Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • es18 pp. 98-108
  • October

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • October
  • Lukluk Long Olketa Scripture Evriday—2018
  • Subheding
  • Monday, October 1
  • Tuesday, October 2
  • Wednesday, October 3
  • Thursday, October 4
  • Friday, October 5
  • Saturday, October 6
  • Sunday, October 7
  • Monday, October 8
  • Tuesday, October 9
  • Wednesday, October 10
  • Thursday, October 11
  • Friday, October 12
  • Saturday, October 13
  • Sunday, October 14
  • Monday, October 15
  • Tuesday, October 16
  • Wednesday, October 17
  • Thursday, October 18
  • Friday, October 19
  • Saturday, October 20
  • Sunday, October 21
  • Monday, October 22
  • Tuesday, October 23
  • Wednesday, October 24
  • Thursday, October 25
  • Friday, October 26
  • Saturday, October 27
  • Sunday, October 28
  • Monday, October 29
  • Tuesday, October 30
  • Wednesday, October 31
Lukluk Long Olketa Scripture Evriday—2018
es18 pp. 98-108

October

Monday, October 1

Hem bae duim samting wea olketa wea fraet long hem laekem. Hem herem olketa taem olketa askem hem for helpem olketa, and hem sevem olketa.—Ps. 145:19.

Jehovah hem “God [wea] savve comfortim iumi and strongim iumi for no givap.” (Rome 15:5) Hem nomoa savve gud long feeling and wei bilong iumi, and samting wea iumi kasem. Hem savve gud hao for helpem iumi mekem iumi gohed strong and no givap. Bat long wanem wei nao God ansarem prea bilong iumi for gohed strong and no givap? Iumi savve askem Jehovah for helpem iumi taem iumi kasem hard taem, and hem promis for ‘helpem iumi for winim datwan.’ (1 Cor. 10:13) Wanem nao bae hem duim? Samfala taem, maet hem finisim datfala hard taem. Bat staka taem, hem bae strongim iumi mekem iumi “nating givap” and “gohed for patient and hapi.” (Col. 1:11) And from Jehovah barava savve gud long iumi, hem bae no letem eni samting for kasem iumi wea iumi no fit for winim. w16.04 2:5, 6

Tuesday, October 2

So givim go bak long King samting wea hem bilong King, and givim go bak long God samting wea hem bilong God.—Matt. 22:21.

Bible sei iumi mas obeyim olketa gavman bilong man, bat Bible sei tu iumi mas obeyim God evritaem. (Acts 5:29; Titus 3:1) Hao nao iumi savve duim tufala samting hia? Jesus storyim wanfala principle wea helpem iumi for savve hu nao iumi shud obeyim, wea stap long olketa toktok for text tuday. Iumi “givim go bak long King samting wea hem bilong King” taem iumi obeyim olketa law bilong gavman, respectim olketa bigman long gavman, and peim tax wea gavman askem. (Rome 13:7) Nomata olsem, sapos gavman askem iumi for duim samting wea bae brekem law bilong God, bae iumi explainim gud long olketa bae iumi no duim datwan. Wanfala wei wea iumi savve “givim go bak long God samting wea hem bilong God,” hem nao for no teksaed long olketa samting saed long politik. (Isa. 2:4) From Jehovah letem olketa gavman bilong man for rul, iumi no againstim olketa. Iumi no join insaed long eni samting wea mekhae long kantri tu. (Rome 13:1, 2) Iumi no trae for aotem eni gavman or trae for switim olketa bigman long gavman for duim wanem iumi laekem, and iumi no vote long election or joinim politik. w16.04 4:1, 2

Wednesday, October 3

Iu mas ting long hem olsem wanfala man long world.—Matt. 18:17.

Taem problem kamap midolwan tufala Christian, hem gud sapos tufala seleva nao stretem. Bat samfala taem maet tufala needim help from olketa narawan long kongregeson for stretem problem. (Matt. 18:15-17) “Sin” wea Jesus storyim long scripture hia hem no minim olketa smol problem wea happen midolwan tufala Christian. Hao nao iumi savve long datwan? Jesus sei sapos man wea duim sin hem no repent bihaen hem story witim brata bilong hem, and witim tu or thrifala witness, and long olketa elder, then kongregeson bae “ting long hem olsem wanfala man long world and wanfala man for tekem tax.” Datwan minim hem bae disfellowship. Datfala “sin” wea Jesus storyim maet hem wei for ravem narawan or laea for spoelem narawan. w16.05 1:14

Thursday, October 4

Gohed for luksavve long samting wea Jehovah laekem iufala for duim.—Eph. 5:17.

Bible no garem rul for evri samting long laef. Olsem example, Bible no garem rul abaotem wanem kaen kaleko nao olketa Christian shud werem. Diswan showimaot Jehovah hem barava wise. Stael kaleko bilong evri kantri hem no semsem. And tu, kaleko wea pipol werem bifor hem difren from distaem, so sapos Bible garem rul saed long kaleko, olketa rul hia bae no fitim nao distaem. Semsem tu, saed long waka, health, and hapitaem. Wanem nao iumi shud duim taem iumi mas disaedem eni samting wea Bible no talem eni law abaotem? Winim wei for duim nomoa wanem iumiseleva laekem, hem gud for ting raonem samting wea happen and mekem disison wea bae mekem Jehovah hapi.—Ps. 37:5. w16.05 3:2, 6

Friday, October 5

Iufala acceptim datwan. Iufala no tingse hem toktok bilong man nomoa, bat iufala savve hem toktok bilong God.—1 Thess. 2:13.

Iumi evriwan garem samfala favorite buk long Bible. Samfala laekem olketa Gospel bikos example bilong Jesus helpem olketa for savve long olketa nambawan wei bilong Jehovah. (John 14:9) Olketa narawan laekem olketa buk wea storyim profesi. Wanfala nao hem Revelation, wea storyim “olketa samting wea no longtaem nomoa mas happen.” (Rev. 1:1) Samfala kasem comfort taem olketa readim Psalms, and olketa narawan laekem gudfala advaes wea stap long Proverbs. Tru tumas, iumi evriwan savve kasem gudfala samting from Bible. From iumi barava tinghae long Bible, iumi barava tinghae tu long olketa pablikeson bilong iumi wea story abaotem Bible. Jehovah nao provaedem evri buk, brochure, magasin, and olketa nara pablikeson wea iumi kasem. Evri samting hia helpem iumi for fren gud witim God and mekem iumi “garem strongfala faith.”—Titus 2:2. w16.05 5:1-3

Saturday, October 6

Spirit hem mekem man for garem love, hapi, peace, and for patient. Hem mekem man for kaen long narawan, duim gudfala samting, garem faith, hambol, and kontrolem seleva. No eni law hem tambuim olketa samting hia.—Gal. 5:22, 23.

Holy spirit savve helpem iumi long olketa difren wei. Olsem example, hem savve helpem iumi for garem olketa gudfala wei olsem Jesus and for showimaot olketa wei hia wea spirit helpem iumi for garem. Holy spirit helpem iumi for showimaot love. Iumi lovem God and iumi laek for obeyim hem bikos iumi savve bae iumi kasem gud samting from training wea iumi kasem from hem. And tu, holy spirit savve helpem iumi for no followim tingting bilong pipol long world. (Eph. 2:2) Taem aposol Paul hem young, hem followim nogud wei bilong olketa bigman bilong olketa Jew. Bat holy spirit helpem hem for change. Hem sei: “Nomata wanem samting hem kasem mi, paoa wea mi kasem from God nao hem strongim mi for gohed.” (Phil. 4:13) Iumi tu mas askem Jehovah for holy spirit. Iumi savve hem bae ansarem prea bilong iumi.—Ps. 10:17. w16.06 1:12

Sunday, October 7

Jehovah, wea iu nao God bilong mifala, . . . iu nao fit for kasem glory and for evriwan mekhae long iu.—Rev. 4:11.

Jehovah nao hem God bilong iumi, and iumi worshipim hem nomoa. Hem no laekem iumi for worshipim eni nara god or duim eni samting wea join witim false worship taem iumi worshipim hem. Jehovah hem no just wanfala god wea winim olketa nara god or wea hem garem paoa winim olketa. Jehovah nao hem trufala God, and hem nomoa iumi shud worshipim. Worship bilong iumi for Jehovah nao mas first samting long laef bilong iumi, and iumi shud no letem olketa narafala samting for kamap important winim datwan. Wanem nao olketa samting hia? Taem Jehovah givim Tenfala Komandment, hem sei pipol bilong hem mas no worshipim olketa narafala god. Olketa mas no worshipim eni idol. (Deut. 5:6-10) Distaem, staka wei for worshipim idol hem stap, and maet hem no isi for luksavve long samfala wei hia. Bat wanem Jehovah laekem hem no change, wea diswan showimaot “wanfala Jehovah nomoa hem stap.”—Mark 12:29. w16.06 3:10, 12

Monday, October 8

Sapos iufala forgivim nara pipol wea sin againstim iufala, Dadi bilong iufala long heven bae forgivim iufala tu.—Matt. 6:14.

