Beduru ka Urito, Kaka Jeremia Notimo
‘An Jehova, arito wachna mondo otimre.’—YER. 1:12.
1, 2. Ang’o momiyo yo ma Jehova ‘ritogo’ iporo gi yadh lozi?
ACHIEL kuom yien ma ne kwongo thiewo e gode mag Lebanon kod Israel ne en yadh lozi. Maupene ma kitgi ne chal rakwar kata rachar, ne chako bedoe e giko Januar kata chak Februar. Nying yadhno e dho Hibrania tiende en “machiewo.”
2 Kane Jehova oketo Jeremia obed janabine, yadh lozi ne oti godo adimba e chiwo ranyisi kuom wach moro maduong’. E chak tije mar lendo, janabino ne oyudo fweny manyiso yadhno ka chako loth. Mano tiende ne ang’o? Jehova nolero niya: “Arito wachna mondo otimre.” (Yer. 1:11, 12) Mana kaka yadh lozi ne ‘rito,’ tiende ni chiewo chon, e kaka Jehova bende e yor ranyisi ne chiewo ‘kochako chon’ mondo oor jonabine odhi osiem joge e wi gik ma ne dhi timore nikech timgi mar ng’anjo. (Yer. 7:25) To ne ok odhi yueyo, to ne odhi bedo ‘korito’ nyaka chop kama wechene mosekoro timre. E higa 607 K.N.P., ma e kinde sie ma ne oseketo, Jehova nokelo kum kuom oganda Juda ma nong’anjo.
3. Wanyalo bedo gadier mane kuom Jehova?
3 Kamano bende e ndalogi, Jehova neno, korito mondo otim dwarone. Ok dojwang’ ngang’ wachne mosesingo. Bedo ni Jehova rito wachne omaki nade? Be in gi yie ni e higani mar 2011, Jehova ‘rito’ mondo ochop gigo mosesingo? Kapo ni wan gi kiawa moro amora e wi singo madier mag Jehova, sani e sa mar chiewo mondo wawere gi kido moro amora mar nindo. (Rumi 13:11) Kaka janabi mar Jehova, Jeremia nosiko karito. Nono kaka Jeremia nobedo karito e migawo ma Nyasaye nomiye kendo nono gimomiyo notimo kamano, biro konyowa neno kaka wanyalo nano e tich ma Jehova osemiyowa.
Ote Monego Oland Mapiyo
4. Gin pek mage ma Jeremia noromogo e lando otene, to ang’o momiyo ne dwarore olande mapiyo?
4 Nyalo bedo ni Jeremia ne jahigini chiegni 25, kane Jehova omiye migawo mar tiyo kaka jarit. (Yer. 1:1, 2) Kata kamano, noneno ni ne en wuowi matin maok owinjore wuoyo gi jodongo mag ogandano, ma ne gin chwo ma hikgi ng’eny kendo ma nigi migepe madongo mag loch. (Yer. 1:6) Ne omiye weche kum mager ma ne kelo luoro mondo olandi, to moloyo ne jodolo, jonabi ma miriambo, kod joloch, kaachiel gi jogo ma ne luwo kendo ‘chiko yoregi giwegi,’ “ka gidok chien pile.” (Yer. 6:13; 8:5, 6) Hekalu majaber ahinya ma Ruoth Suleman nogero, ma e kama ne itimoe lamo madier kuom higini madirom 400, ne idhi kethi. Jerusalem kod Juda ne dhi dong’ gunda, kendo jokanyo ne idhi mak kaka wasumbini. Kuom adier, ote ma ne omi Jeremia, ne dwarore ni olandi mapiyo ahinya!
5, 6. (a) Ere kaka Jehova tiyo ndalogi gi kweth matiyo kaka Jeremia? (b) En ang’o mwabiro nono e puonjruokwa?
5 E ndalowagi, Jehova osenyiso herane kuom chiwo kweth mar Jokristo mowal matiyo kaka jorit e yor ranyisi, mondo gichiw siem e wi kum ma Nyasaye biro kelo ne pinyni. Kuom higini pieche, kwethno matiyo tich kaka mar Jeremia, osebedo ka jiwo ji mondo oket pachgi kuom kinde mwadakiegi. (Yer. 6:17) Muma jiwo ni Jehova, ma e Jarit-sa Maduong’, ok deki. Odiechieng’ moseketo biro chopo e wang’e, e sa ma dhano ok par.—Zef. 3:8; Mari. 13:33; 2 Pet. 3:9, 10.
6 Ng’e ni Jehova siko karito kendo obiro kelo piny manyien makare e wang’ sa. Ng’eyo mano onego ojiw kweth matiyo kaka Jeremia, kendo konyo jowetegi mabende osechiwore mondo gidhi nyime rito ka giketo e pachgi kaka ote ma gin-go owinjore olandi mapiyo. Ere kaka wachno omaki? Yesu nonyiso ni dwarore ni ji duto oriw lwedo Pinyruodh Nyasaye. We wanon ane kido adek ma ne okonyo Jeremia siko korito e migawone, kendo mabiro konyowa timo kamano wabende.
Hero Ji
7. Ler ane kaka hera nomiyo Jeremia olendo e bwo chal matek.
7 En ang’o ma ne ojiwo Jeremia lendo kata kane en e bwo chal matek? Ne en hera ma noherogo ji. Jeremia nong’eyo ni jokwath ma miriambo ema ne kelo chandruok ma ji ne nigo. (Yer. 23:1, 2) Ng’eyo wechego nokonye timo tije e yor hera kod kech. Ne odwaro ni jowetene owinj weche Nyasaye mondo gisik mangima. Nodwaro konyogi ahinya, mi noywak nikech masira ma ne dhi biro e wigi. (Som Yeremia 8:21; 9:1.) Bug Yuagruok nyiso maler kaka Jeremia nohero kendo dewo ahinya nying’ Jehova koda joge. (Yua. 4:6, 9) Sama ineno ka ji ‘chandore, kendo gike, kaka rombe maonge jakwath’ e ndalogi, donge iwinjo ka in gi gombo mar landonegi wach hoch mar Pinyruodh Nyasaye?—Math. 9:36.
8. En ang’o manyiso ni sand ne ok omiyo Jeremia obedo gi mirima?
8 Jogo ma Jeremia ne dwaro konyo, ema ne sande, kata kamano ne ok ochulo kuor kata bedo gi mirima. Ne onano kendo ne ong’won kodgi, kata mana e nyim Zedekia ruoth ma ne rach! Bang’ ka Zedekia nochiwe kodwaro ni mondo onege, podi Jeremia nosaye mondo owinj dwond Jehova. (Yer. 38:4, 5, 19, 20) Be hera ma wan-go kuom ji en hera motegno kaka mar Jeremia?
Chir ma Nyasaye Chiwo
9. Ere kaka wang’eyo ni chir ma Jeremia ne nigo noa kuom Nyasaye?
9 Kane Jehova owuoyo kode mokwongo, Jeremia notemo tamore migawo. Mano nyalo konyowa ng’eyo ni chir kod kinda ma bang’e nobedogo, ne ok gin kido ma ne onyuolego. Kuom adier, jing’o mang’eny ma Jeremia nonyiso e ndalone mag tiyo kaka janabi, ne en nikech nogeno chuth kuom Nyasaye. Onge kiawa ni Jehova ne nikod janabino “ka ng’a man gi teko maduong’,” kokonyo Jeremia kendo miye teko mar chopo migawone. (Yer. 20:11) Chir kod kinda ma Jeremia ne nigo ne duong’ ahinya, mi kata mana e kinde ma Yesu ne nie piny, jomoko noparo ni Yesu ne en Jeremia mosechier!—Math. 16:13, 14.
10. Ere kaka inyalo wach ni Jokristo mowal modong’ ni e “wi ogendini kod pinje ruodhi”?
10 Kaka “Ruodh ogendini,” Jehova nomiyo Jeremia migawo mar tero otene mar kum ne ogendini koda pinjeruodhi. (Yer. 10:6, 7) Kata kamano, ere kaka inyalo wach ni Jokristo mowal masani odong’ e piny, ni e “wi ogendini kod pinje ruodhi”? (Yer. 1:10) Mana kaka janabi machonno, Jaloch e wi gik moko duto ema osemiyo kweth matiyo kaka Jeremia migawogi. Omiyo, jotich Nyasaye mowal, nigi ratiro mar lando wach kum ne ogendini koda pinjeruodhi e piny mangima. Nikech osemigi teko moa kuom Nyasaye Mamalo Chutho, kendo gitiyo gi Wachne mokudh gi muche, kweth matiyo kaka Jeremia lando ni, ogendini kod pinjeruodhi mandalogi ibiro gol oko mi kethgi, e kinde ma Nyasaye oseketo koda e yo moseyiero. (Yer. 18:7-10; Fwe. 11:18) Kwethno oseng’ado mar chung’ motegno e migawo ma Nyasaye osemiyogi mar lando wach kum mag Jehova e piny mangima.
11. Ang’o mabiro konyowa dhi nyime lendo sama wan e bwo chal matek?
11 Seche moko chunywa nyalo nyosore ka waromo gi akwede, joma ok dew, kata chal moko matek. (2 Kor. 1:8) Kata kamano, mana kaka Jeremia, weuru wadhi nyime. Kik chunywa nyosre. Mad ng’ato ka ng’ato kuomwa odhi nyime sayo Nyasaye, geno kuome, kendo ‘timo chir’ sama wadhi ire mondo okonywa. (1 Thes. 2:2) Kaka jolemo madier, nyaka wadhi nyime rito ting’ mago ma Nyasaye omiyowa. Dwarore ni wang’ad mar dhi nyime lando wach kethruok mar dinde maketore ni gin Jokristo, ma kethruok mar Jerusalem ne en kaka tipo mar kethruokgi. Kweth matiyo kaka Jeremia biro lando, ok mana “higa ma Jehova oyie” kende, to bende “chieng’ ma Nyasachwa ochulee kuor.”—Isa. 61:1, 2; 2 Kor. 6:2.
Mor mar Chuny
12. Ang’o momiyo wanyalo ng’ado ni Jeremia nosiko gi morne, to ang’o ma nokonye ahinya e timo kamano?
12 Jeremia ne yudo mor e tije. Nowacho ne Jehova niya: “Wecheni noyudore, mi napidhora kodgi; kendo wecheni nomiya mor, chunya nomor kodgi: ni mar oluonga gi nyingi, A Jehova Nyasaye mar ogendini mag lueny.” (Yer. 15:16) Jeremia nokawo tij wuoyo e lo Nyasaye madier kendo lando wachne kaka migawo makende ahinya. Ber ng’eyo ni sama Jeremia ne keto pache ahinya kuom weche mag jaro moa kuom ji, nolalo morne. To sama noketo pache kuom ber mogundho mar otene, morne ne duogone.—Yer. 20:8, 9.
13. Ang’o momiyo pidhruok gi adiera matut mag Nyasaye en gima dwarore mondo omi wasiki gi mor?
13 Mondo wasik ka wamor e tij lendo e ndalogi, dwarore ni wapidhore wawegi gi “chiemo motegno,” adiera matut manie Wach Nyasaye. (Hib. 5:14) Puonjruok matut gero yie. (Kol. 2:6, 7) Timo kamano konyowa ng’eyo kaka timbewa nyalo moro kata chwanyo chuny Jehova. Kapo ni yudo thuolo mar somo kendo puonjruok Muma teknwa, onego wanon kendo chal mar chenrowa. Puonjruok kod paro matut, kata mana kuom dakika matin pile ka pile, biro miyo wasud machiegni gi Jehova, kendo biro miyo wabed gi ‘weche mamiyowa mor, ma chunywa morgo,’ mana kaka ne otimore ne Jeremia.
14, 15. (a) En nyak mane ma ne obedoe nikech Jeremia nomakore chuth gi migawone? (b) Oganda Nyasaye ong’eyo wach mane kuom tij lendo?
14 Jeremia nolando siem mag Jehova koda otene mag kum maok oweyo, to ema podi nong’eyo bende e chunye ni ne ochike mondo ‘ogedi kendo opidh.’ (Yer. 1:10) Tije mar gedo kendo pidho noyudo nyak. Jo-Yahudi moko kaachiel gi joma ok Jo-Yahudi notony e kethruok mar Jerusalem e higa 607 K.N.P. Wang’eyo ji kaka Jo-Rekab, Ebed-melek, kod Baruk. (Yer. 35:19; 39:15-18; 43:5-7) Osiepe Jeremiago, ma ne gin joma noluoro Nyasaye, gin ranyisi maber ne jogo ma nigi geno mar dak e piny mabende gin osiepe kweth matiyo kaka Jeremia. Kwethno mor ahinya mar jiwo yie mar ‘oganda mang’ongono.’ (Fwe. 7:9) Kamano bende, jowete Jokristo mowalgi yudo mor sidang’ e konyo joma chunygi tir ng’eyo adiera.
15 Jo Nyasaye ong’eyo maber ni lando wach maber ok en mana gima konyo jogo mawinjogi kende, to bende en yorgi mar lamo Nyasaye. Kata bed ni wayudo ng’ama winjowa kata ok kamano, tiyo tij Jehova kokalo kuom lendo, kelonwa mor mogundho.—Zab. 71:23; som Jo Rumi 1:9.
Bed ‘Kirito’ e Migawo Mari!
16, 17. Ere kaka Fweny 17:10 kod Habakkuk 2:3 nyiso ni wadak e ndalo giko?
16 Weche mokor e Fweny 17:10 nyiso maler kaka kinde mwadakiegi gin kinde monego wabed ka warito kendo ka watang’ ahinya. Ruoth mar abiriyo, ma en Riwruok mar Loch Ingresa gi Amerka, koro locho. Kuom wach lojno, wasomo kama: “Kobiro, [loch mar abiriyo e wi piny ngima] nobed kuom kinde matin kende.” Gie sani, ‘kinde matinno’ nyaka bed ni koro chiegni rumo. Janabi Habakkuk miyowa bedo gadier kuom giko mar chenro marach mar pinyni kowacho niya: “Fweny pod en mar ndalo moketi, . . . rite arita; nikech nobi adieri, ok noriwri.”—Hab. 2:3.
17 Penjri ane niya, ‘Be ngimana nyiso adier ni ang’eyo maber kinde mwadakiegi? Be kit ngimana nyiso ni ageno ni giko chiegni? Koso paro mang’ado kod gigo maketo motelo e ngima nyiso ni ok ageno ni giko biro mapiyo, kata ni ok an gadier chuth kabe nobi?’
18, 19. Ang’o momiyo mani ok e sa mar dok chien?
18 Tij kwethno mar jorit pok orumo. (Som Yeremia 1:17-19.) Mano kaka en gima kelo mor ng’eyo ni Jokristo mowal modong’ ochung’ motegno, kaka “siro mar nyinyo” kendo kaka “dala maduong’ mar bur”! ‘Gitueyo oguchgi kod adiera,’ tiende ni giweyo Wach Nyasaye mondo oteggi nyaka chop gitiek migawo momigi. (Efe. 6:14) Ka gin gi kinda ma kamano, jogo manie oganda mang’ongo riwo lwedo kweth matiyo kaka Jeremia, e chopo migawo mar Nyasaye.
19 Mani ok e kinde mar dok chien e tij Pinyruoth, to en kinde mar nono tiend weche manie Yeremia 12:5. (Som.) Waduto waromo gi chandruoge ma nyaka to wananie. Inyalo por chandruoge ma temo yie gi “jong’wech” ma nyaka waring godo. Kata kamano, kaka ‘masira maduong’no’ medo kayo machiegni, wanyalo geno neno ka chandruoge bende medore. (Math. 24:21) Kedo gi chandruoge mapek e kinde mabiro, inyalo por gi ng’wech mar “piem kod ambuoche.” Mondo ng’ato opiem gi ambuoche, nyalo dwarore ni obed gi teko kendo onan e okang’ momedore. Omiyo, dwarore ni wanan e bwo chandruoge mwayudo sani, nikech ginyalo ikowa nano ne mago mabiro nyimwa.
20. Ing’ado mar timo ang’o?
20 Waduto wanyalo luwo ranyisi mar Jeremia, mi wachop migawo marwa mar lendo! Kido kaka hera, chir, kod mor, nojiwo Jeremia chopo migawone kuom higini 67 kochung’ motegno. Maupe yadh lozi e kinde mothiewo, paronwa kaka Jehova biro dhi nyime neno, ‘korito’ wachne mondo omi ochope. Kuom mano, wabende wan gi gimomiyo onego watim kamano. Jeremia ne osiko ‘karito,’ omiyo wabende wanyalo.
Be Iparo?
• Ere kaka hera nokonyo Jeremia siko ‘korito’ e migawone?
• Ang’o momiyo dwarore wabed gi chir ma Nyasaye chiwo?
• Ang’o ma nokonyo Jeremia siko gi mor?
• Ang’o momiyo in idwaro siko ‘kirito’?
[Piche manie ite mar 31]
Be ibiro dhi nyime lendo kata mana e bwo akwede?