“Ke meme eu! Untume”
KUDI WILFRED JOHN
Basalayi ba tshiluilu tshia bena Birmanie bakalua kutubunda dia muamua ne dia munu dia musulu. Ne tuele tuasa ku bingoma bitangija kutudi, bakabuela mu mâyi avua mabafike too ne mu tshimono, e kutunyungulukabo muinshi mua tshilamba.
TUVUA ne buowa bukole, meme ne muenzejanganyi nanyi wa mudimu. Tshilumbu tshivua munyi? Katuvua tuakula muakulu wa bena ditunga, kadi, tuakajungulula mukenji ne lukasa luonso ne: bavua batukuate. Tuvu’amu bavuale nsumé pa tshiadi, kadi, bakaya netu kakuyi musalu too ne ku biro bia bampulushi bavua pabuipi bua kutulumbuluishabo kudi mpulushi kampanda uvua mumanye muakulu wa anglais.
Bivua mu 1941, mu tshikondo tshia Mvita Mibidi ya buloba bujima, ne bavua batubanda mutudi bapetudi [ba mikenji]. Tuetu bamane kumvuija mpulushi eu mu mushindu uvua mumusankishe ne: tuvua tukumbaja mudimu wa bena nkristo wa buambi, tuakumvua batuambila ne: tuvua ne dikasa dimpe bu mutudi bapatuke ne muoyo mu tshimvundu etshi. Bualu, bavule ba ku aba bavuabo babanda bua bualu kampanda peshi kansanga, bavua bashipibua kabayi nansha banji kulumbulula. Tuakela Yehowa tuasakidila ne kuanyisha mubelu mutupesha kudi mpulushi wa se: musangu udi ulonda, katuikadi tunengakana pabuipi ne bilamba to.
Mmunyi mutuakadibueja mu nsombelu eu ku ditunga dia Birmanie (didibo babikila kabidi ne: Myanmar)? Lekelayi nnumvuije mushindu ungakafika mu nsombelu eu, ne nnulondele malu adi atangila muoyo wanyi.
Disungula dienza kumpala kua dîba
Ndi mulelela mu ditunga dia Galles mu 1917, ne, pantshivua ne bidimu bisambombo, baledi banyi, muakunyanyi wa balume ne meme muine, tuakamuangala bua kuya kusombela mu ditunga dia Nouvelle-Zélande, mumvua mukolele mu tshilaminu tshia bimuna tshia tatu. Dituku kampanda, wakatuala ku nzubu, mushiki wa mikanda itshivuaye ufuma ku disumba. Ku mine eyi, kuvua volumes ibidi ya mukanda wa Etudes des Ecritures, mupatula kudi Watch Tower Bible and Tract Society. Ivua ne mushinga mukole mutambe bua mamu, amu bu Eunice mamuende wa Timote, wakakuna munda muanyi dijinga dia kupitshisha matuku a bunsonga buanyi mu mudimu wa kutungunuija bipatshila bia Bukalenge bua Yehowa.—2 Timote 1:5.
Mu 1937, mvua ne bua kusungula bualu bumue ku abidi avua mantekela kumpala kuanyi: kupiana mudimu wa tatu mu tshilaminu tshia bimuna, peshi kuambila Yehowa, amu bu muenzele muprofete wende Yeshayi ne: “Ke meme eu! Untume.” (Yeshayi 6:8) Mvua nsongalume, ne makanda a mubidi mavule ne mudikadile. Mvua mulabule masanka adi afuma ku mudimu wa kumuna ne mvua muwanyishe. Kadi, tshivua ne dimanya nansha dikese pa mudimu wa ku dîba ne ku dîba (wa bumpanda-njila) to. Nenngenze tshinyi: kuenza mudimu mu tshilaminu tshia bimuna peshi kulua mpanda-njila?
Bangamba-malu ba ku filiale wa Bantemu ba Yehowa ku ditunga dia Australie bavua mpokolo wa dikankamija. Bakakumbula rejon wa Nouvelle-Zélande ne kunkankamija bua kutumika ne matuku a bunsonga buanyi bua mushinga mukole mu mudimu wa Nzambi. (Muambi 12:1) Tuakakonkonona bualu ebu pamue ne baledi banyi, ne bakanyisha bua se: bivua bia meji bua kuteka disua dia Nzambi pa muaba wa kumpala. Mvua kabidi mueleele meji pa mêyi aa a mu Muyuki wa Yezu Kristo pa mukuna: “Nenku, tungunukayi ne kukeba diambedi bukalenge ne buakane [bua Nzambi], ne nebanusakidile bintu bikuabo bionso ebi.”—Matayi 6:33.
Ngakasungula! Bu muvuaku kakuyi filiale wa Bantemu ba Yehowa mu ditunga dia Nouvelle-Zelande, bakambikidisha bua kusadila ku filiale wa ditunga dia Australie, mu tshimenga tshia Sydney. Nenku, mu 1937, ngakabuela mu mazuwa, muya mutangile ku ditunga dia Australie bua kulua ministre wa ku dîba ne ku dîba wa Yehowa Nzambi.
Mvua ndiebeja ne: ‘Apo, mmudimu kayi wampeshabo kuineku?’ Nansha tuamba eku, kudiebeja nenku kuvua mene ne mushinga anyi? Bushuwa, mvua muambile Yehowa ne: ‘Ke meme eu! Utumike nanyi kuonso kuwasua.’ Munkatshi mua bidimu bibidi, ngakambuluisha bua kuenza bisanji bia fono bia bipuidi binene bivua Bantemu ba Yehowa batumika nabi mu tshikondo atshi bua bena mu teritware yabo kutelejabo miyuki mikuata mêyi. Kadi, bavua bandongeshe nangananga bua kuenza mudimu ku depó wa mikanda ya filiale.
Ku Singapour
Mu 1939, bakantuma ku Extrême-Orient bua kuenza mudimu ku depó wa Société ku Singapour. Uvua depó munene uvua upeta mikanda ivuabo batulula ku mazuwa ifumina ku ditunga dia Australie, dia Angleterre, ne dia Etats-Unis bua kuyitumina matunga mavule a Azi.
Singapour ntshimenga tshidibo bakula miakulu mivule ne mudi bilele bia ku Azi ne bia ku Mputu. Malais ke muakulu uvuabo batamba kuakula, ne bua kulongesha ku tshiibi ne ku tshiibi, tuetu bavua benyi tuvua ne bua kulonga muakulu eu. Bua miakulu mivule, tuvua ne tukanda tutuvua tubikila ne: karte ka bumanyishi. Dileja dikese dia mukenji wa Bukenji divua difundamu.
Bua kutuadija, ngakalonga miaku ya muakulu wa malais ivua mifunda mu karte ka bumanyishi, pashishe, ku kakese ku kakese, ngakavudija dimanya dianyi dia miaku ya muakulu eu. Kadi, tuvua tupatuka kabidi ne mikanda mu miakulu mikuabo mivule. Tshilejilu: bua bena Inde, tuvua ne mikanda mu muakulu wa bengali, wa goujarati, wa hindi, wa malayalam, wa ourdou ne wa tamoul. Kupetangana ne bantu ba miakulu mishilangane nenku kuvua bualu bupiabupia buanyi meme.
Ntshidi muvuluke menemene lumu lubi lutumanyisha mu Septembre 1939, ditayika dia mvita ku Mputu. Tuvua tudiebeja bikala mvita eyi mua kulambuka too ne ku Extrême-Orient. Mvua n’yimona bu ntuadijilu wa Har–Maguédon—meme kuela meji se: tshikondo tshiende tshiakumbanyi. Mvua ne disanka dia kubabidila menemene matuku a bunsonga buanyi.
Pa kumbusha mudimu wanyi wa ku depó, mvua mbuela ne mfila mumvuija mu bisangilu bia tshisumbu ne mpitshisha mêba mavule mu buambi. Kuvua malonga a Bible a kulombola, ne bamue balongi ba Bible bakanyisha bulelela ne kutambushibuabo mu mâyi. Bakaya nabo ku tshisenga tshivua pabuipi, kuvuabo baye kubiina mu mâyi a luya a ku tshilamba tshia Singapour. Tuvua mene bangate dipangadika dia kuenza mpuilu ne tuakabanya tubeji tua dibiikila mu musokoko amu kudi aba bavua ne dijinga dia kumanya bia bungi. Ne disanka divule, tuakamona bantu batue ku 25 balue kubuela mu tshituvua belele meji se: mpuilu wetu wa ndekelu kumpala kua Har–Maguédon kuluaye.
Dimanyishangana ngumu ne filiale mishilangane ya Société divua ditamba kukepela menemene bua mvita. Tshilejilu, depó wetu wa Singapour wakapeta mukanda mufunda mu mêyi makese uvua umanyisha ne: bampanda-njila basatu bena Allemagne bavua ne bua kufika ku Singapour mu dituku kampanda peshi kansanga, bavua ne bua kulua ku mazuwa kampanda, kabayi bamanyishe dîna diawu nansha kuvuabo baya batangile. Bakafika kunyima kua mbingu bungi kampanda ne kupitshisha pamue netu mêba a musangelu mapite pa dikumi. Nansha muvuaku tshipumbishi tshia muakulu, tuakafika ku dijingulula ne: bavua baya batangile ku Shanghaï (Chine).
Ditumibua dianyi ku Shanghaï
Kunyima kua tshidimu tshijima, bakantuma kabidi ku Shanghaï. Tshivua nansha ne adresse wa ku nzubu to, amu nimero ya kashete ka mikanda ku poste. Kunyima kua bamane kunngela nkonko ku biro bia poste, ngakafika ku dimanyisha tshimvua muikale amu bua bampeshe adresse wa Société. Kadi, muena ditunga dia Chine uvua musombe mu lupangu alu wakammanyisha ne: filiale katshivua kabidi muaba eu to, ne kavua nansha ne adresse mupiamupia to.
Meme kudiebeja ne: ‘Tshinngenza mpindieu ntshinyi?’ Meme kusambila munda-munda bua kupeta bulombodi. Panngakajula mesu, meme kumona bantu balume basatu, bapite kakese bantu buonso ku bunene ne ba tshilunji tshishilangane ne tshia bakuabo. Kabiyi mpata, bavu’amu bafuanangane ne bena Allemagne basatu bakatuluka ku Singapour bua mêba makese patupu. Ne lukasa luonso, ngakabalonda mu nyima.
“Mfuilayiku luse, bu nuenu mua kusua,” ke mungakabalomba ne buowa. Bakimana ne kuntangila talalaa. Meme kubebeja ne: “Singapour. Bantemu ba Yehowa. Nutshidi bammanye anyi?”
Katupa kakese kunyima, bakandamuna ne: “Ja! Ja! Ja!” Pamue ne pamue, tuakupukilangana, ne binsonji bia disanka biakampueka pa matama. Mmunyi muvuabi mua kuenzeka bua se: ku miliyo ne miliyo ya bantu bavua bapitakana muaba eu mu tshikondo tshia pa buatshi, balume aba basatu bikalaku pabo? Ngakamba amu ne: “Tuasakidila, Yehowa.” Mêku asatu a bena ditunga dia Chine, bena Allemagne basatu ne meme panyi, ke Bantemu bamu’epele bavuaku ku Shanghaï.
Hong-Kong, ne pashishe Birmanie
Kunyima kua meme mumane kulongesha ku Shangaï munkatshi mua ngondo bungi kampanda, bankatuma ku Hong-Kong. Bu muvua eu uvua ne bua kuikala muenzejanganyi nanyi wa mudimu kayi mufike ku Australie bu muvuabi bilongolola, ngakadishadila nkayanyi, Ntemu umu’epele mu tshitupa etshi tshia buloba tshivua ku bupika bua ditunga dia Angleterre. Musangu eu kabidi, ngakavuluka ne: mvua muambile Yehowa ne: “Ke meme eu! Untume.”
Mvua ntamba kuenzela mudimu wanyi kudi bena Chine bavua bakula muakulu wa anglais; eku muikale ne lutatu bua kubuela mu mpangu ya bantu, bualu, baboyi bavu’amu bakula mu tshi-chinois. Ke meme kulonga kakese miakulu ibidi ya bena musoko ivuabo batamba kuakula. Abi biakangambuluisha be! Mvua n’yukidila baboyi, ndeja karte kanyi ka bumanyishi, nngamba yanyi miaku mikese mu tshi-chinois, ne, pa tshibidilu, bavua bambueja bua kubayukidila.
Dituku kampanda, mu ekole kansanga, ngakatumika mushindu wa muomumue bua kuyukila ne direktere. Nsongakaji, mulongeshi, wakansangana mu tshipitshilu. Tuakapita nende tulasa tuvule, meme kuandamuna ku jeste ya kanemu ya bana, ne meme kudilongolola bua kumbuejabo mu biro bia direktere. Mulongeshi mukaji wakakokola ku tshiibi, kunzulula thiibi ne kumbukaye ne kundombaye ne tshianza bua kusamena. Biakankemesha bikole, uvua muye nanyi ne bukalanga buonso too ne ku nkumba! Biakansuya bikole ku muoyo. Bivua bimueneke se: tshi-chinois tshianyi katshivua tshiumvuike bimpe ne, amu bu muakalua kubingambila direktere pashishe, bavua bangangate bu inspektere wa nkumba ne biowedi bia mâyi.
Kunyima kua ngondo inayi ya mudimu, bampulushi ba ku Hong-Kong bakammanyisha ne: bavua batshifuma ku dikandika mudimu wetu, meme mutungunuke ne kulongesha, bavua ne bua kungipata mu ditunga. Ngakasungula dipatshibua, bualu, kutshivua kabidi mushindu wa kutungunuka ne kulongesha muaba mukuabo. Pantshivua ku Hong-Kong, mvua muabanye mikanda 462 ne muambuluishe bantu babidi bua kudisangisha ku mudimu wa buambi.
Biangatshile ku Hong-Kong, bakantuma ku ditunga dia Birmanie. Mvua mpanda-njila ne mvua ngambuluisha ku depó wa mikanda ku tshimenga tshia Rangoun. Bumue bua ku malu avua matusankishe bikole, muezenjanganyi nanyi wa mudimu ne meme muine, buvua mudimu wetu wa buambi mu bimenga ne misoko bivua biasa palepale ku muelelu wa njila uvua umbuka ku Rangoun uya mutangile ku tshimenga tshia Mandalay, ne dia muamua, biasa too ne ku tshimenga tshia Lashio tshidi tshidie mikalu ne ditunga dia Chine. Tuakatamba kuenza madikolela bua kasumbu ka bantu bavua bakula muakulu wa anglais ne tuakapeta nkama ne nkama ya abonema bua Consolation (tshibejibeji tshidibo babikila lelu’eu ne: Réveillez-vous!). Tumanye kabidi se: njila eu uvua umbuka ku Rangoun uya mutangile ku Mandalay, neabikidibue pashishe ne: njila wa Birmanie, muvua bingoma, masashi ne bia mvita bionso bia bena Amerike bipitshila bua kutumibua ku Chine.
Tuvua tuenda ne lutatu lukole mu lusenga luvua lufika too ne mu kapombo ka makasa, ke bua tshinyi tuvua tukengela kuowa mâyi ku musangu ne ku musangu. Ke tshiledi tshia bualu bundi munulondele ku ntuadijilu wa tshiena-bualu etshi: bakatukuata patuvua tuowa mâyi ku musulu kampanda, muinshi mua tshilamba. Katupa kakayi kanji kunenga, midimu ya basalayi ne disama biakatuenzeja bua kupingana ku Rangoun. Ngakashala ku Birmanie too ne mu 1943; mu tshikondo atshi, dikola dia mvita diakangenzeja bua kupingana ku Australie.
Dipingana ku Australie
Mu lupolu elu, midimu ya Bantemu ba Yehowa ivua mikandika mu ditunga dia Australie. Nansha bikale nanku, dikandikibua edi diakumushibua kunyima, ne, pashishe, bakambikila bua kuenza mudimu tshiakabidi ku filiale. Nunku, mu 1947, ngakasela Betty Moss, uvua wenza pende mudimu ku filiale wa Société ku Australie. Baledi ba Betty bavua bampanda-njila ne bavua bakankamije bana babo, yeye ne mukuluende wa balume Bill bua kuvuija mudimu wa bumpanda-njila bu wabo mudimu wa kashidi. Betty uvua ne bidimu 14 pakaluaye mpanda-njila, kunyima kua yeye mumane kujikija kalasa. Mvua ngela meji se: netulubuluke pamue, bualu, uvua pende muambile Yehowa ne: “Ke meme eu! Untume.”
Tshidimu tshijima kunyima kua diselangana dietu, ngakabikidibua bua kusadila bu mutangidi muena-ngendu, mudimu wa kukumbula bisumbu bia Bantemu ba Yehowa. Kuenza mudimu mu Australie kuvua bualu bukole buetu tuetu. Ku musangu ne ku musangu, tuvua tupeta lutatu lukole bua kuenza luendu pavua mâyi uwula mu misulu, nangananga mu maloba a tshikanana, a busenu bukole. Mu muvu wa été, luya luvua lubanda to ne ku tshipimu tshia 43 °C. Bu mutuvua ne nzubu wa ntenta, muvu wa été uvua ulua buetu tuetu muvu wa luya lukole lutambe ne muvu wa hiver uvua pawu ulua muvu wa mashika a katshi ku dînu.
Bivua disanka dilelela bua kuikala mutangidi wa distrike patshivuaku anu distrike ibidi patupu mu ditunga dia Australie. Donald MacLean uvua usadila mu dimue distrike, meme panyi mu dikuabo. Pashishe, tuvua tushintakaja distrike yetu. Bidi bikemesha bikole menemene pa kumvua bungi bua bisumbu bidiku mpindieu mu rejon eyi. Kabiyi mpata, ntete ya bulelela mmitoloke ne mikuame mamuma!
Dipingana kuvua bionso bituadijile
Mu 1961, mvua mupete disanka dia pa mutu dia kubuela mu Kalasa ka Galaad (ekole udi ulongesha mudimu wa bu-misionere), kalasa ka ntuadijilu kunyima kua ditekibua diaku ku Brooklyn, New York. Nkavua mumane kupeta dibiikila misangu mivule bua kubuela mu ekole eu, kadi, tshivua muandamuneku to bua masama anyi a mubidi. Ku ndekelu wa ngondo wa dikumi wa malonga, bakantuma ku Nouvelle-Zélande.
Nenku, katshia ku Janvier 1962, Betty ne meme muine, tudi mu muaba mule, mu ditunga dia Nouvelle-Zélande. Batu batamba kutela muaba eu bu tshidiila tshilengele kupita bikuabo bia ku mbuu wa Pasifike. Pa bidi bitangila midimu ya teokratike, diambedi, tuvua bapete disanka dia kuenza mudimu bu mutangidi wa tshijengu ne wa distrike. Kukadi mpindieu bidimu 14, mbuena kuamba ne: katshia ku Avril 1979, tudi tuenza mudimu ku biro bia filiale wa Nouvelle-Zélande.
Betty ne meme muine, tudi mpindieu ne bidimu bitue ku 75, ne, bubidi buetu, tudi benze bidimu 116 bia mudimu wa ku dîba ne ku dîba kawuyi muimanyika. Betty wakatuadija mudimu wa bumpanda-njila mu Janvier 1933, ne meme, mu Avril 1937. Tudi bapete disanka divule pa kumona bana betu ne bikilu betu ba mu nyuma benza bituvua petu benze patutshivua bansonga, mbuena kuamba ne: kulonda mubelu udi mu Muambi 12:1: “Nenku, uvuluke Mufuki webe munene mu matuku a bunsonga buebe.”
Ndisanka kayipu dia pa mutu ditudi bapete pa kupitshisha matuku wonso a muoyo wetu mu kuamba kua lumu luimpe lua Bukalenge bua Nzambi ne kuenza balongi, amu bu muvua mfumuetu Yezu Kristo mututuminabi dîyi! (Matayi 24:14; 28:19, 20) Tuvua ne disanka divule pa kuandamuna ku dibiikila dia Nzambi, amu muenzele muprofete Yeshayi mu tshikondo kampanda ne: “Ke meme eu! Untume.”