Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w09 3/15 lau 20-24
  • Lata a Iehova mo e Fakaheke Auloa ha Tautolu

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Lata a Iehova mo e Fakaheke Auloa ha Tautolu
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2009
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Tau Gahua Lalahi Haana
  • Tau Gahua Lalahi he Atua mo e Tau Mahani Haana
  • Fakamooli ke he Tau Maveheaga Haana
  • Malolō Ofoofogia ha Iehova
  • Tau Matapatu Fakaakoaga Tumau mo e Fakamooli
  • Ko e Laveaki Tapu mo e Matakutakuina ha Tautolu
  • Kua Lata a Iehova ke Fakaheke Tukulagi
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1990
  • “Ko Hai Kia ke Tuga a Iehova ha Tautolu a Atua?”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1992
  • Iehova Ko e Atua he Tau Maveheaga
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1998
  • Tau Monuina Lalahi Puhala Mai he Maveheaga Fou
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1998
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2009
w09 3/15 lau 20-24

Lata a Iehova mo e Fakaheke Auloa ha Tautolu

“Fakaheke a Ioha, ma tau tagata!”—SALA. 111:1, NW.

1, 2. Ko e heigoa e kakano he “Haleluia,” ti fakaaoga fēfē he Tau Tohiaga Tapu Heleni Kerisiano?

“HALELUIA.” Fa logona e talahauaga ia he tau lotu ha Kerisitenitome. Ne fakaaoga he falu tagata e tau talahauaga ia he tau aho takitaha. Ka e tokogahoa ne iloa e tapu he kakano he kupu ia, ti ko e puhala moui he tau tagata tokologa ne fakaaoga ai kua nakai fakalilifu e Atua. (Tito 1:16) “Haleluia,” he fakamaama he taha tohi fakamaama kupu he Tohi Tapu, ko e “kupu ne fakaaoga he tau tagata tohia he tau salamo kehekehe ke uiina e tau tagata oti ke fakalataha mo lautolu he fakaheke a Iehova.” Ne fai pulotu foki ke he Tohi Tapu ne talahau ko e kakano he “Haleluia” ke “‘Fakaheke a Ioha,’ [ko ia] ko Iehova.”

2 Maama ai, he New World Translation, ko e talahauaga ne fakakite ia Salamo 111:1 ko e “Fakaheke a Ioha, ma tau tagata!” Ko e kupu Heleni he talahauaga nei kua lagafā e kitia i loto he Fakakiteaga 19:1-6 he fakamanatu e moumouaga he lotu fakavai. Ka tupu e mena ia, to moua he tau tagata tapuaki mooli e kakano uho ke fakaaoga e talahauaga “Haleluia” ke he puhala fakalilifu.

Tau Gahua Lalahi Haana

3. Ko e heigoa e matapatu kakano ne fakapotopoto tumau a tautolu?

3 Ne foaki he tagata ne fati e Salamo 111 e tau kakano loga kua lata lahi a Iehova mo e fakaheke auloa ha tautolu. Ne pehē e kupu 1: “To fakaheke au kia Iehova mo e loto katoa ke he toloaga he tau tagata tututonu, katoa mo e fakapotopotoaga.” Pihia foki e logonaaga he Tau Fakamoli a Iehova he vahā nei. Ko e matapatu kakano ne fakapotopoto tumau a tautolu ke he tau fakapotopotoaga he matakavi mo e he tau fonoaga lalahi ke fakaheke a Iehova.

4. Maeke fēfē he tau tagata ke kumi e tau gahua ha Iehova?

4 “Kua lalahi ni e tau gahua ne eke e Iehova, ha ha ne kumi e lautolu oti kana kua fiafia ki ai.” (Sala. 111:2) Mailoga e talahauaga “ne kumi.” Hagaao ke he taha tohi, maeke e kupu ia ke hagaao ke he tau tagata ne taute e tau gahua he Atua mo “tau foliaga fakamakutu mo e fakaako mo e manamanatu hokulo mo e fakamooli.” Ne puke e tau tufugatia a Iehova ke he finagalo homo ue atu. Ne fakatokatoka e ia e laā, fua lalolagi, mo e mahina ke gahuahua fakalataha, ke maeke e fua lalolagi ha tautolu ke mafana mo e maama, pō mo e aho, ko e tau vahā mo e tau fafatiaga.

5. Ko e heigoa ne fakakite he tau mena moua foou ha ko e maamaaga he tagata ke he lagi mo e lalolagi katoatoa?

5 Kua lahi e mena ne moua he tau saienetisi hagaao ke he tuaga he fua lalolagi he fakatokaaga sola ha tautolu mo e talagaaga hakotika foki he takaiaga, lahi, mo e mahina veliveli lahi ha tautolu. Ko e fakaholoaga mo e fakafetuiaga he tau kau nei he lagi ne maeke ke moua e tau vahā fulufuluola mo e hikihiki tumau. Taha mena foki, kua lahi e mena ne ako hagaao ke he talaga mitaki he gahuahuaaga pauaki he lagi mo e lalolagi katoatoa. Ti ko e vala tala ne mataulu “Ko e Talagaaga ‘Hakotia’ he Lagi mo e Lalolagi Katoatoa,” ne talahau he porofesa enesinia fakasaiene: “Kua mukamuka lahi ke maama e kakano ne tokologa e tau saienetisi kua hiki e tau manatu ha lautolu he 30 e tau kua mole, he talia ke lahi e tua ke talitonu ko e lagi mo e lalolagi katoatoa kua tupunoa. He kitia mooli e tagata talaga ne lotomatala ati maama lahi e tautolu e puhala ne tufuga fakamatafeiga aki e fua lalolagi.”

6. Fēfē e logonaaga haau hagaao ke he puhala ne eke he Atua e tagata?

6 Ko e taha kitiaaga lahi he tufugatia ko e puhala ne eke he Atua a tautolu. (Sala. 139:14) He magaaho ne tufuga e tau tagata, ne tuku e ia ki a lautolu e manamanatuaga mo e tino ne katoatoa e tau alaga kua lata, mo e lotomatala mo e iloaaga ke gahua. Ke fakatai ki ai, kua ha ha ai e mana ne putoia e tau lotomatala ne foaki he Atua he vagahau mo e fanogonogo, pihia mo e tohitohi mo e totou. Ha ha he tokologa e tau lotomatala ia. Kua homo ue atu foki e puhala ne talaga aki a koe—kua maeke he tino haau ke tū fakahako. Ko e talagaaga mo e lagotatai, ko e gahuahuaaga mo e taviliaga he tino haau, kua ofoofogia lahi mahaki. Mua atu ki ai, kua taute he matutakiaga ofoofogia he tau hokohoko e manamanatuaga haau mo e tau logonaaga haau ke gahuahua ko e mena nakai iloa he tau saienetisi. Ko e mena ia, ko e tau mouaaga he tagata kua maeke ni ha ko e manamanatuaga mo e tau logonaaga ne foaki ke he tau tagata. Nakai maeke foki he enesinia fakaako mo e iloa lahi ke talaga ha mena fulufuluola mo e aoga lahi tuga e tau matalima hogofulu haau. Hūhū ki a koe ni, ‘Maeke nakai ke taute e tau gahua he tufugaaga mo e talagaaga homo ue atu ka nakai fakaaoga makaukau e tau matalima ne foaki he Atua?’

Tau Gahua Lalahi he Atua mo e Tau Mahani Haana

7. Ko e ha kua lata ia tautolu ke kitia e Tohi Tapu ko e taha he tau gahua lalahi he Atua?

7 Ko e tau gahua lalahi ha Iehova kua putoia e falu mena homo ue atu ne taute e ia ma e tau tagata, tuga ne fakakite he Tohi Tapu. Ko e tohi ia ne mua ue atu e fetataiaki. Nakai tuga mo e ha tohi foki, mooli ni kua “mai he [a]gaga he Atua ia, kua aoga ni ke fakaako ai.” (2 Timo. 3:16) Tuga anei, ko e tohi fakamua he Tohi Tapu, ko Kenese, kua fakamaama e puhala ne fakameā he Atua e lalolagi he tau mahani kelea he vahā ha Noa. Ko e tohi ke uaaki, ko Esoto, ne fakakite e puhala ne fakamooli e Iehova ko ia e Atua he laveaki e tau Isaraela mai he tupa i Aikupito. Liga ko e tau mena tutupu pihia ne manatu he salamo he magaaho ne omoi a ia ke talahau: “Ko e [ha Iehova a] tau gahua ko e tau mena haia ke fakaheke ki ai, mo e tau mena fulufuluola, to tumau foki hana tututonu tukulagi. Kua eke mo fakamanatuaga hana tau mana; kua fakaalofa noa mai a Iehova, kua fakaalofa hofihofi ni.” (Sala. 111:3, 4) Nakai kia talitonu a koe ko e tau gahua he Atua tali mai he fakamauaga katoa, putoia e tau mena ne taute he moui haau, ko e fakamanatuaga ke he haana ‘fakahekeaga mo e fulufuluola’?