Taem Peter askem Jesus haomas taem nao man mas forgivim narawan, Jesus sei: “No sevenfala taem nomoa, bat seventi-seven taem.” Datfala toktok showimaot iumi mas willing for forgivim narawan evritaem. (Matt. 6:15; 18:21, 22) From iumi evriwan no perfect, maet iumi tu mekem narawan feel nogud. So sapos iu luksavve iu mekem narawan feel nogud, followim wanem Bible talem. Askem hem for forgivim iu, and go stretem datfala problem witim hem. (Matt. 5:23, 24) Taem narawan forgivim iumi, datwan mekem iumi hapi. So iumi tu shud forgivim olketa. (1 Cor. 13:5; Col. 3:13) And sapos iumi forgivim olketa narawan, bae Jehovah forgivim iumi tu. So, taem narawan duim samting wea no stret, iumi mas gohed showimaot mercy long hem, olsem Dadi bilong iumi, Jehovah, showimaot mercy long iumi.—Ps. 103:12-14. w16.06 4:15, 17

Tuesday, October 9

Mi no shame for talemaot datfala gud nius. Gud nius hia hem showimaot paoa bilong God and hem savve sevem eniwan wea garem faith.—Rome 1:16.

Long olketa last day distaem, pipol bilong Jehovah kasem assignment for “talemaot disfala gud nius abaotem Kingdom long evri ples long world mekem pipol long evri kantri mas herem.” (Matt. 24:14) Datfala “gud nius abaotem Kingdom” hem semsem witim datfala “gud nius abaotem love bilong God.” Hao nao olsem? Evri blessing wea iumi bae kasem from Kingdom bilong God hem bikos long love bilong God and wei wea hem kaen tumas. (Acts 20:24; Eph. 1:3) Taem Paul strong for duim preaching waka, hem showimaot hem barava tinghae long wei wea Jehovah kaen tumas. Waswe, iumi followim example bilong Paul? (Rome 1:14, 15) Nomata iumi born sin, iumi kasem staka blessing from Jehovah kaen tumas. From iumi kasem staka gud samting, iumi mas helpem olketa narawan for savve abaotem love bilong Jehovah, and wanem olketa mas duim for kasem gud samting from datwan. w16.07 4:4, 5

Wednesday, October 10

Mas redi gudfala, bikos Son bilong man bae kam long taem wea iufala nating tingim.—Luke 12:40.

Devil nao “man wea rulim disfala world.” No longtaem bifor Jesus dae, hem storyim datwan long olketa disaepol thrifala taem. (John 12:31; 14:30; 16:11) Devil hem iusim olketa false religion for laea long pipol. Dastawe staka pipol distaem no laek for luksavve long olketa Bible profesi wea showimaot end bilong disfala world hem barava klosap. (Zeph. 1:14) Tru nao, Satan hem “blindim mind bilong olketa” hia. (2 Cor. 4:3-6) From datwan, taem iumi trae for storyim long pipol end bilong disfala world hem klosap, and Christ hem gohed for rul long heven distaem, olketa no laek for herem. Nomata staka pipol no interest for savve long olketa Bible profesi, iumi mas no letem datwan mekem iumi wikdaon. Iumi savve why hem important for gohed for lukaot. w16.07 2:11, 12

Thursday, October 11

Evriwan long iufala mas lovem waef bilong hem olsem hem lovem hemseleva, and tu, waef mas barava respectim hasband bilong hem.—Eph. 5:33.

Long wedding day, hem taem wea boy and gele wea bae marit barava hapi tumas. Jehovah wea hem startim marit, hem laekem hasband and waef for hapi and garem gudfala marit, so hem givim gudfala advaes long Bible for olketa wea marit. (Prov. 18:22) Nomata olsem, Bible sei from tufala wea marit no perfect, bae tufala “kasem hard taem long laef bilong [tufala].” (1 Cor. 7:28) Wanem nao savve helpem olketa wea marit for deal witim olketa “hard taem” hia? And wanem nao savve helpem olketa Christian for garem gudfala marit? Bible sei hem barava important for showimaot love. Bat for hasband and waef garem gudfala marit, tufala mas showimaot olketa difren kaen love. Olsem example, tufala mas kaen and tingim narawan, and showimaot love wea hasband and waef garem for each other. And sapos tufala garem olketa pikinini, hem important for evriwan long famili showimaot love wea olketa famili member garem for each other. Bat love wea followim principle nao bae barava helpem tufala for garem gudfala marit. w16.08 2:1, 2

Friday, October 12

Lukluk gud evritaem long iuseleva and long samting wea iu teachim.—1 Tim. 4:16.

Timothy hem preach for staka year finis. So why nao Timothy mas gohed waka hard for duim gud ministry? Timothy luksavve pipol savve change and laef bilong olketa savve change tu. So hem tu mas gohed for changem wei wea hem teachim pipol. Iumi tu mas duim sem samting taem iumi preach long pipol. Long samfala ples, pipol no stap long haos taem iumi go preach long olketa. Long olketa nara ples, maet pipol stap, bat hem hard for iumi kasem olketa bikos olketa stap long olketa haos wea garem fence. Sapos hem nao samting wea kasem iu, waswe, iu savve traem eni nara wei for faendem pipol long territory bilong iu? Staka brata and sista savve laekem tumas for duim pablik witnessing. Olsem example, long staka ples olketa go long olketa train station, bas stop, market, and park for faendem pipol. w16.08 3:14-16

Saturday, October 13

Strongim olketa hand wea wik and olketa knee wea seksek.—Heb. 12:12.

