici?*+ 21 Jer pred Jehovinim su očima putevi čovjekovi+ i on pomno motri sve staze njegove.+ 22 Zloga će uhvatiti prijestupi njegovi+ i ulovit će se u užad grijeha svojega.+ 23 Umrijet će jer ne prima pouku*+ i jer je zastranio u silnoj ludosti svojoj.+
6 Sine moj, ako jamčiš za bližnjega svojega,+ ako ruku svoju daš tuđincu,+ 2 ako te riječi usta tvojih uhvate u zamku,+ ako te ulove riječi usta tvojih, 3 učini ovo, sine moj, i oslobodi se, jer si dospio u ruke bližnjemu svojem:+ idi, ponizi se i salijeći bližnjega svojeg.+ 4 Ne daj sna očima svojim ni drijemanja vjeđama svojim.+ 5 Izbavi se kao gazela iz ruke lovcu i kao ptica iz ruke ptičaru.+
6 Idi k mravu,+ lijenčino,+ promatraj puteve njegove i postani mudar. 7 Iako nema zapovjednika, upravitelja ni gospodara, 8 on priprema sebi hranu ljeti,+ skuplja zalihe hrane u doba žetve. 9 Dokle ćeš, lijenčino, ležati?+ Kad ćeš ustati od sna svojega?+ 10 Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo sklopi ruke i prilegni,+ 11 i siromaštvo će tvoje doći kao pljačkaš+ i oskudica tvoja kao naoružan čovjek.+
12 Čovjek nevaljao+ i zao ide uokolo i pokvareno govori,+ 13 namiguje okom,+ daje znakove nogom, pokazuje prstima.+ 14 Izopačenost mu je u srcu.+ Sve vrijeme smišlja neko zlo.+ Stalno zameće svađu.+ 15 Zato će iznenada doći propast njegova,+ odjednom će se slomiti i neće biti lijeka.+
16 Šest je stvari koje Jehova mrzi,+ sedam ih se gadi duši njegovoj:+ 17 oči ohole,+ jezik lažljiv+ i ruke koje prolijevaju krv nevinu,+ 18 srce koje kuje zle zamisli,+ noge koje brzo trče na zlo,+ 19 lažan svjedok koji govori laži+ i onaj tko zameće svađu među braćom.+
20 Sine moj, drži zapovijed oca svojega+ i ne ostavljaj upute* majke svoje.+ 21 Uvijek ih veži sebi na srce,+ privezuj ih sebi oko vrata.+ 22 Kad budeš hodao, vodit će te;+ kad legneš, nad tobom će bdjeti;+ i kad se probudiš, pazit će na tebe. 23 Jer zapovijed je svjetiljka+ i pouka* je svjetlo,+ a ukor i stega* vode u život.+ 24 Čuvat će te od zle žene,+ od slatkorječivog jezika bludnice.*+ 25 Ne poželi u srcu svojemu ljepotu njezinu+ i ne daj da te osvoji sjajnim očima svojim,+ 26 jer zbog bludnice se spada na komad kruha,+ a preljubnica lovi dragocjenu dušu.+ 27 Može li tko staviti vatru u njedra, a da mu se odjeća ne zapali?+ 28 Može li tko hodati po žeravici, a da noge ne opeče? 29 Tako biva i onome tko legne sa ženom bližnjega svojega+ — tko je se god dotakne, neće ostati bez kazne.+ 30 Ne prezire se lopova ako ukrade da nasiti dušu jer je gladan. 31 No kad ga uhvate, vratit će sedmerostruko — dat će sav imetak kuće svoje.+ 32 Tko čini preljub sa ženom, bezuman je.*+ Tko tako čini, vodi dušu svoju u propast.+ 33 Snaći će ga bolna rana i prezir,+ i sramota mu se neće izbrisati.+ 34 Jer ljubomora čovjeka tjera u bijes,+ nema on milosti u dan osvete.+ 35 Ne pristaje ni na kakav otkup i neće se smiriti koliki mu god dar nudio.
7 Sine moj, drži se riječi mojih+ i pohrani kod sebe zapovijedi moje.+ 2 Čuvaj zapovijedi moje i živjet ćeš,+ i pouku* moju kao zjenicu oka svojega.+ 3 Priveži ih sebi na prste+ i napiši ih na ploču srca svojega.+ 4 Reci mudrosti:+ “Ti si mi sestra”, i razboritost* rođakinjom zovi, 5 da te čuvaju od bludnice,*+ od preljubnice* slatkorječive.+ 6 Jer s prozora kuće svoje gledao sam kroz rešetku+ 7 i promatrao lakovjerne.*+ Među sinovima sam zapazio nerazumna* mladića+ 8 kako prolazi ulicom blizu ugla njezina i korača putem prema kući njezinoj,+ 9 u sumrak, uvečer,+ kad se spušta noć i kad pada mrak. 10 I gle, susrela ga je žena u odjeći bludničkoj+ i lukava srca. 11 Neobuzdana je i tvrdoglava.+ Noge joj ne ostaju kod kuće.+ 12 Sad je na ulici, sad na trgovima,+ i vreba kod svakoga ugla.+ 13 Uhvatila ga je i poljubila.+ Besramna lica rekla mu je:
14 “Bila sam dužna prinijeti žrtve zajedništva+ i baš sam danas izvršila zavjete svoje.+ 15 Zato sam ti izašla u susret, da potražim lice tvoje, da te nađem. 16 Prekrivačima sam ukrasila ležaj svoj, tkaninama raznobojnim, lanom egipatskim.+ 17 Namirisala sam postelju svoju smirnom, alojom i cimetom.+ 18 Dođi, opijajmo se ljubavlju do jutra, radujmo se užicima ljubavnim.+ 19 Jer muž mi nije kod kuće, otišao je na dalek put.+ 20 Kesu s novcem ponio je u ruci. Vratit će se kući u dan punog mjeseca.”
21 I zavela ga je uvjeravanjem mnogim,+ odvukla ga slatkorječivim usnama svojim.+ 22 I on je odmah pošao za njom,+ kao bik što ide na klanje i kao bezumnik kojega okovanog vode da se kazni,* 23 dok mu strijela ne probije jetru,+ i kao ptica što ulijeće u zamku,+ i ne zna da zbog toga može život* izgubiti.+
24 Zato me poslušajte, sinovi moji, i pazite na riječi usta mojih.+ 25 Neka ti srce ne zastrani na puteve njezine. Nemoj zalutati na staze njezine.+ 26 Jer mnoge je u smrt svalila+ i velik je broj onih koje je pobila.+ 27 Iz kuće njezine putevi vode u grob,*+ silaze u odaje smrti.+
8 Ne zove li mudrost+ i ne pušta li razboritost glas svoj?+ 2 Navrh uzvisina,+ uz cestu, na raskrižju puteva postavila se. 3 Pored vrata, na ulazu u grad,+ na vratima ulaznim ona glasno viče:+
4 “Vas zovem, ljudi, i glas svoj upravljam sinovima ljudskim.+ 5 Steknite oštroumnost, vi neiskusni,+ a vi bezumni, steknite razborito srce.+ 6 Slušajte, jer govorim o onome što je najvažnije+ i usne otvaram da govore o onome što je pravo.+ 7 Jer usta moja govore* istinu,+ a zloća se gadi usnama mojim.+ 8 Sve su riječi usta mojih pravedne.+ U njima nema ništa izopačeno ni pokvareno.+ 9 Sve su one jasne razboritome i dobre onima koji su znanje stekli.+ 10 Prihvatite pouku* moju, a ne srebro, i znanje radije nego najbolje zlato.+ 11 Jer mudrost je bolja od bisera*+ i ništa što je čovjeku drago ne može se izjednačiti s njom.+
12 Ja, mudrost, boravim s oštroumnošću+ i posjedujem znanje i sposobnost prosuđivanja.+ 13 Imati strah pred Jehovom znači mrziti zlo.+ Ja mrzim samouzvisivanje i ponos,+ zli put i izopačena usta.+ 14 Ja mogu dati dobar savjet+ i znam kako postupati mudro.*+ Ja imam razboritost,*+ ja imam moć.+ 15 Po meni kraljevi kraljuju i vladari odlučuju po pravdi.+ 16 Po meni knezovi vladaju+ i svi dostojanstvenici sude pravedno.+ 17 Ja ljubim one koji mene ljube,+ i koji me traže, nalaze me.+ 18 Kod mene su bogatstvo i čast,+ vrijedno nasljeđe i pravednost.+ 19 Plod je moj bolji od zlata, od suhoga zlata, i dobitak je moj bolji od najboljeg srebra.+ 20 Ja koračam putem pravednosti,+ posred staza pravde,+ 21 da onima koji me ljube u posjed dam istinsko bogatstvo.+ Njihove riznice ja punim.+
22 Jehova me stvorio. Ja sam početak stvaralačkoga puta njegovog,+ najranije od davnih djela njegovih.+ 23 Postavljena sam još od davnine,+ od početka, od vremena prije nastanka zemlje.+ 24 Rođena sam* kad još nije bilo bezdana vodenih,+ kad nije bilo izvora obilnih voda. 25 Rođena sam prije nego su utvrđene gore,+ prije bregova, 26 kad još nije načinio zemlju+ ni polja ni prve grude plodnoga tla.+ 27 Kad je uređivao nebesa, bila sam prisutna.+ Kad je postavljao krug nad licem bezdana vodenog,+ 28 kad je učvršćivao oblake u visini,+ kad je utvrđivao izvore bezdana vodenog,+ 29 kad je moru odredio granicu koju vode njegove ne smiju prestupiti,+ kad je određivao temelje zemlji,+ 30 tada sam bila uz njega kao vješt graditelj+ i bila sam mu naročita radost,+ dan za danom, i veselila sam se pred njim sve vrijeme,+ 31 veselila sam se plodnome tlu zemlje njegove+ i radost su mi bili sinovi ljudski.+
32 Zato me poslušajte, sinovi moji. Sretni su oni koji se drže puteva mojih.+ 33 Slušajte pouku* i postanite mudri,+ i ne zanemarujte je.+ 34 Sretan je čovjek koji me sluša bdijući na vratima mojim dan za danom, stražareći kod dovratnika vrata mojih.+ 35 Jer tko me nađe, sigurno će naći život+ i steći će naklonost Jehovinu.+ 36 A tko me ne nađe, ranit će dušu svoju.+ Svi koji me mrze, ljube smrt.”+
9 Prava je mudrost+ sebi kuću sagradila,+ sedam je stupova isklesala. 2 Poklala je stoku svoju, začinila je vino svoje i stol je svoj postavila.+ 3 Poslala je sluškinje svoje, te poziva s vrha gradskih visina: 4 “Tko je neiskusan, neka svrati ovamo!”+ A nerazumnome*+ govori: 5 “Dođi, jedi kruha mojega i pij vina koje sam začinila.+ 6 Ostavi bezumne,* pa ćeš živjeti,+ i idi putem razboritosti.”*+
7 Tko opominje podrugljivca, prima na sebe sramotu,+ i tko ukorava zloga, prima porugu.+ 8 Ne ukoravaj podrugljivca, da te ne zamrzi.+ Ukori mudroga, i on će te zavoljeti.+ 9 Pouči mudroga, i bit će još mudriji.+ Pouči pravednika, i znat će više.
10 Strah je Jehovin prvo što je potrebno da bi se stekla mudrost,*+ a znanje o Najsvetijemu donosi razboritost.*+ 11 Po meni će ti se umnožiti dani+ i dodat će ti se godine života.+ 12 Ako si mudar, za svoje si dobro mudar.+ Ako se rugaš, sam ćeš snositi posljedice.+
13 Gospođa ludost je neobuzdana.+ Oličenje je lakomislenosti i ništa ne zna.+ 14 Sjedi na vratima kuće svoje, na stolici, na uzvisinama gradskim,+ 15 i poziva one koji putem prolaze, one koji ravno idu stazama svojim:+ 16 “Tko je neiskusan, neka svrati ovamo!”+ A nerazumnome*+ govori: 17 “Ukradene su vode slatke+ i užitak je potajno kruh jesti.”+ 18 No on ne zna da su tamo nemoćni mrtvaci, da su gosti njezini u dubinama grobnim.*+
Mudar sin raduje oca,+ a bezuman je sin žalost majci svojoj.+ 2 Blago zlog čovjeka ništa ne koristi,+ ali pravednost izbavlja od smrti.+ 3 Jehova neće dati da gladuje duša pravednikova,+ a žudnju zlih odbit će.+
4 Tko lijenom rukom radi, osiromašuje,+ a marljiva ruka obogaćuje čovjeka.+
5 Tko skuplja ljeti, sin je razborit,* a tko čvrsto spava u vrijeme žetve, sin je sramotan.+
6 Blagoslovi su za glavu pravednika,+ a usta zlih kriju nasilje.+ 7 Sjećanje na pravednika donosi mu blagoslov,+ a ime zlih trune.+
8 Tko je mudra srca, prihvaća zapovijedi,+ a tko je ludih usana, bit će zgažen.+
9 Tko živi* čestito,* živi bez straha,+ a tko postupa pokvareno, sam sebe razotkriva.+
10 Tko pakosno namiguje okom, nanosi bol,+ a tko je ludih usana, bit će zgažen.+ 11 Usta su pravednikova izvor života,+ a usta zlih kriju nasilje.+
12 Mržnja izaziva svađe,+ a ljubav pokriva sve prijestupe.+
13 Na usnama razboritoga nalazi se mudrost,+ a prut je za leđa čovjeka nerazumna.*+
14 Mudri prikupljaju znanje,+ a usta su ludoga blizu propasti.+
15 Blago je bogatome utvrđeni grad,+ a ubogima je propast siromaštvo njihovo.+
16 Rad pravednikov vodi u život,+ prihod zloga vodi u grijeh.+
17 Tko prihvaća opomene,* upućuje i druge na put u život,+ a tko odbacuje ukor, vodi ih na stranputicu.+
18 Tko prikriva mržnju, lažljivih je usana,+ i tko širi zao glas, bezuman je.+
19 Obilje riječi ne biva bez grijeha,+ a tko obuzdava usne svoje, postupa razborito.+
20 Jezik je pravednikov najbolje srebro,+ a srce zloga malo vrijedi.+
21 Usne pravednikove pasu mnoge,+ a ludi umiru zbog bezumnosti svoje.*+
22 Blagoslov Jehovin obogaćuje+ i nikakvu bol Bog pritom ne zadaje.+
23 Bezumniku je zabavno učiniti djelo sramotno,+ a mudrost pripada razboritom čovjeku.+
24 Zloga će stići ono čega se boji,+ a želja će se pravednicima ispuniti.+ 25 Kao što vjetar olujni prohuji, tako zao čovjek nestane,+ a pravednik je poput vječnoga temelja.+
26 Što je ocat zubima i dim očima, to je lijenčina gospodarima svojim.+
27 Strah Jehovin dodaje dane,+ a zlima se skraćuju godine.+
28 Pravedničko je očekivanje ispunjeno radošću,+ a nada zlih propada.+
29 Put je Jehovin zaštita čestitima,*+ a propast čeka one koji zlo čine.+
30 Pravednik neće nikada posrnuti,+ a zli neće ostati na zemlji.+
31 Usta pravednikova rađaju mudrošću,+ a jezik izopačen bit će istrijebljen.+
32 Usne pravednikove nailaze na odobravanje,+ a usta su zlih puna izopačenosti.+
11 Lažna se vaga gadi Jehovi,+ a pravi mu je uteg ugodan.
2 Kad dođe oholost, dođe i sramota,+ a mudrost je u skromnih.+
3 Čestite vodi neporočnost* njihova,+ a one koji nevjerno postupaju upropašćuje izopačenost njihova.+
4 Bogatstvo ne koristi u dan gnjeva,+ a pravednost izbavlja od smrti.+
5 Neporočnome* pravednost njegova poravnava put,+ a zli pada u vlastitoj zloći.+ 6 Čestite izbavlja pravednost njihova,+ a one koji nevjerno postupaju hvata žudnja njihova.+
7 Kad zao čovjek umre, propadne mu nada,+ a propadne i pouzdanje u snagu.+
8 Pravednik biva izbavljen iz nevolje,+ a zli u nju upada umjesto njega.+
9 Otpadnik ustima svojim upropašćuje bližnjega svojega,+ a pravednici se izbavljaju znanjem.+
10 Zbog dobrote pravednih grad se veseli,+ a kad zlih nestane, nastaje klicanje.+
11 Blagoslovom čestitih grad se uzdiže,+ a ustima zlih razara se.+
12 Nerazuman* prezire bližnjega svojega,+ a istinski razborit čovjek šuti.+
13 Tko ide okolo i kleveće,+ otkriva tajne,+ a tko je vjeran,* čuva ih.+
14 Kad nema mudrog vodstva, narod propada,+ a spas je u mnoštvu savjetnika.+
15 Tko jamči za tuđinca, loše će proći,+ a tko mrzi dati ruku kao jamac, bez brige je.
16 Žena lijepih osobina stječe hvalu,+ a nasilnici stječu bogatstvo.
17 Dobrostiv čovjek* čini dobro duši svojoj,+ a okrutan čovjek izlaže osudi tijelo svoje.+
18 Zao čovjek dobiva varljivu plaću,+ a tko sije pravednost, dobiva pravu zaradu.+
19 Tko se čvrsto drži pravednosti, ide u život,+ a tko trči za zlom, ide u smrt.+
20 Ljudi pokvarena srca gade se Jehovi,+ a koji su neporočni* na putu svojemu, donose mu radost.+
21 Mada ruka pomaže ruci, zao čovjek neće proći nekažnjeno,+ a potomstvo pravednih izbavit će se.+
22 Zlatan prsten na rilu svinje, to je žena lijepa, a nerazumna.+
23 Želja pravednih donosi samo dobro,+ a zli se mogu nadati samo žestokom gnjevu.+
24 Netko obilato dijeli, a ima sve više;+ drugi uskraćuje ono što bi trebao dati, a uvijek oskudijeva.+
25 Duša koja velikodušno daje, uživat će blagostanje;+ tko obilno napaja druge, i sam će biti obilno napojen.+
26 Tko ne da žito, proklinje ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.+
27 Tko se trudi činiti dobro, nastoji steći naklonost drugih,+ a tko traži zlo, ono će ga i snaći.+
28 Tko se uzda u bogatstvo svoje, taj propada,+ a pravednici uspijevaju kao lišće zeleno.+
29 Tko navlači osudu na dom svoj,+ nasljeđuje vjetar,+ i bezumnik postaje sluga onome tko ima mudro srce.
30 Plod je pravednikov drvo života,+ i tko pridobiva duše, mudar je.+
31 Gle, pravednik na zemlji dobiva plaću!+ Koliko će tek dobiti zli čovjek i grešnik!+
12 Tko ljubi opomene,* ljubi znanje,+ a tko mrzi ukor, nerazuman je.+
2 Dobar čovjek stječe milost Jehovinu,+ a čovjeka zlih zamisli on proglašava zlim.+
3 Zloćom se čovjek ne utvrđuje,+ a korijen se pravednicima neće poljuljati.+
4 Vrsna je žena kruna mužu* svojemu,+ a koja postupa sramotno, ona mu je kao trulež u kostima.+
5 Misli su pravednih ispravne,+ a savjet je zlih prijevaran.+
6 Riječi su zlih vrebanje na krv,+ a čestite izbavljaju usta njihova.+
7 Obaraju se zli i nema ih više,+ a kuća pravednih čvrsto stoji.+
8 Čovjeka hvale zbog razboritih usta njegovih,+ a tko je izopačen u srcu, zaslužuje prezir.+
9 Bolje je biti neugledan, a imati slugu, nego uzvisivati sam sebe, a nemati kruha.+
10 Pravednik se brine za dušu životinje svoje,+ a milosrđe zloga zapravo je okrutnost.+
11 Tko obrađuje zemlju svoju, nasitit će se kruha,+ a tko trči za onim što je bezvrijedno, nerazuman je.*+
12 Zao čovjek želi plijen iz mreže pokvarenih ljudi,+ a korijen pravednih donosi plod.
13 Prijestupom usana svojih zli se hvata u zamku,+ a pravednik se izbavlja iz nevolje.+
14 Od ploda usta svojih čovjek se siti dobrom,+ i što čovjek rukama učini, to će mu se vratiti.+
15 Ludome se put njegov čini ispravnim,+ a tko sluša savjet, mudar je.+
16 Bezumnik odmah otkriva srdžbu svoju,+ a pametan pokriva sramotu.+
17 Tko govori riječi vjerodostojne, govori što je pravedno,+ a lažan svjedok govori prijevaru.+
18 Ima tko govori nepromišljeno, kao da mačem probada,+ a jezik je mudrih lijek.+
19 Istinoljubive usne+ traju zauvijek,+ a lažljiv jezik samo na tren.+
20 Prijevara je u srcu onih koji smišljaju zlo,+ a koji mir promiču doživljavaju radost.+
21 Pravednika ne snalazi nikakvo zlo,+ a zli su puni nevolje.+
22 Lažljive se usne gade Jehovi,+ a oni koji postupaju vjerno donose mu radost.+
23 Pametan čovjek krije znanje svoje,+ a srce bezumnih razglašuje ludost svoju.+
24 Ruka marljivih ljudi vlada,+ a lijena ruka vodi u ropstvo.+
25 Od zabrinutosti čovjeku srce klone,+ a dobra riječ veseli ga.+
26 Pravednik pregledava pašnjake svoje, a zle put njihov navodi da lutaju.+
27 Lijenošću se divljač ne istjeruje,+ a marljivost je čovjeku dragocjeno blago.
28 Na stazi pravednosti nalazi se život+ i tko njezinim putem ide, izbjeći će smrt.+
13 Mudar je sin kojega otac opominje,*+ a podrugljivac je onaj koji ne sluša ukoravanje.+
2 Od ploda usta svojih čovjek jede ono što je dobro,+ a duša onih koji postupaju nevjerno puna je nasilja.+
3 Tko čuva usta svoja, čuva dušu svoju.+ Tko nepromišljeno govori,* propada.+
4 Lijenčina je pun želja, ali duša njegova nema ništa,+ a duša marljivih nasitit će se.+
5 Pravednik mrzi riječ lažnu,+ a zli čine sramotna djela i navlače sramotu na sebe.+
6 Pravednost čuva onoga tko je bezazlen* na putu svojemu,+ a zloća obara grešnika.+
7 Netko se pravi bogatim, a nema ništa;+ netko se pravi siromašnim, a ima velik imetak.
8 Bogatstvo je čovjeku otkup za dušu njegovu,+ a siromah ne čuje oštre riječi.+
9 Svjetlost pravednih veselo sja,+ a svjetiljka zlih ugasit će se.+
10 Oholost samo izaziva svađu,+ a mudri su oni koji se međusobno savjetuju.+
11 Naglo stečeno bogatstvo iščezava,+ a tko sakuplja rukom, umnožava imetak.+
12 Od predugog očekivanja razboli se srce,+ a ostvarena je želja drvo života.+
13 Tko prezire riječ,+ oduzima mu se ono što je dao u zalog, a tko ima strahopoštovanje prema zapovijedi, dobiva nagradu.+
14 Pouka* mudroga izvor je života,+ izbavlja od zamki smrti.+
15 Velika razboritost* donosi naklonost drugih,+ a put onih koji nevjerno postupaju neravan je.+
16 Djelima pametnog čovjeka upravlja znanje,+ a bezumnik širi ludost.+
17 Zao glasnik upada u zlo,+ a vjeran poslanik donosi izlječenje.+
18 Tko ne mari za opomene,* stiže ga siromaštvo i sramota,+ a tko prihvaća ukor, zaslužuje čast.+
19 Ispunjena je želja zadovoljstvo duši,+ a bezumnicima je mrsko kloniti se zla.+
20 Tko se druži s mudrima, postat će mudar,+ a tko ima posla s bezumnima, loše će proći.+
21 Grešnike progoni nevolja,+ a dobro je nagrada pravednicima.+
22 Dobar čovjek ostavlja nasljedstvo sinovima sinova svojih, a grešnikovo bogatstvo čuva se za pravednika.+
23 Oranica siromaha daje obilje hrane,+ a ima tko propada jer nema pravde.+
24 Tko štedi prut, mrzi sina svojega,+ a tko ga ljubi, brižno ga opominje.*+
25 Pravednik jede dok ne nasiti dušu,+ a trbuh zlih ostaje prazan.+
14 Istinski mudra žena gradi kuću svoju,+ a luda je ruši rukama svojim.+
2 Tko živi* čestito, boji se Jehove,+ a tko je iskvaren na putevima svojim, prezire ga.+
3 Prut oholosti u ustima je ludoga,+ a mudre ljude čuvaju usne njihove.+
4 Gdje nema goveda, jasle su čiste, a ljetina je obilna zbog snage bikove.
5 Vjerodostojan svjedok ne laže,+ a lažan svjedok govori laži.+
6 Podrugljivac traži mudrost i ne nalazi je, a razborit lako dolazi do znanja.+
7 Idi od bezumna čovjeka,+ jer nećeš čuti usne koje govore znanje.+
8 Mudrost je pametna čovjeka u tome što razumije put svoj,+ a ludost je bezumnih prijevara.+
9 Bezumni ismijavaju krivnju svoju,+ a među čestitima vlada sloga.+
10 Srce poznaje gorčinu duše,+ i radost njegovu ne može dijeliti nitko stran.
11 Kuća zlih propast će,+ a šator čestitih cvast će.+
12 Neki se put čovjeku čini ispravnim,+ ali na kraju vodi u smrt.+
13 I u smijehu srce može osjećati bol,+ i veselje završava u tuzi.+
14 Tko je bezvjeran u srcu, siti se plodovima puteva svojih,+ a dobar čovjek plodovima djela svojih.+
15 Lakovjeran* vjeruje svakoj riječi,+ a pametan pazi na korake svoje.+
16 Mudar se boji i kloni se zla,+ a bezumnik je gnjevan i samouvjeren.+
17 Tko je brz na gnjev, čini ludosti,+ a čovjek koji razmišlja* omražen je.+
18 Lakovjerni* nasljeđuju ludost,+ a glavu oštroumnih krasi znanje.+
19 Zli se moraju pokloniti pred dobrima+ i opaki pred vratima pravednikovim.
20 Siromah je mrzak i bližnjemu svojemu,+ a bogataš ima mnogo prijatelja.+
21 Tko prezire bližnjega svojega, grijeh čini,+ a tko je milostiv prema onima koji su u nevolji, sretan je.+
22 Ne lutaju li oni koji smišljaju zlo?+ No dobrota* i istinoljubivost s onima su koji smišljaju dobro.+
23 Od svakoga truda ima koristi,+ a puste riječi vode u oskudicu.
24 Mudrima je kruna bogatstvo njihovo, a ludost bezumnih ostaje ludost.+
25 Istinit svjedok izbavlja duše,+ a lažan govori laži.+
26 U strahu Jehovinu čovjek ima snažno pouzdanje,+ a sinovi njegovi imaju utočište.+
27 Strah Jehovin vrelo je života,+ izbavlja od zamki smrti.+
28 Mnoštvo naroda krasota je kraljeva,+ a bez naroda vladar propada.+
29 Tko je spor na gnjev, vrlo je razborit,+ a tko je nestrpljiv, pokazuje ludost.+
30 Mirno srce život je tijelu,+ a ljubomora je trulež u kostima.+
31 Tko zakida ubogoga, sramoti Stvoritelja,+ a slavi ga tko je siromahu milostiv.+
32 Zao čovjek bit će oboren zbog zloće svoje,+ a pravednik će naći utočište u neporočnosti* svojoj.+
33 Razboritome mudrost počiva u srcu,+ a bezumnici mudrost svoju posvuda razglašuju.
34 Pravednost uzdiže narod,+ a grijeh je narodima sramota.+
35 Kralju je mio sluga koji postupa razborito,*+ a gnjevi se na onoga koji postupa sramotno.+
15 Blag odgovor utišava gnjev,+ a oštra riječ izaziva srdžbu.+
2 Jezik mudrih čini dobro znanjem svojim,+ a iz usta bezumnika navire ludost.+
3 Oči su Jehovine na svakome mjestu+ i promatraju zle i dobre.+
4 Blag je jezik drvo života,+ a izopačenost njegova slama duh.+
5 Lud prezire opomene* oca svojega,+ a tko prihvaća ukor, pametan je.+
6 U kući pravednikovoj svega ima mnogo,+ a prihod zloga donosi osudu.+
7 Usne mudrih siju znanje,+ a srce bezumnih ne čini tako.+
8 Žrtva zlih gadi se Jehovi,+ a molitva čestitih ugodna mu je.+
9 Put zloga gadi se Jehovi,+ a onoga tko ide za pravednošću Bog ljubi.+
10 Stroga je kazna* za onoga tko ostavlja pravi put;+ tko mrzi ukor, umrijet će.+
11 Grob* i mjesto propasti+ otvoreni su pred Jehovom,+ a još su i više srca sinova ljudskih!+
12 Podrugljivac ne voli onoga tko ga ukorava.+ On ne ide k mudrima.+
13 Radosno srce razvedrava lice,+ a bol u srcu slama duh.+
14 Razborito* srce traži znanje,+ a usta bezumnih teže ludosti.+
15 Svi su dani nevoljniku loši,+ a tko je vesela srca, na gozbi je bez prestanka.+
16 Bolje je malo sa strahom Jehovinim+ nego veliko blago i s njime nemir.+
17 Bolje je jelo od povrća gdje je ljubav+ nego junac utovljeni gdje je mržnja.+
18 Gnjevan čovjek izaziva svađu,+ a tko je spor na gnjev, utišava prepirku.+
19 Put je lijenčine kao živica od trnja,+ a staza je čestitih poput nasutog puta.+
20 Mudar sin raduje oca,+ a bezuman čovjek prezire majku svoju.+
21 Ludost je veselje nerazumnome,*+ a razborit čovjek hodi pravo.+
22 Namjere* propadaju gdje nema povjerljivog* razgovora,+ a uspjeh leži u mnoštvu savjetnika.+
23 Čovjek se raduje odgovoru usta svojih,+ i riječ u pravo vrijeme — kako je dobra!+
24 Onome tko postupa razborito* put života ide gore,+ da izbjegne grob* koji je dolje.+
25 Jehova ruši kuću onima koji sami sebe uzvisuju,+ a utvrđuje među udovici.+
26 Zamisli zlog čovjeka gade se Jehovi,+ a ugodne riječi čiste su.+
27 Tko stječe nepravedan dobitak, navlači osudu na dom svoj,+ a tko mrzi mito, živjet će.+
28 Pravednikovo srce promišlja što će odgovoriti,+ a iz usta zlih ljudi izvire zlo.+
29 Jehova je daleko od zlih,+ a molitvu pravednih sluša.+
30 Sjajne oči+ vesele srce+ i vijest+ koja je dobra krijepi kosti.+
31 Uho koje sluša životodavan ukor+ prebiva među mudrima.+
32 Tko odbacuje opomene,*+ ne mari za dušu svoju, a tko sluša ukor, stječe razboritost.*+
33 Strah Jehovin uči* mudrosti,+ i prije časti ide poniznost.+
16 Na čovjeku je da upravlja srcem svojim,+ a od Jehove je što će jezik odgovoriti.+
2 Čovjeku se svi putevi njegovi čine čistima,+ ali Jehova prosuđuje sve misli čovjekove.*+
3 Povjeri djela svoja Jehovi,+ i namjere* će tvoje uspjeti.+
4 Jehova je sve načinio da služi naumu njegovu,+ pa i opakoga za zli dan.+
5 Svatko tko je ponosan u srcu, gadi se Jehovi.+ Mada ruka pomaže ruci, čovjek ne ostaje bez kazne.+
6 Dobrotom* i istinoljubivošću čisti se prijestup,+ i u strahu Jehovinu čovjek se kloni zla.+
7 Kad se putevi čovjekovi dopadaju Jehovi,+ on i neprijatelje njegove miri s njim.+
8 Bolje je malo s pravednošću+ nego veliki prihodi bez pravde.+
9 Srce čovječje smišlja sebi put,+ ali Jehova upravlja korake njegove.+
10 Nadahnuta odluka mora biti na usnama kraljevim,+ u presudi usta njegova ne smiju pravdu iznevjeriti.+
11 Pravedno mjerilo i vaga pripadaju Jehovi,+ njegovo su djelo svi utezi u kesi.+
12 Mrsko je kraljevima kad se zlo čini,+ jer pravednošću se utvrđuje prijestolje.+
13 Pravedne su usne radost velikom kralju+ i on ljubi onoga tko govori što je pravo.+
14 Kraljev je bijes glasnik smrti,+ ali mudar ga čovjek smiruje.+
15 U svjetlu lica kraljeva nalazi se život+ i naklonost je njegova kao oblak s kišom proljetnom.+
16 Koliko li je bolje steći mudrost nego zlato!+ I bolje je izabrati stjecanje razboritosti* nego srebra.+
17 Put je čestitih kloniti se zla.+ Tko pazi na put svoj, čuva dušu svoju.+
18 Ponos ide pred slomom+ i oholost* pred padom.+
19 Bolje je biti ponizan* s krotkima+ nego dijeliti plijen s onima koji sami sebe uzvisuju.+
20 Tko razborito* sagledava stvari, nalazi dobro,+ i sretan je onaj tko se uzda u Jehovu.+
21 Tko je mudra srca, naziva se razumnim,*+ i tko je ljubaznih usana, dobiva na uvjerljivosti.+
22 Razboritost je vrelo života onima koji je imaju,+ a kazna* za lude je ludost.+
23 Srce mudroga razboritima čini usta njegova+ i uvjerljivost pridodaje usnama njegovim.+
24 Ljubazne su riječi saće meda,+ slatke su duši i lijek su kostima.+
25 Neki se put čovjeku čini ispravnim,+ ali na kraju vodi u smrt.+
26 Tko radi, za sebe radi,+ jer ga tjeraju usta njegova.+
27 Nevaljao čovjek iskopava ono što je zlo+ i na usnama mu je vatra koja pali.+
28 Čovjek koji smišlja spletke zameće svađu+ i klevetnik razdvaja one koji su bliski.+
29 Nasilnik zavodi bližnjega svojega+ i navodi ga na put koji nije dobar.+ 30 Pakosno namiguje očima, smišljajući spletke.+ Kad stišće usne, sigurno će zlo učiniti.
31 Sijeda je kosa prekrasna kruna+ kad se nalazi na putu pravednosti.+
32 Tko je spor na gnjev, bolji je od silnog čovjeka,+ i tko vlada sobom,* bolji je od onoga tko je osvojio grad.+
33 Ždrijeb se u krilo baca,+ ali svaka odluka njime donesena dolazi od Jehove.+
17 Bolji je komad suhog kruha s mirom+ nego kuća puna žrtvenog mesa sa svađom.+
2 Razborit* će sluga vladati nad sinom koji čini sramotu+ i s braćom će dijeliti nasljedstvo.+
3 U loncu talioničkom čisti se srebro i u peći zlato,+ a Jehova ispituje srca.+
4 Zlotvor sluša zle usne+ i varalica sluša poguban jezik.+
5 Tko se ruga siromahu, sramoti Stvoritelja.+ Tko se raduje tuđoj nesreći, ne ostaje bez kazne.+
6 Kruna su starcima unuci+ i krasota su sinovima očevi njihovi.+
7 Bezumniku ne pristaju čestite usne,+ a još manje dostojanstveniku usne lažljive!+
8 Vlasnik na dar svoj gleda kao na dragi kamen kojim se naklonost pridobiva.+ Kamo se god okrene, ima uspjeha.+
9 Tko pokriva prijestup, traži ljubav,+ a tko stalno priča o njemu, razdvaja bliske prijatelje.+
10 Na razumnoga* ukor djeluje jače+ nego na bezumnoga stotinu udaraca.+
11 Zao čovjek traži samo pobunu,+ ali okrutan je glasnik koji se šalje na njega.+
12 Bolje je da čovjek naiđe na medvjedicu kojoj su oteti mladi+ nego na bezumnika u ludosti njegovoj.+
13 Tko vraća zlo za dobro,+ zlo se neće udaljiti od kuće njegove.+
14 Kad počne svađa, to je kao da se otvori ustava vodi.+ Zato prije nego svađa izbije, udalji se.+
15 Tko zloga proglašava pravednim+ i tko pravednoga proglašava zlim,+ obojica se gade Jehovi.+
16 Što će bezumniku mogućnost da pribavi mudrost,+ kad nije razuman?*+
17 Pravi prijatelj ljubi u svako doba+ i brat postaje u nevolji.+
18 Nerazuman* čovjek pruža ruku+ i daje puno jamstvo pred bližnjim svojim.+
19 Tko ljubi prijestup, ljubi svađu.+ Tko sebi gradi visoka vrata, traži propast.+
20 Tko je pokvaren u srcu, ne nalazi dobra,+ i tko je prevrtljiva jezika, pada u zlo.+
21 Nerazumno dijete donosi tugu ocu svojemu;+ otac bezumna djeteta nije radostan.+
22 Veselo srce djeluje dobro kao lijek,+ a slomljen duh suši kosti.+
23 Zao čovjek uzima mito iz njedara+ da bi iskrivio puteve pravde.+
24 Mudrost je pred licem razborita čovjeka,+ a bezumniku oči lutaju nakraj zemlje.+
25 Bezuman je sin žalost ocu svojemu+ i gorka bol majci svojoj.+
26 Ne valja globom kažnjavati pravednika,+ i udarati dostojanstvenike protivno je onome što je pravo.+
27 Tko usteže riječi svoje, doista je mudar,+ i razborit čovjek mirna je duha.+
28 I ludoga se smatra mudrim kad šuti,+ razboritim* se smatra onoga tko usne svoje drži zatvorenima.
18 Tko se osamljuje, ide za sebičnim željama svojim,+ suprotstavlja se svakoj mudrosti.*+
2 Bezumniku nije mila razboritost,+ osim kad želi pokazati mudrost srca svojega.+
3 Gdje uđe zao čovjek, uđe i prezir,+ i sa sramotom+ dolazi poruga.
4 Riječi iz usta čovjekovih duboke su vode.+ Vrelo mudrosti bujica je koja se razlijeva.+
5 Ne valja biti pristran prema zlome+ niti uskraćivati pravdu pravednome.+
6 Bezumnikove se usne upuštaju u svađu+ i usta njegova dozivaju udarce.+
7 Bezumnikova su usta propast njegova+ i usne su njegove zamka duši njegovoj.+
8 Klevetnikove su riječi kao zalogaji koji se pohlepno gutaju,+ spuštaju se do dna utrobe.+
9 Tko je nemaran u poslu,+ brat je onome koji propast donosi.+
10 Jaka je kula ime Jehovino.+ U nju bježi pravednik i nalazi zaštitu.+
11 Blago je bogatome utvrđeni grad+ i kao visok zid u mašti njegovoj.+
12 Prije sloma srce je čovječje oholo,+ a prije časti ide poniznost.+
13 Tko odgovara prije nego što sasluša,+ to mu je ludost i sramota.+
14 Duh podržava čovjeka u bolesti njegovoj,+ a slomljen duh tko će podnijeti?+
15 Srce razboritoga stječe znanje+ i uho mudrih traži znanje.+
16 Dar čovjeku širom otvara vrata+ i vodi ga pred velikaše.+
17 Tko je prvi u parnici svojoj, pravedan je,+ a onda dolazi bližnji njegov i ispitivanjem opovrgne riječi njegove.+
18 Ždrijeb smiruje svađe,+ a i među moćnicima odlučuje.+
19 Povrijeđeni je brat tvrđi od utvrđena grada+ i neke su svađe kao zasun na kuli.+
20 Čovjek siti trbuh plodom usta svojih,+ siti se rodom usana svojih.+
21 Smrt i život u vlasti su jezika+ i tko ga ljubi, jest će plod njegov.+
22 Tko je našao dobru ženu,+ našao je dobro+ i Jehova mu pokazuje naklonost.+
23 Siromah govori moleći,+ a bogataš odgovara oštro.+
24 Ima ljudi koji su spremni uništiti druga svojega,+ ali ima i prijatelja privrženijih od brata.+
19 Siromah koji živi* čestito* bolji je+ od čovjeka pokvarenih usana i od bezumnika.+
2 Nije dobro da duša bude bez znanja,+ i tko se žuri nogama svojim, grijeh čini.+
3 Ludost čovjeku iskrivljuje put,+ a srce se njegovo ljuti na Jehovu.+
4 Bogatstvo pribavlja mnogo prijatelja,+ a siromaha i prijatelj ostavlja.+
5 Lažan svjedok ne ostaje bez kazne,+ i tko govori laži, neće uteći.+
6 Mnogi nastoje udobrovoljiti* lice dostojanstveniku+ i svatko je prijatelj čovjeku koji darove daje.+
7 Siromaha mrze sva braća njegova,+ a još se više udaljuju od njega prijatelji njegovi!+ On trči da im nešto kaže, ali nikoga ne nalazi.+
8 Tko stječe razboritost,*+ ljubi dušu svoju. Tko čuva razboritost, nalazi dobro.+
9 Lažan svjedok ne ostaje bez kazne,+ i tko govori laži, propada.+
10 Raskoš ne pristaje bezumniku,+ a još manje sluzi da vlada nad knezovima!+
11 Razumijevanje* čovjeka zadržava od gnjeva+ i na čast mu je kad prijeđe preko prijestupa.+
12 Kraljev je gnjev kao rika lava mladog,+ a naklonost je njegova kao rosa na travi.+
13 Bezuman je sin nesreća ocu svojemu,+ i svađe su ženine kao krov koji prokišnjava i tjera čovjeka da se skloni.+
14 Kuća i bogatstvo nasljeđuju se od otaca,+ a od Jehove je žena razborita.+
15 Lijenost baca čovjeka u dubok san+ i nemarna duša gladuje.+
16 Tko se drži zapovijedi, čuva dušu svoju,+ a tko ne mari za puteve svoje, umrijet će.+
17 Tko je milostiv siromahu, posuđuje Jehovi,+ i On će mu platiti za djela njegova.+
18 Kažnjavaj sina svojega dok ima nade;+ neka ti duša ne poželi smrt njegovu.+
19 Tko se jako gnjevi, plaća globu+ — ako ga jednom izbaviš, morat ćeš to uvijek iznova činiti.+
20 Poslušaj savjet i prihvati ukor,*+ da bi poslije bio mudar.+
21 Mnogo je namjera* u srcu čovječjem,+ ali što Jehova naumi, to će se i ostvariti.+
22 Kod čovjeka se cijeni dobrota* njegova+ i siromah je bolji od lažljivca.+
23 Strah Jehovin vodi u život,+ i tko ga ima, mirno spava,+ ne snalazi ga zlo.+
24 Lijenčina umoči ruku svoju u zdjelu,+ ali je ne može prinijeti k ustima svojim.+
25 Udari podrugljivca,+ da se neiskusan opameti,+ i ukori razumnoga, da stekne znanje.+
26 Tko zlostavlja oca i tjera majku,+ sin je koji postupa sramotno i nečasno.+
27 Sine moj, prestaneš li slušati kad te se opominje,* to će te odvesti od riječi znanja.+
28 Nevaljao svjedok ruga se pravdi+ i zli ljudi uživaju u zlu.+
29 Kazne čekaju podrugljivce+ i udarci leđa bezumnika.+
20 Vino je podrugljivo,+ opojno piće bučno,+ i koga god ono zavede, taj nije mudar.+
2 Kralj ulijeva strah kao i rika lava mladog.+ Tko god na sebe navlači bijes njegov, griješi duši svojoj.+
3 Na čast je čovjeku ostaviti se svađe,+ a tko je god bezuman, ulijeće u nju.+
4 Zbog zime lijenčina ne ore;+ u vrijeme žetve prosi, ali ne dobiva ništa.+
5 Razmišljanja su u srcu čovječjem kao duboka voda,+ a razborit čovjek zna ih izvući.+
6 Mnogi se ljudi hvale dobrotom* svojom,+ ali tko će naći vjerna čovjeka?+
7 Pravednik živi* čestito.*+ Sretni su sinovi njegovi poslije njega.+
8 Kralj sjedi na prijestolju sudskom+ i raspršuje sve zlo očima svojim.+
9 Tko može reći: “Očistio sam srce svoje,+ sada sam čist od grijeha svojega”?+
10 Dvojaki utezi i dvojaka efa+ — oboje se gadi Jehovi.+
11 I dijete se poznaje po onome što čini, je li čisto i pravo djelo njegovo.+
12 Uho koje čuje i oko koje vidi — oboje je načinio Jehova.+
13 Ne ljubi sna, da ne osiromašiš.+ Otvori oči svoje, nasiti se kruha.+
14 “Loše, loše!” govori kupac i odlazi,+ a poslije se hvali.+
15 Ima zlata i mnogo bisera,* ali usne na kojima je znanje dragocjen su ukras.+
16 Uzmi haljinu onome tko je jamčio za tuđinca,+ i ako se združi s bludnicom,* uzmi zalog od njega.+
17 Sladak je čovjeku kruh stečen na prijevaru,+ ali poslije mu se usta napune šljunkom.+
18 Savjetovanjem nastaju uspješne zamisli,*+ zato uz mudro vodstvo vodi rat svoj.+
19 Tko ide okolo i kleveće, otkriva tajne;+ zato nemoj ništa imati s onim koga zavode usne njegove.+
20 Tko proklinje oca i majku,+ svjetiljka će mu se ugasiti kad nastupi tama.+
21 Nasljedstvo koje se od početka pohlepom stječe+ na kraju nije blagoslovljeno.+
22 Ne govori: “Vratit ću zlo!”+ Uzdaj se* u Jehovu+ i on će te spasiti.+
23 Dvojaki utezi gade se Jehovi+ i lažna vaga nije dobra.+
24 Od Jehove su koraci čovječji.+ A kako da čovjek razumije put svoj?+
25 Zamka je kad čovjek brzopleto uzvikne: “Ovo je sveto!”+ a poslije razmišlja o tome što je zavjetovao.+
26 Mudar kralj raspršuje zle+ i stavlja ih pod kotač.+
27 Dah+ je čovjekov svjetiljka Jehovina koja istražuje sve do dna utrobe.+
28 Dobrota* i istinoljubivost čuvaju kralja;+ dobrotom on podupire prijestolje svoje.+
29 Ljepota je mladićima snaga njihova,+ a starcima je ukras sijeda kosa.+
30 Modrice čiste zlo,+ a udarci dopiru do dna utrobe.+
21 Kraljevo je srce kao voda tekućica u ruci Jehovinoj.+ Usmjerava ga kamo god želi.+
2 Čovjeku se svaki put njegov čini ispravnim,+ ali Jehova prosuđuje srca.+
3 Postupati po pravdi i činiti što je pravo, draže je Jehovi nego žrtva.+
4 Ohole oči i bahato srce,+ svjetiljka zlih, to je grijeh.+
5 Zamisli* marljivoga sigurno donose korist,+ a tko je god nagao, sigurno srlja u oskudicu.+
6 Blago stečeno jezikom lažljivim dah je koji nestaje.+ Oni koji ga tako stječu traže smrt.+
7 Zle će odnijeti pljačkanje njihovo,+ jer ne žele činiti što je pravedno.+
8 Put je čovjeka tuđinca iskvaren,+ a čist je čovjek čestit u djelima svojim.+
9 Bolje je živjeti u uglu krova+ nego u kući zajedno sa ženom svadljivom.+
10 Duša zloga želi zlo,+ u očima mu nema milosti prema bližnjemu.+
11 Kad se podrugljivca kazni globom, neiskusan postaje mudar.+ Kad se mudrome omogući da što razumije,* on stječe znanje.+
12 Kuću zloga promatra Pravedni+ i zle strovaljuje u nevolju.+
13 Tko zatvara uho svoje kad se ubogi tuži i jadikuje,+ i sam će dozivati, ali neće biti uslišen.+
14 Potajan dar utišava gnjev,+ i mito u njedrima+ silnu srdžbu.
15 Pravedniku je radost činiti ono što je pravedno,+ a užas je za one koji čine zlo.+
16 Čovjek koji zađe s puta razboritosti*+ počivat će u društvu mrtvaca nemoćnih.+
17 Tko ljubi veselje, upada u oskudicu;+ tko ljubi vino i ulje, neće se obogatiti.+
18 Zli je čovjek otkup za pravednoga,+ i varalica staje na mjesto čestitih.+
19 Bolje je živjeti u zemlji pustoj nego sa svadljivom ženom i u nemiru.+
20 Dragocjeno blago i ulje u stanu su mudroga,+ a bezuman ih čovjek proždire.+
21 Tko ide za pravednošću+ i dobrotom,* nalazi život, pravednost i čast.+
22 Mudar se uspinje i u grad silnih ljudi, da obori snagu u koju se grad uzda.+
23 Tko čuva usta i jezik svoj, čuva dušu svoju od nevolja.+
24 Oholi, umišljeni hvalisavac ime je onome tko sve radi u oholom bijesu.+
25 Lijenčinu ubija želja njegova, jer mu ruke bježe od posla.+ 26 Po cijeli dan on izgara od želje, a pravednik daje i ništa ne uskraćuje.+
27 Žrtva je zlih odvratna,+ posebno kad je prinosi onaj tko čini djela sramotna.+
28 Lažljiv svjedok propada,+ a čovjek koji sluša, uvijek će govoriti.+
29 Zao čovjek pokazuje drsko lice,+ a tko je čestit, učvršćuje puteve svoje.+
30 Nema mudrosti ni razboritosti ni savjeta nasuprot Jehovi.+
31 Konja se priprema za dan bitke,+ ali od Jehove je pobjeda.+
22 Bolje je izabrati dobro ime nego veliko bogatstvo,+ i naklonost drugih bolja je od srebra i zlata.+
2 Bogataš i siromah susreću jedan drugoga.+ Sve ih je stvorio Jehova.+
3 Pametan čovjek vidi zlo i skloni se,+ a ludi* idu dalje i trpe kaznu.+
4 Poniznost i strah Jehovin donose bogatstvo, čast i život.+
5 Trnje i zamke na putu su pokvarena čovjeka;+ tko čuva dušu svoju, drži se daleko od njih.+
6 Odgajaj dijete prema putu kojim treba ići,+ pa neće odstupiti od njega ni kad ostari.+
7 Bogataš vlada nad siromasima,+ i tko uzima zajam, sluga je onome koji daje zajam.+
8 Tko sije nepravdu, požet će zlo,+ i propast će prut kojim udara u bijesu svojemu.+
9 Tko ima dobrohotno oko, bit će blagoslovljen, jer od kruha svojega daje siromahu.+
10 Otjeraj podrugljivca, da ode svađa i da prestane spor i sramota.+
11 Tko ljubi čistoću srca,+ zbog krasnoga govora usana njegovih kralj mu je prijatelj.+
12 Oči Jehovine čuvaju znanje,+ a u propast on obraća riječi onoga tko postupa nevjerno.+
13 Lijenčina govori:+ “Lav je vani!+ Poginut ću nasred trga!”
14 Usta bludnice* duboka su jama.+ Koga Jehova osuđuje, u nju pada.+
15 Ludost je privezana djetetu za srce;+ prut pouke* uklanja je od njega.+
16 Tko zakida siromaha da bi zgrtao za sebe+ i tko daje bogatome, sigurno će upasti u oskudicu.+
17 Prigni uho svoje i čuj riječi mudrih ljudi,+ upravi srce svoje znanju mojemu.+ 18 Jer bit će ti milina kad ih sačuvaš u nutrini svojoj+ i kad budu spremne na usnama tvojim.+
19 Da bi se pouzdao u Jehovu, tebe danas poučavam.+
20 Nisam li ti već pisao riječi pune savjeta i znanja,+ 21 da ti pokažem istinitost riječi istinitih, da uzvratiš riječima istine onome tko te pošalje?+
22 Ne otimaj siromahu zato što je siromah+ i ne gazi na vratima gradskim onoga tko je u nevolji.+ 23 Jer Jehova će voditi parnicu njihovu+ i otet će dušu onima koji od njih otimaju.+
24 Ne druži se s onim tko je sklon srdžbi+ i ne idi s čovjekom koji se lako razgnjevi, 25 da se ne bi naviknuo na puteve njegove i namjestio zamku duši svojoj.+
26 Ne budi među onima koji daju ruku,+ koji jamče za dugove.+ 27 Ako nemaš čime platiti, zašto da ti se uzme postelja ispod tebe?
28 Ne pomiči stare međe, koje su postavili oci tvoji.+
29 Jesi li vidio čovjeka vješta u poslu svojemu? Takav će stajati pred kraljevima,+ neće stajati pred običnim ljudima.
23 Ako sjedneš da bi jeo s kraljem, dobro pazi što je pred tobom+ 2 i stavi nož sebi pod grlo ako imaš lakomu dušu.+ 3 Nemoj se polakomiti za poslasticama njegovim, jer je ta hrana prijevarna.+
4 Ne trudi se stjecati bogatstvo.+ Ne oslanjaj se na vlastiti razum.*+ 5 Zar ćeš upraviti oči svoje prema bogatstvu, iako ono u trenu nestaje?+ Jer načini sebi krila kao u orla i odleti u nebo.+
6 Ne jedi kod onoga tko nije darežljiva oka+ i nemoj se polakomiti za poslasticama njegovim.+ 7 Jer kakav je onaj koji je proračunat u duši, takav je i ovaj.+ “Jedi i pij”, kaže ti, ali srce njegovo nije s tobom.+ 8 Zalogaj koji si pojeo povratit ćeš i uzalud ćeš potrošiti ljubazne riječi svoje.+
9 Ne govori uhu bezumnika,+ jer on će prezreti tvoje razborite riječi.+
10 Ne pomiči stare međe+ i ne ulazi u polje djece koja nemaju oca.+ 11 Jer jak je Otkupitelj njihov, on će voditi parnicu njihovu protiv tebe.+
12 Prikloni srce svoje opomenama* i uho svoje riječima punim znanja.+
13 Ne uskraćuj opomene* djetetu.+ Udariš li ga prutom, neće umrijeti. 14 Udari ga prutom, da mu izbaviš dušu iz groba.*+
15 Sine moj, ako srce tvoje bude mudro,+ srce će se moje radovati u meni.+ 16 Bubrezi* će se moji veseliti kad usne tvoje budu govorile ono što je pravo.+
17 Neka srce tvoje ne zavidi grešnicima,+ nego cijeli dan budi u strahu Jehovinu.+ 18 Jer tada ćeš imati budućnost+ i nada tvoja neće propasti.+
19 Sine moj, slušaj i budi mudar i vodi srce svoje po putu pravome.+
20 Ne budi među onima koji se opijaju vinom+ ni među onima koji proždrljivo jedu meso.+ 21 Jer pijanica i izjelica osiromašit će+ i pospanost će čovjeka obući u krpe.+
22 Slušaj oca, roditelja svojega,+ i ne preziri majku svoju kad ostari.+ 23 Kupuj istinu+ i nemoj je prodavati — tako i mudrost i pouku* i razboritost.*+ 24 Radovat će se otac pravednikov+ i roditelj mudroga veselit će se.+ 25 Veselit će se otac tvoj i majka tvoja, radovat će se ona koja te rodila.+
26 Sine moj, daj mi srce svoje i neka se oči tvoje raduju putevima mojim.+ 27 Jer bludnica je duboka jama+ i preljubnica* uzak zdenac. 28 Zaista, kao razbojnik ona vreba+ i među ljudima uvećava broj onih koji postupaju nevjerno.+
29 Kome jao? Kome nemir? Kome svađe?+ Kome brige? Kome rane, a bez razloga? Kome mutne oči? 30 Onima koji dugo ostaju uz vino,+ onima koji idu i traže vino opojno.+ 31 Ne gledaj na vino kad se crveni, kad se u čaši svjetluca, kad klizi tako glatko. 32 Na kraju ujeda kao zmija,+ ispušta otrov kao otrovnica.+ 33 Oči će tvoje vidjeti čudne prizore i srce će tvoje govoriti opačine.+ 34 I bit ćeš kao onaj koji leži posred mora i kao onaj koji leži navrh jarbola.+ 35 Reći ćeš: “Tukli su me, ali ništa me ne boli, udarali su me, ali ništa nisam osjetio. Kada ću se probuditi,+ pa da opet tražim piće?”+
24 Ne zavidi zlim ljudima+ i ne želi da budeš s njima.+ 2 Jer srce njihovo razmišlja o pljački i usne njihove govore o zlu.+
3 Mudrošću se gradi dom+ i razboritošću se utvrđuje.+ 4 I znanje puni sobe svakovrsnim vrijednostima, dragocjenim i lijepim.+
5 Tko mudro koristi snagu svoju, jak je,+ i tko ima znanje, uvećava snagu.+ 6 Jer uz mudro vodstvo vodi se rat+ i spas je u mnoštvu savjetnika.+
7 Ludome je prava mudrost previsoka,+ na vratima gradskim on ne otvara usta svoja.
8 Tko smišlja kako da učini zlo, doći će na glas kao zli spletkar.+
9 Bezumna je besramnost grijeh,+ i podrugljivac je mrzak ljudima.+
10 Obeshrabriš li se u dan nevolje,+ oslabit će snaga tvoja.
11 Izbavi one koje vode u smrt i spasi one koji posrćući idu na pogubljenje.+ 12 Ako kažeš: “Gle, nismo za to znali”,+ neće li onaj koji prosuđuje srca razabrati+ i onaj koji promatra dušu tvoju znati+ i platiti čovjeku po djelima njegovim?+
13 Sine moj, jedi med, jer je dobar, i neka sladak med iz saća bude na nepcu tvojemu.+ 14 Tako i mudrost upoznaj za dobro duše svoje.+ Ako je nađeš, imat ćeš budućnost i nada tvoja neće propasti.+
15 Nemoj, poput zloga, vrebati prebivalište pravednika,+ nemoj pustošiti počivalište njegovo.+ 16 Jer ako pravednik i sedam puta padne, opet će ustati,+ a zli će posrnuti u nevolji.+
17 Kad padne neprijatelj tvoj, ne raduj se, i kad posrne, neka se srce tvoje ne veseli,+ 18 da to ne bi vidio Jehova i za zlo uzeo i odvratio gnjev svoj od njega.+
19 Nemoj se žestiti na one koji zlo čine. Nemoj zavidjeti zlim ljudima.+ 20 Jer onaj tko je zao nema budućnosti,+ svjetiljka će se zlih ugasiti.+
21 Sine moj, boj se Jehove i kralja.+ Ne druži se s buntovnim ljudima.+ 22 Jer propast će njihova doći iznenada,+ i tko li će primijetiti propast buntovnih?+
23 I ovo su riječi za mudre:+ Ne valja suditi pristrano.+
24 Tko govori zlome: “Pravedan si”,+ narodi ga proklinju, plemena ga osuđuju. 25 A onima koji ga ukoravaju to donosi zadovoljstvo+ i na njih dolazi blagoslov što nosi dobro.+ 26 Usne drugome ljubi tko odgovara pošteno.+
27 Priredi posao svoj vani i uredi polje svoje.+ Potom gradi dom svoj.
28 Ne svjedoči bez temelja protiv bližnjega svojega,+ jer bi tada ludo koristio usne svoje.+ 29 Ne reci: “Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu učiniti.+ Vratit ću svakome po djelima njegovim.”+
30 Prolazio sam pokraj polja nekog lijenčine+ i pokraj vinograda čovjeka nerazumna.*+ 31 I gle, sve je bilo zaraslo u korov.+ Sve su prekrile koprive, a kameni je zid bio srušen.+
32 A ja sam to gledao i uzeo k srcu,+ vidio sam i izvukao pouku:*+ 33 Malo odspavaj, malo odrijemaj, malo sklopi ruke i prilegni,+ 34 pa će siromaštvo tvoje doći kao razbojnik i oskudica tvoja kao naoružan čovjek.+
25 I ovo su Salamunove mudre izreke,+ koje su prepisali ljudi Ezekije, kralja Judina:+
2 Bogu je slava tajiti,+ a kraljevima je slava istraživati.+
3 Visina neba+ i dubina zemlje,+ a i srce kraljevsko — to je neistraživo.+
4 Ukloni zapjenjenu trosku od srebra i sve će ono izaći pročišćeno.+
5 Ukloni zloga ispred kralja+ i prijestolje će se njegovo utvrditi pravednošću.+
6 Ne veličaj se pred kraljem+ i ne staj na mjesto velikih ljudi.+ 7 Jer bolje je da ti on kaže: “Pomakni se na bolje mjesto!”+ nego da te ponizi pred dostojanstvenikom kojeg su ti oči vidjele.+
8 Nemoj prebrzo pokretati parnicu, da se ne bi pitao što ćeš učiniti na kraju kad te tvoj bližnji posrami.+ 9 Raspravi što imaš s bližnjim svojim+ i ne otkrivaj tuđe tajne,+ 10 da te ne bi posramio onaj tko te sluša, jer se zao glas koji si proširio više ne bi mogao ispraviti.
11 Riječi izgovorene u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama.+
12 Zlatna naušnica i ukras od suhoga zlata, to je onaj tko mudro ukorava uho koje sluša.+
13 Kakva je snježna studen+ u dan žetve, takav je vjeran poslanik onima koji ga šalju, jer krijepi dušu gospodara svojih.+
14 Poput oblaka i vjetra bez kiše, takav je čovjek koji se hvali lažnim darom.+
15 Strpljivošću se može nagovoriti zapovjednik, i blag jezik lomi kosti.+
16 Nađeš li meda,+ jedi samo koliko ti je dosta, da se ne bi prejeo i onda pojedeno povratio.+
17 Neka ti noga rijetko zalazi u kuću bližnjega tvojega, da te se ne bi zasitio i zamrzio te.
18 Kao ratna toljaga i mač i oštra strijela, takav je čovjek koji lažno svjedoči protiv bližnjega svojega.+
19 Kao zub slomljen i noga klecava, takvo je pouzdanje u izdajicu u dan nevolje.+
20 Tko skida haljinu u hladan dan, taj je kao ocat izliven na lužinu i kao onaj tko pjeva pjesme tužnome srcu.+
21 Ako je gladan onaj tko te mrzi, nahrani ga kruhom, i ako je žedan, napoji ga vodom.+ 22 Jer tako zgrćeš živo ugljevlje na glavu njegovu,+ i Jehova će ti platiti.+
23 Sjeverni vjetar rađa pljusak,+ a jezik koji odaje tajnu rađa osudu.+
24 Bolje je živjeti u uglu krova nego u kući zajedno sa ženom svadljivom.+
25 Kao hladna voda umornoj duši,+ takva je dobra vijest iz daleke zemlje.+
26 Izvor zamućen i bunar uništen, to je pravednik kad kleca pred zlim.+
27 Jesti previše meda nije dobro.+ I kad se traži čast za sebe, je li to onda čast?+
28 Kao grad razvaljen i bez zidova, takav je čovjek koji ne može obuzdati samoga sebe.*+
26 Kao snijeg ljeti i kiša u vrijeme žetve,+ tako čast ne pristaje bezumniku.+
2 Kao što ptica s razlogom odlijeće i lastavica leti, tako ni prokletstvo ne dolazi bez razloga.+
3 Bič je za konja,+ uzda+ za magarca, a prut za leđa bezumnika.+
4 Ne odgovaraj bezumniku po ludosti njegovoj, da ne budeš i sam jednak njemu.+
5 Odgovori bezumniku po ludosti njegovoj, da ne misli za sebe da je mudar.+
6 Tko povjerava što u ruke bezumniku, on je kao čovjek koji odsijeca sebi noge, kao čovjek koji sebi zlo čini.+
7 Kao klecave noge hromoga koji vodu nosi, takva je mudra izreka u ustima bezumnih.+
8 Kao čovjek koji stavlja kamen pod hrpu kamenja, takav je onaj tko ukazuje čast bezumniku.+
9 Kao trnovita grana u ruci pijanice, takva je mudra izreka u ustima bezumnih.+
10 Kao strijelac koji svakoga probada, takav je onaj tko unajmljuje bezumnika+ ili tko unajmljuje prolaznika.
11 Kao što se pas vraća na bljuvotinu svoju, tako bezumnik ponavlja ludost svoju.+
12 Vidiš li čovjeka koji za sebe misli da je mudar?+ Više nade ima za bezumnika nego za njega.+
13 Lijenčina govori: “Lav je mladi na putu, lav je na trgovima.”+
14 Vrata se okreću na ležištima svojim, a lijenčina na ležaju svojemu.+
15 Lijenčina umoči ruku svoju u zdjelu, ali je preumoran da bi je prinio k ustima svojim.+
16 Lijenčina za sebe misli da je mudriji+ od sedmorice koji odgovaraju razumno.
17 Kao čovjek koji psa za uši hvata, takav je onaj tko se prolazeći gnjevi zbog svađe u koju se umiješao iako ga se ne tiče.+
18 Kao luđak koji odapinje vatru, strijele+ i smrt, 19 takav je čovjek koji prevari bližnjega svojega i kaže: “Samo sam se šalio.”+
20 Kad nestane drva, vatra se gasi, i kad nema klevetnika, svađa prestaje.+
21 Kao što je drveni ugljen za žeravicu i drvo za vatru, tako je svadljiv čovjek da raspiruje svađu.+
22 Klevetnikove su riječi kao zalogaji koji se pohlepno gutaju, spuštaju se do dna utrobe.+
23 Kao srebrna glazura na komadu razbijene posude zemljane, takve su srdačne usne uz zlo srce.+
24 Mrzitelj se pretvara usnama svojim, a u sebi slaže prijevaru.+ 25 Iako umiljatim glasom govori,+ ne vjeruj mu,+ jer mu je sedam gadosti+ u srcu. 26 Mržnja je prikrivena lukavstvom. Zloća će se njegova otkriti pred zajednicom.+
27 Tko jamu kopa, sam u nju pada,+ i tko kamen valja, na njega se prevaljuje.+
28 Lažljiv jezik mrzi onoga koga satire,+ i laskava usta donose propast.+
27 Ne hvali se sutrašnjim danom,+ jer ne znaš što će dan donijeti.+
2 Neka te hvali stranac, a ne tvoja usta, tuđinac, a ne tvoje usne.+
3 Težak je kamen i pijesak je težak,+ ali izazivanje bezumnikovo teže je od obojega.+
4 Bijes je okrutan i gnjev je kao bujica,+ ali tko će se suprotstaviti ljubomori?+
5 Bolji je otvoreni ukor+ nego skrivena ljubav.
6 Udarci onoga tko te voli izraz su vjernosti,+ a za poljupce onoga tko te mrzi treba moliti.+
7 Sita duša gazi saće meda, a gladnoj je duši sve gorko slatko.+
8 Kao ptica otjerana iz gnijezda,+ takav je čovjek koji je otjeran iz mjesta svojega.+
9 Ulje i kad+ vesele srce, a tako i prijatelj koji je drag jer savjet daje iz duše.+
10 Ne ostavljaj prijatelja svojega ni prijatelja očeva i ne ulazi u kuću brata svojega u dan nevolje svoje. Bolji je susjed blizu nego brat daleko.+
11 Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce,+ da mogu odgovoriti onome koji mi se ruga.+
12 Pametan čovjek vidi zlo i skloni se,+ a ludi* idu dalje i trpe kaznu.+
13 Uzmi haljinu onome tko je jamčio za tuđinca,+ i ako se združi s bludnicom,* uzmi zalog od njega.+
14 Tko bližnjega svojega rano ujutro glasno blagoslivlja, računa mu se kao prokletstvo.+
15 Krov koji prokišnjava te tjera čovjeka da se skloni u kišni dan i žena svadljiva isto su.+ 16 Tko prikriva kakva je,* kao da zaustavlja vjetar i desnicom hvata ulje.
17 Željezo se željezom oštri. Tako čovjek oštri lice drugoga čovjeka.+
18 Tko čuva smokvu, jede plod njezin,+ i tko čuva gospodara svojega, uživa poštovanje.+
19 Kao što je u vodi lice odraz lica, tako se i u srcu čovječjem odražava srce drugog čovjeka.
20 Grob* i mjesto propasti+ ne mogu se zasititi;+ tako ni oči čovječje nikad nisu site.+
21 U loncu talioničkom čisti se srebro+ i u peći zlato,+ a pohvala je ispit za čovjeka.+
22 Da ludoga stucaš tučkom u mužaru zajedno sa zrnjem stucanim, ne bi ga ostavila ludost njegova.+
23 Dobro upoznaj stanje stada svojega. Svim srcem brini za stada svoja,+ 24 jer blago ne traje dovijeka,+ ni kruna* kroz sve naraštaje.
25 Zelena trava nestane, mlada se trava pojavi i bilje se kupi po planinama.+ 26 Mladi ovnovi daju ti odjeću,+ a jarci ti služe da kupiš polje. 27 Imaš dovoljno kozjega mlijeka sebi za jelo i za hranu domu svojemu i ono što treba za život+ djevojkama u kući tvojoj.
28 Zli bježe i kad ih nitko ne progoni,+ a pravednici se osjećaju sigurno kao mladi lav.+
2 Zbog prijestupa u zemlji knezovi se njezini često mijenjaju,+ a uz pomoć čovjeka razborita koji zna što je ispravno knez će dugo ostati.+
3 Siromašan čovjek koji zakida siromahe+ — on je kao kiša koja sve odnosi i ostavlja bez hrane.
4 Oni koji ostavljaju zakon hvale zloga,+ a oni koji se drže zakona gnjeve se na njih.+
5 Ljudi skloni zlu ne razumiju pravdu, a oni koji traže Jehovu razumiju sve.+
6 Bolji je siromah koji živi* čestito* nego onaj tko je pokvaren na putevima svojim, makar bio i bogat.+
7 Razuman* sin drži se zakona,+ a tko se druži s izjelicama, sramoti oca svojega.+
8 Tko umnožava bogatstvo svoje tako što posuđuje radi kamate+ i zarade, skuplja ga za onoga tko je milostiv ubogima.+
9 Tko odvraća uho da ne sluša zakon,+ i molitva je njegova mrska.+
10 Tko zavodi čestite+ na zao put, sam će pasti u jamu svoju,+ a neporočni* će naslijediti ono što je dobro.+
11 Bogat čovjek za sebe misli da je mudar,+ ali razborit će ga siromah prozreti.+
12 Krasno je kad se pravednici raduju,+ a kad se zli podižu, čovjek se mora prerušiti.+
13 Tko krije prijestupe svoje, neće imati uspjeha,+ a tko ih priznaje i ostavlja, ukazat će mu se milosrđe.+
14 Sretan je čovjek koji uvijek osjeća strahopoštovanje,+ a tko otvrdnjuje srce svoje, upada u nevolju.+
15 Kao lav koji riče i medvjed koji napada, takav je zli vladar nad ubogim narodom.+
16 Vođa koji nema prave razboritosti čini mnoge prijevare,+ a tko mrzi nepravedni dobitak,+ produžit će dane svoje.
17 Čovjek na kojem je teret krivnje za krv neke duše bjegunac je do groba+ — neka ga nitko ne zadržava.
18 Tko živi* čestito,* bit će spašen,+ a tko je pokvaren na putevima svojim, odjednom će pasti.+
19 Tko obrađuje zemlju svoju, nasitit će se kruha,+ a tko trči za onim što je bezvrijedno, nasitit će se siromaštva.+
20 Vjeran čovjek dobiva mnoge blagoslove,+ a tko hita obogatiti se, ne ostaje nedužan.+
21 Ne valja biti pristran+ niti učiniti prijestup za komad kruha.
22 Čovjek zavidna oka hrli za bogatstvom,+ a ne zna da će ga snaći oskudica.
23 Tko ukorava čovjeka,+ poslije stječe veću naklonost nego onaj tko laska jezikom svojim.
24 Tko pljačka oca svojega i majku svoju+ i govori: “Nije to grijeh”,+ drug je čovjeku koji donosi propast.
25 Tko je bahat u duši, izaziva svađu,+ a tko se uzda u Jehovu, nasitit će se.+
26 Tko se uzda u srce svoje, bezuman je,+ a tko postupa* mudro, izbavit će se.+
27 Tko daje siromahu, ne oskudijeva,+ a tko zatvara oči svoje, bit će obasut kletvama.+
28 Kad se zli podižu, čovjek se sakriva,+ a kad propadaju, množe se pravednici.+
29 Čovjek koji je više puta ukoravan,+ ali ostaje tvrdoglav,*+ iznenada će propasti i neće mu biti lijeka.+
2 Kad se množe pravednici, narod se raduje,+ a kad zlikovac vlada, narod uzdiše.+
3 Čovjek koji ljubi mudrost raduje oca svojega,+ a tko se druži s bludnicama, uništava sve što je vrijedno.+
4 Kraljevom pravdom zemlja stoji,+ a čovjek podmitljiv ruši je.+
5 Čovjek koji laska bližnjemu svojemu+ razapinje mrežu nogama njegovim.+
6 U grijehu zlog čovjeka leži zamka,+ a pravednik radosno kliče i veseli se.+
7 Pravednik razumije prava ubogih.+ Tko je zao, ne želi o tome ništa znati.+
8 Ljudi ohola jezika podjaruju grad,+ a mudri utišavaju gnjev.+
9 Kad mudar čovjek uđe u spor s bezumnikom, ovaj se ljuti i smije, a mudri nema mira.+
10 Krvožedni ljudi mrze neporočne,*+ a čestiti traže dobro duši svakoga od njih.+
11 Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev,* a tko je mudar, ostaje miran do kraja.+
12 Kad vladar sluša lažljive riječi, svi koji ga služe postaju zli.+
13 Siromah i tlačitelj susreću jedan drugoga,+ a Jehova obojici prosvjetljuje oči.+
14 Kad kralj sudi ubogima po istini,+ prijestolje će se njegovo utvrditi za sva vremena.+
15 Prut i ukor daju mudrost,+ a dijete raspušteno sramoti majku svoju.+
16 Kad se množe zli, umnožavaju se prijestupi, ali pravednici će gledati propast njihovu.+
17 Kazni sina svojega, i on će ti donijeti mir i veliko zadovoljstvo duši tvojoj.+
18 Kad nema objava Božjih, narod se razuzda,+ a sretni su oni koji se drže zakona.+
19 Od samih se riječi sluga ne popravlja,+ jer iako ih razumije, ne obazire se na njih.+
20 Jesi li vidio čovjeka nagla na riječima?+ Više ima nade za bezumnika nego za njega.+
21 Ako tko mazi slugu svojega od mladosti njegove, on će kasnije postati nezahvalan.
22 Čovjek sklon srdžbi izaziva svađu,+ i tko se lako razgnjevi, čini mnoge prijestupe.+
23 Oholost ponižava čovjeka,+ a tko je ponizan,* stječe čast.+
24 Tko se združi s lopovom, mrzi dušu svoju.+ Čuje izricanje kletve, ali ništa ne otkriva.+
25 Tko drhti pred čovjekom, postavlja sebi zamku,+ a tko se uzda u Jehovu, bit će zaštićen.+
26 Mnogi traže lice vladarevo,+ ali Jehova sudi čovjeku.+
27 Nepravedan se čovjek gadi pravednima,+ a tko je čestit na putu svojemu, gadi se zlome.+
30 Riječi Agura, sina Jakeova, važne pouke.+ Riječi toga čovjeka upućene Itielu, Itielu i Ukalu.
2 Jer nerazuman sam više od ikoga+ i nemam razbora* čovječjeg,+ 3 nisam stekao mudrost+ i ne poznajem znanje Najsvetijega.+
4 Tko je uzašao na nebo, pa može sići?+ Tko je uhvatio vjetar+ u šake svoje? Tko je svezao vode u plašt svoj?+ Tko je podigao sve krajeve zemaljske?+ Kako mu je ime+ i kako je ime sinu njegovu, znaš li?+
5 Svaka je riječ Božja čista.+ On je štit onima koji kod njega utočište traže.+ 6 Nemoj ništa dodavati riječima njegovim,+ da te ne ukori i da se ne pokažeš lažljivcem.+
7 Za dvoje te molim,+ nemoj mi to uskratiti prije nego umrem.+ 8 Neistinu i lažnu riječ udalji od mene.+ Ne daj mi ni siromaštva ni bogatstva.+ Hrani me kruhom koliko mi treba,+ 9 da se ne bih zasitio, pa te se odrekao+ i kazao: “Tko je Jehova?”+ i da ne bih osiromašio, pa onda krao i oskvrnuo ime Boga svojega.+
10 Ne kleveći slugu gospodaru njegovu,+ da te ne bi prokleo i da ne budeš kriv.+
11 Ima naraštaj koji proklinje oca svojega i ne blagoslivlja majku svoju.+
12 Ima naraštaj koji za sebe misli da je čist,+ a od izmeta svojega nije opran.+
13 Ima naraštaj kojemu su oči ohole i gordo gledaju.+
14 Ima naraštaj kojem su zubi mačevi, a čeljusti noževi za klanje,+ kako bi proždirali nevoljnike na zemlji i siromahe među ljudima.+
15 Pijavica ima dvije kćeri, koje viču: “Daj! Daj!” Troje je nezasitno i četvero ne kaže: “Dosta!” 16 Grob*+ i utroba neplodna,+ zemlja koja nikad nije sita vode+ i vatra+ koja nikad ne kaže: “Dosta!”+
17 Oko koje se ruga ocu i prezire poslušnost majci+ iskljuvat će gavrani s potoka i izjesti orlovi mladi.
18 Troje mi je suviše čudnovato i četvero ne razumijem: 19 put orlov po nebu, put zmijin po stijeni, put broda posred mora+ i put muškarca k djevojci.+
20 Ovakav je put žene preljubnice: najede se, obriše usta i kaže: “Ništa loše nisam učinila.”+
21 Troje je pod kojima se zemlja trese i četvero pod kojima ne može izdržati: 22 pod robom kad postane kralj+ i bezumnikom kad se nasiti hrane,+ 23 pod omraženom ženom kad se uda+ i sluškinjom kad zauzme mjesto gospodarice svoje.+
24 Četiri su životinje najmanje na zemlji, ali su po prirodi mudre:+ 25 mravi nisu jak narod,+ ali ljeti spremaju sebi hranu;+ 26 pećinari*+ nisu moćan narod, ali na litici postavljaju sebi kuću;+ 27 skakavci+ nemaju kralja, ali svi idu raspoređeni u skupine;+ 28 gušter*+ se hvata nogama svojim i ulazi u kraljevske palače.
29 Troje ima dostojanstven korak i četvero dostojanstveno hoda: 30 lav, najjači među zvijerima, koji ne uzmiče ni pred kim,+ 31 hrt i jarac, i kralj na čelu vojske naroda svojega.+
32 Ako si bezumno postupio uzdižući sam sebe+ i ako ti je to bilo na umu, stavi ruku na usta.+ 33 Jer kad se udara mlijeko, nastaje maslac, i kad se udari nos, poteče krv, a kad se dade oduška gnjevu, dođe do svađe.+
31 Riječi kralja Lemuela, važne pouke+ kojima ga je majka savjetovala:+
2 Što da ti kažem, sine moj? Što da ti kažem, sine utrobe moje?+ Što da ti kažem, sine zavjeta mojih?+
3 Ne daj snagu svoju ženama+ ni puteve svoje onome što upropašćuje kraljeve.+
4 Nije za kraljeve, Lemuele, nije za kraljeve da piju vino, ni za knezove da govore: “Gdje je piće opojno?”+ 5 da ne bi pili i zaboravili zakone i zakinuli u parnici nevoljnike.+ 6 Dajte opojno piće onome koji umire+ i vino onima koji osjećaju gorčinu u duši.+ 7 On neka pije i zaboravi siromaštvo svoje i neka se više ne sjeća nevolje svoje.
8 Otvaraj usta svoja u korist onih koji ne mogu sami govoriti,+ otvaraj usta svoja da braniš sve koji u smrt idu.+ 9 Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i na sudu brani nevoljnika i siromaha.+
א [alef]*
10 Tko će naći vrsnu ženu?+ Ona vrijedi puno više od bisera.*
ב [bet]
11 Na nju se oslanja srce muža* njezina i dobitka nikad ne nedostaje.+
ג [gimel]
12 Uzvraća mu samo dobro, a ne zlo, sve dane života svojega.+
ד [dalet]
13 Traži vune i lana i svakog se posla rado prihvaćaju ruke njezine.+
ה [he]
14 Ona je kao brod trgovački,+ izdaleka donosi hranu svoju.
ו [vau]
15 Ustaje dok je još noć+ i ukućanima svojim daje hranu i djevojkama svojim ono što je za njih.+
ז [zajin]
16 Razmišlja o polju i zatim ga kupuje.+ Od rada ruku svojih sadi vinograd.+
ח [het]
17 Snagom opasuje bedra svoja i živo radi rukama svojim.+
ט [tet]
18 Osjeća da dobro trguje, noću joj se svjetiljka ne gasi.+
י [jod]
19 Ruke pruža prema preslici, u rukama svojim drži vreteno.+
כ [kaf]
20 Dlan svoj otvara nevoljniku, ruke pruža siromahu.+
ל [lamed]
21 Ne boji se za ukućane svoje kad je snijeg, jer su svi iz doma njezina u dvoje haljine obučeni.+
מ [mem]
22 Izrađuje sebi pokrivače.+ Odijeva se lanom i vunom crvenkastopurpurnom.+
נ [nun]
23 Muža+ joj poznaju na vratima gradskim,+ kad sjedi sa starješinama zemlje svoje.
ס [samek]
24 Haljine izrađuje+ i prodaje ih, a pojase daje trgovcima.
ע [ajin]
25 Snaga i krasota odjeća su njezina+ i smije se danu budućem.+
פ [pe]
26 Usta svoja otvara mudro+ i na jeziku joj je zakon dobrote.*+
צ [cade]
27 Vodi brigu o svim ukućanima svojim i kruha lijenosti ne jede.+
ק [kof]
28 Sinovi njezini ustaju i sretnom je nazivaju,+ muž njezin ustaje i hvali je:+
ר [reš]
29 “Mnoge su žene vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ.”+
ש [šin]
30 Ljupkost može biti lažna+ i ljepota isprazna,+ ali žena koja se boji Jehove zaslužuje hvalu.+
ת [tau]
31 Dajte joj od ploda ruku njezinih+ i neka je djela njezina hvale na vratima gradskim.+
Ili: “Poslovice”. Hebrejski: mišle. Ova biblijska knjiga na hebrejskom se naziva po svojoj prvoj riječi. Usporedi bilješku za 4Mo 23:7.
Izvorna riječ ima različita značenja i može se, ovisno o kontekstu, prevesti pojmovima: “pouka, uputa, ispravljanje, opomena, ukor, kazna, stega, samosvladavanje”. Vidi i bilješku za He 12:5.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Izvorna riječ ima različita značenja i može se, ovisno o kontekstu, prevesti pojmovima: “sposobnost opažanja, razumijevanja; uvid, razum, razboritost, mudrost, oštroumnost, znanje, spoznaja, pronicljivost”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “Strah je Jehovin početak znanja”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “zakon”.
Doslovno: “šeol”.
Ili: “neiskusni, ljubiti neiskustvo”.
Ili: “neiskusne”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Ili: “Za čestite on čuva djelotvornu (praktičnu, primjenjivu) mudrost”.
Doslovno: “hode”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “strankinje”.
Doslovno: “tuđinke”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “zakon”.
Ili: “vjerna ljubav”. Vidi bilješku za 1Mo 19:19.
Vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Izvorna riječ ima različita značenja i može se, ovisno o kontekstu, prevesti pojmovima: “sposobnost razumijevanja, shvaćanja, razlučivanja; pronicljivost, oštroumnost, razboritost, mudrost, razum, znanje, uvid, spoznaja”. Usporedi bilješku za Mk 12:33.
Doslovno: “pupku”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “koralja”.
Ili: “djelotvornu (praktičnu, primjenjivu) mudrost”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “zakon”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “strankinje”.
Doslovno: “šeol”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Hebrejski: kahal. Vidi bilješku za 2Mo 12:6.
Ili: “cisterne”.
Doslovno: “strankinjom”.
Doslovno: “tuđinki”.
Ili: “jer nema samosvladavanja”. Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “zakon”.
Doslovno: “zakon”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “tuđinke”.
Doslovno: “nema [razborito] srce”.
Doslovno: “zakon”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “strankinje”.
Doslovno: “tuđinke”.
Ili: “neiskusne”.
Doslovno: “koji nema [razborito] srce”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “dušu”.
Doslovno: “šeol”.
Doslovno: “nepce moje tiho govori”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “koralja”.
Ili: “i imam djelotvornu (praktičnu, primjenjivu) mudrost”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “rođena sam u bolima porođajnim (trudovima)”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “onome koji nema [razborito] srce”.
Ili: “neiskusne”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “Strah je Jehovin početak mudrosti”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “onome koji nema [razborito] srce”.
Doslovno: “šeola”.
Vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Doslovno: “hodi”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “koji nema [razborito] srce”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “jer nemaju [razborito] srce”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “Tko nema [razborito] srce”.
Doslovno: “vjerna duha”.
Ili: “Čovjek koji iskazuje vjernu ljubav”. Vidi bilješku za 1Mo 19:19.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “vlasniku (gospodaru)”.
Doslovno: “nema [razborito] srce”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “Tko širom otvara usne svoje”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “Zakon”.
Vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “hodi”.
Ili: “Neiskusan”.
Ili: “koji je sposoban prosuđivati”.
Ili: “Neiskusni”.
Ili: “vjerna ljubav”. Vidi bilješku za 1Mo 19:19.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “Šeol”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “onome koji nema [razborito] srce”.
Ili: “Planovi”.
Ili: “prisnog”.
Vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Doslovno: “šeol”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “stječe [razborito] srce”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “prosuđuje duhove”.
Ili: “planovi”.
Ili: “Vjernom ljubavi”. Vidi bilješku za 1Mo 19:19.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “oholi duh”.
Doslovno: “ponizna duha”.
Za izraz “razborito(st), razboriti” u recima 20, 22 i 23 vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “svojim duhom”.
Vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “kad nema [razborito] srce”.
Doslovno: “Onaj koji nema [razborito] srce”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Ili: “djelotvornoj (praktičnoj, primjenjivoj) mudrosti”.
Doslovno: “hodi”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “smekšati”.
Doslovno: “stječe [razborito] srce”.
Vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Ili: “planova”.
Ili: “vjerna ljubav”. Vidi bilješku za 1Mo 19:19.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Ili: “vjernom ljubavi”. Vidi bilješku za 1Mo 19:19.
Doslovno: “hodi”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “koralja”.
Doslovno: “tuđinkom”.
Ili: “planovi”.
Ili: “Položi svoju nadu”.
Ili: “Vjerna ljubav”.
Ili: “Planovi”.
Ili: “da stekne uvid u što”. Vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Vidi bilješku za izraz “razboritost” u Izr 1:3.
Ili: “vjernom ljubavi”. Vidi bilješku za 1Mo 19:19.
Ili: “neiskusni”.
Doslovno: “strankinje”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “šeola”.
Ili: “Nutrina”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “tuđinka”.
Doslovno: “koji nema [razborito] srce”.
Vidi bilješku za Izr 1:2.
Doslovno: “svoj duh”.
Ili: “neiskusni”.
Doslovno: “tuđinkom”.
Ili: “Tko je zaustavlja”.
Doslovno: “Šeol”.
Ili: “dijadema”.
Doslovno: “hodi”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “hodi”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “hodi”.
Ili: “tvrdovrat”. Doslovno: “ukrućuje šiju (vrat)”.
Vidi bilješku za 1Mo 6:9.
Doslovno: “duh”.
Doslovno: “ponizna duha”.
Vidi bilješku za Izr 3:5.
Doslovno: “Šeol”.
Sisavci nalik kunićima koji žive u kamenitim krajevima.
Ili: “gekon; macaklin”.
U izvorniku su 10-31. redak pisani alfabetskim akrostihom. Vidi bilješku za Ps 9:1.
Doslovno: “koralja”.
Doslovno: “vlasnika (gospodara)”.
Ili: “vjerne ljubavi”. Vidi bilješku za 1Mo 19:19.