Ovaivisi Voviwa Ovipe

SIOVAA wahanda tuhetekele Omona wae Sesusi Kilisitu. (1 Pet. 2:21) Tyina omunthu akala omulongwa wa Sesusi, wiivisa oviwa ovipe, ulinga umwe omuundapi wa Huku. Otyilinga otyo, otyilinga tyimwe tyikahi nawa. Sesusi nae mwene wetyipopia umwe etyi ati: “Endywei no kwaame, endywei amuho onwe vokwepwila, vokuli nokututumba nomitengi, ame ndyimupepulule. Lipandekei okanga yange, amulilongesila kwaame, ame ndyindalawa, napepuka omutima, endywei mupululukwe.” (Mat. 11:28, 29) Ovanthu aveho vetavela okukala ovalongwa va Kilisitu, vamona okuti etyi apopia otyili umwe.

² Mokonda Sesusi Kilisitu oe Omuundapi Omunene wa Huku, mwene wakongele ovanthu vamwe vakale ovalanduli vae. (Mat. 9:9; Swau 1:43) Wevelongesile oñgeni mavaundapa, evetumu vaye vakalinge otyilinga nae ankho alinga. (Mat. 10:1–11:1; 20:28; Luka 4:43) Etyi pakala, atumu vali ovakwavo ankho valamba po 70 vakapopie oviwa ovipe Viouhamba wa Huku. (Luka 10:1, 8-11) Etyi ati pokuvetuma, evepopila okuti: “Ou utehela kwoonwe, ame eli nokutehelela. Ou watomba onwe, ame atomba. Ou wanthomba, ngootyo watomba una wanthuma.” (Luka 10:16) Mokwapopia ngootyo, Sesusi walekesa okuti otyilinga otyo apa ovalongwa vae otyinene. Ankho mavalingi umwe ngatyina vakalelapo Sesusi na Huku Omunene! Na hono otyo tyina okulinga ovanthu vetavela okukala ovalongwa va Sesusi, vetavela onondaka mbae mbokwati: ‘Endyu ulinge omulongwa wange.’ (Luka 18:22; 2 Kol. 2:17) Aveho vetavela okulinga ovalongwa va Sesusi, Siovaa weveavela otyilinga tyokwivisa oviwa ovipe Viouhamba, nokulinga ovalongwa. — Mat. 24:14; 28:19, 20.

³ Mokonda twetavela okulandula Sesusi, ‘twanoñgonoka’ Siovaa na Sesusi Kilisitu. (Swau 17:3) Twalongeswa oityi tuna okulinga tuhambukiswe Siovaa. Ngwe wetukwatesako tutyivile okupiluluka monondunge, pahe twakala ovanthu ovape, twayekapo ovipuka ovivi ankho tulinga, opo tweendele movitumino viaviuka vya Siovaa. (Loma 12:1, 2; Efe. 4:22-24; Kolo. 3:9, 10) Mokonda tuhole unene Siovaa, twelipakula kwe, atumbatisalwa. Etyi twambatisalwa, opo twanyingila movilinga vya Siovaa, pahe tuvaundapi vae.

⁴ Apeho tuhinangelei okuti tyina tulingila Siovaa, tuna okumulingila nomutima wasukuka. (Ovii. 24:3, 4; Isa. 52:11; 2 Kol. 6:14–7:1) Mokonda tutavela okuti Sesusi Kilisitu wetunkhila, motyilikutila tyae omo tukalela nomutima wasukuka. (Hemb. 10:19-23, 35, 36; Ehol. 7:9, 10, 14) Omutumwa Paulu wapopilile ovalanduli va Kilisitu vakwavo okuti atyiho valinga vena okutyilinga vankhimaneke Huku, avahalingi ovipuka vitokesisa vakwavo. Petulu wapopia okuti okulinga ovipuka nonondunge, tyikwatesako ovanthu vehetavela aveya motyili. (1 Kol. 10:31, 33; 1 Pet. 3:1) Oityi upondola okulinga ukwateseko omunthu umwe okukala omwivisi woviwa ovipe?

OVAIVISI OVAPE

⁵ Tyina uti vala pokuhimbika okulongesa omunthu wesuka notyili, mupopila nae apopile vakwavo etyi ekahi nokunoñgonoka. Uhimbikila umwe ko vomeumbo liae nombunga yae, nomapanga ae, na ava alongeswa navo kosikola, novakwavo vali, etyilingila vala mokutomphola. Otyo otyipuka otyinene tuna okulinga pokulongesa ovalongwa vetu valinge ovalanduli va Sesusi Kilisitu, avahimbika okwivisa oviwa ovipe. (Mat. 9:9; Luka 6:40) Tyina omulongwa ekula motyili, ahimbika okupopila vakwavo etyi alongesiwa, nae upondola okwiita akale omwivisi.

ETYI OMUNTHU ENA OKULINGA

⁶ Tyina omunthu mahande okukala omwivisi ehenepewe otyilinga otyo, tete nkhele pena ovipuka vimwe ena okulinga. Tyina omunthu enda movilinga viokwivisa, ovanthu mavemumono okuti nae Ombangi ya Siovaa. Naina, tyina omunthu alinga omwivisi wehenembatisalwe, tyilekesa okuti weendela-le movitumino viaviuka vya Siovaa.

⁷ Tyina ulongesa omunthu Ombimbiliya amulilongesa ovitumino vya Huku, tyipondola momunoñgonoka vali nawa. Hamwe momono okuti ukahi umwe nokweendela mweetyi ekahi nokulilongesa. Mahi pena ovipuka vimwe ovakulu vevali vewaneno mavahande okutomphola nae noove, amuho vevali.

⁸ Omukulu wokululika ovakulu vewaneno, mapopila ovakulu vevali vewaneno, (umwe puvo o wokululika ovilinga viokwivisa) vatomphole noonwe. Momawaneno mwehena ovakulu ovanyingi vewaneno, vapondola okukoya omukulu wike wewaneno upondola okutyilinga nomukwatesiko wovakulu vewaneno wata-mo. Ovakulu vamatiwa ovo mavetyilingi, kavapondola okuseta, mahi vena okutyilinga liwa. Ine ovakulu vapopilwa monthiki yeliongiyo okuti pena ou wahanda okukala omwivisi, vapondola mavatomphola navo tyina eliongiyo liamapu. Vetyilinga umwe vala tyetompho. Mahi tyina omulongwa ehenetiwe nae malingi omwivisi, ovakulu vewaneno mavatale ine omulongwa:

1. (1) Utavela okuti Ombimbiliya Ondaka ya Huku. — 2 Tim. 3:16.

2. (2) Wii umwe nawa etyi Ombimbiliya ilongesa, ya utyitavela. Ine pena ou umupula, etyi mapopi tyili m’Ombimbiliya, ahapopi evi vilongesiwa monongeleya mbomatutu, novipuka mwene asoka. — Mat. 7:21-23; 2 Tim. 2:15.

3. (3) Utavela otyitumino tyivasiwa Mondaka ya Huku tyokwenda komaliongiyo. — Ovii. 122:1; Hemb. 10:24, 25.

4. (4) Utyii tyipopia Ombimbiliya tyouhayo wokulihanda, mwati umwe nokukala nonombalehi, noluvale, novalume okulihanda na valume vakwavo, novahikwena okulihanda na vahikwena vakwavo. Omulume nomukai okukala aveho ngwe hambunga-ko, tyitavela vala tyina velinepela kovatumini. — Mat. 19:9; 1 Kol. 6:9, 10; 1 Tim. 3:2, 12; Hemb. 13:4.

5. (5) Ulinga umwe etyi tyipopia Ombimbiliya, kanu unene, kasipi omapangwe, kelipake movihemba viyangalalesa onondunge. — 2 Kol. 7:1; Efe. 5:18; 1 Pet. 4:3, 4.

6. (6) Utyii okuti omapanga omavi anyona. — 1 Kol. 15:33.

7. (7) Monongeleya mbomatutu watunda-mo umwe, ovipuka aviho ankho alinga-mo kevilingi vali. Wetyiyekapo tyokwenda povipuka viavo, kelipakepo umwe vali. — 2 Kol. 6:14-18; Ehol. 18:4.

8. (8) Welipola-mo umwe mo viopulitika youye ou, aviho kevilingi. — Swau 6:15; 15:19; Tia. 1:27.

9. (9) Utyitavela tyipopia Isaiya 2:4, kelipake movilwa, novipuka ovikwavo vali viomalwei.

10. (10) Wahanda umwe okulinga Ombangi ya Siovaa. — Ovii. 110:3.

⁹ Ine tyina ovakulu vewaneno vatomphola nomulongwa vatala okuti otyipuka tyimwe ngoti ketyinoñgonokele, vapondola okumulinga omapulo omakwavo vali okutalela kweetyi tyipopia onotesitu mbuli-po. Omulongwa una okunoñgonoka okuti opo akaivise no Nombangi mba Siovaa, una okwendela mweetyi Ondaka ya Huku ipopia. Ovipuka mapopi tyina amalingwa omapulo oo, ovio mavilekesa ine wata-mo umwe akale omwivisi. Tupu mavilekesa ine wanoñgonoka umwe nawa otyilinga otyo.

¹⁰ Tyina ovakulu vewaneno vamatale okuti wafwapo, mavemupopila okuti pahe upondola okwivisa. Vena umwe okumupopila-tyo tyina vamamane okuhipulula nae. Ine ovakulu vewaneno vatala okuti wata-mo akale omwivisi, mavemupandula. (Loma 15:7) Ovakulu vewaneno mavemupopila okuti pahe upondola okuhimbika okwivisa, avemwavela ondundo yokuti una okwivisa apeho, tyina ohanyi yamapu ayeke onoola mbae. Tupu ovakulu vewaneno mavemupopila okuti tyina omunthu akala omwivisi aeta onoola mbae ohanyi yo tete, enyina liae malihonekwa pokamukanda katiwa Omukanda Womwivisi. Okamukanda oko kapakwa pomikanda omikwavo viewaneno. Ovipuka vihonekwa pokamukanda oko, ovakulu vewaneno vevipula komwivisi omupe, opo eongano lityivile okutala oñgeni ovilinga vietu vikahi nokweenda mouye auho. Otyikwavo vaitila enyina liae nonthiki atyitwa opala nae haa etyivile okuundapa movilinga ovikwavo meongano, nokukwateswako apameke oupanga wae na Siovaa. Otyikwavo, ovakulu vahinangelesa ovaivisi vahimbika pahe ovilinga viokwivisa okuti, omanyina avo nenima vatyitwa apakwa umwe nawa ngoomu mutyipopila evi vilulika Onombangi mba Siovaa mouye auho viyemba kokupaka nawa omanyina ovanthu nomanima avo, viapopiwa mo jw.org.

¹¹ Tyina tunoñgonoka nawa omwivisi omupe, atusuku nae, atumukwatesako okupameka oupanga wae na Siovaa, nae mekulu motyili. Kamasete okuyeka onoola mbae tyina ohanyi yamapu, ya melikwatehila aundapele vali unene Siovaa. — Fili. 2:4; Hemb. 13:2.

¹² Tyina ovakulu vewaneno vatala okuti omunthu pahe upondola okukala omwivisi, mavemwavela omukanda Vaonganekwa Valinge Ovilinga vya Siovaa. Omwivisi tyina amaeta onoola aundapa ohanyi yo tete, pahe ovakulu vewaneno avapopila ewaneno okuti ngandi wakala omwivisi.

OKUKWATESAKO OVANA

¹³ Ovana navo vapondola umwe okukala ovaivisi. Nthiki imwe Sesusi watambulile nawa ovana evepeleyila oviwa. (Mat. 19:13-15; 21:15, 16) Namphila ovohe ovo vena otyilinga tyokukwatesako ovana vavo, mahi atuho mewaneno tupondola okukwatesako ovana vahanda okuundapa movilinga viokwivisa. Ine una ovana, tyina uundapa nombili movilinga vya Huku, matyivekwatesako navo avakala nombili movilinga vya Huku. Tyina omona ena onondunge ya wahanda okupopila vakwavo etyi ei, oityi vali tyipondola okulingwa pala okuvekwatesako?

¹⁴ Ovohe vena okupopia na umwe povakulu vewaneno vokululika ovilinga mewaneno, opo ovakulu ovo vatomphole nae avatale ine wata-mo akale omwivisi. Omukulu wokululika ovakulu vewaneno mapopila ovakulu vevali vewaneno, (umwe pwoovo owokululika ovilinga viokwivisa) vatomphole nomona oo. Ine ovohe Onombangi, navo vena okukalapo, okuti hatyo papondola okukala omunthu omukwavo wavo yomona oo, mahi Ombangi. Ine omona oo wii umwe nawa Ondaka ya Huku ya wahanda okupopila vakwavo etyi ei, otyo tyilekesa umwe okuti wata-mo akale omwivisi. Tyina ovakulu vewaneno vamatale okuti omona oo wii umwe nawa ovipuka aviho vemupula, opo pahe mavatale ine wata-mo aa katele-mo akale omwivisi. (Luka 6:45; Loma 10:10) Pokutomphola nomona oo, ovakulu vewaneno kavesukile okumupula ovipuka ovinene ñgeno vipulwa vala ovakulu.

¹⁵ Tyina ovakulu vamatomphola nomona oo avatale okuti wata-mo akale omwivisi, vena okumupandula avemwavela ondundo alinge omphango yokumbatisalwa. Ovakulu vewaneno tupu vena okupandula ovohe yomona oo velikwatehila unene opo vemulongese. Opo ovohe vatwaleko okukwatesako omona wavo, ovakulu vewaneno mavevepopila vatange onthele yati “Opala Ovohe Onombangi mba Siovaa,” ivasiwa pomafo 179-181 momukanda ou.

OKULIPAKULA NOKUMBATISALWA

¹⁶ Namphila wiiyale nawa Siovaa tupu umuhole, weendela movitumino viae, ya uundapa unene movilinga viokwivisa, nongootyo una vali otyipuka otyikwavo una okulinga opo upameke oupanga wove nae. Oityi una okulinga? Okulipakula ku Siovaa ombatisalwa. — Mat. 28:19, 20.

¹⁷ Okulipakula okuyekapo ovipuka vimwe, ohulu ku tyimwe tyesukisa vali. Okulipakula ku Huku, okumupopila melikwambelo okuti oe vala molingila ya apeho moendela movitumino viae. (Epal. 5:9) Elipakulo olio ove mwene una okulilinga, petupu ou mekulingila-ko.

¹⁸ Nga welipakula, pahe una vali otyipuka otyikwavo una okulinga. Una okulekesa ku vakwenyi okuti welipakula-le ku Siovaa. Motyilekesa putyina umbatisalwa, ngeetyi Sesusi alingile. (1 Pet. 2:21; 3:21) Ine wakoya umwe okufenda vala Siovaa ya pahe wahanda okumbatisalwa, oityi una okulinga? Tyipopila omukulu wokululika ovakulu vewaneno. Ngwe metyipopila ovakulu vakwavo vewaneno, opo vapopie noove vatale ine wata-mo umbatisalwe. Opo unoñgonoke vali nawa, tala apa pati “Opala Omwivisi Wehenembatisalwe,” pomafo 182-184 momukanda ou, no pokwati “Omapulo Alingwa Vana Vahanda Okumbatisalwa,” pomafo 185-207.

OVILINGA VIOKWIVISA VILI NOKULIYAWISA

¹⁹ Mokweenda kwomanima omanyingi, okutala ovilinga viokwivisa vikahi nokuliyawisa mouye auho, tyipameka unene ovanthu va Siovaa. Okutuka apa Sesusi apopila ovalongwa vae okuti oviwa ovipe maviiviswa mouye auho, ovalongwa avesuku umwe unene nokunoñgonoka oñgeni otyilinga otyo ankho matyilingwa. — Mat. 28:19, 20; Malu. 13:10; Ovil. 1:8.

²⁰ Ovalongwa vo tete va Sesusi ankho vetyihole unene okwiiva okuti ovilinga viokwivisa vikahi nokuliyawisa. (Malu. 6:30) Omukanda Ovilinga utupopila okuti motyipito tyo Pendekosite tyalingilwe menima 33, mwali ovalongwa valamba po 120 valembulilwe nononkhono mba Huku. Apahakala-le ehimbwe ovalongwa aveliyawisa, akuyawisa ovalongwa vena 3.000 ya etyi pakala, avekehika po 5.000. Ombimbiliya ipopia okuti “oku tupu otyo Siovaa nthiki na nthiki ayawisa kuvo ava veli nokuya keyovo,” ya tupu “ovanakwa vamwe ovanyingi navo avetavela avetyiyumbu onthumbi.” (Ovil. 1:15; 2:5-11, 41, 47; 4:4; 6:7) Tyipondola etyi ovalongwa veivile otyipuka otyo, tyevepamekele umwe unene! Tupu tyevepele ondundo vatwaleko okuundapa movilinga vya Siovaa namphila ankho vamoneswa ononkhumbi nononkhalamutwe mbonongeleya mbova Sundaa!

²¹ Momanima 60-61 P.K., momukanda Paulu ahonekelele ova Kolosu, wapopile okuti “mouye auho oviwa ovipe vili nokweeta ovinyango, vili nokukula,” tupu apopi okuti “viapopiwa movanthu aveho veli mombwelo yeulu.” (Kolo. 1:5, 6, 23) Mokonda ovalongwa va Sesusi kohale ankho vetavela Ondaka ya Huku, ononkhono mba Huku ambuvekwatesako avaivisa umwe unene etyi o Selusalei yehenehanyweko menima 70. Tyina ovalongwa ankho veiva okuti ovilinga viokwivisa vili nokuliyawisa, ankho tyivepameka unene!

²² Na hono, eongano lya Siovaa lipopia oñgeni ovilinga viokwivisa viapopiwa mu Mateusi 24:14 vikahi nokweenda. Omukanda oo wati: “Oviwa ovipe Viouhamba, mavikapopiwa kombanda yohi aiho, ovanthu aveho vomihoko nomihoko mwene avekeliivilako, onthyulilo pahe aiya.” Onthwe vokwelipakula ku Huku, tuna otyilinga tyimwe tyalumbanesa. Tuna okuundapa unene movilinga viokwivisa, tyina nkhele onthyulilo youye uno yeheneye. Siovaa metukwatesako motyilinga otyo, ya ine tuundapa unene motyilinga otyo, metuyambe. — Isek. 3:18-21.

ETYI TUNA OKUHONEKA POKAMUKANDA KONOOLA MBETU

²³ Oityi matuhoneka? Okamukanda twapewa neongano, katiwa Etyi Twalinga Movilinga Viokwivisa, kapopia ovipuka tuna okuhoneka. Mahi ovipuka mavipopiwa kombwelo oku, vipondola okutukwatesako.

²⁴ Pomunthinda wokwati “Omikanda,” honekapo omikanda waavela ovanthu, tyilinge omikanda-kanda viatyo mwene, aa wevituma vala kovanthu notelefone. Mahi una vala okuvihoneka ine wevituma umwe komunthu wehe Mbangi ya Siovaa. Pokamunthinda pokwati “Onovindiu,” ohonekapo tuñgapi walekesa omunthu onovindiu.

²⁵ Apa pokwati “Ava Watalelapo,” honekapo tuñgapi watalelapo omunthu umwe wehe Mbangi ya Siovaa wesuka nokulongeswa Ondaka ya Huku. Uhoneka-po vala tyina watalelapo omunthu umwe, hamwe wemutuma omukanda, wemulikalela notelefone, wemutuma omesasi, okuti hatyo hamwe wemutwaila omukanda. Apeho tyina ulongesa omunthu Ombimbiliya ngootyo uvalula okuti nemutalelapo. Vokuna ovana tyina valinga efendelo liombunga, ine pena omona wahambatisalelwe, tupu navo vena okumuvalula okuti omunthu vatalelapo, mahi umuvalula vala oyouna waendesa efendelo liombunga.

²⁶ Namphila pamwe tulongesa omulongwa wetu ehimbwe mokweenda kwosimanu, mahi tyina ohanyi ipwa tuvalula okuti tuna omulongwa wike. Ovaivisi vena okuhoneka pokamukanda kavo ovanthu valongesa mokweenda kwohanyi. Ovalongwa vatyo ovo, tyati ovava nkhele vehe Nombangi mba Siovaa, na vana vehenemane okulongeswa momukanda Kalako Nomwenyo Apeho!. Tupu tyina ovakulu vewaneno vametupopila tulongese omunthu wayekelepo okwiivisa, nae tumuvalula.

²⁷ Tyesukisa okuvalula nawa “Onoola.” Onoola ombo, omuvo uundapa movilinga viokwivisa umbo-na-umbo, na tyina utalelapo ovanthu, na tyina ulongesa ovalongwa vove Ombimbiliya, na tyina umwe vala wamapopi nomunthu wehe Mbangi etyi tyayemba Kondaka ya Huku. Ine ovaivisi vaya movilinga viokwivisa vevali, onoola vaundapa vena umwe okumbuvalula aveho. Mahi pahe tyina tyamati pokuvalula ovanthu vatalelapo naava valongesa Ombimbiliya, atyiti ou uvalula vae ou uvalula vae. Vokwelinepa tyina valongesa ovana Mefendelo Liombunga, tyiti ou uvalula oola ike ou uvalula ike. Novokulinga omalongomona ounyingi navo vapondola okuvalula omuvo oo. Tupu tyilinge omukwendye aa omuhikwena uli nokupitiya omunthu uli nokulinga elongomona, navo vapondola okuvalula omuvo watyo. Pena ovipuka vimwe mavalingi, mahi avahavalula omuvo. Ovipuka ovio tyati pamwe omuvo uli nokulifwiika wende movilinga viokwivisa, omuvo muli meliongiyo liokwenda movilinga viokwivisa, novipuka ovikwavo vali upondola okulinga.

²⁸ Kese omwivisi pokuvalula onoola mbae, una okulinga etyi tyemuviukila komutima wae walongeswa Nondaka ya Huku. Ovaivisi vamwe vaivisa movilongo muna ovanthu ovanyingi, mahi ovakwavo vaivisa movilongo mwehena ovanthu ovanyingi, ya opo vavase ovanthu vena okweenda ehimbwe. Ovilongo vielikalaila, ya ovaivisi pokuvalula omuvo vaundapa movilinga viokwivisa, tyiti ou usoka ñgana ou usoka ñgana. Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa kavakuluminya ovaivisi okuti ngaliti pano muna okuvalula ñgana onoola mbenyi. Ya nawike una okupopila vakwavo oñgeni vena okuvalula onoola. — Mat. 6:1; 7:1; 1 Tim. 1:5.

²⁹ Tyina ohanyi yamapu, pokutuma onoola tuna umwe okutuma onoola atwahatumu onominutu. Vapondola vala okutuma onominutu ovovana vala vokwahavetemo, no vokwakulupa, na vana vavela veli monosipitali. Ovo pokutuma onoola mbavo, vapondola umwe okutuma onominutu 15. Namphila mohanyi pamwe vaundapa vala katutu, mahi nongootyo vavalulwa umwe okuti ovaivisi vaundapa. Vamwe tupu vehetyivili okwenda movilinga viokwivisa mokonda hamwe yokwavela, okuti hatyo hamwe veliveta, navo vapondola okwaava onominutu 15. Mahi otyo tyilinga vala vana vahavetemo umwe, vehetyivili okwenda movilinga viokwivisa. Ovakulu vetatu vokululika ovilinga mewaneno, ovo vatala olie upondola okwaava vala onominutu 15 tyina ohanyi yamapu.

OMUKANDA WOMWIVISI

³⁰ Onoola twaundapa movilinga viokwivisa tyina ohanyi yamapu, mbuhonekwa pokamukanda katiwa Omukanda Womwivisi. Okamukanda oko kakala momikanda viewaneno vikala novakulu vewaneno. Tyina uhanda okwilukila kewaneno ekwavo, tyipopila ovakulu vewaneno lienyi. Okulinga ngootyo, omukulu wewaneno omuhoneki matumu omikanda viove kewaneno wailukila. Ya omikanda viove tyina viamehiki kewaneno wailukila, ovakulu vewaneno lioko mavetyivili okukukwatesako moupanga wove na Siovaa. Ine oku waya mokakala-ko vala onohanyi ononthatu, opo onoola mbove una umwe okumbutuma kewaneno lienyi.

OITYI TUHONEKELA ONOOLA TWAUNDAPA MOVILINGA VIOKWIVISA?

³¹ Okuti pamwe uhole okulimbwako okwaava onoola mbove tyina ohanyi yamapu? Pamwe atuho twesukisa umwe okuhinangeleswa. Mahi ine tunoñgonoka omokonda yatyi tyesukisila okwaava onoola mbetu, otyo matyitukwatesako apeho atwahalimbwako okumbuyeka.

³² Ovanthu vamwe vehole okulipula okuti: “Tyina Siovaa ei-ale nawa ovilinga tulinga, opo oityi vali tuhonekela onoola tuundapa movilinga viokwivisa?” Tyili, Siovaa wii umwe ovilinga tumulingila nomutima wetu auho, nononkhono mbetu ambuho. Tupu utyii ine tuundapa umwe unene aa tuundapa vala katutu. Mahi otyiwa uhinangele okuti Siovaa wahonekele ononthiki ovo Nowee vakalele motyikasa. Siovaa wahonekele omanima ova Isilayeli vakalele mehoko pokwenda nokotyilongo valaelwe. Tupu wahonekele ombalulo yovanthu ankho vemutavela ya vemuyumba onthumbi. Siovaa tupu wahonekele ovipuka viaendelepo atee ova Isilayeli vekehika motyilongo tyo Kanaa, neevi ovakoyesi vo Isilayeli valingaile. Siovaa wahonekele ovipuka vialingaile ovanthu ankho vemufenda. Siovaa oe watuma ovipuka ovio vihonekwe. Otyo tyitukwatesako okunoñgonoka omokonda yatyi ovipuka visukisila okuhonekwa.

³³ Ovipuka vialingilwe kohale vivasiwa m’Ombimbiliya, vilekesa umwe nawa okuti etyi tyahonekwa m’Ombimbiliya tyiyumbwa umwe onthumbi. Ine kaviahonekelwe, ñgeno katutyivili okupopia nonthumbi ovipuka viapopiwa m’Ombimbiliya. Tala ovipuka vimwe viapopiwa m’Ombimbiliya viahonaikilwe umwe nawa: Ehimbikilo 46:27; Okutunda 12:37; Ovakoyesi 7:7; 2 Onohamba 19:35; 2 Ehipululo 14:9-13; Swau 6:10; 21:11; Ovilinga 2:41; 19:19.

³⁴ Haaviho ovilinga tulingila Siovaa vihonekwa. Mahi viesukisa umwe unene ku Siovaa no keongano liae. Potyita tyo tete, etyi ovalongwa va Sesusi vatunda movilinga viokwivisa, avapopila Sesusi “aviho valinga-linga neevi valongaisa.” (Malu. 6:30) Pamwe ovipuka viahonekwa, vitukwatesako okutala vali nawa opi pesukisa okuviukiswa movilinga viokwivisa. Onombalulo mbutukwatesako okunoñgonoka okuti ovilinga viokwivisa vieliyawisa, mahi pamwe ovanthu valongeswa Ombimbiliya kavehi. Tyina ovipuka viamahonekwa, tyitukwatesako okutala nawa opi pesukisa okuviukiswa. Vana vena ovilinga meongano, vatala ovipuka viahonekwa, tyina vamavasi tyimwe tyesukisa okuviukiswa tyityika ovanthu okwehekulu, avetyiviukisa opo eongano litwaleko okukula.

³⁵ Otyipuka otyo tyokuhoneka evi twaundapa movilinga viokwivisa, tyikwatesako eongano okutala opi vali kwesukisa okwiviswa. Ovipi ovilongo vina ovanthu ovanyingi vahanda okulilongesa Ondaka ya Huku? Ya ovipi vina ovanthu vehesukile-ale Nondaka ya Huku? Omikanda patyi mavikwatesako vali ovanthu vanoñgonoke otyili? Naina okuhoneka ovipuka tyikwatesako eongano okutala omikanda patyi mavikwatesako ovanthu ovanyingi mouye auho. Tyina eongano liamanoñgonoka otyipuka otyo, malityivili okukwatesako ovanthu ovo.

³⁶ Okuhoneka onoola twaundapa movilinga viokwivisa tyitupameka unene. Katyituhambukiswa unene okwiva vakwetu vekahi nokuundapa unene movilinga viokwivisa oviwa ovipe mouye auho? Ovipuka vialingwa-lingwa viahonekwa umwe nawa, vitukwatesako okumona umwe nawa okuti eongano lya Siovaa lili nokwenda nokomutwe. Okutala ovipuka vialinga-linga vakwetu tyituhambukiswa unene atyitukwatesako okuta ombili ovilinga viokwivisa. (Ovil. 15:3) Naina, okuyeka onoola twaundapa movilinga viokwivisa tyesukisa unene ya tyilekesa okuti twesuka na vakwetu mouye auho. Ngokuti, okulinga ngootyo, opo vala matulekesa umwe okuti tutavela keongano lya Siovaa. — Luka 16:10; Hemb. 13:17.

PANGA ETYI MOLINGI MOVILINGA VYA SIOVAA

³⁷ Katupondola okweeleka etyi tuvila okulinga movilinga vya Siovaa neetyi tyilinga vakwetu. (Ngal. 5:26; 6:4) Ovanthu tyati ou uvila etyi, ou uvila etyi. Mahi tyina twamapange etyi twahanda okulinga movilinga vya Huku atutyivili umwe, matyituhambukiswa unene.

³⁸ Onthwe tutyii okuti Siovaa ukahi umwe nokwongiya ovanthu makaamena “mononkhumbi ononene.” Onthwe tuli momuvo eulo livasiwa momukanda wa Isaiya likahi nokufwiswapo. Eulo olio liati: “Kehehi, makakalinga 1000, okatutu, akakalinga otyilongo tyapama. Ame Siovaa, mandyityikanyaukisa mononthiki mbatyo.” (Ehol. 7:9, 14; Isa. 60:22) Mononthiki mbuno mbonthyulilo, tuna elao enene liokuundapa movilinga viokwivisa oviwa ovipe! — Mat. 24:14.