Insaed organization bilong Jehovah evriwea long world, iumi garem olketa brata and sista wea savve encouragem iumi. (Heb. 12:12, 13) Olketa Christian long first century helpem each other. Pipol bilong Jehovah distaem tu duim sem samting. Aaron and Hur helpem Moses taem tufala sapotim hand bilong hem long taem wea olketa Israelite faetem olketa Amalekite. (Ex. 17:8-13) Distaem, iumi tu savve helpem and sapotim olketa narawan. Samfala brata and sista bilong iumi olketa olo, garem problem saed long health, famili againstim olketa, olketa lonely, or famili member hem dae. Iumi savve strongim tu olketa young wan wea kasem hevi for duim olketa nogud samting, or for aftarem bignem long disfala world. (1 Thess. 3:1-3; 5:11, 14) Duim samting wea showimaot iu tingim olketa narawan long Kingdom Hall, long ministry, taem iufala kaikai tugeta, or taem iufala story long telephone. w16.09 1:13, 14

Sunday, October 14

Evri samting wea iufala duim mas givim glory long God.—1 Cor. 10:31.

Kaleko wea iumi werem bae mekem pipol praisem or tok spoelem God bilong iumi wea holy. And tu, hem savve affectim olketa brata and sista, and pipol long territory bilong iumi. Iumi laek for werem kaleko wea fitim gud nius wea iumi preach abaotem and wea mekhae long Jehovah. (Rome 13:8-10) Hem barava important for iumi werem kaleko wea showimaot respect taem iumi go long olketa meeting and duim preaching waka. Iumi shud werem kaleko ‘wea fitim pipol wea sei olketa worshipim God.’ (1 Tim. 2:10) Hem tru, samfala kaleko wea hem fitim for man werem long wanfala kantri, hem no fitim for man werem long narafala kantri. So nomata wea nao iumi stap, iumi Olketa Jehovah’s Witness shud no werem kaleko wea bae mekem olketa narawan for stambol. Taem iumi go long olketa assembly and convention, iumi mas werem kaleko wea fitim and wea showimaot respect. Iumi shud no werem kaleko wea ova tumas and wea olsem pipol long world. Then bae iumi no hol bak for sei iumi Olketa Jehovah’s Witness, and bae iumi feel free for preach long eniwan wea iumi meetim. w16.09 3:7, 8

Monday, October 15

Evri haos man nao wakem, bat man wea wakem evri samting hem God.—Heb. 3:4.

Wanfala haos samwan nao mas designim and wakem. So olketa samting wea laef, wea design bilong olketa hem winim wanfala haos, samwan nao mas designim and wakem. Sapos samwan hem no sure wanem Bible talem hem tru, hao nao iu savve story gud witim hem? Hem gud for faendemaot wanem hem bilivim, and wanem hem interest long hem. (Prov. 18:13) Sapos hem interest long science, storyim samfala example long Bible wea showimaot taem Bible storyim samting wea join witim science, wanem Bible talem hem tru. Sapos man hia interest long history, iu savve storyim wanfala samting wea happen bifor wea stap insaed olketa history buk. Then iu savve showim hem long Bible hao staka year bifor datfala samting hem happen, Bible storyim finis. Olketa narawan maet lisin long iu sapos iu storyim eni samting from Bible wea savve helpem olketa for garem gudfala laef, olsem advaes wea Jesus storyim long Sermon long Maunten. Taem iumi story witim pipol, iumi no laek for argue witim olketa. Iumi laekem olketa for hapi for story witim iumi and for olketa lanem wanem Bible talem. So long kaenfala wei askem samfala kwestin long olketa, and then lisin gud long wanem olketa talem. Showimaot respect taem iu storyim wanem iu bilivim, especially long samwan wea age bilong hem winim iu. Sapos iu respectim olketa narawan, olketa tu bae respectim iu. w16.09 4:14-16

Tuesday, October 16

Acceptim narawan.—Rome 15:7.

Wanfala samting wea savve helpem iumi for welkamim olketa narawan long kongregeson, hem nao for tingim diswan: ‘Sapos mi go long nara kantri, hao nao bae mi laekem pipol long there for treatim mi?’ (Matt. 7:12) Iumi mas patient witim olketa wea muv kam from nara kantri. Maet long firstaem iumi no barava minim why nao olketa duim wanfala samting or tingting bilong olketa abaotem samting. Iumi no tingse bae olketa garem sem tingting olsem iumi and duim samting followim culture bilong iumi. So iumi shud acceptim olketa nomoa. Sapos iumi lane abaotem kantri and culture bilong pipol from difren ples, datwan bae helpem iumi for savve long olketa. Long taem bilong famili worship, iumi savve duim research abaotem culture bilong pipol from difren ples wea stap long kongregeson bilong iumi, or long territory bilong iumi. Nara samting iumi savve duim for savve long olketa hem for invaetem olketa for kam kaikai witim iumi long haos. Jehovah welkamim evri difren kaen man long organization bilong hem, so iumi tu shud followim example bilong hem and welkamim long haos bilong iumi olketa bilong difren ples wea iumi “garem sem biliv.”—Acts 14:27; Gal. 6:10; Job 31:32. w16.10 1:15, 16

Wednesday, October 17

Jesus no givap nomata pipol wea sin tok nogud long hem.—Heb. 12:3.

Jesus kasem hard taem wea winim wanem eni man kasem and hem gohed faithful long Jehovah. Wanem nao helpem hem for gohed faithful? Paul sei: “From hem tingim hapi wea hem bae kasem, hem no givap and hem no shame nomata hem dae long wanfala post, and distaem hem sidaon long raet saed long throne bilong God.” (Heb. 12:2) Then Paul encouragem olketa Christian for ting raonem and followim example bilong Jesus. Olsem Jesus, pipol killim dae staka Christian long first century bikos olketa no laek for brekem law bilong Jehovah. Wanfala nao hem Antipas. (Rev. 2:13) Olketa Christian hia kasem finis reward bilong olketa and go long heven, bat olketa narawan wea faithful long God wea laef bifor Jesus kam long earth, olketa no kasem yet reward bilong olketa for laef olowe long earth. (Heb. 11:35) No longtaem bihaen Jesus kamap King long 1914, olketa anointed Christian wea dae finis olketa go long heven and kamap olketa spirit wea no savve dae, and olketa bae rul witim Jesus ovarem olketa man.—Rev. 20:4. w16.10 3:12

Thursday, October 18

Gohed for encouragem narawan evriday.—Heb. 3:13.

Samfala dadi and mami no encouragem pikinini bilong olketa bikos dadi and mami bilong olketa tu no encouragem olketa. Staka pipol sei long waka ples no eniwan savve encouragem olketa. Iumi savve encouragem olketa narawan taem iumi talem thankiu for gud samting wea olketa duim, and taem iumi talem olketa iumi tinghae long olketa gudfala wei bilong olketa. Narafala wei for encouragem narawan tu hem for comfortim olketa wea sorre or helpem olketa wea wikdaon. (1 Thess. 5:14) Taem iumi stap witim olketa brata and sista, iumi garem staka chance for encouragem olketa. (Eccl. 4:9, 10) So hem gud for tingim diswan: ‘Waswe, mi evritaem talem olketa narawan why mi tinghae and lovem olketa?’ Hem gud for tingim wanem Bible talem abaotem diswan. Hem sei: “Toktok wea man talem long barava taem hem gud tumas!”—Prov. 15:23. w16.11 1:3-5

Friday, October 19

Hem gud and naes tumas for olketa brata garem wan mind!—Ps. 133:1.

God sei olsem abaotem pipol bilong hem: “Bae mi mekem olketa wan mind, olsem olketa sheepsheep insaed fence.” (Mic. 2:12) Jehovah hem sei tu pipol bilong hem bae lanem truth long Bible and bae olketa wan mind for worshipim hem. Hem sei: “Mi bae lanem olketa tu for savve gud long wanfala niu languis wea klin, mekem olketa savve prea long Jehovah and waka tugeta for worshipim hem.” (Zeph. 3:9) Iumi barava tinghae long wei wea iumi garem wan mind for worshipim Jehovah! Taem olketa Christian long first century followim olketa Holy Raeting, kongregeson hem klin, olketa stap gud tugeta, and olketa garem wan mind. (1 Cor. 1:10; Eph. 4:11-13; 1 Pet. 3:8) Distaem tu pipol bilong Jehovah wan mind and organize gud, and olketa talemaot gud nius evriwea long world. w16.11 2:16, 18

Saturday, October 20

Iufala . . . “olketa priest wea rul olsem king. Iufala wanfala holy nation and spesol pipol bilong God. Hem chusim iufala for talemaot long evri ples olketa nambawan wei” bilong hem. Hem nao kolem iufala kamaot from darkness.—1 Pet. 2:9.

Long samfala handred year bihaen Christ hem dae, staka pipol savve readim Bible long Greek or Latin languis. Olketa savve comparem olketa tru teaching insaed Bible witim olketa teaching bilong church. Taem samfala pipol luksavve olketa teaching bilong Church hem no stret, olketa stop for bilivim datwan. Bat laef bilong olketa stap long danger sapos olketa talemaot tingting bilong olketa and maet pipol bae killim olketa dae tu. Gogo, no staka pipol story long Greek languis or Latin languis. Olketa bigman long church no letem eniwan for transleitim Bible long olketa languis wea pipol minim. Olketa bigman long church savve panisim eniwan wea no acceptim olketa teaching bilong church. Samfala faithful anointed Christian fit for hipap long olketa smolfala grup, bat olketa narawan nomoa nao. Olketa anointed Christian hia no savve worship tugeta long wei wea organize. Bigfala Babylon barava kontrolem pipol nao! w16.11 4:8, 10, 11

Sunday, October 21

Pipol wea no raeteous bae no kasem Kingdom bilong God.—1 Cor. 6:9.

Iumi mas stap klia long olketa bigfala sin wea samfala long Corinth bifor olketa duim. Iumi no tingse iumi savve gohed duim olketa bigfala sin olsem, and God bae showimaot mercy long iumi and forgivim iumi. Bat waswe, iumi barava laek for obeyim Jehovah long evri samting, nomata long olketa sin wea samfala tingse hem smol nomoa? (Rome 6:14, 17) Tingim example bilong aposol Paul. Iumi savve hem no duim olketa bigfala sin wea 1 Corinth 6:9-11 storyim. Nomata olsem, hem still garem sin. Hem sei: “Mi man nomoa ia wea mi slave bilong sin. Samting wea mi duim bat mi no minim tu. Samting wea mi laek for duim, mi no duim nomoa. Bat samting wea mi barava les long hem, hem nao wanem mi duim.” (Rome 7:14, 15) Diswan showimaot olketa nara samting stap wea Paul ting long olketa olsem sin, and hem mas faet againstim olketa sin hia. (Rome 7:21-23) Iumi laek for followim example bilong Paul and traem best for obeyim Jehovah long evri samting. w16.12 1:15, 16

Monday, October 22

Putim evri hevi bilong iu long hand bilong Jehovah and hem bae strongim iu.—Ps. 55:22.

Taem iu wari, Dadi bilong iu long heven laekem iu for talem feeling bilong iu long hem. Bihaen iu duim wanem iu fit for duim for stretem wanfala problem, prea strong long Jehovah for helpem iu for no wari. (Ps. 94:18, 19) Olsem Philippi 4:6, 7 storyim, wanem nao Jehovah savve duim for ansarem olketa prea bilong iumi wea kam from heart? Hem savve helpem iumi for no wari and for no garem olketa nogud tingting and nogud feeling. God savve helpem iumi for garem peace long heart wea winim wanem man savve minim, and diswan savve aotem feeling for wari and fraet. Jehovah hem helpem finis staka brata and sista bilong iumi for garem disfala peace. Iu tu savve garem datfala peace from God. Datfala “peace bilong God” savve helpem iu for winim eni hard samting wea kasem iu! Iu savve barava trustim disfala promis bilong Jehovah: “No fraet bikos mi stap witim iu. No wari bikos mi God bilong iu. Mi bae strongim iu and helpem iu.”—Isa. 41:10. w16.12 3:3, 4

Tuesday, October 23

From Moses garem faith, hem les for olketa kolem hem son bilong dota bilong Pharaoh taem hem big.—Heb. 11:24.

Moses hem rejectim olketa riches long Egypt and hem chus for “safa witim pipol bilong God winim wei for duim sin wea savve mekem man hapi for lelebet taem nomoa.” (Heb. 11:25, 26) Iumi laek for followim example bilong olketa faithful man and woman, olsem Moses. And tu, iumi tinghae long wei wea iumi free for disaed seleva, and iusim datwan for duim wanem God laekem. Maet hem moa isi for narawan nao disaedem samting for iumi. Bat sapos iumi duim datwan, bae iumi no kasem barava gud samting wea savve kamaot from wei wea iumi free for disaed seleva. Wanem nao datwan? Bible storyim datwan long Deuteronomy 30:19, 20. Long verse 19, hem sei God hem letem olketa Israelite for chus. Long verse 20 hem storyim Jehovah givim olketa chance for showimaot sapos olketa barava lovem Jehovah or nomoa. Iumi tu savve chus for worshipim Jehovah. And tu, iumi garem chance for iusim wei wea iumi free for disaed seleva for mekhae long Jehovah and for showimaot iumi barava lovem hem! w17.01 2:10, 11

Wednesday, October 24

Trust long Jehovah and duim gudfala samting . . . and gohed faithful.—Ps. 37:3.

Jehovah expectim iumi for iusim wanem hem givim long iumi for duim olketa gudfala samting. Why nao olsem? Hem lovem iumi and hem savve sapos iumi duim olketa gudfala samting, bae iumi hapi. Jehovah savve iumi olketa man no fit for duim samfala samting. Olsem example, iumi no fit for finisim wei for no perfect, sin, and dae. (1 Ki. 8:46) And tu, iumi no fit for kontrolem nara pipol, bikos evriwan free for disaed seleva. And nomata iumi garem bigfala savve, savve bilong iumi bae no kasem savve bilong Jehovah. (Isa. 55:9) Iumi shud evritaem followim wanem Jehovah talem, and trustim hem for sapotim iumi and for hem nao duim wanem iumi no fit for duim. Nomata olsem, Jehovah laekem iumi for duim wanem iumi fit for duim for stretem eni problem wea kasem iumi, and for helpem olketa narawan. So iumi mas “trust long Jehovah,” and tu, iumi mas “duim gudfala samting.” Iumi mas “gohed faithful” long wanem iumi duim. w17.01 1:2-4

Thursday, October 25

Kam witim mi, and bae iu kaikai witim mi long Jerusalem.—2 Sam. 19:33.

Barzillai no acceptim datwan, nomata datwan hem bigfala privilege. Barzillai sei hem gud for David givim datfala assignment long Chimham, wea maet disfala man hem son bilong hem. (2 Sam. 19:31-37) Why nao Barzillai no acceptim datfala assignment? Waswe, hem bikos hem ting hem no fit for duim datfala assignment? Waswe, hem laek for stap nomoa and garem isi laef? Nomoa, Barzillai hem hambol. Hem luksavve hem olo nao and hem no fit for duim staka samting. (Gal. 6:4, 5) Olsem Barzillai, iumi tu mas hambol. Iumi laek for givim best bilong iumi long Jehovah and no tingim nomoa wanem iumiseleva laekem, or comparem iumiseleva witim narawan. Diswan hem barava important winim wei for kasem wanfala spesol assignment or for garem bignem. (Gal. 5:26) Sapos iumi hambol, bae iumi waka tugeta witim olketa brata and sista for mekhae long Jehovah and helpem olketa narawan.—1 Cor. 10:31. w17.01 4:5, 6

Friday, October 26

God lukim evri samting wea hem wakem and hem barava gud tumas.—Gen. 1:31.

Jehovah nao hem nambawan Creator. Evri samting wea Jehovah wakem hem barava gud. (Jer. 10:12) Jehovah putim olketa law for evri samting wea hem wakem. Hem markem olketa law bilong nature, and olketa law for helpem olketa man luksavve long samting wea stret and samting wea no stret. Hem putim olketa law hia mekem evri samting long universe savve waka gud tugeta. (Ps. 19:7-9) Evri samting long universe stap long stretfala ples bilong olketa and garem waka bilong olketa. Olsem example, datfala law bilong gravity hem pullim atmosphere for stap raonem earth, and gravity hem kontrolem sea and olketa tide. Sapos gravity no stap, earth bae kamap ples wea no eni samting savve laef long hem. From Jehovah putim olketa spialaen long evri samting wea hem wakem, datwan mekem evri samting long universe for followim order. Diswan showimaot Jehovah garem plan for disfala earth and for olketa man. Taem iumi duim preaching waka, iumi savve story abaotem Creator wea wakem evri nambawan samting long universe.—Rev. 4:11. w17.02 1:4, 5

Saturday, October 27

God hem iusim datfala angel . . . for talem Moses for go leadim and sevem pipol bilong hem.—Acts 7:35.

Bible sei “datfala angel wea garem hae position insaed army bilong Jehovah,” hem nao helpem Joshua for winim army bilong Canaan. (Josh. 5:13-15; 6:2, 21) Bihaen, taem King Hezekiah hem leadim pipol bilong God, bigfala army bilong Assyria sei bae olketa kam distroem Jerusalem. Long wanfala naet nomoa “angel bilong Jehovah hem go and killim dae 185,000 man.” (2 Ki. 19:35) Olketa angel olketa perfect bat olketa man wea olketa angel helpem olketa no perfect. Olsem example, wantaem Moses hem no mekhae long Jehovah. (Num. 20:12) Joshua hem no askem advaes from God bifor hem mekem agreement witim olketa Gibeonite. (Josh. 9:14, 15) Wantaem, Hezekiah tu hem kamap praod. (2 Chron. 32:25, 26) Nomata olketa man hia no perfect, Jehovah laekem olketa Israelite for duim wanem olketa man hia talem. Olketa Israelite luksavve Jehovah hem iusim olketa angel for sapotim olketa man hia. Tru nao, Jehovah nao leadim pipol bilong hem. w17.02 3:7-9

Sunday, October 28

Evriwan mas givim glory, mas praisem and mas barava respectim God wea sidaon long datfala throne, witim tu datfala Pikinini Sheepsheep wea tufala hia garem paoa for olowe.—Rev. 5:13.

Taem iumi respectim samwan datwan showimaot iumi tinghae long hem. Staka taem, iumi showimaot respect long man wea duim samting wea mekem hem fit for kasem datwan, or man wea garem important waka or hae position. So hu nao iumi shud showimaot respect long hem and why nao olsem? Long Revelation 5:13 hem sei “God wea sidaon long datfala throne” and “datfala Pikinini Sheepsheep” fit for kasem respect from iumi. Long Revelation chapter 4 olketa long heven talem reason why iumi mas respectim Jehovah, ‘wea garem paoa for olowe.’ Olketa sei: “Jehovah, wea iu nao God bilong mifala and wea iu garem bigfala paoa, iu nao fit for kasem glory and for evriwan mekhae long iu bikos iu wakem evri samting, and evri samting hem stap bikos hem nao wanem iu laekem.”—Rev. 4:9-11. w17.03 1:1, 2

Monday, October 29

Man wea trustim heart bilong hemseleva hem krangge.—Prov. 28:26.

Distaem, staka pipol savve disaed followim samting wea heart bilong olketa laekem. Bat datwan hem no wise samting for duim. Bible warnim iumi for no disaedem samting followim wanem heart bilong iumi laekem, wea diswan minim for disaedem samting followim feeling nomoa. Bible sei: “Heart bilong man savve laea long hem and hem laekem tumas for duim rabis samting.” (Jer. 17:9) Bible hem storyim samfala example wea showimaot nogud samting wea happen taem samfala disaed followim samting wea heart bilong olketa laekem. (1 Ki. 11:9; Jer. 3:17; 13:10) So wanem nao savve happen sapos iumi mekem disison followim samting wea heart bilong iumi laekem and sapos iumi letem heart bilong iumi for kontrolem tingting and wanem iumi duim? Olsem example, taem man hem kros, hard for hem mekem eni gudfala disison. (Prov. 14:17; 29:22) And tu, hem hard for samwan wea hem feel wikdaon for mekem eni wise disison. (Num. 32:6-12; Prov. 24:10) Taem iumi disaedem olketa important samting, iumi shud no disaed followim feeling bilong iumi nomoa. w17.03 2:12, 13

Tuesday, October 30

Mi faithful for duim wanem iu laekem witim full heart bilong mi.—2 Ki. 20:3.

Iumi evriwan no perfect and iumi savve duim olketa mistek. Iumi thankiu long Jehovah from hem provaedem datfala ransom and hem redi for forgivim iumi. So sapos iumi hambol and iumi repent, iumi savve askem hem for forgivim iumi. Iumi savve sure Jehovah bae no panisim iumi fitim olketa sin wea iumi duim. (Ps. 103:10) Nomata olsem, for Jehovah acceptim worship bilong iumi, iumi mas “worshipim hem long full heart bilong iumi.” (1 Chron. 28:9) Man wea worshipim God long full heart, hem lovem Jehovah and laek for worshipim hem for olowe. Long Bible, datfala word “heart” savve piksarem wanem kaen man nao iumi. And tu, hem savve minim tingting bilong iumi, wanem iumi lovem tumas, wanem iumi laek for duim long laef, and why iumi duim wanfala samting. Nomata iumi no perfect, iumi savve worshipim Jehovah long full heart bilong iumi. Iumi worshipim hem bikos iumi barava laek for duim datwan, and no bikos hem samting wea iumi mas duim nomoa, or hem just wei bilong iumi nomoa for duim datwan.—2 Chron. 19:9. w17.03 3:1, 3

Wednesday, October 31

[Jehovah] tingim olketa wea hambol, bat hem farawe from olketa wea praod.—Ps. 138:6.

Sapos iumi duim wanfala gud samting or taem olketa narawan praisem iumi, wanem nao bae iumi duim? Samting wea iumi duim or talem savve showimaot wanem kaen man nao iumi. Olsem example, maet wanfala brata waka hard for preparem and givim wanfala tok long assembly or convention. Staka brata and sista praisem hem for datfala tok wea hem givim. Wanem nao bae hem duim or talem taem olketa narawan praisem hem? Iumi shud evritaem tingim disfala toktok bilong Jesus: “Bihaen iufala duim finis waka bilong iufala, iufala mas sei, ‘Mifala olketa wakaman nomoa wea no fit for kasem praise. Mifala duim nomoa olketa samting wea mifala mas duim.’” (Luke 17:10) Tingim diswan: Taem Hezekiah kamap praod, datwan showimaot hem no tinghae long wei wea Jehovah helpem hem. (2 Chron. 32:24-27, 31) Hem gud for iumi ting raonem wanem Jehovah duim finis for iumi. And iumi savve story abaotem hem and wanem hem duim for helpem iumi. w17.03 4:12-14

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem