E Teranan di Beibel
ORA Israel tabata preparando pa drenta e Tera Primintí, Moisés a ekspresá su deseo profundo na Dios: “Mi ta pidi bo, laga mi krusa i mira e tera bunita ku ta keda na e otro banda di Hordan, e bunita serunan ei.”—Deu. 3:25.
Yehova no a pèrmití Moisés hasi esei, pero sí el a lag’é subi un seru ku kara pa Jeriko i mira e tera, esta, ‘for di Galaad te na Dan i e tera di Huda te na e Laman di Pabou, i Negèv i e vaye di Hordan.’ (Deu. 3:27; 34:1-4) Abo a yega di tende di e nòmbernan ei? Bo sa unda nan ta situá?
Masha poko sirbidó di Yehova djawe por bishitá e hopi lugánan ku nan ta lesa di dje den Beibel. Nan no por hasi loke Dios a bisa ku lo e manda Abraham hasi, esta, un rekorido dor di henter e Tera Primintí. (Gén. 13:14-17) I tòg, kristiannan berdadero tin masha gana di siña tokante sitionan di Beibel i mira ki relashon esakinan tin ku otro.
“Mira e Tera Bunita” ta un medio ku por yuda bo komprondé Beibel mihó. E ta kontené potrèt di sitionan eksistente, manera esun di Galaad ku bo por mira riba kaft dje publikashon aki. E mapanan ta asta mas informativo ainda, pasobra nan por yuda bo konosé e lugánan ku Beibel ta menshoná muchu mas mihó.
E mapa riba página 2 i 3 ta enfoká riba e teranan òf regionnan mas grandi. Por ehèmpel, ora bo tuma nota unda Asiria i Egipto tabata situá en relashon ku e Tera Primintí, bo por komprondé e profesianan ku ta menshoná e paisnan ei, mihó. (Isa. 7:18; 27:13; Ose. 11:11; Mik. 7:12) E repi fini ku yama e Tera Primintí tabata un krusada di hopi ruta den pasado, i otro nashonnan a trata na haña dominio riba su terenonan riku di grano, i kunukunan di wendrùif i oleifi.—Deu. 8:8; Hues. 15:5.
Tin biaha lo bo tin gana di kompará e mapanan ku otro. Por ehèmpel, Dios a manda Jonas bai kapital di Asiria, pero el a desviá bai Tarsis. (Jon. 1:1-3) Bo ta haña e áreanan ei riba e promé mapa ei? Pero nos no mester bruha Tarsis ku Tarso, kaminda apòstel Pablo a nase. Lo bo haña Tarso i otro statnan famoso riba e mapa den banda aki.
Si bo haña Ur, Haran i Yerusalèm, pensa riba ki ruta i kon largu Abraham a biaha. Despues ku Yehova a yam’é for di Ur, el a bai biba na Haran i despues a muda bai e Tera Primintí. (Gén. 11:28–12:1; Echo. 7:2-5) Ora bo studia e kapítulo “E Mundu di e Patriarkanan” (página 6 i 7), lo bo por visualisá e biahe di Abraham mihó.
E promé mapa i esun aki riba no ta mará na niun periodo spesífiko. Despues di e dosnan aki, e mapanan ta sigui básikamente den un órden históriko. Statnan òf detayenan riba un mapa ta relashoná ku susesonan di un sierto periodo. Ounke e Indèks (página 34-5) no ta inkluí tur sitio menshoná riba e mapanan, por lo general e por yuda bo haña sa kua dje mapanan tin di haber ku e punto ku bo ta investigando n’e momentu ei.
E mapa ku ta kubri e páginanan meimei di e foyeto aki (18 i 19) tin e mayor kolekshon di pueblo i stat den e Tera Primintí. E Splikashon di Mapa lo yuda bo haña e statnan levita i e seis statnan di refugio, i sa tambe si un lugá ta wòrdu menshoná den e Skritura Hebreo, den e Skritura Griego òf den ámbos.
E sitionan di algun lugá bíbliko ta deskonosí awe, di manera ku mayoria di e nòmbernan aki no ta riba e mapa sentral ei. Tampoko no tabata posibel pa pone riba dje tur stat i pueblo, manera tur esnan ku tabata den e teritorio di e diferente tribunan. (Jos., kapítulo 15-19) Pero, por lo general e mapa ei ta inkluí e statnan bisiña, i esei ta duna bo un idea mas o ménos unda esnan ku no ta riba e mapa aki tabata. Algun karakterístika geográfiko (seru, riu i vaye) ta marká, i e diferente halturanan i terenonan ta indiká ku koló. E detayenan ei por yuda bo visualisá diferente aspekto di susesonan bíbliko.
Bo por haña mas informashon tokante sitionan di Beibel den e ensiklopedia Perspikasia pa Komprondé e Skritura, ku ta disponibel na hopi idioma.a Ora bo ta usa esei i otro publikashonnan ku ta splika Beibel, tene e foyeto “Mira e Tera Bunita” na man. Konsult’é segun ku bo ta studia henter e Skritura, ku ta asina benefisioso den bo bida.—2 Tim. 3:16, 17.
[Nota]
a Publiká dor di Testigunan di Yehova.
[Kuadro na página 5]
E BUKINAN DI BEIBEL A SER SKIRBÍ NA:
Babilonia
Cesarea
Korinto
Egipto
Efeso
Yerusalèm
Masedonia
Moab
Patmos
Tera Primintí
Roma
Susa
[Mapa na página 4, 5]
(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)
Paisnan den Tempu di Beibel i Statnan Prinsipal
A1 ITALIA
A2 ROMA
A3 SISILIA
A3 MALTA
C2 MASEDONIA
C2 Filipos
C2 GRESIA
C3 ATENAS
C3 Korinto
C3 KRETA
C4 LIBIA
D3 Antiokia (di Pisidia)
D3 Efeso
D3 PATMOS
D3 RODAS
D4 MENFIS
D5 EGIPTO
E2 ASIA MENOR
E3 Tarso
E3 Antiokia (di Siria)
E3 CYPRUS
E4 Sidon
E4 Damasko
E4 Tiro
E4 Cesarea
E4 TERA PRIMINTÍ
E4 YERUSALÈM
E4 MOAB
E4 Kades
E4 EDÒM
F3 Hòfi di Edén?
F3 ASIRIA
F3 Haran
F3 SIRIA
F5 ARABIA
G3 NÍNIVE
G4 BABILONIA
G4 KALDEA
G4 Susa
G4 Ur
H3 MEDIA
[Seru]
E5 Seru Sinaí
G2 SERUNAN DI ARARAT
[Laman]
C3 Laman Mediteráneo (Laman Grandi)
E1 Laman Pretu
E5 Laman Kòrá
H2 Laman Kaspio
H5 Golfo Pérsiko
[Riu]
D5 Riu Neil
F3 Riu Eufrates
G3 Riu Tigris