Iileshomwa moka mwa za omayamukulo gomapulo ngoka ge li mokafo Onkalamwenyo yopaKriste niilonga yetu yokuuvitha
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
1-7 SEPTEMBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA OMAYELETUMBULO 29
Yanda omikalondjigilile nomaitaalo ngoka inaaga ikolelela kOmbiimbeli
wp16 No. 6 ep. 6, oshimpungu
Omamoniko taga popi kombinga yaamboka ye li megulu
Ngaashi owala aanandholongo ye li miiketanga, aantu omamiliyona oya mangwa kiidhila nokuumbanda wokutila oombepo dhuuwinayi. Opo yi igamene kudho, ohayi ikongele iigegeti, iiketi niinima yilwe. Ino pumbwa okwiikongela iinima mbyoka. Ombiimbeli otayi ti: “Omuwa ota tonatele uuyuni auhe, a nkondopaleke mboka ye na omitima dhe mu inekela.” (2 Ondjalulo 16:9) Kalunga kashili, Jehova, ngoka e na oonkondo oonene e vule Satana, ote ke ku gamena, ngele owa kala we mu inekela.
Ngele owa hala Jehova e ku gamene, owu na okwiilonga shoka sha hokiwa kuye noku shi gwanitha po. Pashiholelwa, omimvo 2000 nasha dha ka pita, Aakriste yomuEfeso oya li ya gongele omambo gawo agehe, ngoka taga popi kombinga yuumpulile noku ga fika po. (Iilonga 19:19, 20) Sha faathana, ngele owa hala Kalunga e ku gamene, owa pumbwa okweekelahi nenge okufika po iigegeti, iiketi, iimenka, omambo guumpulile, uungodhi mboka aantu hayi imanga omolwegameno nakehe shimwe shoka shi na ekwatathano noompwidhuli.
Dhiginina oshili ndjoka tayi popi kombinga yeso
13 Ngele omukalondjigilile gwontumba otagu ku limbilike, galikana kuJehova, e ku pe oondunge. (Lesha Jakob 1:5.) Konima yaashono, ninga omapekapeko miileshomwa yetu. Ngele osha pumbiwa, konga ekwatho kaakuluntugongalo. Itaye ke ku lombwela shoka wu na okuninga, ihe otaye ke ku kwathela wu mone omakotampango gopaMbiimbeli ngaashi ngoka ga kundathanwa moshitopolwa shika. Sho to ningi ngawo, oto dheula ‘oondunge dhoye dhokunongela’ (NW), noondunge ndhoka otadhi ke ku kwathela wu vule “okuyoolola shoka shu uka nenge sha puka.” — Heb. 5:14.
“[Otandi] ka vulika nokukala moshili”
12 Iilonga iiwinayi nomikalondjigilile inaadhi yogoka. Aakwanezimo, aaniilonga pamwe natse naanasikola ooyakwetu, otashi vulika ya kambadhale oku tu ningitha tu kuthe ombinga miituthi yawo. Ongiini tatu vulu okutinda okukutha ombinga momikalondjigilile nomomasiku gomafudho ngoka itaaga simanekitha Jehova? Omokukala aluhe tu na etaloko lya fa lyaJehova kombinga yiinima mbyoka. Okulesha aluhe uuyelele miileshomwa yetu kombinga yomasiku gomafudho ngoka haga dhanwa apuhe kutya oga tamekela peni, otaku vulu oku tu kwathela. Uuna tatu dhiladhila komanyolo ngoka tage tu yelithile kutya omolwashike kaatu na okukutha ombinga mugo, ohatu kala tu uvite kutya otu na okuninga “shoka sho opalela Omuwa.” (Ef. 5:10) Okwiinekela muJehova nomOohapu dhe, otaku ke tu kwathela kaatu ‘tile aantu.’ — Omayel. 29:25.
Omaliko gomOmbiimbeli
it-E “Okumbembeleka” okat. 1
Okumbembeleka
Okwo okupandula omuntu to mu mbembeleke nelalakano lyoku mu uvitha nawa, moku mu tanga, oku mu fundja, oku mu heka, nenge to mu tanga sha pitilila. Olundji ohashi ningitha ngoka ta mbembelekwa a kale i ihole ye mwene nenge a kale i iyuvitile etumba, naashoka itashi mu tungu sha. Shoka ohashi ningwa nelalakano lyokukala wa hala okuhokiwa, nenge okupewa sha kwaangoka to mbembeleke, okukala wu uvite kutya owu na oshinakugwanithwa shoku mu ningila sha nenge nelalakano lyoku mu simaneka. Olundji shoka ohashi ningwa nelalakano lyokulukila omuntu omwigo. (Omayel 29:5) Okumbembeleka kaku li metsokumwe nuunongo wopaKalunga, ihe owuuyuni mbuka, mboka wa kwatela mo okwiihola mwene, okatongo nuufudhime. (Jak 3:17) Iinima ngaashi uufudhime, okufundja, okutanga, nenge okugandja esimano lya pitilila kaantu nosho wo okuningitha yalwe ya kale ye na uuntsa, ihayi nyanyudha Kalunga. — 2Kor 1:12; Gal 1:10; Ef 4:25; Kol 3:9; Eh 21:8.
8-14 SEPTEMBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNG OMAYELETUMBULO 30
“Uuyamba nenge oluhepo ino lu pa ndje”
Ohole yini hayi etele omuntu enyanyu lyashili?
10 Odhoshili kutya atuheni otwa pumbwa iimaliwa, oshoka ohayi tu gamene poompito dhimwe. (Omuuv. 7:12) Ihe mbela omuntu ota kala ngaa shili a nyanyukwa, ngele oku na owala iimaliwa mbyoka ya gwana oompumbwe dhe? Eeno. (Lesha Omuuvithi 5:12.) Agur, omwanamati gwaJake, okwa nyola a ti: “Uuyamba nenge oluhepo ino lu pa ndje; palutha ndje noshikwiila shoka sha yeleka ndje.” Otatu vulu oku shi uva ko kutya omolwashike omulumentu nguka kaa li a hala okukala a hepa unene. Okwa li a ti kutya ina hala a ka yake, molwaashoka okuyaka itaku simanekitha Kalunga. Ihe omolwashike a galikana kutya ina hala okuninga omuyamba? Okwa nyola a ti: “Ngele nda kuta unene, otashi vulika tandi ku idhimbike tandi ti: ‘Jehova oye lye?’” (Omayel. 30:8, 9) Otashi vulika wu shi aantu mboka yi inekela momaliko peha lyokwiinekela muKalunga.
11 Mboka ye hole iimaliwa, itaya vulu okwoopalela Kalunga. Jesus okwa ti: “Kaku na ngoka ta vulu okulongela aawa yaali; oshoka ota tondo gumwe, ye e ta kala e hole mukwawo, nenge ta simaneke nguka, ye ta dhini ngwiyaka. Kamu vulu okulongela Kalunga pamwe nemona.” Okwa ti wo kutya: “Inamu ilikolela omaliko kombanda yevi, moka haga yonwa po koothithi nokoshushi noku na aafuthi yokuteya po nokuyaka po. Ihe ilikoleleni omaliko megulu, moka kaamu na oothithi noshushi yokuyona po, nokaamu na aafuthi yokuteya po nokuyaka po.” — Mat. 6:19, 20, 24.
