Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w12 7/15 lau 22-26
  • “To Matakutaku Au Kia Hai?”

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • “To Matakutaku Au Kia Hai?”
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2012
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • “KO IEHOVA KO E HAKU A MAAMA IA, MO E HAKU A FAKAMOUIAGA”
  • MANATU E TAU KAUTŪAGA TAKITAHA
  • LOTO FAKAAUE KE HE TAPUAKIAGA MEĀ
  • FALANAKI KE HE LAGOMATAI HE ATUA
  • “IEHOVA NA E, KIA FAKAAKO MAI E KOE AU KE HE HAU A PUHALA”
  • LATATONU E TUA MO E AMAAMANAKIAGA
  • Falanaki Katoatoa ke he Mauokafua Omoomoi a Iehova
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2011
  • Iehova—Ko e ‘Fakamoui’ he Tau Vahā Tohi Tapu
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2008
  • Kia Iloilo—Matakutaku ke he Atua!
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2006
  • “Kia Fakaako Mai e Koe au ke Eke Hāu a Finagalo”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2012
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2012
w12 7/15 lau 22-26

“To Matakutaku Au Kia Hai?”

“Pete ni kua hoko mai kia au e tau, to fakamanavalahi ai au.”—SALA. 27:3.

HAGAAO KE HE TAU KUPU TOHI I LALO, KO E HEIGOA KA LAGOMATAI A KOE KE FEAKI E LOTO MALOLŌ?

Salamo 27:1

Salamo 27:4

Salamo 27:11

1. Ko e heigoa ka lagomatai he Salamo 27 a tautolu ke maama?

KO E ha e gahua fakamatala ha tautolu kua tupu lahi pete e kelea lahi mahaki he tau tuaga he lalolagi? Ko e ha kua foaki fakamakai e tautolu e tau magaaho mo e tau malolō ha tautolu ka e tokologa ne lauia he tau hikihikiaga fakatupe? Maeke fēfē a tautolu ke fakatumau e fakamalolō ka e tokologa foki e falu kua matakutaku ke he vahā anoiha? Ko e lologo he Patuiki ko Tavita, kua fakamau he Salamo 27, ne foaki ki a tautolu e tau tali.

2. Ko e heigoa e fakaatukehe he matakutaku kua taute ke he tagata, ka ko e heigoa e mauokafua kua ha ha ia tautolu?

2 Ne kamata e Tavita e salamo nei ke he tau kupu: “Ko Iehova ko e haku a maama ia, mo e haku a fakamouiaga; to matakutaku au kia hai? Ko Iehova ko e taue ia ke moui ai au; to matakutaku au kia hai?” (Sala. 27:1) Maeke he matakutaku ke omoi e fakaohoohoaga lolelole, ko e logonaaga fakaatukehe he hopoate kua mua atu e hagahaga kelea. Ka e nakai fai fakaatukehe galo kua lata ke fakaita a ia kua matakutaku ki a Iehova. (1 Pete. 3:14) He eke e tautolu a Iehova mo taue ha tautolu, ‘to nonofo fakatekiteki ti nakai matakutaku he tau mena kelea.’ (Fakatai 1:33; 3:25) Pihia he ha?

“KO IEHOVA KO E HAKU A MAAMA IA, MO E HAKU A FAKAMOUIAGA”

3. Ke he puhala fe ko Iehova ko e maama ha tautolu, ka ko e heigoa kua lata ia tautolu ke taute?

3 Ko e metafoa “Iehova ko e haku a maama” kua hagaao ke he fakamooliaga kua fakatoka noa e Iehova a tautolu mai he goagoa mo e pouli fakaagaaga. (Sala. 27:1) Ko e maama mooli ne fa fakakite e hagahaga kelea po ke fakatauhele he puhala ha tautolu, ka e nakai maeke ke utakehe ai. Latatonu ia tautolu ke fakailoilo ke he mena kua kitia e tautolu. He puhala taha, kua fakakite e Iehova ki a tautolu e kakano aoga he tau mena tutupu he lalolagi. Kua fakamataala e ia a tautolu ke he tau hagahaga kelea he tau mena he lalolagi nei. Kua foaki e ia ki a tautolu e tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu ne kua gahuahua tumau, ti kua lata ia tautolu ke fakaaoga e mena ne fakaako e tautolu. Ka taute pihia e tautolu, maeke ia tautolu ke gahua fakapulotu lahi ke he tau fī po ke tau faiaoga ha tautolu.—Sala. 119:98, 99, 130.

4. (a) Ko e ha ne maeke a Tavita ke talahau mo e mauokafua: “Ko Iehova ko e haku . . . a fakamouiaga”? (e) Ko e magaaho tonu fe ha Iehova kua eke mo fakamouiaga ha tautolu?

4 Kua fakakite he tau kupu ha Tavita ia Salamo 27:1 kua lata ia ia ke liu manatu e puhala ne laveaki, po ke fakahao e Iehova a ia ke he loga e tau magaaho fakamua. Tuga anei, ne fakamoui e Iehova a ia mai “he lima he leona mo e lima he urosa.” Ne age foki e Iehova ki a ia e kautūaga ke he tupua ko Koliato. Fakamui, ne lali e Patuiki ko Saulo ke hoka a Tavita aki e tao, ka e he tau magaaho takitaha ne fakahao e Iehova a ia. (1 Samu. 17:37, 49, 50; 18:11, 12; 19:10) Ko e mena ia ne maeke a Tavita ke talahau mauokafua: “Ko Iehova ko e haku . . . a fakamouiaga”! To pihia foki ni a Iehova ke he tau fekafekau haana tuga ne taute e ia ki a Tavita—ko e fakamouiaga. Fēfē? He fakahao e tau tagata tapuaki haana puhala he “matematekelea lahi” hane hau.—Fakakite. 7:14; 2 Pete. 2:9.

MANATU E TAU KAUTŪAGA TAKITAHA

5, 6. (a) Ko e heigoa e matagahua he manatuaga ha tautolu kua feaki e loto malolō ia tautolu? (e) Fakamalolō fēfē he fakamauaga he tau fakafehagai ha Iehova mo e tau fekafekau haana a koe?

5 Ko e puhala pauaki he fakatupu e loto malolō kua fakakite ke he onoonoaga ha tautolu ia Salamo 27:2, 3. (Totou.) Ne liu manatu e Tavita e tau mena tutupu ne lauia a ia he laveaki mo e lagomatai ha Iehova. (1 Samu. 17:34-37) Ko e tau manatu ia ne fakapuke a ia aki e mauokafua ke fehagai mo e tau mena uka ne mua atu e kelea. Hokotia nakai a koe ke he tau fakahikuaga ia mai he tau mena tutupu ki a koe? Tuga anei, kua liogi fakamakamaka nakai a koe hagaao ke he lekua fakatupetupe mo e kitia e puhala ne foaki e Iehova ki a koe e pulotu po ke fakamalolō ke fahia ke he kamatamata ia? Po ke maeke ia koe ke liu manatu e puhala he tau mena uka he fekafekauaga fiafia haau ne utakehe po ke puhala kua hafagi e gutuhala laulahi he tau matagahua ki a koe? (1 Kori. 16:9) Ko e heigoa e fua he manatu e tau mena tutupu kua lauia a koe mogonei? Nakai kia matutaki e tau manatu ia ke fakaohooho a koe ko Iehova ka lagomatai a koe ke fahia po ke fakauka ke he tau mena vihi hagahaga kelea po ke tau matematekelea?—Roma 5:3-5.

6 Ka e kua ka taute lagatau e fakatufono malolō ke utakehe e Tau Fakamoli a Iehova ko e fakatokatokaaga? Tokologa e tagata taane he vahā nei ne lali ke taute pihia foki ka e kaumahala. He liu manatu e puhala ne lagomatai e Iehova e tau tagata haana he vahā i tuai ka feaki ia tautolu e mauokafua ke fehagai mo e vahā anoiha.—Tani. 3:28.

LOTO FAKAAUE KE HE TAPUAKIAGA MEĀ

7, 8. (a) Hagaao ke he Salamo 27:4, ko e heigoa ne ole e Tavita ki a Iehova? (e) Ko e heigoa e faituga fakaagaaga lahi ha Iehova, ti taute fēfē e tapuakiaga i ai?

7 Ko e taha aoga lahi foki he gahua fakamalolō ko e fiafia ha tautolu ke he tapuakiaga mooli. (Totou Salamo 27:4.) He vahā ha Tavita, ko e “fale a Iehova” ko e faituga. Ko Tavita ni ne taute e tau fakaholoaga ma e fakavēaga matafeiga he faituga ka talaga he tama haana ko Solomona. He tau senetenari fakamui, ne fakakite e Iesu e tapuakiaga kua talia ki a Iehova to nakai fakavē ke he taha e faituga mua ue atu ne fakamonuina he Atua. (Ioane 4:21-23) Ne fakakite he aposetolo ko Paulo ia Heperu veveheaga 8 ke he 10 ko e faituga fakaagaaga lahi ne kitia ai ke he papatisoaga ha Iesu he 29 V.N., he mogo ne foaki e ia a ia ke taute e finagalo ha Iehova. (Hepe. 10:10) Ko e faituga fakaagaaga lahi nei ko e fakatokaaga ha Iehova ne taute ke maeke ia tautolu he puhala he tua ha tautolu ke he lukutoto he poa ha Iesu ke o atu mo e talia ke he Atua. Tapuaki fēfē a tautolu i ai? He liogi “mo e loto fakamoli ke he tua kua makamakafua”; he fakapuloa e amaamanakiaga ha tautolu mo e nakai hikihikifano; mo e manamanatu, fakalagalaga, mo e fakamafana e tau tagata tapuaki ka fakapotopoto a tautolu ke he tau feleveiaaga he fakapotopotoaga mo e he tapuakiaga magafaoa. (Hepe. 10:22-25) Ko e loto fakaaue ke he fakaholoaga he tapuakiaga mooli kua fakamalolō a tautolu ke he tau aho uka fakahiku nei.

8 He lalolagi katoa, ko e tau fekafekau tua fakamooli ha Iehova kua fakalahi ha lautolu a gahua he fonua, fakaako e tau vagahau foou, mo e hiki ke he tau matakavi ne manako lahi ma e tau tagata fakamatala he Kautu. Ko e tau gahua ha lautolu kua fakakite pihia, tuga he salamo, kua taha e mena ne ole ki a Iehova. Kua manako a lautolu ke fiafia e fulufuluola a Iehova mo e ke fakalataha ke he fekafekauaga tapu pete ne tau mena ka tutupu.—Totou Salamo 27:6.

FALANAKI KE HE LAGOMATAI HE ATUA

9, 10. Ko e heigoa e kakano he fakamooliaga ne foaki ia Salamo 27:10?

9 Ne fakamahao fakamalolō e Tavita e falanaki haana ke he lagomataiaga ha Iehova he pehē: “Ha kua tiaki au he haku a matua tane mo e haku a matua fifine, ti talia ai e Iehova au.” (Sala. 27:10) Maeke ia tautolu ke fakahiku mai he tau mena tutupu ne totoku ia 1 Samuela veveheaga 22 kua nakai tiaki he tau matua ha Tavita a ia. Ka e, tokologa he vahā nei ne fakauka ke he tiakiaga kelea lahi he magafaoa ha lautolu. Ti tokologa kua tiaki ne moua e lagomatai mo e puipuiaga he mafanatia he fakapotopotoaga Kerisiano.

10 Ha kua mautali a Iehova ke lalago e tau fekafekau haana ka tiaki he falu a lautolu, nakai kia fakamalolō e ia a lautolu he tau magaaho matematekelea lahi foki? Kaeke, ke tuga anei, kua manamanatu a tautolu hagaao ke he puhala ke foaki fakatino ma e magafaoa ha tautolu, mauokafua mooli nakai a tautolu to lagomatai e Iehova a tautolu? (Hepe. 13:5, 6) Maama e ia e tau tuaga mo e tau manako he tau fekafekau fakamooli oti haana.

11. Ko e heigoa e mauokafua he falanaki ha tautolu ki a Iehova ka lauia e falu? Fakatai.

11 Manamanatu ke he mena ne tupu ki a Victoria, ko e tagata fakaako Tohi Tapu i Liberia. He holo ki mua a ia ke he papatisoaga, ko e tagata taane ne nonofo mo ia ne tiaki a ia mo e fanau tokotolu haana. Pete he nakai fai kaina mo e gahua, ne fakatumau a ia ke holo ki mua fakaagaaga. He mole e papatisoaga ha Victoria, ko e tama fifine haana ne 13 e tau he moui ne moua e pesi ne puke he tau tupe. Ke maeke ke kalo kehe he kamatamata, ne fifili a laua ke nakai totou ko e fiha e tupe. Ka e fakamafiti a laua ke matutaki ke he kautau ke iloa ko e pesi ha hai. Ne tala age a ia ki a laua kaeke ke mahani fakamooli e tau tagata oti tuga e Tau Fakamoli a Iehova, to mitaki mo e mafola lahi e lalolagi katoa. Ne fakakite e Victoria mai he Tohi Tapu e maveheaga ha Iehova ke he lalolagi foou ke he kautau. Nava ke he mahani fakamooli ha Victoria, ne age he kautau ki a ia e palepale lahi mai he tau tupe ne moua. Mooli, ko e tua katoatoa ke he lotomatala ha Iehova ke foaki kua moua he Tau Fakamoli a Iehova e matahigoa mitaki lahi mahaki ma e mahani fakamooli.

12. Ko e heigoa kua fakatātā e tautolu ka fakatumau a tautolu ke fekafekau ki a Iehova pete ne matematekelea he galo e tau koloa fakatino? Fakatai.

12 Po ke manamanatu la ke he mena ne logona hifo e Thomas, ko e tagata fakailoa nakaila papatiso i Siera Leone. Ne kamata a ia ke gahua ko e faiaoga he aoga tokoluga, ka e nakai moua e ia e totogi haana ke teitei taha e tau ato oti e gahua pepa he taute. Ko e heigoa e puhala fakahiku ha Thomas ka taute ato moua e ia e totogi mo e tupe katoa ne kua lata? Ko e hūhū tala mo e hagai aoga—ko e akoako. Ne fakamaama he akoako ko e tau taofiaga he Tau Fakamoli a Iehova ne nakai fetataiaki ai mo e fakatokatokaaga. Ne fakamakamaka a ia ke fifili e Thomas ko e gahua haana po ke tau taofiaga haana ne fakavē ke he Tohi Tapu. He tiaki e gahua ia mo e toka e totogi ne teitei katoa e tau, ne moua foki e Thomas e gahua, ko e fakafoou he tau letiō mo e tau telefoni uta fano. He fakakite he fakataiaga nei mo e tau fakataiaga pihia, ko e matakutaku he tuaga mativa kua liga ko e manatu matakutaku he falu tagata, ka e nakai fakatatai ai mo e falanaki katoatoa ha tautolu ke he Tufuga he tau mena oti kana mo e Puipui he haana tau tagata.

13. Tupu ki mua fēfē e gahua fakamatala he Kautu he tau motu ne mativa ke he tau koloa fakatino?

13 He loga e motu ne uka lahi e tau tuaga he moui, ko e tau tagata fakailoa he Kautu kua gahuahua lahi mahaki. Ko e ha e mena nei? Taha e la ofisa ne tohi: “Loga e tagata he kaina ne talia e tau fakaako Tohi Tapu kua nakai fai gahua ti ko e mena ia kua lahi e magaaho ke fakaako he aho. Kua lahi foki e magaaho ma e tau matakainaga taane ke fakamatala. Ko e tau tagata, mua atu he tau matakavi ne malona kelea, ne nakai lata ke tala age kua nonofo a tautolu he tau aho fakamui; kua kitia e lautolu e tau tuaga oti ne viko takai ia lautolu.” Ko e misionare ne fekafekau ke molea e 12 e tau ke he motu ne kua taute he taha e tagata fakailoa ne evalesi, ke molea tolu e fakaako Tohi Tapu ne tohia: “Ha kua tokologa e tagata fakailoa ne fakamukamuka e tau momoui mo e nakai loga e tau fakatauhele, ne fa lahi e magaaho ha lautolu ma e gahua he fonua mo e gahua fakaako Tohi Tapu.”

14. He tau puhala fe he moto tagata tokologa ka olioli e puipuiaga faka-Atua?

14 Ne mavehe a Iehova ke lagomatai, puipui, mo e laveaki e tau tagata haana ko e matakau, he puhala fakatino mo e fakaagaaga, ti falanaki a tautolu ki a ia. (Sala. 37:28; 91:1-3) Ko e moto tagata ka hao mai he “matematekelea lahi” kua lata ke fiafia lahi. (Fakakite. 7:9, 14) Ko e moto tagata he matakau ia, ka puipui mai he moumouaga he tau aho ne toe he tau aho fakamui. To foaki ki a lautolu e tau mena oti kua lata a lautolu ke fakamanavalahi ke he tau kamatamata mo e ke puipui e fakafetuiaga ha lautolu mo Iehova. Mo e he vala fakahiku he matematekelea lahi, to puipui e Iehova haana tau tagata.

“IEHOVA NA E, KIA FAKAAKO MAI E KOE AU KE HE HAU A PUHALA”

15, 16. Aoga fēfē a tautolu ka muitua e tautolu e fakaakoaga faka-Atua? Fakatai.

15 Ke fakatumau e fakamalolō, kua lata ke moua e tautolu e tau fakaakoaga tumau ke he puhala he Atua. Kua maaliali e mena nei mai he olelalo ha Tavita: “Iehova na e, kia fakaako mai e koe au ke he hau a puhala, ti takitaki e koe au ke he puhala molemole, ha ko lautolu kua favale mai kia au.” (Sala. 27:11) He fakatatau mo e liogi nei kua kakano ke mataala fakalahi ke he ha takitakiaga ne fakavē ke he Tohi Tapu kua moua e tautolu mai he fakatokatokaaga ha Iehova mo e fakagahua fakamafiti ai. Tokologa ne atāina mai he tau kaitalofa nakai aoga ka fakakite ko e fakagahua e fakatonuaga iloilo ke fakamukamuka e tau momoui ha lautolu ne aoga ki a lautolu he tau magaaho kelea fakatupe. He nakai pehia a lautolu he tau koloa ne nakai fahia a lautolu ke moua, kua atāina a lautolu ke fakalahi e fekafekauaga ha lautolu. Igatia a tautolu mo e mitaki ke hūhū hifo, ‘Mafiti nakai au ke fakagahua e tau mena oti ne totou e au he Tohi Tapu mo e he tau tohi he vahega fekafekau fakamoli mo e loto matala, pete ne lata ke toka kehe falu manako fakatagata?’—Mata. 24:45.

16 He fakaatā a Iehova ke fakaako a tautolu mo e takitaki a tautolu he puhala hakohako, to nakai matakutaku a tautolu. He ole gahua e paionia tumau he Tau Faahi Kaufakalataha ka lagomatai a ia ke fakatumau e magafaoa katoa haana he fekafekauaga tumau, ne tala age e hagai gahua haana ki a ia to nakai moua e ia e gahua ka nakai fai tikulī aoga tokoluga. Kua tupu kia e mena nei ki a koe, to tokihala kia a koe he tutuli e fekafekauaga mau ke foli atu ke he fakaakoaga tokoluga? Ua e faahi tapu he mole, ne oti e gahua he hagai leveki, ti hūhū e taha takitaki ke he matakainaga hagaao ke he tau foliaga haana. Ne fakamaama fakamitaki e ia ko ia mo e hoana haana ko e tau fekafekau gahua mau he Tau Fakamoli a Iehova ti manako ke matutaki ki ai. Ato fai mena e matakainaga ke talahau, ne pehē e takitaki: “Iloa e au fai mena ne kehe hagaao ki a koe! He mogo ne teitei mate e matua taane haaku, tokoua e matakainaga haau ne o mai mo e totou e Tohi Tapu ki a ia he tau aho oti. Ne mavehe au ki a au ka fai magaaho au ke lagomatai taha he Tau Fakamoli a Iehova, to taute e au.” He pogipogi hake, ne moua he matakainaga taane nei e gahua ia ne fakaheu he takitaki fakamua ke age ki a ia. Mooli, ka tuku fakamua e tautolu e tau mena he Kautu he tau momoui ha tautolu, kua manatu tumau e Iehova e fakamooliaga haana to nakai noa a tautolu mo e tau koloa fakatino.—Mata. 6:33.

LATATONU E TUA MO E AMAAMANAKIAGA

17. Ko e heigoa ka fakamalolō a tautolu ke fehagai mauokafua mo e vahā anoiha?

17 Fakamaama foki e Tavita mogonei e latatonu he tua mo e amaamanakiaga he pehē: “Aua e tua au ke kitia e mahani mitaki a Iehova ke he motu he tau tagata momoui, po kua mate tuai au.” (Sala. 27:13) Mooli, fēfē la ka nakai fai amaamanakiaga a tautolu ne foaki he Atua mo e loto fakaaue ha tautolu ma e tau mena ne fakatutala ia Salamo 27! Kia fakatumau mogoia a tautolu ke liogi mauokafua ma e malolō mo e fakahaoaga he fehagai a tautolu ke he tau mena tutupu ne takitaki atu ki Amaketo.—Totou Salamo 27:14.

[Fakatino he lau 23]

Moua e Tavita e malolō mai he haana tau manatuaga he tau fakahaoaga ha Iehova

[Fakatino he lau 25]

Kitia nakai e tautolu e uka fakatupe ko e magaaho ke fakalahi e fekafekauaga ha tautolu?

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa