Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na
MARCH 5-11
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | MATTHEW 20-21
“Kohworho Kohworho Rọ Guọlọ Do Uvwre Are Ono Vi Rhiẹ Odibo Harẹn Are”
(Matthew 20:3) Ọke rọ ji ruẹ otafe omẹ ughwọdjọ irhinrin urhiọke, nọ mẹrẹn awọrọ ri vwe vwo iruo ri mevi uvuẹn eyi na;
nwtsty ikpekporo ọrhẹ ughe
Eyi Na
Eyi ezẹko, jerẹ ọrọ ha uvuẹn ifoto na, i ha okokọ izede. Ọgbọ buebun ileyi e je ekwakwa aye rhẹ izede udumu na, rọ lẹrhẹ izede na kpa. Ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ avwaye a sabu dẹ enyerẹn oghwa, eriẹ, isete eghoghanren, ọrhẹ ekwakwa ekpokpọ re ruru. Fọkime ovwo oborẹ a ha sẹrorẹ ekwakwa ekpokpọ-ọ, ihworho ne riẹ eyi na kẹdẹkẹdẹ ya dẹ oborẹ aye i guọlọre. Uvuẹn eyi na ohworho rọ yọ dẹ emru ọnọ sabu rhon iyẹnrẹn rẹ ileyi erọrọ yanghene eri kọn rhe i rhua rhe, emọvwerhe e ruiruẹn, eri vwe vwo iruo e meviẹ avwaye na sabu yẹ aye iruo. Jesu o simi ihworho re kpomẹ uvuẹn eyi na, Paul ọ jeghwai ghwoghwo avwaye. (Ac 17:17) Ọrẹ ovẹnẹ, eyẹbe ọrhẹ otu i Pharisee na ra kparoma, i guọlọre taghene ihworho i ni aye so, na rha jeghwai mroma aye uvuẹn afiede.
(Matthew 20:20, 21) Omarana, izu emọ i Zebʹe·dee, no bru rie rhe rhẹ emọyen, no gburhomu rhotọre riẹn, nọ nekpẹn emru mie yi. 21 Nọ nọ riẹn: “Me wu guọlọre?” Nọ kpahenrhọ riẹn: “Vive mẹ taghene emọ mẹ awanva enana ine siyẹ uvuẹn Uvie ọnọ, owu obọrhen ọnọ, ọreva ye obohwẹre ọnọ.”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 20:20, 21
izu emọ i Zebedee: Nọyẹ, izu ọnyikọ James ọrhẹ John. Jerẹ oborẹ iyẹnrẹn i Mark o djephia, James ọrhẹ John yi bru i Jesu nya. Aye yẹ esiri orẹ ọrana, ọrẹn aye ni nyoma izu aye Salome ha ye phia, rọ nọ sabu rhiẹ omizu izu i Jesu.—Mt 27:55, 56; Mr 15:40, 41; Joh 19:25.
owu obọrhen ọnọ ọreva ye obohwẹre ọnọ: Uvuẹn arana, ẹrhẹ eva na i dje ọghọ ọrhẹ omẹgbanhon phia, ọrẹn obọrẹ ọ mai vwọ ọghọ yẹ obọrhen na.—Ps 110:1; Ac 7:55, 56; Ro 8:34.
(Matthew 20:25-28) Ọrẹn, Jesu no serẹ aye te oma jeghwai ta: “Are i rheri taghene ere suẹn ihworho egbamwa na a gba aye suẹn, ihworho eduado na a ji ha omẹgbanhon suẹn aye. 26 Ọnana ovwo rhiẹ oborẹ ọnọ phia uvwre are-e; ọrẹn, kohworho kohworho rọ guọlọ do uvwre are ono vi rhiẹ odibo harẹn are, 27 kohworho kohworho rọ guọlọ rhiẹ ohworho ọrukaro usuẹn are ono vi rhiẹ ọvrẹn are. 28 Jerẹ oborẹ ọmọ onyakpọ ọ rhere, rhẹ ọrẹ ene gbe odibo ha riẹ-ẹn, ọrẹn ọrẹ ọye ono gbe odibo jeghwai ha arhọ ye ru otan harẹn ihworho buebun.”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 20:26, 28
ọro gbe odibo: Yanghene “odibo.” Ọgbọ buebun, Baibol na ọ ha ẹmro i Greek na di·aʹko·nos, e dje kpahen ohworho ro vwo fiobọrhotọre uvuẹn owian rọ wian rẹn awọrọ. A ha ẹmro na dje i Kristi (Ro 15:8), ere gbe odibo yanghene idibo i Kristi (1Co 3:5-7; Col 1:23), idibo owian (Php 1:1; 1Ti 3:8), ji te idibo ra wian uvuẹn oghwa, (Joh 2:5, 9) ọrhẹ era wian rẹn igọmẹti (Ro 13:4).
rhẹ ọrẹ ene gbe odibo ha riẹ-ẹn, ọrẹn ọrẹ ọye ono gbe odibo: Yanghene “rhẹ ọrẹ ana ga ọwa-an, ọrẹn ọrẹ ana ga awọrọ.”
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Matthew 21:9) Habaye, otu ri kobaro hariẹn ọrhẹ ere lelie ne bunu: “Simi, ame a rẹ, Ọmọ i David! Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọrọ nyoma odẹ i Jehova rhe! Simie, ame a rẹ, ọrọ ha ekete ri mai rierun na!”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 21:9
Simi, ame a rẹ: Re ji se, “Hosanna.” Ẹmro i Greek ọrana o nẹ edjadjẹ i Hebrew rhe ro mevirhọ “Simi, ame a rẹ” yanghene “simi, biko.” A ha ẹmro na ruiruo aran jerẹ orẹ vwe Osolobrugwẹ nọ ha usimi yanghene efikparobọ phia; ana ji sabu se yi “biko, ha usimi phia.” Rẹ ọke ọ nyarhẹn, na ha ye ruiruo uvuẹn ẹrhomo ọrhẹ ujiri. A mẹrẹn ẹmro i Hebrew na uvuẹn Ps 118:25, rọ ha usuẹn Ijoro Ujiri ra mai sua uvwre ọke Orẹ Ọnyavrẹn. Omarana, ẹmro enana a kiki kọn ruẹ ẹhẹn uvuẹn erhirhiẹ ọnana. Izede owu Osolobrugwẹ ọ kpahenrhọ ẹrhomo ọnana ne simi Ọmọ i David, yẹ ọrọ rhọmiẹ nẹ uhwu rhe. Uvuẹn Mt 21:42, Jesu ọ hunute Ps 118:22, 23 jeghwai ha ẹmro re ha uvuien ruiruo sekpahen i Messiah na.
Ọmọ i David: Ẹmro ro dje uvwiẹ i Jesu o nurhe phia ọrhẹ ẹrhẹ ye ro rhiẹ i Messiah re ve kpahen na.
(Matthew 21:18, 19) Ọke rọ ghwẹrioma riẹ amwa na uvuẹn igidurhiọke, orhọmo no kpe yi. 19 Nọ mẹrẹn orhan i fig okokọ izede, nọ nya kẹriẹ, ọrẹn, ọ mẹrẹn omamọ owuorowu uvuie-en, jokpanẹ ẹbe ọvo, nọ ta riẹn: “Wu vwa samọ mọ emamọ owuorowu ghwomara-an.” Orhan i fig na nọ kare ogege.
A Ha Orhan i Fig Yono Uyono Ọghoghanren Kpahen Esegburhomẹmro
Mesoriẹ i Jesu o ruẹ orhan na nọ ka? O dje iroro ọnẹyen phia nyoma ẹkpahenrhọ ye: “Itiọrurhomẹmro mia ta rẹn are, are i rhe vwo esegburhomẹmro vabọ ẹhẹn eveva, orhiẹ oborẹ mi ru rẹn orhan i fig na ọvo yẹ are ina sabu ru-u, ọrẹn are i rha ta rẹn ugbenu ọnana, ‘Ghwie ne wu se rhẹ urhie na,’ ọnọ phia. Kemru kemru are i nekpẹn ye uvuẹn ẹrhomo, rhẹ esegburhomẹmro, are ina mẹriẹn.” (Matthew 21:21, 22) Omarana, nọ vwanriẹn oborẹ ọ tarẹ bi kpahen esegburhomẹmro rọ nọ sabu kpare ugbenu.—Matthew 17:20.
Nyoma rọ lẹrhẹ orhan na ka, Jesu nọ ha uyono ọghoghanren phia kpahen oborẹ ọsoriẹ o fo ne vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ. Ọrhọ ta: “Kemru kemru are i nekpẹn ye uvuẹn ẹrhomo, are i vwo esegburhomẹmro taghene o te are obọ ne, are ni ne vwo aye.” (Mark 11:24) Ọnana uyono ọghoghanren harẹn idibo i Jesu ephian! Uyono ọnana ọghanranren omamọ harẹn inyikọ na, maido fọkiẹ edamuni aye i na dẹrughwaroghwu phẹrẹkpẹ. O ji vwo izede ọrọrọ rẹ orhan i fig rọ kare na o ru surhobọmwu esegburhomẹmro re ne vwo.
Jerẹ orhan i fig ọnana, agbamwa Israel o vwo uruemru omeru. Ihworho agbamwa ọnana i riẹ ọphọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ, udabọ ọrana, aye a gemai ruẹ taghene aye a nyalele Irhi enẹyen. Ọrẹn, ọsoso agbamwa na e vwo esegburhomẹmro-o, aye e ji vwo omamọ iruemru-u. Aye i tobọ tiẹn Ọmọ Osolobrugwẹ! Habaye, nyoma rọ lẹrhẹ orhan i fig rọ vwọ mọ omamọ ka, Jesu no dje oborẹ oba agbamwa ọnana ro vwo vwo esegburhomẹmro na ono rhirhiẹ.
Isese i Baibol
(Matthew 20:1-19) “Uvie ọrẹ idjuwu na ọ họhọ onini oghwa ro nẹ oghwa igidurhiọke ya guọlọ ihworho ri na wian uvuẹn ogba i vine ọnẹyen. 2 Ọke ro kwe taghene i de·narʹi·us owu yọ nọ kwa rẹn eri na wian riẹn ẹdẹ owu, no djerẹ aye riẹ ogba i vine ọnẹyen. 3 Ọke rọ ji ruẹ otafe omẹ ughwọdjọ irhinrin urhiọke, nọ mẹrẹn awọrọ ri vwe vwo iruo ri mevi uvuẹn eyi na; 4 nọ ta rẹn aye, ‘Are i ji riẹ ogba i vine na, mi na yẹ are oborẹ o fori.’ 5 Omarana, aye ni nyarhẹn. Ọgbọ ọrọrọ, nọ ruẹ otafe emrẹ ughwọdjọ ikpereva erhẹrhuvo ji te emrẹ ughwọdjọ esa erhẹrhuvo jeghwai ruẹ oborẹ o ruru bi. 6 Obẹtaye, emrẹ ughwọdjọ isionrin owuọwuọn, nọ ruẹ otafe ji mẹrẹn awọrọ ri mevi, nọ ta rẹn aye, ‘Mesoriẹ are e mevi aran vabọ iruo?’ 7 Aye ni tare, ‘Fọkime o vwo ohworho owuorowu rọ yẹrẹ ame iruo-o.’ Nọ ta rẹn aye, ‘Are i ji ruẹ uvuẹn ogba i vine na.’ 8 “Ọke owuọwuọn o te, onini ro vwo ogba i vine na nọ ta rẹn ọrọ hẹrote owian na, ‘Se era wian na ne wu kwosa harẹn aye, tonrhọ rhẹ eri rhe kperhumu ye te eri kiki rhe.’ 9 Ọke rẹ ihworho ri rhere emrẹ ughwọdjọ isionrin na a rhe, na yẹrẹ aye i de·narʹi·us owu. 10 Omarana, ọke erukaro na a rhe, aye ne roro taghene ana yẹ aye bunrhọ, ọrẹn, na ji yẹ aye i de·narʹi·us owu. 11 Ọke ra yẹ aye, aye ne brenu kpahen onini oghwa na 12 aye na ta, ‘Unọke owu ọvo yẹ ehworhare ri rhe kperhumu na i wianren; ọrẹn, wu ji kwosa na ẹdẹdẹre rhẹ ame ri wian ọsoso ẹdẹ na uvuẹn uvo ọgbogbanhon na!’ 13 Ọrẹn nọ kpahenrhọ harẹn owu usuẹn aye, ‘Ọse, mie ruo sọ-ọ. Orhiẹ i denarius owu yẹ are i kwerhọ mẹ? 14 Are i ha oborẹ a yẹrẹ are nẹ are i nyarhẹn. Oborẹ mi yẹrẹ are, yi mi na harẹn ihworho ri rhe kperhumu na. 15 Mie vwo omẹgbanhon mi na yẹ ihworho ri wian mẹ uchunu igho mi guọlọre? Are a rioma fọkiẹ orhorhomu mẹ?’ 16 Uvuẹn izede ọnana, eri rhe kperhumu na ine rhiẹ erukaro, erukaro ine rhiẹ eri kẹta.” 17 Ọke ro riẹ i Jerusalem, Jesu nọ ha inyikọ 12 na ruẹ okokọ, nọ ta harẹn aye uvuẹn izede na: 18 “Nughe! Ọwan e riẹ i Jerusalem, ana ha Ọmọ onyakpọ na rẹn ilotu irherẹn ọrhẹ eyẹbe na. Aye ine brorhiẹn uhwu kpe yi 19 jeghwai ha ye rẹn ehworhare egbamwa na nẹ aye i ha ye djechẹ, ha oja riẹ jeghwai kanriẹn mwu orhan oja; uvuẹn ẹdẹ ọresa nẹ ọnọ rhọmọ.”
MARCH 12-18
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | MATTHEW 22-23
“Nyalele Ekama Eduado Eva Na”
(Matthew 22:36-38) “Oyono, ọgo yẹ akama rọ maido uvuẹn Urhi na?” 37 Ọrhọ ta riẹn: “‘Wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova Osolobrugwẹ ọnọ rhẹ ọsoso ọmudu ọnọ ọrhẹ ọsoso ugboma ọnọ kugbe ọsoso ẹhẹn ọnọ.’ 38 Ọnana yẹ akama ukukaro rọ ji maido.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 22:37
ọmudu: Arha ha ye ruiruo izede udje, ẹmro ọnana ọ rionbọrhọ oborẹ ohworho ọ havwọ uvuien. Ọrẹn, arha ha ye ruiruo rhẹ “ugboma” ọrhẹ “ẹhẹn,” nọ rionbọrhọ oborẹ ohworho o roro kpahan, ojemẹ yen ọrhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọnẹyen. Ẹmro esa enana (ọmudu, ugboma, ọrhẹ ẹhẹn) ra ha ruiruo na, a ha aye ruiruo kugbe; a ha aye ruiruo ọke re dje kpahen izede ra na sabu vwo obọdẹn ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ.
ugboma: Yanghene “ọsoso ohworho na.”
ẹhẹn: Nọyẹ, oghwa iroro. Ohworho ọnọ vi ha oghwa iroro ọnẹyen ruiruo nọ sabu rhe Osolobrugwẹ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn rhọ. (Joh 17:3, ekete ra djokarhọ; Ro 12:1) Ẹmro ọnana rọ nẹ De 6:5 rhe na, uvuẹn ẹmro i Hebrew ọ ha ẹmro esa enana ‘ọmudu, ugboma, ọrhẹ omẹgbanhon’ ruiruo. Ọrẹn, sekpahen oborẹ iyẹnrẹn i Matthew o djephia uvuẹn edjadjẹ i Greek, a ha ẹmro na “ẹhẹn” ruiruo ukperẹ ono rhiẹ “omẹgbanhon.” Ọnọ sabu vwo iroro erọrọ rẹ ọsoriẹ a ha ẹmro sansan enana ruiruo. Ọrukaro, dedevwo edjadjẹ i Hebrew ahwanren o vwo ẹmro ra ha se ‘ẹhẹ-ẹn,’ a ha ẹmro ọnana ruiruo ọgbọ buebun uvuẹn edjadjẹ i Hebrew ọke ra ta kpahen “ọmudu.” Ọke ra ha ẹmro ọnana dje udje, o mevirhọ ọsoso oborẹ ohworho na ọ havwọ uvuien, o surhobọmwu iroro ohworho na, iruemru ọnẹyen ọrhẹ oborẹ o mwuie ruẹ emru. (De 29:4; Ps 26:2; 64:6; se ọbe uyono ro sekpahen ọmudu uvuẹn oghwẹmro ọnana.) Fọkiẹ iroro ọnana, ekete edjadjẹ i Hebrew ọrhọ ha ẹmro na “ọmudu” ruiruo, ẹmro i Greek Septuagint nọ ha ẹmro na “ẹhẹn” ruiruo. (Ge 8:21; 17:17; Pr 2:10; Isa 14:13) Iroro ọrọrọ rẹ ọsoriẹ i Matthew ọ ha ẹmro i Greek na “ẹhẹn” ruiruo ukperẹ ono rhiẹ “omẹgbanhon” ọke ro se nẹ De 6:5, yẹ oborẹ obọrẹ edjadjẹ i Hebrew o se “omẹgbanhon [yanghene, “uriẹn oma,” ekete ra djokarhọ]” ọnọ sabu surhobọmwu omẹgbanhon ugboma, ọrhẹ iroro yanghene omẹgbanhon irherhe. Oborẹ ọ havwọ ephian, ọsoso iroro enana ri sekpahen ẹmro i Hebrew ọrhẹ Greek ra ha ruiruo, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan dje fiotọre oborẹ ọsoriẹ eri ya kpahen Iyẹnrẹn akpenyerẹn i Jesu ri se nẹ Deuteronomy, i vwa ha ẹmro owu ruiruo.
(Matthew 22:39) Ọreva rọ họheriẹ, yẹ ọnana: ‘Wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen ọreva jerẹ oma ọnọ.’
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 22:39
Ọreva na: A ya ẹkpahenrhọ ri Jesu ọ yẹ ọhworhare i Pharisee na rhotọre uvuẹn Matthew 22:37, ọrẹn Jesu ọ ghwai ta kpahen onọ na jeghwai se akama ọreva na ọvo-o (Le 19:18), o ji yono taghene a sabu hẹriẹ ekama eva na-a, fọkime aye i sekpahen ọsoso Urhi na ọrhẹ Emẹraro na.—Mt 22:40.
ọreva: Ẹmro i Greek ọnana ra ha se “ọreva” (o mevirhọ “ọrọ kẹrerẹ ọwan”), ọnọ ji sabu vrẹn ere rhirhiẹ kẹrẹ ọwan. Ọnọ sabu mevirhọ kohworho kohworho rẹ ohworho o lele tẹmro.—Lu 10:29-37; Ro 13:8-10.
(Matthew 22:40) Ekama eva enana ọyẹ ọsoso Urhi na ọrhẹ Emẹraro na i sekpahen.”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 22:40
Urhi na . . . Emẹraro na: “Urhi na” o mevirhọ ẹbe i Baibol ri nẹ Genesis ye te Deuteronomy. “Emẹraro na” o mevirhọ ẹbe aruẹmẹrẹn erẹ obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn i Baibol na. Ọrẹn, arha ha ẹmro enana ruiruo ohwọgbọ, ọnọ sabu mevirhọ ọsoso obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn i Baibol na.—Mt 7:12; 22:40; Lu 16:16.
sekpahen: Ẹmro i Greek na ro mevirhọ “o sekpahen,” a hariẹ ruiruo izede udje no rhiẹ “ro surhobọmwu; ra bọn kpahen.” Jesu no djephia taghene o rhiẹ Irhi ọrhẹ Ekama Ikpe na ọvo-o, ọrẹn a bọn ọsoso obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn i Baibol na kpahen ẹguọlọ.—Ro 13:9.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Matthew 22:21) Aye ni tare: “ọrẹ i Caesar.” Omarana nọ ta rẹn aye: “Are i kwa ekwakwa i Caesar rẹn i Caesar, ọrẹn kwa ekwakwa Osolobrugwẹ rẹn Osolobrugwẹ.”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 22:21
Ekwakwa i Caesar rẹn i Caesar: Ẹkpahenrhọ i Jesu uvuẹn ekete arana, ọrhẹ iyẹnrẹn rọ ha uvuẹn Mr 12:17 kugbe Lu 20:25, yẹ iyẹnrẹn ra ya rhotọre kpahen oborẹ ọ ta kpahen ọrẹ o sun i Rome. “Ekwakwa i Caesar” o surhobọmwu osa ra kwa rẹn igọmẹti fọkiẹ owian aye i wian rẹn ọwan ọrhẹ ọrẹ e mwọghọ jeghwai homariotọre ọke orho fo harẹn eri ha ẹrhẹ omẹgbanhon usuon.—Ro 13:1-7.
Ekwakwa Osolobrugwẹ rẹn Osolobrugwẹ: Ọnana o surhobọmwu ogame ro nẹ ẹhẹn rhe rẹ ohworho ọ ha phia, ẹguọlọ ro nẹ ẹhẹn rhe, ọrhẹ obọdẹn atamwu ro fiotọre ro djephia.—Mt 4:10; 22:37, 38; Ac 5:29; Ro 14:8.
(Matthew 23:24) Isun ri tuẹro na, re tiẹ unye nie ọrẹn aye e simi ekẹrẹkẹtẹ na rọ!
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 23:24
re tiẹ unye nie ọrẹn aye e simi ekẹrẹkẹtẹ na rọ: Unye ọ ha usuẹn eranmo ri mai kamu, ekẹrẹkẹtẹ ọ ha usuẹn eranmo ri maido rẹ emọ Israel i rheri, eranmọ enana a fon harẹn aye-e. (Le 11:4, 21-24) Jesu ọ ha udje ruiruo e djephia taghene ilori ẹga na a rhẹn enyo aye neneyo unye o jo rho biomie, ọrẹn aye a kparẹ iroro vrẹn ẹmro eghoghanren ri sekpahen Urhi na, irueruo rọ họhọ ọke re simi ekẹrẹkẹtẹ rọ.
Isese i Baibol
(Matthew 22:1-22) Ọgbọ ọrọrọ, Jesu nọ tẹmro rẹn aye nyoma idje, nọ tare: 2 “Ana sabu ha Uvie ọrẹ idjuwu na dje orodje ro ruẹ irueruo orọnmo harẹn ọmọ yen ọhworhare. 3 No dje evrẹn yen ye se ihworho ra ha use riẹn nẹ aye i rhiẹ irueruo orọnmo na, ọrẹn aye a guọlọ rhe-e. 4 Ọgbọ ọrọrọ no dje evrẹn erọrọ, nọ tare, ‘Ta rẹn era ha use riẹn na: “Nughe! Mi mwuegbe emaren owuọnwọn mẹ rhotọre ne, e kpe erhuẹn mẹ ọrhẹ obọdẹn eranmọ mẹ ne, e mwuegbe kemru kemru ne. Are i rhiẹ irueruo orọnmo na.”’ 5 Ọrẹn, aye e nie fiemru-u, owu no riẹ ikebi ọnẹyen, ọrọrọ no riẹ eyi ọnẹyen; 6 eri hẹrhẹre na ni tanbọ mwu evrẹn yen na, ha oja riẹ aye jeghwai kpe aye hwu. 7 “Evwan no biomu orodje na omamọ, no dje isodja enẹyen ye kpe izighẹ na jeghwai torhẹ amwa aye. 8 Omarana, nọ ta rẹn evrẹn yen, ‘Irueruo orọnmo na ọnọ tonrhọ, ọrẹn, era ha use riẹn na e mwuovwa-an. 9 Omarana, are i riẹ izede ra nya nẹ amwa na, nẹ are i ha use rẹn kohworho kohworho rẹ are i mẹrẹnren nọ rhiẹ irueruo orọnmo na.’ 10 Ogege, evrẹn na ni riẹ izede na jeghwai ha use rẹn ihworho ephian rẹ aye i mẹrẹnren, te evwọkon ọrhẹ omamọ ihworho; oghwa re ne ruẹ irueruo orọnmo na nọ vuọnren rhẹ ihworho ri siyẹ kinhariẹ emẹdjẹ na. 11 “Ọke orodje na ọ rhe mo ni epha na so, nọ mẹrẹn ọhworhare owu ro vwo ku ewun orọnmo rhọ. 12 Omarana, nọ ta riẹn, ‘Ọse, marhẹ wu ru rhiẹ orọnmo na ọrẹn we ku ewun orọnmo rhọ-ọ?’ Ọ sabu tẹmro owuorowu-u. 13 Orodje na nọ ta rẹn idibo yi, ‘Are i gba obọ ye ọrhẹ oghwẹ ye, nẹ are i dorien rhẹ otafe ro mwu okuku na. Ekete avwaye yọ nọ viẹ jeghwai riẹ ikanwun ọnẹyen.’ 14 “Fọkime ihworho buebun ya ha use riẹn, ọrẹn ihworho krẹn ya djẹha.” 15 Omarana, otu i Pharisee na ni nyarhẹn ya djiroro oborẹ aye ine ru ha ẹmro ọnẹyen mọriẹn. 16 Omarana, aye ni dje idibo aye vwe yi, ọrhẹ ẹko ihworho re lele i Herod, aye na ta: “Oyono, ame i rheri taghene wa ta urhomẹmro jeghwai yono izede Osolobrugwẹ ọrẹ urhomẹmro, wu vwe ni ohworho owuorowu ruẹ-ẹ, fọkime wu vwe ni omẹhaphia ihworho-o. 17 Ta rẹn ame, me wu rorori? Orhiẹ oborẹ o fori ra na kwosa urhomu rẹn i Caesar gbinẹ o fo-o?” 18 Ọrẹn, fọkime i Jesu o rhe irueruo ọkon aye, nọ tare: “Mesoriẹ are a damu mẹ nẹ, era gemai ruẹ na? 19 Dje usele ra ha kwosa urhomu na mẹ.” Aye ni ha de·narʹi·us owu riẹn. 20 Nọ ta rẹn aye: “Oma ọrhẹ eyaya ọrọmo yọ havwiẹ?” 21 Aye ni tare: “Ọrẹ i Caesar.” Omarana nọ ta rẹn aye: “Are i kwa ekwakwa i Caesar rẹn i Caesar, ọrẹn kwa ekwakwa Osolobrugwẹ rẹn Osolobrugwẹ.” 22 Ọke aye e rhon ọrana, no gberẹ aye unu, aye ni nyajevwo jeghwai nẹ avwaye.
MARCH 19-25
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | MATTHEW 24
“Sẹrorẹ Onyerẹnkugbe Ọnọ Rhẹ i Jehova Uvwre Ọke Oba Na”
(Matthew 24:12) fọkiẹ irhi egbeghwu ro buẹnrhọ, ẹguọlọ otu buebun nẹ ono seriotọre.
it-2 279 ¶6
Ẹguọlọ
Ẹguọlọ Ohworho o Vwori Ọnọ Sabu Zien. Ọke ri Jesu Kristi ọ ta rẹn idibo yi kpahen ekwakwa enana rhotọre, no djephia taghene ẹguọlọ (a·gaʹpe) rẹ ihworho buebun ra ta taghene aye a ga Osolobrugwẹ ono zien. (Mt 24:3, 12) Ọnyikọ Paul ọ ji ta taghene ihworho “ine vwo ẹguọlọ igho,” e dje kpahen oka ọke ọgbogbanhon rọ nọ rhiọ. (2Ti 3:1, 2) Omarana, o fiotọre taghene ohworho ọnọ sabu sẹrerhumuji iruemru-urhi ri serhọ, ẹguọlọ ro vwori bi ọnọ ji sabu zien. Ọnana nọ karunumwẹ ọghanronmẹ re ne vwo ẹguọlọ jeghwai dje yi phia nyoma re roro kpahen Ẹmro Osolobrugwẹ, ọrhẹ ọrẹ ene ruẹ akpenyerẹn ọwan lele iruemru-urhi Enẹyen.—Eph 4:15, 22-24.
(Matthew 24:39) aye arha djokarhọ ye-e, bọmọke Ukude na ọ ki rhe jeghwai ghwọghọ aye ephian, omaran ẹrhiọ Ọmọ onyakpọ na ono ji rhirhiẹ.
w99 11/15 19 ¶5
Wa Wian Ọsoso Owian Ọnọ Rẹn Osolobrugwẹ Gba?
5 Jesu Kristi ọ ta kpahen ọke ọgbogbanhon ọwan na omana: “Jerẹ oborẹ ẹdẹ i Noah ọ havwọ, omaran ẹrhiọ Ọmọ onyakpọ na ono ji rhirhiẹ. Jerẹ oborẹ ọ havwọ uvuẹn ẹdẹ erana bọmọke ukude na ọ ki rhe, rẹ aye a ria jeghwai da, ehworhare a rọnmọ, a ha emẹse brọgọ, Noah ọ ki ruẹ owọ na, aye arha djokarhọ ye-e, bọmọke ukude na ọ ki rhe jeghwai ghwọghọ aye ephian, omaran ẹrhiọ Ọmọ onyakpọ na ono ji rhirhiẹ.” (Matthew 24:37-39) Erhe ruie serhovwan, o vwo oborẹ ọsọre ra na re jeghwai da-a, orọnmo ji ẹkwaphiẹrhotọre ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. (Genesis 2:20-24) Ọrẹn, orhianẹ ọwan i mẹrẹnvwrurhe taghene na hatua ekwakwa ugboma yẹ oborẹ ọ mai ghanren harẹn ọwan, o fori na nẹrhomo. Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan fiẹ edamẹ Uvie na rhẹ ẹrhẹ ukaro, ru oborẹ orhumurun, jeghwai wian owian rọ yẹrẹ ọwan gba.—Matthew 6:33; Romans 12:12; 2 Corinthians 13:7.
(Matthew 24:44) Fọkiẹ ọnana, are i mwuegbe oma are, fọkime Ọmọ onyakpọ ọ sa unọke are i vwe rorie rhọ.
Inyikọ Na i Nekpẹn Oka
Jesu ọ tare taghene idibo yi ina vi kpomavi, rha dẹrẹ, jeghwai mwuegbe. Jesu ọ kanrunmwu orhetio ọnana rhẹ udje ọrọrọ: “Ọrẹn, are i rhe emru owu: Orhianẹ ọrovwoghwa na o rhe ọke ohi na ọnọ rhe, manẹ ọ dẹrẹ, ọ vwọ ji ha uphẹn riẹn nọ kpanren ruẹ oghwa ye-e. Fọkiẹ ọnana, are i mwuegbe oma are, fọkime Ọmọ onyakpọ ọ sa unọke are i vwe rorie rhọ.”—Matthew 24:43, 44.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Matthew 24:8) Ekwakwa enana ephian yẹ ọtonrhọ omiamiamo.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 24:8
omiamiamo: Ẹmro i Greek na ọ rionbọrhọ omiamiamo ọke uvwiẹ. Dedevwo a ha riẹ ruiruo aran sekpahen ukpokpogho, omiamiamo, ọrhẹ ojẹriọ, ọnọ sabu mevirhọ taghene jerẹ oborẹ emiamiamo uvwiẹ ọ havwọ, omaran ukpokpogho ọrhẹ ojẹriọ ra ta kpahen na ono bunrhọ, gbanhonrhọ ọrhẹ oborẹ ono jiri te uvuẹn ọke ukpokpogho rode ra hunute uvuẹn Matthew 24:21.
(Matthew 24:20) Are i rha nẹrhomo neneyo ọke are ina zẹ o jo rho rhiẹ ọke erinrin yanghene Ẹdẹ Omeronmo;
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Mt 24:20
ọke erinrin: Oso ọgbogbanhon, ukude, ọrhẹ avwrọke ọfọfọ uvuẹn ọke ọnana ọnọ sabu lẹrhiẹ bẹn re ne nẹ ekete owu riẹ ọreva, nọ jeghwai bẹn ra na mẹrẹn emaren ọrhẹ ekete re ne rhirhiẹ.—Ezr 10:9, 13.
Ẹdẹ Omeronmo: Uvuẹn emwa jerẹ Judea, irhi ri surhobọmwu Ẹdẹ Omeronmo na, ọ lẹrhiẹ bẹn rẹn ohworho ọnọ nya ugbo oseseri na jeghwai kpare ehwan; habaye, a ji kanrẹn anurẹsẹ amwa na uvwre Ẹdẹ Omeronmo na.—Se Ac 1:12 ọrhẹ App. B12.
Isese i Baibol
(Matthew 24:1-22) Vwana ọke i Jesu o nẹ oghwa ẹga na, idibo yi ni bru rie rhe nẹ aye i dje ebanbon oghwa ẹga na ha riẹn. 2 Ọrẹ ẹkpahenrhọ nọ ta rẹn aye: “Are a mẹrẹn ekwakwa enana? Itiọrurhomẹmro mia ta rẹn are, o vwo ọke owuorowu atita enana ina ja ghwọghọ-ọ.” 3 Ọke rẹ ọye o siyẹ ugbenu Olives, idibo na ọvo ni bru rie rhe, nẹ aye tare: ‘Ta rẹn ame, ọke ọgo yẹ ekwakwa enana ena phia, ọrhẹ oka ọgo yo no dje ẹrhiọ ọnọ ọrhẹ oba enyerẹn ọnana phia? 4 Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Jesu nọ ta harẹn aye; “Are i dabu ni so nẹ ohworho owuorowu o jo rho suẹn are beghe, 5 nime ihworho buebun ena rhe ọrẹ odẹ mẹ, aye ena ta, ‘Mẹmẹ ọyẹ i Kristi na,’ jeghwai suẹn buebun ihworho beghe. 6 Are ine rhon kpahen ivweri ọrhẹ iyẹnrẹn ivweri. Are i vwe jenẹ ofẹn o mwu are-e, fọkime ekwakwa enana ina vi homaphia, ọrẹn oba na o ji te-e. 7 “Agbamwa ọnọ kparehaso agbamwa, uvie ọnọ haso uvie, emaren ena kanren ọrhẹ etọre ine kpogho ne ekete owu riẹ ọreva. 8 Ekwakwa enana ephian yẹ ọtonrhọ omiamiamo. 9 “Ọke ọrana ihworho ine fi are rhẹ ukpokpogho jaghwai kpe are; egbamwa ephian ine vwo utuoma kpahen are fọkiẹ odẹ mẹ. 10 Ọke ọrana dede, buebun ine se, aye na ji rhẹ ereva aye jeghwai vwo utuoma kpahen owuowọnwan. 11 Emẹraro efian buebun ina homaphia jeghwai sun buebun beghe; 12 fọkiẹ irhi egbeghwu ro buẹnrhọ, ẹguọlọ otu buebun nẹ ono seriotọre. 13 Ọrẹn ọ ro vwo edirin ye toba ọyẹ ene simirhọ. 14 Ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na lele ọsoso ekete re rhirhiẹ uvuẹn akpọ na no rhiẹ oseri harẹn egbamwa na; oba na nẹ ọnọ ki rhe. 15 “Omarana, are i rha mẹrẹn emru aghwa rọ suẹ oghwọghọ, rẹ ọmẹraro Daniel ọ ta kpahen na, ro mevi ekete ọfuanfon na (jenẹ ọro seyi ọ ha ẹghwanren ruiruo), 16 jenẹ eri ha uvuẹn Ju·deʹa i rha zẹ riẹ oberun igbenu na. 17 Ohworho rọ ha oberun oghwa ye ọ vwọ ruotọre ma ha ekwakwa ri ha uvuẹn oghwa ye-e, 18 habaye, ohworho rọ ha uvuẹn ikebi ọ vwọ ghwẹrioma rhe ma ha ewun ọnẹye-en. 19 Ukpokpogho o rhirhiẹ ye harẹn emẹse ri mẹrenvwan ọrhẹ emẹse ri vwo emọ rhẹ obọ uvuẹn ẹdẹ ọrana! 20 Are i rha nẹrhomo neneyo ọke are ina zẹ o jo rho rhiẹ ọke erinrin yanghene Ẹdẹ Omeronmo; 21 ọke ọrana ono vwo ukpokpogho rode ra vwa ji mẹrẹn aruẹ dẹ nẹ ọke akpọ na ọtonrhọ me te ọke ọnana, ẹjo, ọrhọ ji phia ghwomara-an. 22 Itiọrurhomẹmro, jokpane e bru ẹdẹ erana kpẹtẹ, o vwo ọrẹ ene simirhọ-ọ; ọrẹn fọkiẹ otu ra djẹ ha na, nẹ ene bru ẹdẹ erana kpẹtẹ.
MARCH 26–APRIL 1
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | MATTHEW 25
“Are i Rha Dẹrẹ”
(Matthew 25:1-6) Omarana, ana sabu ha Uvie ọrẹ idjuwu na e dje emẹse ikpe ri vwe ji chọghọ ri ha ukpẹ aye jeghwai nya bru ọpha na. 2 Awan isionrin idjigbo, awan isionrin evwẹghwanren. 3 Evwidjigbo na i kpare ukpẹ aye, ọrẹn, aye a kpare ọfugbo lele oma-a, 4 ọrẹn, evwẹghwanren na i kpare ọfugbo lele ukpẹ aye. 5 Fọkime ọpha na o kpọke, oma nọ ghwọgherẹ aye ephian, omerhẹn no ji sun aye. 6 Uvuẹn erhẹrhẹ ason, ne korunu: ‘Ọpha na ọ rhe ne! Are i bruie nya.’
(Matthew 25:7-10) Omarana, ọsoso emẹse ri vwe ji chọghọ na ni vẹnrẹnren jeghwai kwaphiẹ ukpẹ aye rhọ. 8 Evwidjigbo na ni ta rẹn evwẹghwanren na, ‘Are i yẹ ame ibiẹ ọfugbo, fọkime, ikpẹ ame a guọlọ fuẹn ne.’ 9 Evwẹghwanren na ni ta rẹn aye: ‘Ọkezẹko o te harẹn ame rhẹ are-e. Ukpomaran, are i nyarhẹn bru era rhẹ nẹ are i dẹ ibiesuọn rẹn oma are.’ 10 Ọke aye a nyarhẹn ya dẹ ye, ọpha na nọ rhere. Emẹse ri vwe ji chọghọ ri mwuegbe na, ni lelirie ye ruẹ irueruo orọnmo na, na jeghwai kanren ighwe na.
(Matthew 25:11, 12) Ọke oru, emẹse ri vwe ji chọghọ ri hẹrhẹre ni ji rhe, rẹ aye a ta, ‘Ọga, Ọga, je ighwe rẹn ame!’ 12 Ọrẹ ẹkpahenrhọ, nọ ta rẹn aye, ‘Mia ta urhomẹmro rẹn are, Mie rhe are-e.’
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Matthew 25:31-33) “Ọke Ọmọ onyakpọ na ọnọ rhe uvuẹn odidi ọnẹyen, ọrhẹ ọsoso emakashe na, nẹ ono siyẹ aga usun ọnẹyen ro vwo odidi. 32 Egbamwa na ephian ni ne koko obaruiẹ, nẹ ọnọ sanọ ihworho nẹ uvwre omoma aye, jerẹ oborẹ osuingegede ọ sanọ igegede nẹ uvwre ẹvwe. 33 Nẹ ono fiẹ igegede na rhẹ obọrhen ọnẹyen, ọrẹn ẹvwe na obohwẹre ọnẹyen.
w15 3/15 27 ¶7
Ra Homariotọre Hobọtua Imizu i Kristi Ọke Ephian
7 Inyenana, ọwan i dabu vwẹruọ udje igegede ọrhẹ ẹvwe na ne. Sekpahen oborẹ ene ru rhe era hunute na, Jesu yẹ “Ọmọ onyakpọ na,” nọyẹ Orodje na. Ere seri “imizu mẹ,” yẹ ehworhare ọrhẹ emẹse ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha, ri ne lele Kristi sun obẹ odjuwu. (Rom. 8:16, 17) “Igegede na” ọrhẹ “ẹvwe na” i mevirhọ ihworho egbamwa na ephian. Enana e rhiẹ era ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha-a. Nẹ ọke ẹzeguon na vwo? Ẹzeguon ọnana ọnọ tonrhọ uvwre oba ọrẹ ukpokpogho rode rọ sa obaro na. Iroro ọgo yẹ ọsoriẹ ana ha ihworho guẹnzon jerẹ igegede yanghene ẹvwe? Oborẹ ọnọ phia, o sekpahen oborẹ aye i hobọtua eri hẹrhẹre lele, ri rhiẹ imizu i Kristi ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha ri ha otọrakpọ na. Rẹ oba enyerakpọ ọnana o te ne na, o fori nẹ oma ọmerhen ọwan taghene i Jehova o rhie ukpẹ ọnẹyen kpahen udje ọnana ọrhẹ idje ri ha uvuẹn Matthew irhomu-ẹmro 24 ọrhẹ 25!
(Matthew 25:40) Orodje na nọ kpahenrhọ rẹn aye: ‘Itiọrurhomẹmro mia ta rẹn are, fọkime are i rurie rẹn owu usuẹn imizu mẹ, are i rurie ha mẹ.’
w09 10/15 16 ¶16-18
“Are Igbehian Mẹ”
16 Wu rhe vwo ifiẹrorhọ wu ne nyerẹn uvuẹn otọre usuon Uvie Osolobrugwẹ, marhẹ wu ne ru djephia taghene wẹwẹ ugbehian imizu i Kristi? Jene roro kpahen izede esa ọvo. Ọrukaro, nyoma re vwobọrhọ iruo aghwoghwo Uvie na sasasa. Kristi o jurhi rẹn imizie nẹ aye i ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na uvuẹn akpọ na ephian. (Matt. 24:14) Ọrẹn, ọnọ bẹn rẹ ere hẹrhẹre usuẹn imizu i Kristi uvuẹn otọrakpọ na inyenana, ina sabu ruẹ iruo ọnana vabọ userhumu igegede ereva na. Itiọrurhomẹmro, kọke kọke rẹ igegede ereva na e vwobọrhọ iruo aghwoghwo na, aye a ha userhumu rẹn imizu i Kristi wian owian aye gba. Ẹko ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na, o dje ọdaremẹro phia kpahen userhumu ọnana, omaran ji te Kristi.
17 Izede ọreva rẹ igegede ereva na a ha userhumu rẹn imizu i Kristi, yẹ ọrẹ aye a hobọtua iruo aghwoghwo na nyoma itetoro igho. Jesu o jiririe harẹn idibo yi nẹ aye mwu igbehian rẹn oma are nyoma “efe akpọ ọnana.” (Luke 16:9) Ọnana o mevirhọ taghene ana sabu dẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jesu yanghene Jehova-a. Ukpomaran, nyoma ra ha enyerẹn ọwan hobọtua edamẹ Uvie na, ọwan ne dje ẹguọlọ ọwan phia ji dje taghene ọwan igbehian aye, orhiẹ ọrẹ ẹmro ọvo-o, ọrẹn “ọrẹ irueruo ọrhẹ urhomẹmro.” (1 John 3:16-18) Ọwan a ha userhumu phia ọke re vwobọrhọ iruo aghwoghwo na, ọke re toro igho fọkiẹ ẹbọn ọrhẹ ẹruete ekete ogame ọwan, ọrhẹ ọke re toro igho fọkiẹ iruo aghwoghwo akpọ ephian. Sẹ igho ọwan i torori ọ kamurun yanghene o bunrun, Jehova ọrhẹ Jesu e dje ọdaremẹro phia kpahen ẹhẹn re tiobọnẹ ghwologhwolo.—2 Cor. 9:7.
18 Izede ọrẹ esa re ne djephia taghene ọwan igbehian i Kristi, yẹ nyoma ra nyalele ọkpọvi rẹ ekpako ukoko a ha phia. Ẹhẹn ọfuanfon ọyẹ a ha ehworhare enana mwu nyoma ọkpọvi i Kristi. (Eph. 5:23) Ọnyikọ Paul nọ yare, “Are i huvwele era kobaro usuẹn are, nẹ are i jeghwai homariotọre rẹn aye.” (Heb. 13:17) Ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn rẹn ọwan na huvwele ọkpọvi ro nẹ i Baibol rhe rẹ ekpako i yẹrẹ ọwan. Fọkime ọwan i rhe kpahen ijẹgba aye, ọnana nọ lẹrhiẹ bẹn ra na ha urhebro aye ruiruo. Ọrẹn, oma ọmerhen i Kristi, ro rhiẹ Ọro Suẹn ukoko na kpahen ehworhare enana ri vwa gba na. Omarana, oborẹ ọwan a ha urhebro aye ruiruo lele ọ hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Kristi. Ọwan i rha kparẹ iroro vrẹn orusọ ekpako na jeghwai hobọtua ọkpọvi aye rhẹ aghọghọ, ọwan ne dje ẹguọlọ re vwo kpahen Kristi phia.
Isese i Baibol
(Matthew 25:1-23) “Omarana, ana sabu ha Uvie ọrẹ idjuwu na e dje emẹse ikpe ri vwe ji chọghọ ri ha ukpẹ aye jeghwai nya bru ọpha na. 2 Awan isionrin idjigbo, awan isionrin evwẹghwanren. 3 Evwidjigbo na i kpare ukpẹ aye, ọrẹn, aye a kpare ọfugbo lele oma-a, 4 ọrẹn, evwẹghwanren na i kpare ọfugbo lele ukpẹ aye. 5 Fọkime ọpha na o kpọke, oma nọ ghwọgherẹ aye ephian, omerhẹn no ji sun aye. 6 Uvuẹn erhẹrhẹ ason, ne korunu: ‘Ọpha na ọ rhe ne! Are i bruie nya.’ 7 Omarana, ọsoso emẹse ri vwe ji chọghọ na ni vẹnrẹnren jeghwai kwaphiẹ ukpẹ aye rhọ. 8 Evwidjigbo na ni ta rẹn evwẹghwanren na, ‘Are i yẹ ame ibiẹ ọfugbo, fọkime, ikpẹ ame a guọlọ fuẹn ne.’ 9 Evwẹghwanren na ni ta rẹn aye: ‘Ọkezẹko o te harẹn ame rhẹ are-e. Ukpomaran, are i nyarhẹn bru era rhẹ nẹ are i dẹ ibiesuọn rẹn oma are.’ 10 Ọke aye a nyarhẹn ya dẹ ye, ọpha na nọ rhere. Emẹse ri vwe ji chọghọ ri mwuegbe na, ni lelirie ye ruẹ irueruo orọnmo na, na jeghwai kanren ighwe na. 11 Ọke oru, emẹse ri vwe ji chọghọ ri hẹrhẹre ni ji rhe, rẹ aye a ta, ‘Ọga, Ọga, je ighwe rẹn ame!’ 12 Ọrẹ ẹkpahenrhọ, nọ ta rẹn aye, ‘Mia ta urhomẹmro rẹn are, Mie rhe are-e.’ 13 “Omarana, are i rha dẹrẹ, fọkime are e rhe ẹdẹ na yanghene unọke na-a. 14 “Fọkime ọ họhọ ọhworhare rọ guọlọ nẹ oghwa riẹ ekete oseseri, ro se evrẹn yen koko jeghwai yẹ aye ekwakwa ro vwori mọrọn.” 15 Nọ yẹ owu i talent isionrin, nọ yẹ ọrọrọ eva, nọ ji yẹ ọrọrọ owu, nọ yẹ owuowu sekpahen omẹgbanhon ro vwori, no nẹ oghwa. 16 Ogege ọrẹ a yẹre i talent isionrin na, nọ yọ ha ọnẹyen sueyi nọ mẹrẹn i talent isionrin erọrọ. 17 Omaran ji te ọrẹ a yẹre eva na, nọ ji mẹrẹn eva erọrọ ba ye. 18 Ọrẹn, ọvrẹn ra yẹre owu ọvo na, nọ nyarhẹn ya tọn otọre ji tiẹ igho oninie ọ yẹriẹ na nu. 19 “Ọke oru, onini ro vwo evrẹn na nọ rhere, aye ni ji nẹ iyẹnrẹn riẹn kpahen oborẹ aye i ha igho na ru. 20 Omarana, ọro vwo i talent isionrin na nọ rhere rhẹ i talent isionrin erọrọ, nọ tare, ‘Onini, wu yẹre mẹ i talent isionrin; nie, mi vwo i talent isionrin erọrọ ba ye ne.’ 21 Oninie nọ ta riẹn: “Wẹ nobiruo owian, omamọ ọvrẹn rọ fuevwan! Wu fuevwan kpahen ekwakwa ekokamu. Mi na ha mwu ne wu hẹrote ekwakwa buebun. Riamerhen aghọghọ onini ọnọ.’ 22 Ọgbọreva ye, ọro vwo i talent eva na nọ rhere jeghwai ta, ‘Onini wu yẹre mẹ i talent eva; nie, mi vwo i talent eva erọrọ ba ye ne.’ 23 Oninie nọ ta riẹn: “Wẹ nobiruo owian, omamọ ọvrẹn rọ fuevwan! Wu fuevwan kpahen ekwakwa ekokamu. Mi na ha mwu ne wu hẹrote ekwakwa buebun. Riamerhen aghọghọ onini ọnọ.’