12 Oyendji oya mona kutya okukala nonkalamwenyo inaayi kitakana, ihashi ya kaleke owala ya nyanyukwa, ihe ohashi ya pe wo ethimbo lya gwana lyokulongela Jehova. Omumwatate Jack, gwokoAmerika, okwa landitha po egumbo lye enene nongeshefa ye, molwaashono okwa li e shi kutya okuninga ngawo, otashi ke mu kwathela a kokole ondjila pamwe nomukulukadhi gwe. Okwa ti: “Kasha li oshipu okulanditha po egumbo lyetu nongeshefa yetu. Uule womimvo, onda kala handi ya kegumbo nda lulilwa, omolwuupyakadhi kiilonga. Omukulukadhi gwandje ngoka e li omukokolindjila, okwa li ha kala aluhe a nyanyukwa. Okwa li ha ti: ‘Ondi na omuhona omwaanawa kaaku na we!’ Ngashingeyi atuhe otatu kokola ondjila, nohatu longele Omuntu gumwe, Jehova.”
“Ou hole ndje tuu u vule mbaka?”
15 Aantu oyendji ohaya kala ya halelela oonguwo dhoshinanena, iikwaelektronika yondilo niinima iikwawo. Onkee ano, Omukriste kehe okwa pumbwa okukala hi ikonakona ethimbo nethimbo mokwiipula omapulo ngaashi: ‘Mbela iinima yopamaliko oyo ya simana unene kungaye? Mbela ohandi longitha ethimbo olindji mokukonga nomokudhiladhila iinima yondilo ngaashi: iihauto nenge oonguwo shi vulithe ethimbo ndyoka handi longitha mokwiilongekidhila okugongala? Mbela ohandi kala tandi ipula unene niinima yonkalamwenyo yakehe esiku, ngaye tandi longitha ethimbo eshona mokugalikana nomokulesha Ombiimbeli?’ Ngele otwa mono kutya ohole yetu yokuhola Kristus otayi kwidhidhikwa kohole yokuhola omaliko, otu na okudhiladhila koohapu dhaJesus ndhoka tadhi ti: ‘Ikotokeleni kombinga yuuhalu weliko.’ (Luk. 12:15) Omolwashike Jesus a gandja elondodho ndyoka lya kwata miiti?
16 Jesus okwa ti kutya “kaku na ngoka ta vulu okulongela aawa yaali.” Okwa gwedha ko a ti: “Kamu vulu okulongela Kalunga pamwe nemona.” Molwaashoka “aawa” ayehe yaali kehe gumwe okwa tegelela okulongelwa oye awike. Jesus okwa ti kutya otatu ‘tondo po gumwe, e tatu kala tu hole mukwawo, nenge tu simaneke nguka, e tatu dhini ngwiyaka.’ (Mat. 6:24) Tu li aantu inaatu gwanenena, atuheni otwa pumbwa okutsikila nokukondjitha “uuhalu wuuntu wetu,” mwa kwatelwa iinima yopamaliko. — Ef. 2:3.
17 Aantu mboka haya dhiladhila panyama oshidhigu kuyo okutala ko iinima yopamaliko pandjele. Omolwashike mbela? Omolwaashoka oya tsika pambepo. (Lesha 1 Aakorinto 2:14.) Ihaya vulu okuyoolola shoka shi li mondjila nenge shoka sha puka, molwaashoka eiyuvo lyawo olya sa. (Heb. 5:11-14) Oshizemo, aantu yamwe ohaya kala itaaya vulu we okupangela omahalo gawo gokuhola iinima yopamaliko, ngoka ge li uuhalu mboka ihaawu gwanenwa. (Omuuv. 5:10) Ihe opu na iinima mbyoka tayi vulu oku tu kwathela tu kondjithe omadhiladhilo gokukala twa hala omaliko, ngaashi okulesha pandjigilile Oohapu dhaKalunga, Ombiimbeli. (1 Pet. 2:2) Ngaashi naanaa okudhiladhila koshili yopakalunga kwa konkondopaleke Jesus a vule okutinda sho ta makelwa, okutula miilonga omakotampango gOmbiimbeli nako ohaku tu kwathele tu kondjithe uuhalu wopamaliko. (Mat. 4:8-10) Ngele tatu shi ningi, otatu ulukile Jesus kutya otu mu hole shi vulithe piinima yopamaliko.
w11-E 6/1 ep. 10, okat. 4
Ongiini tatu vulu okuhupa naashoka tu na?
Kala ho pungula oshimaliwa tango, manga inoo landa sha. Nonando otashi monika sha fa sha nika onkulu yonale, okupungula oshimaliwa manga inoo landa sha oku li gumwe gwomomikalo dha dhengambanda ndhoka tadhi tu kwathele kaatu iyadhe muupyakadhi wopashimaliwa. Okuninga ngawo okwa kwathela oyendji ya yande oondjo nosho wo omaupyakadhi galwe ngaashi iihohela yi li pombanda, mbyoka hayi gwedha ko kondando yiinima ayihe mbyoka omuntu a landa. MOmbiimbeli, uudhidhi owa popiwa kutya owu na “oondunge,” oshoka ohawu pungula “iipalutha yawo peteyo,” opo wu ke yi longithe monakuyiwa. — Omayeletumbulo 6:6-8; 30:24, 25.
Kala omuyenda gwaJehova sigo aluhe!
18 Osha simanenena okutalulula etaloko lyetu li na ko nasha niimaliwa. Ipula ngeyi: ‘Mbela olundji ohandi kala tandi dhiladhila kombinga yiimaliwa nosho wo shoka tandi vulu okulanda? Uuna nda hehela iimaliwa, mbela ohandi kakadhala oku yi shunitha, nokuthika pehulithodhiladhilo kutya ngoka e yi pe ndje ine yi pumbwa? Mbela okukala ndi na iimaliwa ohaku ningitha ndje ndi kale ndi uvite nda simana nokuningitha ndje omuluya? Mbela ohandi ula aamwatate kutya oye hole omaliko, molwaashoka owala ye na iimaliwa? Mbela ohandi panga owala uukuume naamboka aayamba noihandi gandja eitulomo kwaamboka ya hepa?’ Osha simana tu ipule omapulo ngaka, molwaashoka otwa pewa uuthembahenda uunene wokukala aayenda yaJehova. Ngele otwa kala kaatu hole iimaliwa, otatu ka gamena uuthembahenda mboka. Ngele otwe shi ningi, Jehova ke na esiku e tu ethe po! — Lesha Aahebeli 13:5.
Omaliko gomOmbiimbeli
w09-E 4/15 ep. 17, okat. 11-13
Uunongo waJehova owu iwetikile miinima mbyoka a shita
11 Uuhele wokomamanya nawo owumwe womiishitwa iishona mbyoka kuyo tatu vulu okwiilonga ko iiyilongomwa ya simana. (Lesha Omayeletumbulo 30:26.) Uuhele wokomamanya owa fa uulimba uunene, ihe wo owu na omakutsi omafupi gongonga nomagulu omafupi. Uunamwenyo mbuka uushona ohawu kala kiitopolwa hoka ku na omamanya. Uukwatya wawo wokumona kokule nosho wo okukala kwawo komakwena nenge momakololo gomamanya ohaku wu gamene kiilikama. Uuhele owa shitwa hawu kala muungundu, naashoka ohashi wu gamene pethimbo lyokufu, opo kaawu se kuutalala.
12 Oshike tatu ilongo kuuhele wokomamanya? Shotango, ohawu kala wi iyageka iilikama mbyoka tayi vulu oku wu ponokela. Ohawu longitha pandunge uukwatya wawo wokumona kokule mokukala tawu talaatala, opo wu mone ngele opu na iilikama tayi hedha popepi, nohawu kala popepi nomakwena nosho wo nomakololo gomamanya, opo wu vule okuholama nziya wi igamene. Sha faathana, natse otwa pumbwa okukala twa tonata pambepo, opo tu vule okundhindhilika mo iiponga yopambepo mbyoka tayi vulu oku tu adha muuyuni mbuka waSatana. Omuyapostoli Petrus okwa kumagidha Aakriste a ti: “Kotokeni ne mu tonate! Oshoka omutondi gweni Satana ohe mu kundukidha, ta ndunduma a fa onime, ta kongo ngoka, te mu ninagula po.” (1 Pet. 5:8) Sho Jesus a li kombanda yevi, okwa li ha kala a tonata thiluthilu, sha hala kutya okwa li ha kala aluhe a kotokela oompangela dhaSatana dhoku teya po uudhiginini We. (Mat. 4:1-11) Jesus ine tu tulila po tuu oshiholelwa oshiwanawa tu li aalanduli ye!
13 Omukalo gumwe moka tatu vulu okuulika kutya otwa tonata, omokulongitha omasiloshimpwiyu goku tu gamena pambepo ngoka Jehova e tu pa. Pashiholelwa, otu na okukala hatu konakona Ombiimbeli nokukala hatu yi kokugongala kwopaKriste pandjigilile. (Luk. 4:4; Heb. 10:24, 25) Natango, ngaashi uuhele wokomamanya hawu kala muungundu, natse otwa pumbwa okukala tu na ekwatathano ewanawa nAakriste ooyakwetu, opo tu kale hatu ‘tsaathana omukumo.’ (Rom. 1:12) Mokulongitha omasiloshimpwiyu ngoka Jehova e tu pa opo tu kale twa gamenwa, otatu ka ulika kutya otu li metsokumwe noohapu dhomupisalomi David ndhoka tadhi ti: “Omuwa oye omugameni gwandje; oye epopilongulu lyandje lya kola. Kalunga kandje oye omugameni gwandje, puye ondi li nawa.” — Eps. 18:2.
15-21 SEPTEMBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA OMAYELETUMBULO 31
Shoka tatu ilongo komayele gopahole ngoka omuvalakadhi ha gandja
Thindila maamwoye omithikampango dhopamikalo
Longa okanona koye oshili ayihe kombinga yomilalo. Osha pumbiwa wu londodhe aamwoye shi na ko nasha nadho. (1 Aakorinto 6:18; Jakob 1:14, 15) Ombiimbeli otayi ulike kutya omilalo odhi li omagano ga za kuKalunga, ihe kadhi li omwigo gwaSatana. (Omayeletumbulo 5:18, 19; Ondjimbolela 1:2) Okulombwela owala aamwoye yoomvula omulongo nasha kombinga yuupyakadhi mboka tadhi vulu oku ya etela otaku vulu oku ya ningitha ya kale ye na etaloko lyopamanyolo lyi ili. Omukulukadhi gumwe omugundjuka gwedhina Corrina okwa ti: “Aavali yandje ohaya tsu omuthindo kombinga yoluhondelo noya ningitha ndje ndi kale nda tala ko omilalo dhi li dha puka.”
Shilipaleka kutya aamwoye oye shi oshili yi ihwapo kombinga yomilalo. Nadia, omukulukadhi gumwe gwokuMeksiko okwa ti: “Shoka aluhe handi lombwele aamwandje, osho kutya omilalo oshinima oshiwanawa nodhi li paunshitwe nonokutya Jehova Kalunga okwe dhi pa aantu ye dhi nyanyukilwe. Ihe omukalo gu li mondjila gwoku dhi nyanyukilwa omondjokana owala. Otadhi vulu oku tu etela enyanyu nenge uuwinayi, shi ikolelela kunkene tatu dhi longitha.”
ijwhf-E oshitopolwa 4, okat. 11-13
Nkene to vulu okupopya nuunona woye kombinga yiikunwa yoalkoholi
Kundathaneni nziya kombinga yoshikundathanwa shoka. Mark, omusamane gwokoBritania, okwa ti: “Uunona ohawu vulu okungwangwana ngele tashi ya pelongitho lyoalkoholi. Onda pula okamwanamati kandje komimvo 8 ngele oshi li ngaa mondjila nenge osha puka okunwa oalkoholi. Onda li handi popi nako nda ngungumana nonda manguluka, naashoka osha li she ka kwathele ka holole omaiyuvo gako ka manguluka.”
Oto ka thindila momadhiladhilo gaamwoye oshikundathanwa shi na ko nasha niikunwa yoalkoholi, ngele ohamu shi kundathana lwiikando. Kundathana nokanona shi ikolelela komimvo dhako kombinga yiikunwa yoalkoholi nosho wo yiikundathanwa yimwe ya simanenena monkalamwenyo, ngaashi okutaaguluka opate nokombinga yomilalo.
Kala oshiholelwa oshiwanawa. Aanona oya fa efulafula, meityo ndika kutya ohaya gandja unene eitulomo kwaashoka she ya dhingilila, nomakonakono otaga ulike kutya aavali oyo unene haya nwetha mo oyana. Shoka osha hala kutya ngele oho nu iikunwa yoalkoholi opo wu kale wa ngungumana nenge opo kuu kale wa gwililwa po, aanona otaya ka dhiladhila kutya oalkoholi ohayi kutha po iimpwiyu yomuntu. Onkee ano ya tulila po oshiholelwa oshiwanawa. Kala ho longitha iikunwa yoalkoholi pandjele.
g-E 17 6 ep. 9, okat. 5
Longa aamwoye ya kale ye na eifupipiko
Ya longa ya kale haya gandja. Ulukila aamwoye kutya “okugandja ohaku eta enyanyu enene ku vule okutaamba.” (Iilonga 20:35) Ongiini mbela? Otamu vulu okunyola omusholondondo gwaantu mboka ya pumbwa ekwatho lyokulanda ko kiinima yawo, ya pumbwa osheenditho nenge okupangelelwa iinima yawo mbyoka ya teka. Sho to ka kwathela yalwe yomuyo oto vulu okuya pamwe naamwoye. Ulikila aamwoye kutya owa nyanyukwa, sho to kwathele yalwe. Kungawo oto longitha omukalo dhingi wu longe aamwoye ya kale ye na eifupipiko, ano okupitila moshiholelwa shoye. — Ekotampango lyOmbiimbeli: Lukas 6:38.
Omaliko gomOmbiimbeli
w92-E 11/1 ep. 11, okat. 7-8
Elongo pethimbo lyOmbiimbeli
7 MuIsraeli, aanona oya li haya longwa kaavali yawo okuza sho aashona lela. (Deuteronomium 11:18, 19; Omayeletumbulo 1:8; 31:26) Membo lyOshifulaanisa lyedhina Dictionnaire de la Bible, omulongwantu gwOmbiimbeli E. Mangenot okwa nyola a ti: “Nziya sho okanona ka tseya okupopya, oka li haka ilongo oohapu dhontumba dho mOmpango. Yina okwa li ha endulula ovelise, nongele oke yi tseya okwa li ishewe he ka longo onkwawo. Konima yethimbo, oovelise ndhoka dha shangwa ndhoka aanona ya li nale ye shi momutse, okwa li haye dhi pewa momake. Shoka osha li hashi ya longo okulesha, nongele ya koko oya li haya vulu okutsikila nelongo lyawo lyopakalunga mokukala haya lesha nomokutedhatedha kompango yOmuwa.”
8 Shika osha hala kutya omukalo gwopetameko gwokulonga aantu, ogwa li okwiilonga iinima momutse. Iinima mbyoka yi ilonga yi na ko nasha noompango dhaJehova, nankene a li a ungaunga noshigwana she, oya li yi na okukala momitima dhawo. (Deuteronomium 6:6, 7) Oya li ye na okutedhatedha kuyo. (Episalomi 77:11, 12) Opo ku kwathelwe aagundjuka naakokele yi ilonge iinima momutse, okwa li haku longithwa iinima yi li noyi ili mbyoka tayi ya kwathele ya koneke. Iinima mbyoka oya kwatela mo okunyola iinima momusholondondo gwoalfabeta. Pashiholelwa ovelise kehe mepisalomi oya tameka nondanda yi ili, palandulathano lyoalfabeta (ngaashi Omayeletumbulo 31:10-31); poompito dhimwe, oohapu odha tameka nondanda ya faathana nenge nomutono gwa faathana, okwa li wo haku longithwa oonomola, ngaashi ndhoka dha longithwa moshitopolwa shahugunina shOmayeletumbulo ontopolwa 30. Shoka oshihokithi osho kutya aalongwantu yamwe otaya dhiladhila kutya Okalindeli kaGezer, hoka ke li kamwe komiiholelwa mbyoka iikulu yokunyola mOshihebeli shonale, oke li oshilongitho shoka tashi vulu okukwathela omunasikola i ilonge sha momutse.
22-28 SEPTEMBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA OMUUVITHI 1–2
Tsikila okudheula epipi tali landula ko
‘Oohapu ndhoka dhi gandja kaantu ye shi kwiinekelwa’
3 Aantu oyendji oye hole iinakugwanithwa yawo mbyoka ya pewa kuKalunga noye hole oku yi longa naanaa ngaashi yi na okulongwa. Shinikitha oluhodhi, okuza kethimbo lyaAdam, omapipi nomapipi ohage ende taga kulupa nohaga pingenwa po kugalwe. (Omuuv. 1:4) Nokunena, oshinima shika oshi li eshongo enene kAakriste yashili. Kunena iilonga yaJehova yokuuvitha oyi indjipala notaku longithwa omikalo dhopashinanena dhokutaandelitha onkundana ombwanawa kaantu oyendji ngaashi tashi vulika. Opu na omikalo odhindji omipe dhopashinanena dhoku shi ninga, ndhoka kaadhi shi naanaa omipu kaakokele. Aakokele yamwe otashi vulika ya kale ye wete oshidhigu oku dhi longitha. (Luk. 5:39) Nonando shono hasho naanaa uupyakadhi, aagundjuka otashi vulika ye na oonkondo ye vule aakokele. (Omayel. 20:29) Onkee ano, oshi li pahole notashi longo aakokele ya longekidhile aagundjuka iinakugwanithwa iinene. — Lesha Episalomi 71:18.
4 Aakokele mboka ye na iinakugwanithwa otashi vulika shi kale oshidhigu kuyo oku yi gandja po kaagundjuka. Aakokele yamwe ohaya kala ya tila okukanitha ondondo yawo ndjoka ye hole. Yalwe ohaya kala tayi ipula kutya aagundjuka itaye ke yi longa naanaa ngaashi yi na okulongwa. Niishewe yalwe otashi vulika hayi ipopile kutya kaye na ethimbo lyokudheula yalwe. Mekondjithathano naashino, aagundjuka oye na okukala ya kotokela okukala kaaye na eidhidhimiko uuna itaaya pewa iilonga oyindji kaakokele.
Omaliko gomOmbiimbeli
Aagundjuka, Omushiti gweni okwa hala mu kale mwa nyanyukwa
14 Salomo ngoka a li omuyambeelela noku na oonkondo, okwa li a ningi elolelo ‘mokumakela enyanyu, nokutala ngele ota nyanyukilwa uuwanawa.’ (Omuuv. 2:1-10) Okwa li i itungile omagumbo, i ikunine omapya niikunino nokwa ningi kehe shimwe a hala. Lwanima okwa kala e uvite ngiini? Mbela okwa li a gwanenwa? Mbela okwa li e uvite a pondola sha? Nenge okwa li e uvite ombili? Inatu pumbwa okuthimbula, oshoka Salomo ye mwene okwe shi tu lombwela. Okwa ti: “Sho nda tala iilonga yandje ayihe mbyoka ye etwa po kiikaha yandje . . . , ayihe oya li osima yowala . . . nokaku na sha shomupondo.” (Omuuv. 2:11) Shoka kashi shi tuu oshiilongomwa sha simana! Mbela ito vulu okwiilonga mo sha?
29 SEPTEMBA–5 KOTOBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA OMUUVITHI 3–4
Kolekeni ongodhi yeni yoondali ndatu
ijwhf-E oshitopolwa 10, okat. 2-8
Nkene to vulu okulongitha iikwaelektronika pandunge
● Okulongitha iikwaelektronika pandunge ohaku etele aaihokani uuwanawa. Pashiholelwa, aasamane yalwe naakulukadhi ohaye yi longitha ya kwatathane momukokomoko gwesiku sho kaaye li pamwe.
Jonathan okwa ti: “Okatumwalaka owala ka nathangwa ta ka ti ‘ondi ku hole’ nenge kutya ‘ota tandi ku dhiladhila’ oha ka ti sha lela.”
● Okulongitha iikwaelektronika kaashi li pandunge ohashi ningitha ondjokana yeni yi kale inaayi kola. Pashiholelwa, aantu yamwe ohaya longitha iikwaelektronika yawo ethimbo kehe, shoka hashi mana po ethimbo lyokugandja eitulomo kookuume kawo kopandjokana.
Julissa okwa ti: “Ondi shi kutya iikando oyindji omusamane gwandje okwa li ha kala a hala okupopya nangame ando onda li itaandi longitha ongodhi yandje.”
● Aantu yamwe ohaya ti kutya otaya vulu okuninga oonkundathana tadhi ti sha nookuume kawo kopandjokana, nonando otaya longitha iikwaelektronika yawo. Omunongontu [sociologist] gumwe gwedhina Sherry Turkle okwa ti kutya ngoka “omapopyo owala gaantu kutya otaya vulu okulonga iilonga oyindji poshikando.” Uushili owo kutya okulonga iilongo oyindji pethimbo limwe oshinima itoo vulu lela oku shi ninga. Okwa ti uushili owo kutya “mpoka ngaa pu thike iilonga mbyoka tatu longo poshikando opo ngaa pu thike okwaagandja kwetu eitulomo.”
Sarah okwa ti: “Ohashi kala oshiwanawa okupopya nomusamane gwandje, ihe hangele a ipyakidhila niinima yilwe. Uuna tandi popi naye ihe okwa ipyakidhila noshikwaelektronika she, oha shi ulukile ndje kutya ke na ethimbo nangaye.
Ehulithodhiladhilo: Omukalo moka ho longitha iikwaelektronika otagu vulu okukwathela nenge okuteya po ondjokana yeni.
Tsikileni okukaleka “ehayango lyOmuwa” lya tema
12 Ongiini aaihokani taya vulu okuholela Akula naPriska? Dhiladhila kombinga yiinima oyindji mbyoka ngoye nakuume koye kopandjokana mwa pumbwa okuninga. Mbela itamu vulu okulonga iilonga mbika pamwe mu li aaihokani, pehala lyoku yi iningila? Pashiholelwa, Akula naPriska oya li haya uvitha pamwe. Mbela nane ohamu ningi ngaa omalongekidho pandjigilile mu ninge sha faathana? Akula naPriska oya li haya longo pamwe. Ngoye nakuume koye kopandjokana otashi vulika mu kale kaamu na iilonga ya faathana, ihe mbela itamu vulu okulonga iilonga yomegumbo pamwe? (Omuuv. 4:9) Uuna tamu kwathelathana mu longe oshilonga shontumba, ohamu kala mu uvite mu li osipana nohamu kala mu na ompito yokupopya. Robert naLinda oya kala ya hokana uule womimvo 50. Robert okwa ti: “Uushili owo kutya katu na ethimbo olindji lyokukutha ombinga momainyanyudho pamwe. Ihe uuna tandi yogo iiyaha nomukulukadhi gwandje ote yi theta nenge uuna tandi longo moshikunino shetu, omukulukadhi gwandje e te ya tu longe pamwe, ohandi kala nda nyanyukwa noonkondo. Okuninga iinima pamwe ohaku tu hanganitha. Ohole yetu otayi tsikile nokukoka.”
13 Ihe dhimbulukwa kutya okukala pamwe haaluhe haku mu ningitha mu kale mwa hangana. Omukulukadhi gumwe gwokoBrasilia okwa ti: “Kunena, opu na iinima oyindji mbyoka hayi tu piyaganeke, noshipu okudhiladhila kutya ohatu kala owala pamwe molwaashoka hatu zi megumbo limwe. Ondi ilonga kutya okukala pamwe inaku gwana, ihe otwa pumbwa okuninga oshindji. Onda pumbwa wo okugandja eitulomo kukuume kandje kopandjokana.” Ndhindhilika nkene Bruno nosho wo omukulukadhi gwe, Tays, haya shilipaleke kutya ohaya paathana eitulomo. Bruno okwa ti: “Uuna twa manguluka, oongodhi dhetu ohatu tu dhi etha nokupaathana eitulomo.
14 Ihe ongiini ngele ngoye nakuume koye kopandjokana ihamu nyanyukilwa okukala ethimbo pamwe? Otashi vulika kaamu hole iinima ya faathana nenge hamu ningilathana nayi. Oshike tamu vulu okuninga? Taleni koshiholelwa shomulilo shoka sha popiwa metetekelo. Omulilo ihagu tameke owala gwa tema nawanawa. Ogwa pumbwa okutulwa iikuni iinene kashona nakashona. Sha faathana, omolwashike itaamu tamekele ko okukala pamwe ethimbo efupi esiku kehe? Shilipalekeni kutya ohamu ningi oshinima shoka amuhe mu hole, ihe haashoka tashi eta oontamanana. (Jak. 3:18) Ngele omwa tamekele ko kashona nakashona, otashi vulika mu ke shi mone kutya ohole yeni yokuholathana otayi koko ishewe.
Tsikileni okukaleka “ehayango lyOmuwa” lya tema
3 Opo aaihokani ya kaleke “ehayango lyOmuwa” lya tema, ayehe omusamane nomukulukadhi, oye na okulonga, opo ya kale ye na ekwatathano lya kola naJehova. Ongiini shoka tashi vulu oku ya kwathela mondjokana yawo? Uuna aaihokani ya lenga ekwatathano lyawo naHe gwawo gwomegulu, ohaya tula omayele ge miilonga nuupu, shoka hashi ya kwathele ya yande nokusinda omaupyakadhi ngoka tashi vulika ga ningithe ohole yawo yi talale. (Lesha Omuuvithi 4:12.) Aantu mboka ye na ekwatathano lya kola naJehova ohaya ningi wo ngaashi taya vulu ye mu holele nokukokeka omaukwatya ngoka ha ulike, ngaashi olukeno, eidhidhimiko nosho wo edhiminopo. (Ef. 4:32–5:1) Aaihokani mboka haya ulike omaukwatya ngoka ohaye shi ningitha oshipu, opo ohole yawo yi ende tayi koko. Omumwameme gwedhina Lena, ngoka ngashingeyi a hokanwa uule womimvo dhi vulithe po 25, okwa ti: “Oshipu okukala wu hole nowa simaneka omuntu ngoka e na ekwatathano lya kola naJehova.”
Omaliko gomOmbiimbeli
Otatu vulu okukala nomwenyo sigo aluhe
7 Jehova okwa shitila mutse ehalo lyokukala nomwenyo sigo aluhe. Ombiimbeli otayi ti kutya Kalunga “okwa tula uukwaaluhe moomwenyo dhaantu.” (Omuuv. 3:11) Ndyoka olyo etompelo limwe kutya omolwashike twa tala ko eso li li omutondi gwetu. (1 Kor. 15:26) Ngele otwa kwatwa kuuvu wa kwata miiti, mbela ohatu taamba ko owala onkalo nokukala twa mwena twa tegelela owala tu se? Hasho nando. Olundji ohatu yi koondohotola nomathimbo gamwe ohatu longitha omiti ndhoka tadhi panga omukithi ngoka. Nokuli, ohatu ningi ashihe shoka tatu vulu, tu keelele eso. Uuna omukwanezimo nenge kuume ketu a sa, kutya nduno omushona nenge omukuluntu, mbela ihatu kala twa yemata notwa nika uuthigwa ethimbo ele? (Joh. 11:32, 33) Odhoshili kutya Omushiti gwetu omunahole andola okwa li inee tu shita nelalakano lyokukala sigo aluhe, ando ine tu shita nehalo lyokukala nomwenyo sigo aluhe. Ihe opu na wo omatompelo ogendji, okwiitala kutya otatu vulu oku ka kala nomwenyo kaagu na ehulilo. Otatu ka kundathaneni shoka Jehova a ninga monakuziwa naashoka ta ningi ngashingeyi, shoka tashi ulike kutya elalakano lye lyopetameko inali lunduluka.
6-12 KOTOBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA OMUUVITHI 5–6
Nkene hatu ulike kutya otwa simaneka noonkondo Kalunga ketu omunene
w08-E 8/15 ep. 15-16, okat. 17-18
Simanekitha Jehova mokukala wu na esimaneko
17 Otu na okukala hatu ulike esimaneko, unene tuu ngele ohatu longele Jehova. Omuuvithi 5:1 ota ti: “Gamena oompadhi dhoye, nge to yi kongulu yaKalunga.” Moses naJosua oya li ya lombwelwa ya hule ko oongaku dhawo ngele ye li pehala eyapuki. (Eks. 3:5; Jos. 5:15) Kungawo, oya li taya ulike esimaneko netilokalunga. Aayambi Aaisraeli oya li ye na okuzala oombulukweya oofupi dholiina, “opo dhi siikile epenge lyawo.” (Eks. 28:42, 43) Shoka osha li she ya kwathela opo kaaya monike, ngele taya longo koaltari. Oshilyo kehe shomuukwanegumbo womuyambi osha li shi na okuvulika komithikampango dhopakalunga dhi na ko nasha nesimaneko.
18 Otwa pumbwa okuulika esimaneko sho tatu longela Kalunga ketu. Opo tu kale twa simanekwa, natse otwa pumbwa okukala hatu ulike esimaneko. Otu na okukala tu na esimaneko shili, ihe haku imonikitha owala twa fa tu na esimaneko. Otu na okuulika esimaneko tashi zi komutima, oshoka Kalunga oha tala momitima. (1 Sam. 16:7; Omayel. 21:2) Okuulika esimaneko oku na okukala oshitopolwa shonkalamwenyo yetu, noku na okunwetha mo eihumbato lyetu, iikala yetu, ekwatathano lyetu nayalwe, nosho wo omukalo moka hatu itala ko tse yene. Odhoshili kutya otu na okukala hatu ulike esimaneko ethimbo kehe nosho wo mukehe shoka hatu popi nenge hatu ningi. Ngele tashi ya peihumbato lyetu, iikala yetu nosho wo okuzala nokwiiyopaleka kwetu, natu kaleke momadhiladhilo oohapu dhomuyapostoli Paulus, ndhoka tadhi ti: “Tse itatu pundukitha omuntu moshinima nando oshimwe, opo oshilonga shetu kaashi shekwe; ihe monkalo kehe, otatu ulike kutya tse aayakuli yaKalunga.” (2 Kor. 6:3, 4) Ohatu ‘simanekitha elongo ndyoka tali popi Kalunga, Omuhupithi gwetu, mwaayihe mbyoka tatu yi ningi.’ — Tit. 2:10.
Hwepopaleka omagalikano goye okupitila mekonakonombiimbeli
21 Jesus okwa li a galikana nesimaneko noneitaalo. Pashiholelwa, manga inaa yumudha Lasarus, “Jesus okwa tala pombanda e ta ti: ‘Tate, otandi ku hambelele, ongoye sho ho uvu ndje. Ondi shi shi kutya ngoye oho uvu ndje aluhe.’” (Joh. 11:41, 42) Mbela omagalikano goye ohaga holola esimano neitaalo lya tya ngaaka? Ngele to konakona oshiholelwa shaJesus shegalikano, oto ka mona kutya otali tsu omuthindo unene tuu esimanekitho lyedhina lyaJehova, okuya kwUukwaniilwa we negwanitho lyehalo lye. (Mat. 6:9, 10) Dhiladhila kombinga yomagalikano goye. Mbela ohagu ulike kutya owu na ohokwe mUukwaniilwa waJehova, mokulonga ehalo lye nomokusimanekitha edhina lye eyapuki? Oge na okukala tage shi ulike.
‘Gwanitha shoka wu uvaneka’
12 Eninginitho oli li owala etameko. Onkee ano, otwa hala okutsikila okukala metsokumwe neiyapulo lyetu mokukala aadhiginini miilonga yetu yokulongela Kalunga. Otatu vulu okwiipula ngeyi: Onda huma ngaa komeho pambepo okuza sho nda ninginithwa? Mbela otandi tsikile ngaa okulongela Jehova nomutima aguhe? (Kol. 3:23) Mbela ohandi galikana, ohandi lesha Ombiimbeli, ohandi yi kokugongala nokukutha ombinga muukalele ngaashi tashi vulika? Nenge opu na shimwe shomiinima mbino ihaandi shi gwanitha po? Omuyapostoli Paulus okwe shi yelitha kutya otatu vulu okuyanda okukala inaatu ipyakidhila we ngele otwa kala tu na omaukwatya ngaashi: eitaalo, ontseyo, eidhidhimiko netilokalunga. — Lesha 2 Petrus 1:5-8.
Omaliko gomOmbiimbeli
Omapulo ga za kaaleshi
Omuuvithi 5:8 ota popi kombinga yomupangeli ngoka ha thindile oohepele kongudhi, ye ihe dhi ningile shoka shu uka. Omupangeli oku na okudhimbulukwa kutya okwa talika kugumwe ngoka e na ondondo nenge oonkondopangelo mepangelo dhi vule dhe. Otashi vulika nokuli pu na yalwe ye na oondondo dhi vule po mpoka. Shiyemateka, ngele tashi ya komapangelo gopantu, aapangeli oyendji ohashi vulika ya kale ye na uulingilingi, shoka hashi monitha iihuna aapangelwa yawo.
Ihe nonando onkalo oyi kale ya fa itaayi lunduluka, otatu vulu okuhekelekwa mokutseya kutya Jehova ‘oku wete aapangeli,’ (NW) yomapangelo gopantu shoka taya ningi. Otatu vulu okupula Kalunga ekwatho noku mu tsika iimpwiyu yetu. (Eps. 55:22; Fil. 4:6, 7) Otu shi kutya “Omuwa ota tonatele uuyuni auhe, a nkondopaleke mboka ye na omitima dhe mu inekela.” — 2 Ondjal. 16:9.
Onkee ano, Omuuvithi 5:8 ote tu dhimbulukitha kutya otu li muuyuni wa tya ngiini nosho wo kutya opu na aluhe ngoka e na oonkondopangelo e vule aantu ayehe. Shoka sha simanenena, ovelise ndjoka otayi tu kwathele tu dhimbulukwe uushili mbuka kutya Jehova oye omunenenene, ano Omunamapangeloagehe. Ngashingeyi ota pangele okupitila mOmwana, Jesus Kristus, Omukwaniilwa gwUukwaniilwa We. Omunankondoawike, ngoka ta tonatela aantu ayehe, omuyuuki thiluthilu nosho wo Omwana.
13-19 KOTOBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA OMUUVITHI 7–8
‘Okuya kegumbo taku lilwa oosa’
it-E “Okulila” okat. 9
Okulila
Ethimbo lyokulila. Omuuvithi 3:1, 4 otayi ti kutya opu na “ethimbo lyokulila, nethimbo lyokuyola ethimbo lyokunika uuthigwa, nethimbo lyokudhana.” Tu na momadhiladhilo kutya aantu ayehe ohaya si, omutima gwaanandunge ogwa popiwa gu li ‘megumbo lyoosa,’ pehala lyokukala megumbo li na oontselela. (Omuuv 7:2, 4; yelekanitha Omayel 14:13) Onkee ano omuntu ngoka omunandunge oha longitha ompito ndjoka e na a ulukile yalwe uukwawo wanankali noku ya hekeleka, pehala lyokwiipwililikila onkalo ndjoka, mokuya koshituthi. Shoka ohashi mu kwathele a kaleke momadhiladhilo kutya naye ota vulu sa noku kale e na etaloko ewanawa li na ko nasha nOmushiti gwe.
Kwathela yalwe yi idhidhimikile uupyakadhi mboka ye na
15 Omumwatate William, ngoka a silwa omukadhi omimvo dha ka pita, ota ti: “Ohandi shi pandula, uuna yalwe taya lombwele ndje iinima iiwanawa mbyoka taya dhimbulukwa kombinga yomukulukadhi gwandje. Ohashi ulukile ndje kutya okwa li e holike nokwa simanekwa. Shoka oshi li ekwatho enene kungame. Oohapu dhawo odha hekeleka ndje noonkondo, oshoka omukulukadhi gwandje onda li ndi mu hole unene, nokwa kala ekwatho enene kungame.” Omuselekadhi Bianca, okwa ti: “Ohashi hekeleke ndje, uuna yalwe taya galikana pamwe nangame nokulesha enyolo limwe nenge gaali. Ohashi kwathele ndje, uuna taye mu popi nuuna ya pulakena ndje sho tandi popi kombinga ye.”
“Lileni pamwe naamboka taa lili”
16 Omagalikano getu otaga vulu okukwathela ooitaali ooyakwetu mboka ya silwa. Otatu vulu oku ya kwatela momagalikano getu nenge tu galikane pamwe nayo. Nonando otashi vulika shi kale oshidhigu okugalikana momukalo moka tu ulike kutya owa nika oluhodhi, egalikano lyoye tali zi komutima kutya nduno oto galikana to lili nenge to hekumuna, otali vulu okukala ekwatho enene kwaangoka a nika oluhodhi. Omumwameme Dalene ota ti: “Omathimbo gamwe, uuna aamwameme ye ya okuhekeleka ndje, ohandi ya pula ngele otaya vulu okugalikana pamwe nangame. Olundji ngele ya tameke okugalikana, ihaya kala naanaa ye shi kutya naya popye shike, ihe ngele egalikano lya yi mokati, ohaya kala ya manguluka e taya popi shoka tashi gumu omutima. Eitaalo lyawo lya kola, ohole yawo nokunakonasha kwawo oya kala nokukoleka eitaalo lyandje.”
“Lileni pamwe naamboka taa lili”
17 Itatu vulu naanaa okutseya kutya uule wethimbo li thike peni omuntu ngoka a silwa ta kala a nika oluhodhi. Onkee ano, kambadhala oku mu hekeleka, ihe kashi shi owala pethimbo opo a silwa, uuna ookuume naakwanezimo ye li po. Owa pumbwa wo oku mu hekeleka nomoomwedhi tadhi landula ko, uuna aantu ya shuna komagumbo gawo. Ombiimbeli otayi ti: “Kuume oku na ohole aluhe, nomumwayina okwa valwa, opo a kwathe moluhepo.” (Omayel. 17:17) Aamwatate naamwameme oya pumbwa okuhekeleka mboka ya silwa sigo ya hupula. — Lesha 1 Aatessalonika 3:7.
18 Dhimbulukwa kutya mboka ya silwa otashi vulika ya kale ya nika oluhodhi ethimbo kehe, omolwiituthidhimbuluko, oomusika dhontumba, omathano, omaipyakidhilo, ezimba lyontumba, ewi nosho wo oomwedhi dhontumba momumvo. Iinima oyindji mbyoka omuselekadhi nenge omusilwalume ha tameke okuninga oye awike, ngaashi okuya kiigongi nenge kEdhimbuluko, otashi vulika yi mu nikithe oluhodhi. Omumwatate gumwe okwa ti: “Onda li nda tegelela okukala nda nika oluhodhi mesiku lyoshituthidhimbuluko shotango shohango yetu, okuza sho omukulukadhi gwandje a si. Ihe aamwatate naamwameme yamwe oya ningile ndje okatuthi pamwe nookuume kandje kopothingo, opo ndaa kale ndu uvite uuwike.”
19 Otu na okukaleka momadhiladhilo kutya mboka ya silwa inaya pumbwa owala etsomukumo poompito dhi ikalekelwa. Omumwameme Junia okwa yelitha a ti: “Okugandja ekwatho nokuulika okunakonasha ethimbo kehe, ohashi kwathele noonkondo ngoka a silwa. Okuninga ngawo okwa simana nohaku hekeleke omuntu noonkondo.” Odhoshili kutya itatu vulu okukutha po uuwehame awuhe mboka nakusilwa u uvite, ihe otatu vulu oku mu hekeleka ngaashi tatu vulu mokukatuka oonkatu tu mu kwathele. (1 Joh. 3:18) Omumwameme Gaby ota ti: “Onda pandula shili Jehova, sho aakuluntugongalo yamwe ya kala nokukwathela ndje ndi pite moonkalo oondhigu. Oya kwathela ndje ndi kale ndu uvite ndi li megameno lyaJehova.”
Omaliko gomOmbiimbeli
“Aantu ayehe otaa ka dhimbulula kutya one aalongwa yandje”
18 Omathimbo gamwe otashi vulika tu kale tu uvite kutya otwa pumbwa okupopya nomwiitaali omukwetu ngoka e tu uvitha nayi. Ihe tango otashi ka kala shi li nawa, ngele tatu ipula omapulo ngaashi: ‘Mbela ondi shi ngaa ashihe shoka sha kwatelwa mo?’ (Omayel. 18:13) ‘Mbela otashi vulika inee shi ninga nelalakano lyokuuvitha ndje nayi?’ (Omuuv. 7:20) ‘Mbela nangame epuko lya tya ngeyi onde li ningile?’ (Omuuv. 7:21, 22) ‘Mbela ngele onda kambadhala okupopya naye otashi ka hwameka owala omulilo?’ (Lesha Omayeletumbulo 26:20.) Ngele otwa kutha ethimbo tu dhiladhile komapulo ga tya ngaaka, otashi vulika ohole yetu yokuhola omumwatate yi tu inyengithe tu shi mwenene.
20-26 KOTOBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA OMUUVITHI 9–10
Kala wu na etaloko ewanawa li na ko nasha nuupyakadhi
Ino ‘Geyela Nando Jehova’
20 Ombedhi nayi tulwe ngaa mpoka yi na okutulwa. Omolwashike tu na okuninga ngaaka? Dhoshili, otashi vulika otse yene twi iyetela omaupyakadhi getu gamwe. Ngele otse yene twi iyetela, otwa pumbwa okuzimina uushili mboka. (Gal. 6:7) Ino kambadhala okupa Jehova uusama omolwomaupyakadhi ngoka. Omolwashike okuninga ngaaka itaaku ka kala pandunge? Tala koshiholelwa shika: Ohauto otashi vulika yi kale hayi vulu okutondoka ondapo yoshidhudhu. Natu tye ando omuhingi okwa pitililitha ondapo ndjoka yi na okuhingwa sho ta hingi pegoli e ta kandoma. Mbela ngu a longa ohauto ndjono oye e na okupewa ombedhi omolwoshiponga shoka? Aawe nando nando! Sha faathana, Jehova okwe tu shita nemanguluko lyokuninga omatokolo. Ihe okwe tu pa wo omisindalandu dhankene tu na okuninga omatokolo gomondjila. Onkee ano, omolwashike tatu ka pa Omushiti uusama omolwomapuko getu yene?
21 Eeno shili, hamaupyakadhi getu agehe ge li iizemo yomapuko getu gopaumwene nenge goonkatu dhetu dha puka. Iiningwanima yimwe ohayi ningwa ‘omolwethimbo nombaadhilila.’ (Omuuv. 9:11, NW) Nando ongawo, inatu dhimbwa nando kutya Satana Ondiapoli oye unene he etitha uukolokoshi. (1 Joh. 5:19; Eh. 12:9) Oye omutondi ihe ke shi Jehova. — 1 Pet. 5:8.
Jehova okwa lenga aapiya ye aaifupipiki
10 Ngele otu na eifupipiko, onkalamwenyo ohayi kala ompu kutse. Odhoshili kutya omathimbo gamwe otashi vulika tu mone iinima ya fa tayi ningwa kaashi li pauyuuki. Omukwaniilwa omunandunge Salomo okwa ti: “Onda mono aapika ya kayila uukambe, naawa taye ende kolupadhi ya fa aapika.” (Omuuv. 10:7) Omathimbo gamwe, aantu mboka ye na oondondo dhopombanda, haaluhe haya simanekwa. Omanga omathimbo gamwe, mboka ye na oondondo dhopevi, haya simanekwa noonkondo. Nonando ongawo, Salomo okwe shi zimina kutya oshi li pandunge kutse okutaamba ko onkalamwenyo yi li ngaashi yi li, pehala lyokukala twa geya, uuna iinima itaayi tu endele nawa. (Omuuv. 6:9) Ngele otu na eifupipiko, otashi ka kala oshipu kutse oku yi taamba ko ngaashi yi li, ihe hangaashi twa hala.
Omainyanyudho ohage ku etele ngaa uuwanawa washa?
OMBIIMBELI otayi ulike kutya Jehova ina hala owala tu kale nomwenyo, ihe okwa hala wo tu gu nyanyukilwe. Pashiholelwa, Episalomi 104:14, 15 otali popi kutya Jehova ota “menithile mevi iipalutha. Omaviinu otaga nyanyudha omuntu, omagadhi otaga adhimitha oshipala, niikulya otayi pe omuntu oonkondo oompe.” Jehova oye ha menitha iimeno mbyoka hayi tu pe iilya, omagadhi nosho wo omaviinu opo e tu paluthe. Ihe natango omaviinu ‘ohaga shambudha omwenyo.’ Nonando inatu pumbwa omaviinu opo tu kale nomwenyo, ohage tu nyanyudha wo. (Omuuv. 9:7; 10:19) Eeno, Jehova okwa hala oomwenyo dhetu dhi kale dhu udha ‘enyanyu.’ — Iil. 14:16, 17.
2 Onkee ano, katu na okwiipa uusama uuna tatu longitha ethimbo lyetu ‘mokutala oondhila dhokegulu’ nosho wo “oongala dhokelundu” nenge mokunyanyukilwa iinima yimwe mbyoka hayi tu etele uuwanawa monkalamwenyo. (Mat. 6:26, 28; Eps. 8:3, 4) Onkalamwenyo ombwanawa oyi li “omagano gaKalunga.” (Omuuv. 3:12, 13) Ngele otu shi kutya okwiinyanyudha oku li omagano ga za kuKalunga, otashi ke tu inyengitha tu ga longithe momukalo ngoka tagu mu nyanyudha.
Omaliko gomOmbiimbeli
Popyeni “oohapu ndhoka oombwanawa tadhi tungu”
11 Olwaambo nokulundila. Aantu oye hole okupopya yalwe niinima yawo. Mbela osha puka aluhe okupopya kombinga yagumwe? Ngele otatu mu popile muuwanawa inashi puka nenge tatu popi sha tashi tungu, ngaashi kombinga yaamboka opo ya ninginithwa naamboka ya pumbwa etsomukumo. Aakriste yomethelemimvo lyotango oya li ye na ko nasha nonkalonawa yayalwe noya li hayi ilombwele uuyelele mboka tawu tungu kombinga yooitaali ooyakwawo. (Ef. 6:21, 22; Kol. 4:8, 9) Molwaashoka olwaambo olwo okugoyokitha oshili nenge okuholola iiholekwa yaantu, ohalu vulu okweehameka. Shoka oshiwinayi unene osho kutya ohalu vulu okufala wo mokulundila hoka haku ehameke aluhe. Okulundila “okwo okupopya oohapu dhiifundja . . . hoka haku yono nokunyateka edhina lyagumwe.” Pashiholelwa, Aafarisayi oya li ya kambadhala okunyateka edhina lyaJesus moku mu lundila. (Mat. 9:32-34; 12:22-24) Olundji okulundila ohaku eta oontamanana. — Omayel. 26:20.
12 Mboka haya longitha omagano gokupopya ya nyateke omadhina gayalwe nenge ye ete etopoko, Jehova ihe ya hokwa. Oku tonde mboka haya “kunu olutandu mokati kaamwayina.” (Omayel. 6:16-19) Oshitya shOshigreka “okulundila” osho di·aʹbo·los, shoka shi li edhina limwe lyaSatana. Ye oye “Ondiaboli,” omulundili omunene gwaKalunga. (Eh. 12:9, 10) Otwa halelela okuhenuka okupopya hoka taku tu ningitha tu kale twa fa ondiaboli. Egongalo itali ki idhidhimikila aalundili mboka haye etitha ‘oontamanana nomatopoko’ mbyoka yi li iilonga yonyama. (Gal. 5:19-21) Onkene manga inoo hokolola sho wu uva kugumwe ipula ngeyi: ‘Mbela oshoshili?’ Mbela oshi li ngaa pahole ngele onde shi hokolola? Osha pumbiwa nenge oshi li ngaa pandunge ndi taandelithe uuyelele mbuka?’ — Lesha 1 Aatessalonika 4:11.
27 KOTOBA–2 NOVOMBA
OMALIKO OKUZA MOOHAPU DHAKALUNGA OMUUVITHI 11–12
Kala wa nyanyukwa no wu na uukolele monkalamwenyo
Longitha eshito wu longe aamwoye kombinga yaJehova
16 Omaukwanegumbo otaga vulu okuthuwa po nokunyanyukilwa pamwe, sho taga tala eshito lyaJehova. Oshinima shoka otashi ya kwathele ya kale ye holathane lela. Ombiimbeli otayi ti kutya opu na ‘ethimbo lyokuyola’ nosho wo ‘ethimbo lyokudhana.’ (Omuuv. 3:1, 4) Jehova okwa shitila kevi omahala omawanawa hoka tatu vulu okuya tu ka ninge iinima mbyoka tu hole. Omaukwanegumbo ogendji oge hole okuya komahala giinamwenyo, komikunda, koondundu, nenge komunkulofuta. Aanona yamwe oye hole okutondoka nokudhana moparka, okutala iinamwenyo, nenge okumbwinda momulonga, metale, nenge mefuta. Opu na oompito oombwanawa lela ndhoka tatu vulu okulongitha, tu nyanyukilwe iinima mbyoka Jehova a shita ye tu dhingoloka.
Kala wa lenga omagano gaKalunga gomwenyo
6 Nonando Ombiimbeli kayi shi embo li na ko nasha nuukolele, nenge li na ko nasha naashoka tu na okulya, otayi tu lombwele nkene Jehova a tala ko iinima mbyoka. Pashiholelwa, Jehova ote tu ladhipike tu ‘kaleke kokule’ iinima mbyoka tayi vulu oku tu etela oshiponga. (Omuuv. 11:10) Uufukedhi nuunkolwe oyi indikwa kOmbiimbeli, oshoka otayi vulu okuyona po uukolele wetu nenge nokuli yi tu dhipage. (Omayel. 23:20) Jehova okwa tegelela tu kale tu na eipangelo, uuna tashi ya pokutokola kutya otu na okulya nokunwa shi thike peni. — 1 Kor. 6:12; 9:25.
7 Otatu vulu okuninga omatokolo ngoka taga ulike kutya otwa pandula lela omagano gomwenyo ngoka Kalunga e tu pa, mokulongitha oondunge dhetu dhokuyoolola. (Eps. 119:99, 100; lesha Omayeletumbulo 2:11.) Pashiholelwa, ohatu ningi omatokolo gopandunge ge na ko nasha naashoka hatu li. Ngele otu hole iikulya yontumba, ihe otu shi kutya ohayi tu ehama, otatu ka yanda oku yi lya. Oshi li wo pandunge ngele otwa kala hatu kotha sha gwana, hatu ningi omadhewo pandjigilile nokukaleka omalutu nomagumbo getu ga yela.
‘Kaleni aagwanithi yoohapu’
2 Tu li aalongeli yaJehova, otwa nyanyukwa. Omolwashike mbela? Otu na omatompelo ogendji, ihe etompelo lya simanenena olyo kutya ohatu lesha Oohapu dhaKalunga pandjigilile nokuninga ngaashi tatu vulu tu tule miilonga shoka tatu ilongo. — Lesha Jakob 1:22-25.
3 Uuna tu li ‘aagwanithi yoohapu,’ ohatu mono mo uuwanawa owundji. Pashiholelwa, uuna tatu tula miilonga shoka tatu ilongo mOohapu dhaKalunga, ohatu nyanyudha Jehova, naashoka ohashi tu nyanyudha wo. (Omuuv. 12:13) Sho tatu tula miilonga shoka tatu lesha mOohapu dhaKalunga dha nwethwa mo, ohatu hwepopaleke ekwatathano lyetu noyaandjetu nosho wo nooitaali ooyakwetu. Otashi vulika shoka she ku ningilwa. Shimwe ishewe, ohatu yanda omaupyakadhi ogendji ngoka haga adha mboka ihaaya vulika komalombwelo gaJehova. Odhoshili kutya otatu tsu kumwe noohapu dhomukwaniilwa David. Konima sho a popi ompango, omalombwelo nomapangulo gaJehova meimbilo, okwa hulitha noohapu tadhi ti: “Okuvulika kugo oku na ondjambi.” — Eps. 19:7-11.
Omaliko gomOmbiimbeli
Mbela shoka Ombiimbeli tayi ti, oshi shi ngaa okwiinekelwa?
Ombiimbeli yo yene otayi ti kutya oohapu ndhoka dhi li mo ‘odhu uka nodhoshili.’ (Omuuvithi 12:10) Oya popya iinima ya ningwa shili kaantu ya li ko. (Lesha Lukas 1:3; 3:1, 2.) Aanandjokonona nosho wo aalafululi yiikulunima oyendji oye shi koleka kutya omasiku, aantu, omahala niiningwanima mbyoka ya popiwa mOmbiimbeli oyoshili.