Iloa Mitaki Nakai a Koe ke Fakaaoga e “Vagahau Meā”?
“Ko e vaha ia to liuaki atu e au ke he tau motu e [“vagahau meā,” NW], kia ui atu a lautolu oti ke he higoa a Iehova.”—SEFA. 3:9.
1. Ko e heigoa e mena fakaalofa homo ue atu ne mai e Iehova ma tautolu?
KO E vagahau ko e mena fakaalofa ne nakai mai he tau tagata, ka e mai he Tufuga he tagata, ko Iehova ko e Atua. (Esoto 4:11, 12) Ne age e ia e lotomatala ke he tagata fakamua, ko Atamu, ke nakai ni vagahau ka ke fakatūtū foki e tau kupu foou mo e fakaloga atu e tau kupu haana. (Kene. 2:19, 20, 23) Ko e mena fakaalofa homo ue atu mooli anei! Ti eke foki mo matutakiaga he tau tagata mo e ha lautolu a Matua he lagi mo e ke fakaheke e higoa lilifu haana.
2. Ko e ha ne nakai liliu e tau tagata ke fakaaoga taha ni e vagahau?
2 He tau senetenari 17 fakamua he ha ha i ai e tau tagata, ne “taha maka e vagahau” he tau tagata oti kana. (Kene. 11:1) Ti hoko mai mogoia e fakafualoto he vahā a Nimorota. He nakai tatai mo e tau hatakiaga a Iehova, kua fakapotopoto e tau tagata liuliu ke he mena ne higoa he magaaho fakamui ko Papelu, ha kua fifili a lautolu ke fakatumau ke he taha e matakavi. Ne kamata a lautolu ke ati e kolo lahi mahaki, ke nakai fakaheke a Iehova, ka e ‘eke e mena ke talahaua’ ai a lautolu. Ati fakakehekehe e Iehova e vagahau fakamua he tau tagata totoko ia mo e taute a lautolu ke kehekehe e tau vagahau. Ko e mena ia, ne mavehevehe fano a lautolu ke he lalolagi oti.—Totou Kenese 11:4-8.
3. Ko e heigoa ne tupu he magaaho ne fakakehekehe e Iehova e vagahau he tau tagata totoko i Papelu?
3 He vahā nei, kua totou afe tuai e tau vagahau hane fakaaoga he lalolagi ne kua talahau he falu ke molea e 6,800 e vagahau. Igatia e tau vagahau nei mo e tau puhala ke vagahau aki. Ti tuga ni e magaaho ne fakakehekehe e Iehova ko e Atua e vagahau he tau tagata totoko ia, ne utakehe e ia e tau manatu oti he vagahau fakamua ne fakaaoga e lautolu. Ne nakai ni tuku e ia ke he tau loto ha lautolu e tau kupu foou ka e hiki foki e tau puhala manamanatu ha lautolu mo e fakatoka e tau kalama foou. Ko e mena ia ne fakahigoa ai e matakavi ne toka ai e kolo ko “Papelu” ne kakano fakakehekehe. (Kene. 11:9) Fuluola ai, ko e Tohi Tapu ni ne foaki e fakamaamaaga mitaki ke he kamataaga he tau vagahau kehekehe ne kitia e tautolu he vahā nei.
Ko e Vagahau Meā ne Foou
4. Ko e heigoa ne talahau tuai e Iehova to tupu he vahā ha tautolu?
4 He fuluola tuga e tala he Tohi Tapu hagaao ke he mena ne taute he Atua i Papelu, ne fai mena ne fuluola mo e aoga atu foki ne tupu he vahā ha tautolu. Ne talahau tuai e Iehova he puhala he perofeta haana ko Sefanaia: “Ko e vaha ia to liuaki atu e au ke he tau motu e [vagahau meā], kia ui atu a lautolu oti ke he higoa a Iehova, mo e fekafekau a lautolu kia ia mo e loto fakalataha.” (Sefa. 3:9) Ko e heigoa e “vagahau meā” ia, ti maeke fēfē ia tautolu ke ako ke iloa mitaki ke vagahau ai?
5. Ko e heigoa e vagahau meā, ti ko e heigoa ne fua mai he hikiaga nei he vagahau?
5 Ko e vagahau meā ko e kupu mooli hagaao ki a Iehova ko e Atua mo e tau finagalo haana ne tohi i loto he haana Kupu, ko e Tohi Tapu. Kua putoia he “vagahau” ia e maamaaga hako he kupu mooli hagaao ke he Kautu he Atua mo e puhala ka fakatapu e higoa a Iehova, fakatokoluga e pule katoatoa haana, mo e tamai e tau monuina tukulagi ke he tau tagata tua fakamooli. Ko e heigoa e fua ha ko e hikiaga nei he vagahau? Kua talahau ki a tautolu to “ui atu [e tau tagata] ke he higoa a Iehova” mo e to ‘fekafekau ki a ia mo e loto fakalataha.’ He nakai tatai mo e tau mena ne tutupu i Papelu, ko e hikiaga nei he vagahau meā kua fua mai e fakahekeaga ke he higoa a Iehova mo e kaufakalataha he tau tagata haana.
Fakaako e Vagahau Meā
6, 7. (a) Ko e heigoa kua putoia he ako e vagahau foou, ti fakagahua fēfē e mena nei he ako e vagahau meā? (e) Ko e heigoa ka fakatutala a tautolu ki ai mogonei?
6 Ka manako taha tagata ke fakaako e vagahau kehe, kua lahi atu e mena ka taute e ia he ako manatu hokoia he tau kupu foou. Ko e fakaako he vagahau foou kua putoia e fakaako he puhala manamanatu foou, mo e puhala foou ke vagahau aki. Liga nakai tatai e puhala fakakakano mo e tau vaiga ke he falu vagahau foki. Ko e fakaleoaga he tau leo foou kua lata ke kehekehe e fakaaogaaga he tau alaga ke vagahau, tuga e alelo. Kua tatai foki he kamata a tautolu ke fakaako e vagahau meā he kupu mooli he Tohi Tapu. Lahi atu e mena ka fakaako he iloa ni e tau matapatu fakaakoaga gahoa he Tohi Tapu. He iloa mitaki e vagahau foou nei kua putoia e hikihiki he manamanatuaga ha tautolu mo e fakafoou he tau loto.—Totou Roma 12:2; Efeso 4:23.
7 Ko e heigoa ka lagomatai a tautolu ke nakai ni maama e vagahau meā ka e iloa mitaki foki ke vagahau ai? Tuga he fakaako e taha vagahau, kua ha ha ai falu puhala mukamuka ke lagomatai a tautolu ke iloa mitaki e vagahau he kupu mooli he Tohi Tapu. Kia fakatutala a tautolu ke he falu lakaaga mukamuka ne fakaaoga he tau tagata ke fakaako e vagahau kehe mo e kitia e puhala ka lagomatai he tau lakaaga ia a tautolu ke ako e vagahau fakatai nei ne foou.
Iloa Mitaki he Fakaaoga e Vagahau Meā
8, 9. Ko e heigoa kua lata ia tautolu ke taute kaeke kua manako a tautolu ke ako e vagahau meā, ti ko e ha kua aoga lahi e mena nei?
8 Fanogonogo fakamitaki. He magaaho fakamua, kua liga kehe mamao e leo ke he teliga ne logona laia e vagahau foou. (Isaia 33:19) Ka ako e tagata ke manamanatu fakahokulo ke he mena ne logona e ia, to kamata a ia ke mailoga e tau kupu takitaha mo e tau puhala ne fa mahani ke vagahau aki. He puhala pihia, kua tomatoma ki a tautolu: “Kua lata ai ke au atu ai he manamanatu a tautolu ke he tau mena kua fanogonogo a tautolu ki ai, neke tafia kehe ai a tautolu a taha aho.” (Hepe. 2:1) Ne tomatoma tumau e Iesu e tau tutaki haana: “Ko ia ne fai teliga ke fanogonogo aki, ati fanogonogo mai a a ia.” (Mata. 11:15; 13:43; Mare. 4:23; Luka 14:35) E, kua lata ia tautolu ke ‘fanogonogo mo e logona’ e tau mena ne fakateliga ki ai a tautolu ke maeke ke holo ki mua e maama ha tautolu ke he vagahau meā.—Mata. 15:10; Mare. 7:14.
9 Kua lata ke fanogonogo fakamakutu ti lahi e aoga ka taute pihia. (Luka 8:18) Ka haia he tau feleveiaaga Kerisiano, kua fakamakutu nakai a tautolu ke he tau mena ne fakamaama mai, po ke fai fakatauhele a tautolu? Kua aoga lahi ke eketaha a tautolu ke fanogonogo fakamakutu ke he mena ne talahau mai. Neke eke a tautolu mo tau tagata teligatuli.—Hepe. 5:11.
10, 11. (a) Lafi ke he fanogonogo fakamitaki, ko e heigoa kua lata ia tautolu ke taute? (e) Ko e heigoa foki kua putoia he fakaaoga e vagahau meā?
10 Fifitaki a lautolu ne iloa mitaki ke vagahau. Ko e tau tagata fakaako he vagahau foou kua fakamalolō ke nakai ni fanogonogo fakamitaki ka e lali foki ke fifitaki, po ke muitua e fakaleoaga mo e puhala vagahau ha lautolu ne iloa mitaki ke vagahau. Kua lagomatai he mena nei e tau tagata fakaako ke nakai feaki e puhala fakaleo ka liga mataofi e tau laliaga ha lautolu ke tutala mo e falu. He puhala taha ia, kua lata a tautolu ke ako mai ia lautolu ne iloa lahi e ‘puhala fakaako’ ke he vagahau foou. (2 Timo. 4:2) Ole lagomatai. Kia makai ke talia e fakatonuaga ka hepe a koe.—Totou Heperu 12:5, 6, 11.
11 He fakaaoga e vagahau meā kua nakai ni putoia ke talitonu ke he kupu mooli mo e fakaako atu ai ke he falu ka e fakatatai foki e tau mahani ha tautolu ke he tau fakatufono mo e tau matapatu fakaakoaga he Atua. He lagomatai a tautolu ke taute e mena nei, kua lata ia tautolu ke fifitaki e falu. Kua putoia e mena nei he fifitaki ke he tua mo e makutu ha lautolu. Kua putoia ai foki e fifitaki ke he puhala katoa he moui ha Iesu. (1 Kori. 11:1; Hepe. 12:2; 13:7) Kaeke kua fakatumau a tautolu ke taute e mena nei, to fua mai e kaufakalataha he tau tagata he Atua, he fakaatā a lautolu ke vagahau ke he puhala taha ia.—1 Kori. 4:16, 17.
12. Putoia fēfē e ako manatu ka fakaako e vagahau foou?
12 Ako manatu. Kua lata e tau tagata fakaako he vagahau he hagaaki ke tokaloto e loga he tau mena foou. Ne putoia he mena nei e tau kupu mo e tau talahauaga foou. Ma e tau Kerisiano, kua eke e ako manatu mo lagomataiaga malolō ke iloa lahi e vagahau meā. To mitaki mooli ke ako manatu e tautolu e tau higoa he tau tohi he Tohi Tapu ke he puhala fakapapahi. Kua taute he falu e foliaga ke ako manatu e tau kupu po ke tokaaga he tau kupu tohi he Tohi Tapu. Ne moua he falu e aoga ke ako manatu e tau lologo he Kautu, tau higoa he tau magafaoa a Isaraela mo e tau aposetolo toko 12, mo e tau mahani ne moua mai he tau fua he agaaga. He tau vahā i tuai, ne tokologa e tau Isaraela ne ako manatu e tau salamo. He vahā foou nei, ne taha e tama taane tote ne ako manatu oti ke molea e 80 e faahi kupu he Tohi Tapu he ono laia e tau he moui. Maeke nakai ia tautolu ke fakaaoga fakamitaki e iloilo aoga nei?
13. Ko e ha ne aoga lahi ke liu fatiaki?
13 Lagomatai e liu fatiaki ke he manamanatuaga, ti ko e vala aoga lahi ke liu fatiaki e tau fakamanatuaga he fakaakoaga faka-Kerisiano ha tautolu. Ne pehē e aposetolo ko Peteru: “Kua manatu mau ai au ke hagaaki fakamanatu atu kia mutolu e tau mena na, pete ni he iloa tuai a mutolu, mo e fakatumau ke he tau kupu moli nai ha ia mutolu.” (2 Pete. 1:12) Ko e ha kua lata a tautolu ke moua e tau fakamanatuaga? Ha kua fakahokulo he tau mena ia e maamaaga, fakalaulahi e onoonoaga, mo e fakamalolō e fifiliaga ha tautolu ke tumau ke he puhala fakaagaaga. (Sala. 119:129) He liu fakamanatu tumau e tau tutūaga mo e tau matapatu fakaakoaga he Atua ka lagomatai ke kamatamata e tautolu a tautolu mo e totoko atu ke he tau hihiga ke eke mo ‘tau tagata fanogonogo fakanimonimo.’ (Iako. 1:22-25) Ka nakai tokaloto e tautolu e kupu mooli, to futiaki kehe he falu mena e tau loto ha tautolu ti liga uka ia tautolu ke iloa mitaki ke fakaaoga e vagahau meā.
14. Ko e heigoa ka lagomatai a tautolu he fakaako e tautolu e vagahau meā?
14 Totou fakaleolahi. (Fakakite. 1:3) Kua lali falu tagata ke fakaako fakaeneene ki a lautolu ni e vagahau foou. Nakai mitaki lahi e tau fua ka moua mai he puhala nei. Ka fakaako e vagahau meā, kua liga lata ia tautolu he falu magaaho ke “totou nakai fai leo” ke lagomatai aki ha tautolu a manamanatu fakamakutu. (Totou Salamo 1:2.a) He taute e mena nei kua peehi fakahokulo ke he tau loto ha tautolu e tau mena ne totou e tautolu. He faka-Heperu, ko e talahauaga “totou nakai fai leo” kua matutaki lahi ke he manamanatu fakahokulo. Tuga ni he latatonu e taviliaga ke moua e tautolu e aoga katoa ke he tau mena kai ne kai e tautolu, kua latatonu foki ke manamanatu hokulo ke maama mitaki e tautolu e tau mena ne totou e tautolu. Lahi nakai e magaaho ne fakaatā e tautolu ke manamanatu hokulo ke he mena ne fakaako e tautolu? He mole e totou e Tohi Tapu, kua lata ia tautolu ke manamanatu fakahokulo ke he tau mena ne totou e tautolu.
15. Fakaako fēfē e tautolu e “kalama” he vagahau meā?
15 Kumikumi ke he kalama. He falu magaaho, kua aoga lahi ke fakaako e kalama, po ke puhala ne tuku fakalataha mo e tau fakavēaga he tau kupu ke he vagahau foou hane ako e tautolu. Kua fakaatā he mena nei a tautolu ke maama e puhala fakavē he vagahau, ti maeke mogoia ia tautolu ke vagahau fakahako. Tuga he fai fakatokaaga e tau kupu he vagahau, ne fai “[fakatokaaga foki] e tau kupu tonu” he vagahau meā he kupu mooli he Tohi Tapu. (2 Timo. 1:13) Kua lata ai ia tautolu ke muitua ke he ‘fakatokaaga’ ia.
16. Ko e heigoa e hihiga ne kua lata ia tautolu ke kautū mai ai, ti taute fēfē e tautolu e mena nei?
16 Fakatumau ke holo ki mua. Liga kua lahi e mena ne ako he tagata ke he vagahau ke maeke ke tutala ti oti ni he naia ka e nakai holo ki mua. Liga pihia foki e lekua ka tupu ki a lautolu ne fakaaoga e vagahau meā. (Totou Hepe. 5:11-14.) Ko e heigoa ka lagomatai a tautolu ke kautū mai he hihiga nei? Kia makai ke fakalaulahi atu e tau kupu haau. “Kia toka ai e tautolu e tau kupu fakamua a Keriso, kia hohoko atu a tautolu ke he katoatoaga, aua neke liu tuku hifo e fakaveaga he tokihala ke he tau gahua ke mamate ai, mo e tua ke he Atua, ko e tau kupu foki he tau papatisoaga, mo e fakalago he tau lima, mo e liliu tutu mai foki a lautolu kua mamate, mo e fakafiliaga tukulagi.”—Hepe. 6:1, 2.
17. Ko e ha kua aoga ai e tau aga fakaako tumau? Fakamaama.
17 Fakatoka pauaki e tau magaaho fakaako. Kua mitaki ke kūkū e tau magaaho fakaako ka e tumau, ke he tau magaaho loloa ne taute lagataha. Fakaako he tau magaaho ne mataala e manamanatuaga, nakai he tau magaaho ne mukamuka a koe ke fai tauhele. He fakaako e vagahau foou kua tuga e kini he hala ke he vaouhi. Ka ō tumau he hala ia, to mukamuka fakahaga e fenoga. Ka fai magaaho he nakai fakaaoga e hala, to nakai leva ti vihi vao ai. Ti kua aoga lahi e fakamakamaka mo e fakatumau! (Tani. 6:16, 20) Kia ‘leoleo ai mo e fakamakamaka’ ke he liogi ka fakaaoga e vagahau meā he kupu mooli he Tohi Tapu.—Efeso 6:18.
18. Ko e ha kua lata ia tautolu ke fakaaoga e vagahau meā he tau magaaho oti?
18 Vagahau! Vagahau! Vagahau! Ko e falu ne ako e vagahau foou kua liga maimainā ke vagahau ai ha kua mā po ke hopoate a lautolu neke hepe. To taofi he mena ia e holo ki mua ha lautolu. Kua mooli e talahauaga ka fakaako he vagahau, ka fakaaoga tumau ti iloa mitaki. Ka fakaaoga tumau he tagata fakaako e vagahau foou, to mukamuka lahi a ia ke fakaaoga ai. Kua lata foki ia tautolu ke fakaaoga e vagahau meā he tau magaaho oti. “Ko e loto ke talia ai, ke hoko mai ai e tututonu; ka ko e gutu ke talahau ai, ke hoko mai ai e fakamouiaga.” (Roma 10:10) Nakai ni “talahau ai” e tautolu he magaaho ka papatiso ai, ka e taute pihia foki he magaaho ka tutala a tautolu hagaao ki a Iehova he tau magaaho oti, pihia foki ka gahua a tautolu he fonua. (Mata. 28:19, 20; Hepe. 13:15) Kua maeke ia tautolu ke talahau fakamahino mo e fakatonu e vagahau meā ke he tau feleveiaaga Kerisiano ha tautolu.—Totou Heperu 10:23-25.
Kaufakalataha he Fakaaoga e Vagahau Meā ke Fakaheke a Iehova
19, 20. (a) Ko e heigoa e mena ofoofogia ne taute he Tau Fakamoli a Iehova he vahā ha tautolu? (e) Ko e heigoa e fifiliaga haau?
19 Ko e fiafia ha a ia ke haia i Ierusalema he pogipogi Tapu, ia Sivan 6, he tau 33 V.N.! He pogipogi ia ato tā e matahola hiva, ko lautolu ne fakapotopoto ke he poko tapa ki luga ne “kamata ai he vagahau ke he tau vagahau kehekehe” ke he puhala fakamana. (Gahua 2:4) He vahā nei, kua nakai ha ha he tau fekafekau he Atua e mena fakaalofa he tau vagahau kehekehe. (1 Kori. 13:8) Pete ia, kua fakamatala he Tau Fakamoli a Iehova e tala mitaki he Kautu ke molea e 430 e vagahau.
20 Ko e loto fakaaue ha ia ha tautolu he fakaaoga auloa e vagahau meā he kupu mooli he Tohi Tapu, pete he kehekehe e tau vagahau! Ti ko e mena nei, kua kehe mamao mai he mena ne tupu i Papelu. He tuga kua taha ne vagahau ne fakaaoga, kua fakaheke he tau tagata a Iehova e higoa haana. (1 Kori. 1:10) Ti eke ai mo fifiliaga ha tautolu ke fakatumau e fekafekau “mo e loto fakalataha” mo e tau matakainaga ha tautolu he lalolagi katoa, he fakaako fakalahi a tautolu ke iloa mitaki ke fakaaoga e vagahau ia, he fakalilifu ha tautolu a Matua he lagi, ko Iehova.—Totou Salamo 150:1-6.
[Matahui Tala]
a Salamo 1:2 (NW): “Ka e fiafia a ia ke he fakatufono a Iehova, Ti totou nakai fai leo e ia e fakatufono haana ke he aho mo e pō.”
To Tali Fēfē e Koe?
• Ko e heigoa e vagahau meā?
• Ko e heigoa kua putoia ke he puhala ne fakaaoga e tautolu e vagahau meā?
• Ko e heigoa ka lagomatai a tautolu ke iloa mitaki he fakaaoga e vagahau meā?
[Puha he lau 23]
Fakaholo ki Mua e Iloa Mitaki Haau he Fakaaoga e Vagahau Meā he
◆ fanogonogo fakamitaki.
◆ fifitaki a lautolu ne iloa mitaki ke vagahau.
◆ ako manatu mo e liu fatiaki.
◆ totou fakaleolahi.
Sala. 1:2, NW; Fakakite. 1:3
◆ kumikumi ke he “kalama.”
◆ fakatumau ke holo ki mua.
◆ fakatoka pauaki e tau magaaho fakaako.
◆ vagahau ai.
[Tau Fakatino he lau 24]
Kua kaufakalataha e tau tagata ha Iehova ke fakaaoga e vagahau meā