Reziste Kont Lespri Sa Lemond Ki Pe Sanze-La
“Nu pa finn resevwar lespri lemond, me lespri ki sorti kot Bondye.”—1 Corinthiens 2:12.
1. Kuma eski Ève finn tronpe?
“SA SERPAN-LA finn tronp mwa.” (Genèse 3:13) Se par sa bann parol-la ki premye fam, Ève, ti sey explike kifer li ti rebele kont Bondye Jéhovah. Seki li ti dir, ti vre, me sa pa ti enn exkiz pu so move aksyon. Plitar lapot Paul ti ekrir: “[Ève] finn tronpe konpletman.” (1 Timothée 2:14) Li finn tronpe kan li finn krwar ki si li dezobeir, setadir si li manz sa frwi ki Bondye ti defann-la, sa pu dan so lavantaz ek li pu vinn kuma Bondye. Li finn usi tronpe lor idantite sa kikenn ki ti anbet li-la. Li pa ti kone ki anrealite, se Satan le Diable ki ti pe koz avek li par mwayin enn serpan.—Genèse 3:1-6.
2. (a) Kuma eski Satan pe met bann dimunn dan lerer zordi? (b) Ki ete “lespri lemond,” ek ki bann kestyon nu pu egzamine asterla?
2 Depi lepok Adam ek Ève, Satan finn kontiyn tronp bann dimunn. Dayer, li pe “met tu bann dimunn lor later dan lerer.” (Révélation 12:9) So bann taktik pa’nn sanze. Mem si zordi li pa servi enn serpan, li kontiyn kasyet so idantite. Li servi bann divertisman, radyo, televizyon, lagazet ek lezot mwayin ankor, pu tronp bann dimunn. Li fer zot krwar ki zot pa bizin direksyon Bondye ek ki zot pa pu gayn okenn lavantaz si zot obeir Li. Tu sa bann zefor ki Satan finn fer-la, finn amenn buku dimunn pu devlop enn lespri rebelyon kont bann lalwa ek bann prinsip ki ena dan la Bib. La Bib apel sa latitid-la, “lespri lemond.” (1 Corinthiens 2:12) Sa lespri-la ena enn gran linflyans lor bann krwayans, bann latitid, ek kondwit bann dimunn ki pa konn Bondye. Kuma eski sa lespri-la li manifeste, ek kuma nu kapav reziste kont so move linflyans? Anu gete.
Bann Valer Moral Pe Degrade
3. Kifer eski nu truv “lespri lemond” deplizanpli zordi?
3 Zordi, nu truv “lespri lemond” deplizanpli. (2 Timothée 3:1-5) Sirman, u finn remarke ki bann valer moral pe degrade. La Bib explike kifer. Zis apre ki Rwayom Bondye ti etabli an 1914, enn lager finn eklate dan lesyel. Satan ek so bann demon finn perdi sa lager-la, ek finn zet zot dan vwazinaz later. Depi sa, Satan dan enn gran koler, ek li finn ogmant so bann zefor pu tronp bann dimunn partu lor later. (Révélation 12:1-9, 12, 17) Li servi tu kalite mwayin ki li kapav pu sey “met dan lerer, si posib, mem bann ki Bondye finn swazire.” (Matthieu 24:24) Se sirtu lepep Bondye ki li pe atake, setadir nu. Li fer tu pu detrir nu spirityalite pu ki nu perdi faver Jéhovah ek lespwar pu viv pu tuletan.
4. Kuma eski bann serviter Jéhovah konsider la Bib, ek kuma eski lemond konsider sa?
4 Satan anpes bann dimunn pu apresye vre valer la Bib, liv ki anseyn nu lor nu bon Kreater. Bann serviter Jéhovah zot, zot kontan la Bib ek sa liv-la ena enn gran valer pu zot. Nu kone ki la Bib se pa parol bann dimunn, me parol inspire Bondye. (1 Thessaloniciens 2:13; 2 Timothée 3:16) Me lemond Satan anvi ki nu pans lekontrer. Par egzanp, get seki nu kapav lir lor lintrodiksyon enn liv ki koz an mal lor la Bib: “La Bib li pa enn liv ki ‘sin’ ek li pa ‘parol Bondye.’ Li pa finn ekrir par bann sin ki ti inspire par Bondye, me par bann pret ki ti pe rod puvwar.” Bann ki krwar sa bann kitsoz-la, kapav devlop enn fos rezonnman. Zot kapav panse ki zot lib pu ador Bondye kuma zot anvi, uswa pu pa ador Li ditu.—Proverbes 14:12.
5. (a) Ki enn ekrivin finn remarke konsernan bann relizyon ki swiv la Bib? (b) Ki diferans ena ant bann lide ki byin kuran dan sa lemond-la ek seki la Bib dir? (Get usi lankadre lor prosin paz.)
5 Deplizanpli dimunn ena enn move lopinyon lor la relizyon, parmi ena bann relizyon ki swiv la Bib. Kifer sa? Se akoz bann atak direk ek indirek ki’nn fer lor la Bib ek akoz lipokrizi bann ki pretann sutenir la Bib. Bann media, ek bann grup intelektyel pe atak la relizyon. Get seki enn ekrivin finn remarke: ‘Bann dimunn an zeneral ena enn lopinyon negatif lor la relizyon Juif ek lor la relizyon Kretyin. Lopinyon pli favorab ki sertin ena, se ki zot truv sa bann relizyon-la interesan. Ek pli move lopinyon, se ki sa bann relizyon-la pena okenn itilite, zot anpes bann dimunn pu grandi lor plan intelektyel ek zot blok bann progre syantifik. Dan sa bann lane ki’nn pase-la, bann dimunn pa finn zis mepriz la relizyon, me zot finn kumans mok li ek zot finn montre zot laenn kont li uvertman.’ Se suvan bann ki pa krwar an Bondye ek ki ‘ena bann rezonnman bet,’ ki manifeste sa laenn-la.—Romains 1:20-22.
6. Kuma eski lemond konsider bann pratik sexyel ki Bondye kondane?
6 Donk, li pa enn sirpriz kan nu truve ki pli ale, dimunn pe amenn enn kondwit ki kontrer ar bann prinsip Bondye. Par egzanp, la Bib dekrir bann relasyon omosexyel kuma bann kitsoz malprop. (Romains 1:26, 27) Li dir usi ki bann ki pratik la fornication ek ladilter pa pu erit Rwayom Bondye. (1 Corinthiens 6:9) Purtan, dan buku peyi, dimunn konsider sa kuma bann pratik ki akseptab. Pa fini, bann liv, magazinn, lamizik, fim ek program televizyon, dekrir sa bann pratik-la kuma bann kitsoz ki dezirab, atiran. Asterla, si enn dimunn rezet sa bann pratik-la, lezot konsider li kuma enn dimunn ki ena lespri ferme, ki tir move konklizyon lor lezot, ek ki pa pe mars ansam avek sa lemond-la. Bondye donn nu so bann prinsip parski Li kontan nu. Me, olye zot konsider sa kumsa, bann dimunn dan lemond panse ki sa bann prinsip-la pe priv zot, zot liberte ek zot plezir personel.—Proverbes 17:15; Jude 4.
7. Ki bann kestyon nu bizin poz numem?
7 Dan enn lemond ki pe opoz li deplizanpli ar Bondye, li pu bon ki nu egzaminn nu prop latitid ek nu prop prinsip. Detanzantan, nu bizin egzaminn numem onetman dan lapriyer pu gete si nu pe kumans elwayn nu dusma-dusma ar fason panse ek bann prinsip Jéhovah. Par egzanp, nu kapav demann nu: ‘Eski mo pe atire par bann size ki detrwa lane desela mo ti pu evite? Eski mo finn aksepte inpe plis bann pratik ki Bondye kondane? Eski mo ena tandans pu pran bann kitsoz spirityel mwin oserye ki dan lepase? Eski fason ki mo viv, montre ki mo met le Rwayom an premye dan mo lavi?’ (Matthieu 6:33) Sa bann analiz-la kapav ed nu pu reziste kont lespri lemond.
‘Zame Pa Al Ala Deriv’
8. Kuma enn kikenn kapav al ala deriv lor plan spirityel?
8 Lapot Paul ti ekrir bann Kretyin: “Ala kifer nu bizin donn enn latansyon spesyal bann kitsoz ki nu finn tande, pu ki zame nu pa al ala deriv.” (Hébreux 2:1) Si enn bato pe al ala deriv, li pa pu reysi al dan landrwa kot li ti bizin ale. Si enn kapitenn pa pran kont divan ek bann kuran, so bato kapav fasilman elwayne ar le por ek al kraz lor bann ros. Pareyman, si nu pa pran kont bann lanseynman ki ena dan Parol Bondye, nu kapav fasilman al ala deriv ek fer nofraz lor plan spirityel. Fer nofraz lor plan spirityel, pa neseserman vedir abandonn la verite konpletman. Dayer, pena buku ki kit Jéhovah enn kut kumsa volonterman. Lapliparditan, seki arive se ki tigit par tigit, zot angaz zot dan enn kitsoz ki pran tu zot latansyon ek ki anpes zot pran kont Parol Bondye. San zot remarke, zot pe tom dan pese. Parey kuma enn kapitenn ki pe dormi, sa bann dimunn-la usi pe dormi lor plan spirityel, me kan zot leve, li’nn tro tar.
9. Kuma eski Jéhovah ti beni Salomon?
9 Anu egzaminn lavi Salomon. Jéhovah ti fer li vinn le-rwa Israël. Bondye ti permet Salomon konstrir tanp, ek Li finn gid li pu ekrir sertin parti dan la Bib. Dan de lokazyon Jéhovah ti koz avek li. Li finn donn li rises, Li’nn fer li gayn enn gran non ek Li’nn fer li konn enn reyn kot ti ena lape. Anplis, Jéhovah finn donn Salomon enn gran sazes. La Bib dir: “Bondye ti pe kontiyn donn Salomon enn gran kantite sazes ek lintelizans, ek enn gran leker, parey kuma enn kantite disab dan bor lamer. Ek sazes Salomon ti pli gran ki sazes tu bann dimunn ki ti res dan l’Orient ek pli gran ki tu sazes l’Égypte.” (1 Rois 4:21, 29, 30; 11:9) Sirman nu kapav panse ki si ti ena enn kikenn ki vremem finn res fidel ar Bondye, se Salomon limem. Me purtan, mem li, li finn tom dan lapostazi. Kuma sa finn arive?
10. Ki linstriksyon Salomon pa finn obeir, ek ki finn arive?
10 Salomon ti konn la-Lwa Bondye ek li ti byin konpran sa. Pena dut ki li ti bizin pran byin kont bann instriksyon ki Jéhovah ti done pu bann le-rwa an Israël. Parmi sa bann instriksyon-la, ti ena enn ki ti dir: “Fode pa ki [le-rwa] kontiyn pran buku madam pu li, pu ki so leker pa deturne [ar Jéhovah].” (Deutéronome 17:14, 17) Malgre sa linstriksyon byin kler-la, Salomon ti ena set san madam, ek trwa san konkibinn. Buku parmi sa bann fam-la ti priye bann bondye payin. La Bib pa dir nu kifer Salomon ti ena sa kantite madam-la, ek nu pa kone usi ki lexplikasyon Salomon ti done pu sa. Me seki nu kone, se ki li pa finn obeir linstriksyon byin kler ki Bondye ti done. Li finn konn bann move konsekans parey kuma seki Jéhovah ti dir. Nu lir dan la Bib: “Tigit par tigit, bann fam [Salomon] . . . finn deturn so leker pu fer li swiv lezot bondye.” (1 Rois 11:3, 4) Dusma-dusma, me sirman, sazes ki Bondye ti donn li finn disparet ek li finn al ala deriv. Avek letan, Salomon ti plis anvi fer plezir so bann fam payin ki obeir Bondye. Li byin tris pu enn kikenn ki purtan ti ekrir: “Azir avek sazes mo garson, ek fer mo leker kontan, pu ki mo kapav reponn selwi ki pe provok mwa-la.”!—Proverbes 27:11.
Lespri Lemond Byin Pwisan
11. Kuma eski seki nu met dan nu lespri ena enn lefe lor nu panse?
11 Legzanp Salomon montre nu ki li danzere pu panse ki parski nu konn la verite, lemond pa pu afekte nu lespri. Seki nu manze ena enn lefe lor nu lekor. Pareyman seki nu met dan nu lespri ena enn lefe lor nu panse ek nu latitid. Se enn kitsoz ki bann gran konpayni konn tre byin. Akoz sa, zot depans plizir milyar roupies sak lane pu fer piblisite lor zot prodwi. Bann piblisite ki gayn sikse, servi bann mo ek bann zimaz pu atir dimunn ek evey dezir bann konsomater. Sa bann konpayni-la kone usi ki, si bann dimunn get enn piblisite zis enn uswa de fwa, sa pa pu pus zot pu al aste sa prodwi-la. Parkont, si zot get sa mem piblisite-la plizir fwa, ebyin sa kapav fer zot pli anvi aste sa prodwi-la. Wi, fer piblisite se enn kitsoz ki mars byin, sinon personn pa ti pu investi ladan. Sa ena enn gran linflyans lor panse ek latitid bann dimunn.
12. (a) Kuma eski Satan inflyans panse bann dimunn? (b) Ki kitsoz montre ki bann Kretyin usi kapav les zot inflyanse?
12 Parey kuma bann konpayni ki fer piblisite lor zot prodwi, Satan prezant so bann lide dan enn fason atiran. Li kone ki avek letan, li kapav konvink bann dimunn pu adopte so fason panse. Grasa bann divertisman ek lezot metod ankor, Satan tronp bann dimunn. Li fer zot krwar ki seki bon, pabon, ek seki pabon samem ki bon. (Isaïe 5:20) Ena mem bann vre Kretyin ki finn les zot gayne par sa bann fos lide ki Satan pe propaze-la. La Bib donn sa lavertisman-la: “La parol inspire dir klerman ki dan lepok ki pu vini, sertin pu abandonn lafwa, ek par lipokrizi bann zom ki koz manti, zot pu swiv bann lide fos ek lanseynman bann demon. Zot konsyans kumadir finn stanpe avek enn feray byin so.”—1 Timothée 4:1, 2; Jérémie 6:15.
13. Ki ete bann move frekantasyon, ek ki lefe bann frekantasyon kapav ena lor nu?
13 Nu tu kapav afekte par lespri sa lemond-la. Divan ek kuran ki ena dan lemond Satan, zot byin for. La Bib donn nu sa konsey saz-la: “Pa les zot tronpe. Move frekantasyon gat bann bon labitid.” (1 Corinthiens 15:33) Bann move frekantasyon kapav inplik ninport ki kitsoz uswa ninport kisannla—mem dan kongregasyon—ki reflekte lespri lemond. Si nu panse ki bann move frekantasyon pa kapav fer nu ditor, se kumadir nu pe dir usi ki bann bon frekantasyon pa kapav ed nu. Ebyin sa se enn move rezonnman! La Bib explik sa klerman kan li dir: “Seki pe mars avek bann dimunn saz, pu vinn saz, me seki pe gayn zafer avek bann dimunn bet, sa pu fini mal pu li.”—Proverbes 13:20.
14. Kuma eski nu kapav reziste kont lespri lemond?
14 Pu reziste kont lespri sa lemond-la, nu bizin frekant bann dimunn saz, bann dimunn ki servi Jéhovah. Nu bizin ranpli nu lespri avek bann kitsoz ki batir nu lafwa. Lapot Paul ti ekrir: “Tu kitsoz ki vre, tu kitsoz ki serye, tu kitsoz ki drwat, tu kitsoz ki prop, tu kitsoz ki merit lamur, tu kitsoz ki dimunn koz an byin, tu kitsoz ki moralman bon ek ki vo lapenn kontan, kontiyn pran byin kont sa bann kitsoz-la.” (Philippiens 4:8) Bondye finn kre nu avek kapasite pu swazir ant seki bon ek seki move. Donk, nu kapav swazir ki bann kitsoz nu pu pran kont. Anu tuzur swazir pu pran kont bann kitsoz ki pu fer nu vinn pros avek Jéhovah.
Lespri Bondye Buku Pli For
15. Kuma eski bann Kretyin dan lavil Corinthe ti diferan ar lezot abitan sa lavil-la?
15 Kontrerman avek bann ki les zot anbete par lespri sa lemond-la, bann vre Kretyin zot, zot les zot gide par lespri sin Bondye. Se pu kongregasyon Corinthe ki Paul ti ekrir sa bann parol-la: “Nu pa finn resevwar lespri lemond, me lespri ki sorti kot Bondye, pu ki nu konpran tu bann kitsoz ki Bondye finn donn nu dan so bonte.” (1 Corinthiens 2:12) Sa lepok-la, lavil Corinthe ti enn lavil ki ti ranpli avek lespri lemond. Telman bann abitan sa lavil-la ti amenn enn move lavi, ki zordi expresyon “vivre à la corinthienne” vedir “amenn enn lavi imoral.” Satan ti avegle lespri bann dimunn. Akoz sa, zot pa ti konpran preske nanyin lor vre Bondye. (2 Corinthiens 4:4) Me, par mwayin so lespri sin, Jéhovah finn uver lizye sertin Corinthiens, ek finn ed zot pu gayn enn konesans lor la verite. So lespri finn pus zot ek finn gid zot pu fer bann gran sanzman dan zot lavi pu ki zot kapav gayn faver ek benediksyon Bondye. (1 Corinthiens 6:9-11) Mem si lespri lemond ti byin for, lespri Jéhovah ti buku pli for.
16. Kuma eski nu kapav gayn lespri Bondye ek prezerv li?
16 Sa li aplik pu nu’si zordi. Lespri sin Jéhovah, samem lafors pli pwisan dan liniver. Ek avek zenerozite, Jéhovah donn so lespri tu bann ki demann Li sa avek lafwa. (Luc 11:13) Me, pu gayn lespri Bondye, nu bizin pa zis reziste kont lespri lemond. Nu bizin usi etidye ek aplik Parol Bondye regilyerman dan nu lavi. Kumsa, nu lespri, uswa nu fason panse pu an armoni avek fason panse Bondye. Si nu fer sa, Jéhovah pu fortifye nu pu reziste ar ninport ki taktik ki Satan kapav servi pu detrir nu spirityalite.
17. Kuma eski lexperyans Lot kapav rekonfort nu?
17 Mem si bann Kretyin pa fer parti dan lemond, zot viv dan lemond. (Jean 17:11, 16) Personn parmi nu, pa kapav evit konpletman lespri lemond. Kifer? Parski, kitfwa nu pe bizin travay uswa viv avek bann ki pa kontan ni Bondye ni so fason azir. Nu rapel ki Lot ti “byin bulverse” par bann aksyon ilegal ki bann dimunn dan Sodome ti pe pratike. Eski nu’si nu turmante par seki bann dimunn dan lemond pe fer? (2 Pierre 2:7, 8) Si wi, nu kapav pran kuraz. Rapel ki Jéhovah ti protez Lot ek Li ti delivre li. Donk, Li kapav fer parey pu nu. Nu Papa ki kontan nu, truve dan ki sityasyon nu ete. Ek Li kapav ed nu ek donn nu lafors ki nu bizin pu gard nu spirityalite. (Psaume 33:18, 19) Si nu kont lor Li, nu fer Li konfyans, ek nu invok Li, Li pu ed nu pu reziste kont lespri lemond, mem ki kantite nu sityasyon kapav difisil.—Isaïe 41:10.
18. Kifer eski nu bizin apresye nu relasyon avek Jéhovah?
18 Mem si nu pe viv dan enn lemond ki elwayne ar Bondye, kot Satan pe tronp bann dimunn, Jéhovah pe beni so pep. Wi, nu finn konn la verite. Donk, nu pe gut enn lazwa ek enn lape ki lemond pena. (Isaïe 57:20, 21; Galates 5:22) Nu ena usi enn lesperans extraordiner, pu viv pu tuletan dan enn Paradi, kot lemond ek so linflyans pu nepli egziste. Donk, anu kontiyn apresye nu relasyon avek Bondye. Anu res lor nu gard pu koriz ninport ki tandans ki kapav fer nu al ala deriv lor plan spirityel. Wi, anu vinn ankor pli pros avek Jéhovah, ek Li pu ed nu reziste kont lespri lemond.—Jacques 4:7, 8.
Eski U Kapav Explike?
• Kuma eski Satan pe met bann dimunn dan lerer?
• Kuma eski nu kapav evit al ala deriv lor plan spirityel?
• Ki montre ki lespri sa lemond-la li byin for?
• Kuma eski nu kapav resevwar lespri ki sorti kot Bondye ek gard li?
[Lankadre lor paz 24]
SAZES LEMOND KONPARE AR SAZES BONDYE
Sakenn ena so lopinyon personel lor la verite, dimunn fer zot prop la verite.
“Parol [Bondye] li la verite.”—Jean 17:17.
Pu kone ki bon uswa ki pabon, fer konfyans u santiman.’
“Leker pli tret ki ninport ki lezot kitsoz, ek li byin move.”—Jérémie 17:9.
Fer seki u anvi.
“Enn dimunn ki pe marse pa gayn drwa mem diriz so pa.”—Jérémie 10:23.
La rises samem la surs vre boner.
“Lamur pu larzan li enn rasinn pu tu sort kalite move kitsoz.”—1 Timothée 6:10.
[Zimaz lor paz 23]
Salomon ti elwayn li ar vre ladorasyon ek li’nn turn li ver bann fos bondye