8, 9. (a) He tau puhala fe ne kehe e tau gahua he Atua ke he tau gahua loga he tagata? (e) Ko e heigoa falu mahani he Atua kua loto fakaaue a koe ki ai?

8 Mailoga ne peehi foki he salamo e tau mahani fulufuluola a Iehova, tuga e tututonu, fakaalofa hofihofi, mo e fakaalofa noa. Iloa e tautolu ko e tau gahua he tagata agahala kua lavea ke fakavē ke he tututonu. Fa mahani ko e fakakiteaga a ia he lotokai, mahekeheke, mo e fakaikaluga. Kua kitia mooli ai he tau kanavaakau kelea muitui ne taute he tau tagata ma e tau felakutaki ne fakatupu e lautolu, mo e moua tupe. Kua tamai he tau mena nei e tau matematekelea loga mo e matakutakuina ke he tau miliona tagata noa. Ko e tau gahua loga ne taute foki he tagata kua fakatupu e matematekelea ke he tau tagata mativa. Ko e fakataiaga ka liga talahau he falu ko e fakaaoga he tau tupa ke talaga e tau piramiti. Kua talaga pauaki ai mo tanuaga he tau Farao ne fakaikaluga. Mua atu, ko e tau gahua he tau tagata tokologa he vahā nei kua nakai ni ekefakakelea ka “kua moumou e lalolagi.”—Totou Fakakiteaga 11:18.

9 Ko e kehe ha ia ke he tau gahua ha Iehova, ne fakavē tumau ke he tau mena kua hako! Ko e tau gahua haana kua putoia e foakiaga fakaalofa noa ma e fakamouiaga he tau tagata agahala. He foaki e lukutoto, ko e Atua ne “fakakite mai hana tututonu.” (Roma 3:25, 26) Mooli, “to tumau foki hana tututonu tukulagi”! Ma e fakaalofa hofihofi, nukua kitia ai ke he puhala fakauka he fehagai e Atua mo e tau tagata agahala. He falu magaaho, ne taute fakamitaki e ia a lautolu he magaaho ne olelalo a ia ki a lautolu ke liliu mai he tau puhala kelea mo e taute e tau mena kua hako.—Totou Esekielu 18:25.

Fakamooli ke he Tau Maveheaga Haana

10. Ko e heigoa e fakafifitakiaga he fakamooli ne fakatoka e Iehova hagaao ke he maveheaga haana mo Aperahamo?

10 “Kua foaki mai e ia e mena ke kai a lautolu kua matakutaku kia ia; to manatu e ia hana maveheaga tukulagi.” (Sala. 111:5) Liga kua hagaao e salamo he kupu nei ke he maveheaga ha Aperahamo. Ne mavehe e Iehova ke fakamonuina e fanau ha Aperahamo mo e talahau to moua foki e lautolu e gutuhala ha lautolu kua fai fī ki a lautolu. (Kene. 22:17, 18; Sala. 105:8, 9) He fakamooliaga fakamua he tau maveheaga ia, ne eke e fanau a Aperahamo mo motu ha Isaraela. Ne leva lahi e fakatupa he motu ia i Aikupito, ka e “manatu foki he Atua hana maveheaga ne eke e ia mo Aperahamo” ti laveaki a lautolu. (Esoto 2:24) Ko e puhala ne fehagai a Iehova mo lautolu ne fakakite kua fakamokoi a ia. Ne foaki e ia e tau mena kai ma e tau tino ha lautolu mo e tau mena kai fakaagaaga ma e tau manamanatuaga mo e tau loto ha lautolu. (Teu. 6:1-3; 8:4; Nehe. 9:21) He tau senetenari fakamui, ne fa ō kehe e motu mai he Atua, pete he fakafano e ia e tau perofeta ke tomatoma a lautolu ke liliu mai. Molea e 1,500 tau he mole e laveaki e ia e tau Isaraela mai i Aikupito, ne fakafano mai he Atua e Tama fuataha haana ke he lalolagi. Ko e laulahi he tau Iutaia ne tiaki a Iesu ti toka a ia ke mate. Mogoia ne fakatū e Iehova e motu foou, ko e motu fakaagaaga, ko “Isaraela he Atua.” Fakalataha mo e Keriso, ko e motu ia ne eke mo fanau fakaagaaga ha Aperahamo, ne talahau tuai e Iehova to fakaaoga e ia ke fakamonuina e tau tagata.—Kala. 3:16, 29; 6:16.

11. Matutaki fēfē a Iehova ke ‘manatu hana maveheaga’ mo Aperahamo?

11 Ne matutaki a Iehova ke ‘manatu hana maveheaga’ mo e tau monuina ne talahau e ia he puhala he maveheaga ia. He vahā nei, hane foaki e ia e tau mena kai fakaagaaga loga ke molea e 400 vagahau. Ne fakatumau foki a ia ke tali e tau liogi hagaao ke he tau manako fakatino ha tautolu ke felauaki mo e tau kupu nei: “Kia foaki mai e koe ke he taha aho mo e taha aho ha mautolu a tau mena kai, ke lata ma mautolu.”—Luka 11:3; Sala. 72:16, 17; Isaia 25:6-8.

Malolō Ofoofogia ha Iehova

12. Puhala fe ne foaki ki Isaraela i tuai “e fonua he tau motu kehe”?

12 “Kua fakakite atu e mana [po ke, malolō] he hana tau gahua ke he hana motu, kia ta atu e ia kia lautolu e fonua he tau motu kehe.” (Sala. 111:6) Taha e mena tupu kehe lahi he fakamauaga tuai ha Isaraela ne liga manatu he salamo ko e laveakiaga fakamana ha lautolu mai i Aikupito. He magaaho fakamui ne fakaatā e Iehova e tau Isaraela ke huhū atu ke he Motu he Maveheaga, ne maeke ia lautolu ke fofō e tau kautu he faahi uta mo lalo he Vaitafe i Ioritana. (Totou Nehemia 9:22-25.) E, ne foaki e Iehova ki a Isaraela “e fonua he tau motu kehe.” Ko e fakatātāaga mooli he malolō he Atua!

13, 14. (a) Ko e heigoa ne fakatātā he malolō he Atua ne matutaki mo Papelonia kua liga manatu he salamo? (e) Ko e heigoa foki e tau gahua lalahi he laveakiaga ne taute e Iehova?

13 Kua iloa mitaki e tautolu pete he taute e Iehova e tau mena oti ma lautolu, ne nakai fakalilifu e Isaraela a ia po ke tau tupuna ha lautolu ko Aperahamo, Isaako, mo Iakopo. Ne fakatumau a lautolu ke totoko ato fakaaoga he Atua a Papelonia ke utakehe a lautolu, he uta fakapaea a lautolu. (2 Nofo. 36:15-17; Nehe. 9:28-30) Kaeke, he talahau he falu pulotu he Tohi Tapu, ko ia ne fati e Salamo 111 ne moui he mole e liliu a Isaraela mai he paeaaga i Papelonia, ne fai kakano foki a ia ke fakaheke a Iehova ma e Haana mahani fakamooli mo e malolō. Ne fakakite pihia he Atua he laveaki e tau Iutaia mai i Papelonia—ko e atu motu ne matafakatufono ke nakai fakatoka mai e tau tagata ne uta fakapaea.—Isaia 14:4, 17.

14 Kavi ke lima e senetenari fakamui, ne fakaaoga e Iehova e malolō haana ke he puhala lahi atu foki he laveaki e tau tagata fakatokihala mai he tupa ke he agahala mo e mate. (Roma 5:12) Taha fua ne hafagi e puhala ma e tau tagata ne 144,000 ke eke mo tau tutaki he Keriso ne fakauku he agaaga. He 1919, ne fakaaoga e Iehova e malolō haana ke laveaki e matakau tote ia lautolu nei ne fakauku mai he paeaaga he lotu fakavai. Ko e tau mouaaga ha lautolu he magaaho nei he fakahikuaga kua moua ni ha ko e malolō he Atua. He tua fakamooli ke hoko ke he mate, to fakalataha a lautolu mo Iesu Keriso he pule mai he lagi ke he lalolagi ke aoga e tau tagata ne fakatokihala. (Fakakite. 2:26, 27; 5:9, 10) To eke ma lautolu e lalolagi ke he puhala mua ue atu ne nakai moua e Isaraela i tuai.—Mata. 5:5.

Tau Matapatu Fakaakoaga Tumau mo e Fakamooli

15, 16. (a) Ko e heigoa kua putoia ke he tau gahua he tau lima he Atua? (e) Ko e heigoa e tau poaki ne tuku age he Atua ki a Isaraela i tuai?

15 “Ko e tau gahua he hana tau lima ko e moli ia mo e tonu; kua fakamoli ni hana tau fekau oti kana. Kua fakamau e tau mena ia ke tukulagi tukumuitea; kua eke ke he fakamoli mo e tonu.” (Sala. 111:7, 8) Putoia he “tau gahua he hana [Iehova] tau lima” e tau lapa maka ua ne tohia ai hogofulu e fakatufono aoga ma Isaraela. (Esoto 31:18) Ko e tau fakatufono nei, katoa mo e falu fakatufono ne eke mo vala he maveheaga he Fakatufono ha Mose, kua fakavē ke he tau matapatu fakaakoaga ne tumau mo e fakamooli.

16 Ke fakatai ki ai, taha he tau poaki, po ke tau fakatufono, he tau lapa maka ia ne pehē: “Ko au ko Iehova hau a Atua, ko e Atua ita tafua au.” Ne talahau foki kua fakagahua e Iehova e ‘fakaalofa ke he afe he tau hau ha lautolu kua fakaalofa kia ia, mo e omaoma ke he hana a tau poaki.’ Kua ha ha ai foki he tau lapa maka ia e tau matapatu fakaakoaga ne aoga tukulagi tuga e “fakalilifu a koe ke he hau a matua tane, mo e hau a matua fifine” mo e “aua neke kaiha a koe,” pihia foki mo e fakatufono maama mitaki ke nakai manako ke he tau koloa he falu.—Esoto 20:5, 6, 12, 15, 17.

Ko e Laveaki Tapu mo e Matakutakuina ha Tautolu

17. Ko e heigoa e tau kakano ne taute he tau Isaraela ke fakatapu e higoa he Atua?

17 “Ne uta e ia e palepale ke he hana motu; ne kotofa e ia hana maveheaga ke tukulagi; kua tapu mo e matakutakuina hana higoa.” (Sala. 111:9) Liga manatu agaia he salamo e mahani fakamooli a Iehova ke he maveheaga haana ki a Aperahamo. Ti ko e fua, ne nakai tiaki e Iehova e tau tagata haana ne tupa fakamua i Aikupito i tuai ti fakamui ko e tau tagata fakapaea i Papelonia. Mai he tuaga ua ia, ne laveaki he Atua e tau tagata haana. Pete ne tutupu e tau mena ua ia, kua lata a Isaraela ke fakatapu e higoa he Atua.—Totou Esoto 20:7; Roma 2:23, 24.

18. Ko e ha ne logona hifo e koe ko e kotofa lilifu ke lalago e higoa he Atua?

18 Ko e mena taha ia foki ma e tau Kerisiano he vahā nei ne laveaki mai he tupa ke he agahala mo e mate ne nakai fai amaamanakiaga. Lata ia tautolu ke taute e tau mena oti ke momoui fakatatai mo e ole fakamua he liogi fakatai: “Kia tapu hau a higoa.” (Mata. 6:9) He manamanatu fakahokulo ke he higoa lilifu ue atu ia kua lata ke feaki ia tautolu e matakutaku mahani Atua. Ko e tagata tohia he Salamo 111 kua ha ha ai e onoonoaga hako ke he matakutaku mahani Atua, he talahau: “Ko e matakutaku kia Iehova, ko e kamataaga ia he iloilo; ha i ai e manamanatuaga hifo mitaki ia lautolu oti kua eke e tau mena ia [he fakatumau ke he tau poakiaga haana].”—Sala. 111:10.

19. Ko e heigoa ka fakatutala a tautolu ki ai he vala tala ka mui mai?

19 Ko e matakutaku mitaki ke he Atua ka lagomatai a tautolu ke vihiatia e tau mena kelea. To lagomatai foki a tautolu ke fifitaki e tau mahani fulufuluola he Atua tuga he fakakite he Salamo 112, ka fakatutala a tautolu ki ai he vala tala ka mui mai. Ne fakakite he salamo ia e puhala ka lata a tautolu ke fakalataha mo e tau miliona ka fiafia he fakaheke tukulagi e Atua. Ne latatonu mooli a ia ke moua e fakahekeaga. “To tumau tukulagi hana fakahekeaga.”—Sala. 111:10.

Tau Hūhū ke Manamanatu Fakahokulo Ki Ai

• Ko e ha kua lata a Iehova mo e fakaheke auloa ha tautolu?

• Ko e heigoa e tau mahani ha Iehova kua kitia ke he tau gahua haana?

• Fēfē e onoonoaga haau ke he kotofa lilifu he lalago e higoa he Atua?

[Fakatino he lau 20]

Ko e matapatu kakano ha tautolu he fakapotopoto tumau ke fakaheke a Iehova

[Fakatino he lau 23]

Fakavē e tau fakatufono oti ha Iehova ke he tau matapatu fakaakoaga ne tumau mo e fakamooli

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa