September
Tuesday, September 1
Nomata iufala no lukim hem enitaem, iufala lovem hem.—1 Pet. 1:8.
Jesus tingim feeling bilong Martha and Mary. Taem hem lukim tufala sorre bikos brata bilong tufala Lazarus hem dae, “Jesus hem krae.” (John 11:32-35) Hem no krae from hem bae missim gud fren bilong hem, bikos hem savve hem bae resurrectim Lazarus. Bat, Jesus krae bikos hem minim sorre feeling bilong tufala gud fren bilong hem, Martha and Mary. Iumi barava kasem gud samting taem iumi lane from example bilong Jesus for tingim narawan. Hem tru, iumi no perfect olsem hem. Nomata olsem, iumi lovem hem bikos long wei wea hem deal witim olketa narawan. From iumi savve hem nao King long Kingdom bilong God distaem, datwan barava encouragem iumi. Klosap nao hem bae finisim wei for safa. From Jesus stap olsem wanfala man long earth bifor, hem barava fit for helpem iumi for kamap gud bak from wei wea rul bilong Satan spoelem iumi. Tru nao, hem wanfala blessing for garem King wea “savve minim olketa wik point bilong iumi.”—Heb. 2:17, 18; 4:15, 16. w19.03 17 ¶12-13
Wednesday, September 2
Hard for eniwan kam long mi sapos Dadi wea sendem mi kam hem no leadim hem kam long mi firstaem.—John 6:44.
Iumi duim big waka for helpem olketa narawan for lane abaotem God, bat ino iumi nao main wan wea duim datfala waka. (1 Cor. 3:6, 7) Jehovah nao leadim pipol for kam long hem. Each wan seleva bae disaed followim heart bilong hem sapos hem bae acceptim or rejectim datfala gud nius. (Matt. 13:4-8) Tingim, Jesus hem wanfala nambawan teacher wea winim eni nara man. Nomata olsem, staka pipol no acceptim message wea hem talemaot. So iumi shud no wikdaon sapos pipol wea iumi trae for helpem olketa, olketa no laek for lisin long message wea iumi talemaot. Iumi bae kasem staka blessing sapos iumi showimaot iumi tingim feeling bilong pipol long ministry. Bae iumi barava enjoyim preaching waka. Iumi bae kasem hapi wea kam from wei for givim samting. And hem bae isi for olketa wea “showimaot olketa laekem laef olowe” for acceptim gud nius. (Acts 13:48) So iumi “mas duim gudfala samting long evriwan taem iumi garem chance for duim olsem.” (Gal. 6:10) Then iumi bae hapi bikos iumi mekhae long Dadi bilong iumi long heven.—Matt. 5:16. w19.03 25 ¶18-19
Thursday, September 3
“Bae mi preisim yu taem olketa hipap fo wosipim yu.”—Sams 22:22.
King David sei: “[Jehovah] hemi hae tumas, an hemi fitim fo yumi mekhae long hem.” (Sams 145:3) David lovem Jehovah and datfala love muvim hem for praisem God insaed long kongregeson. (Fas Kronikols 29:10-13; Sams 40:5) Distaem, wanfala wei for iumi praisem Jehovah hem nao taem iumi koment long olketa meeting. Iumi evriwan laek for herem olketa didifren koment long meeting. Iumi hapi tumas taem wanfala smol pikinini givim simpol koment wea kam from heart. Iumi kasem encouragement tu, taem iumi herem samwan koment abaotem wanfala interesting point wea hem just lanem nomoa. And iumi tinghae long olketa wea traem best for no fraet and givim koment nomata olketa shame or olketa just start for lanem languis bilong iumi. (1 Thess. 2:2) Hao nao iumi savve showimaot iumi tinghae long wanem olketa duim? Iumi savve thankiu long olketa bihaen meeting. Narafala wei, hem for iumi tu givim koment. Sapos iumi duim olsem, iumi no just kasem encouragement long olketa meeting nomoa bat iumi givim encouragement tu.—Rome 1:11, 12. w19.01 8 ¶1-2; 9 ¶6
Friday, September 4
Showimaot iufala thankiu. —Col. 3:15.
Tenfala man garem datfala nogud sik leprosy and luk olsem olketa no wei nao. Seknomoa olketa lukim Jesus, datfala Nambawan Teacher. Olketa herem Jesus healim staka difren sik. So olketa singaot long hem and sei: “Jesus, Teacher, plis iu showimaot mercy long mifala!” So Jesus healim tenfala man hia. Iumi sure evriwan hia tinghae long wei wea Jesus kaen long olketa. Bat wanfala long olketa, hem no just garem datfala feeling for tinghae nomoa, bat hem showimaot long wei wea hem thankiu long Jesus. Datfala man wea hem wanfala Samaritan, hem hapi tumas and hem “singaot big and praisem God.” (Luke 17:12-19) Olsem datfala Samaritan, iumi tu laek for showimaot wei for thankiu long olketa wea kaen long iumi. Jehovah showimaot example for iumi saed long wei for tinghae. Wanfala wei wea hem duim diswan, hem taem hem rewardim olketa wea mekem hem hapi. (Mektu Samuel 22:21; Sams 13:6; Matt. 10:40, 41) And Bible sei olsem: “From iufala olketa pikinini bilong God wea hem lovem, iufala mas followim wei bilong hem.” (Eph. 5:1) So main reason why iumi shud showimaot wei for tinghae hem bikos iumi laek for followim example bilong Jehovah. w19.02 14 ¶1-2; 14 ¶4
Saturday, September 5
Go kasem taem mi dae, mi bae gohed faithful!—Job 27:5, NW.
Long wei wea showimaot respect, wanfala young gele long skul talem hao hem no laek for joinim wanfala celebration wea God no hapi long hem. Wanfala young man hem go preaching, hem noknok long haos bilong wanfala skul mate wea savve mekfani long olketa Jehovah’s Witness. Wanfala man waka hard for provaed for famili bilong hem, and boss askem hem for duim samting wea no honest or wea againstim law. Nomata maet boss bae sakem hem, brata hia explainim hem mas honest and obeyim law bikos God laekem olketa wea worshipim hem for duim datwan. (Rome 13:1-4; Heb. 13:18) Wanem kaen fasin nao thrifala hia showimaot? Iumi savve lukim staka naes fasin, olsem wei for no fraet and honest. Bat main fasin nao, olketa barava faithful. Each wan faithful for obeyim Jehovah, and no laek for brekem olketa standard bilong God. Samting wea mekem olketa for duim datwan hem bikos olketa laek for faithful. Iumi sure Jehovah barava tinghae long thrifala hia. Iumi tu laekem Dadi long heven for tinghae long iumi. w19.02 2 ¶1-2
Sunday, September 6
Datfala Law . . . hem shadow nomoa bilong olketa gudfala samting. —Heb. 10:1.
Olketa main wan wea Law protectim nao hem olketa wea no savve protectim olketa seleva, olsem pikinini wea no garem dadi and mami, olketa widow, and olketa wea kam from nara ples. Olketa judge long Israel kasem disfala komand: “Yufala mas falom stretfala wei long kot fo olketa strensa an olketa pikinini wea dadi blong olketa i dae. An sapos wanfala wido hemi kaon long yufala, yufala mas no tekem kaleko blong hem fo mekem hemi sensimbaek kaon blong hem.” (Diutronomi 24:17) Jehovah lovem and tingim olketa long community wea pipol isi for spoelem olketa. And hem panisim eniwan wea duim datwan. (Eksodas 22:22-24) Jehovah laekem evriwan wea garem responsibility, for mas lovem and kaen long pipol wea olketa lukaftarem. Hem heitim wei for spoelem narawan saed long sex and hem laek for protectim and showimaot justice for evriwan, especially olketa wea no savve protectim olketa seleva. (Levitikas 18:6-30) Taem iumi barava sure Jehovah showimaot justice long iumi, love bilong iumi for hem bae grow. Taem iumi lovem God and lovem olketa raeteous standard bilong hem, bae iumi lovem nara pipol and showimaot justice tu. w19.02 24-25 ¶22-26
Monday, September 7
Heitim evri samting wea God no laekem, and for heitim wanem pipol long disfala world laekem.—Titus 2:12.
Tingim example wea showimaot hao iumi savve protectim iumiseleva mekem tingting bilong Satan no affectim iumi. Jehovah teachim iumi hao iumi shud “no storyim wei for durong, and no storyim tu evri difren kaen wei for no klin.” (Eph. 5:3) Bat wanem nao bae iumi duim sapos olketa fren long skul or long waka ples start for story abaotem sex? Taem olsem, konsens bilong iumi wea olsem security gard, maet warnim iumi abaotem datfala danger. (Rome 2:15) Bat waswe, bae iumi lisin long hem? Maet iumi laek for lisin long olketa fren bilong iumi or lukim olketa piksa wea olketa maet sharem. Bat taem olsem, iumi mas kwiktaem satem gate long heart bilong iumi, taem iumi changem story or go from olketa. Iumi needim wei for no fraet mekem iumi stap klia from olketa narawan wea sem age olsem iumi, wea trae for mekem iumi tingim or duim olketa rong samting. Iumi sure Jehovah lukim hard waka bilong iumi, and hem bae givim iumi strong and wisdom wea iumi needim for againstim tingting bilong Satan.—Mektu Kronikols 16:9; Aesaea 40:29; Jas. 1:5. w19.01 17-18 ¶12-13
Tuesday, September 8
Taem mi tingting gud long olketa samting wea mi bin duim . . . , Mi lukim dat olketa hadwaka blong mi ya hemi no fitim tingting blong mi . . . Mi nating faendem nomoa eni gudfala samting long hem.—Eklesiastes 2:11.
Solomon barava rich and garem big paoa. Hem disaed for traem evri gud samting mekem hem faendaot sapos hem bae kasem eni gud samting from datwan. (Eklesiastes 2:1-10) Hem buildim olketa haos, designim olketa garden and olketa park, and duim eni samting wea hem laekem. Hao nao hem feel abaotem datwan bihaen? Waswe, hem hapi? Waswe, hem satisfae? Iumi no need for faendem ansa for datwan. Solomon seleva talem iumi. Datwan nambawan leson for iumi! Waswe, bae iu followim datwan? Samfala pipol lanem olketa leson long laef taem olketa mekem mistek and safa from nogud samting wea kamaot from datwan. Bat Jehovah no laekem iu for olsem. Tru nao, iu needim faith mekem iu obeyim God and for mekem wanem hem laekem kamap first samting long laef bilong iu. Datfala faith bae barava helpem iu, and hem bae no mekem iu regret. Jehovah bae no forgetim ‘love wea iu showimaot for nem bilong hem.’ (Heb. 6:10) So waka hard for strongim faith bilong iu, and iu bae lukim hao Dadi bilong iu long heven barava laekem iu for kasem gud samting.—Sams 32:8. w18.12 22 ¶14-15
Wednesday, September 9
Christ hem dae for iumi taem iumi sin yet, wea diswan showimaot God hem lovem iumi.—Rome 5:8.
Spiritual man hem garem faith long God and traem best for ting long wanfala samting olsem hao God ting long datwan. Hem letem God for leadim hem and hem disaed strong for obeyim hem. (1 Cor. 2:12, 13) David showimaot nambawan example. Hem singsing olsem: “[Jehovah], yu nomoa yu givim laef long mi, an yu bin givim nao evrisamting long mi [or iu nao share bilong mi, NW].” (Sams 16:5) Datfala toktok “iu nao share bilong mi” hem minim wei wea David fren gud witim God and hem trustim God for lukaftarem hem. (Sams 16:1) Wanem gud samting nao hem kasem from datwan? Hem sei: “Mi barava hapi fogud.” Tru nao, wei wea David fren witim God mekem hem hapi winim eni nara samting. (Sams 16:9, 11) Olketa wea tinghae long riches and samting long disfala world no savve kasem kaen hapi wea David kasem. (1 Tim. 6:9, 10) Wei for garem faith long Jehovah and worshipim hem bae mekem laef bilong iu garem mining and bae iu barava hapi and satisfae. Hao nao iu savve strongim faith bilong iu? Iu mas spendem taem witim Jehovah thru long wei for readim toktok bilong hem, lukluk long olketa creation, and ting raonem olketa fasin bilong hem, olsem love bilong hem for iu.—Rome 1:20. w18.12 25 ¶7-8
Thursday, September 10
Evriwan mas respectim marit. —Heb. 13:4.
Paul hem no just story abaotem marit nomoa, bat hem talem stret long olketa Christian for mas tinghae long marit olsem wanfala important or spesol samting. Waswe, hem nao tingting bilong iu abaotem marit? And sapos iu marit finis, waswe, hem nao hao iu ting long marit bilong iu? Sapos iu tinghae long marit, iu followim nambawan example bilong Jesus, bikos hem tu tinghae long marit. Taem olketa Pharisee askem Jesus abaotem wei for divorce, hem storyim samting wea God talem abaotem first marit. Hem sei: “Dastawe man bae lusim dadi and mami bilong hem, and datfala man and woman bae kamap wanfala body nomoa.” Jesus sei tu: “No eni man mas aotem samting wea God joinim finis.” (Mark 10:2-12; Jenesis 2:24) Jesus showimaot hao God nao startim marit and marit shud stap for olowe. God no talem Adam and Eve hao tufala savve divorce for finisim marit. Standard wea Jehovah mekem long Eden hem for wanfala man maritim wanfala woman nomoa, and “tufala” bae stap tugeta for olowe. w18.12 10-11 ¶2-4
Friday, September 11
Changem wei bilong iufala long wei for changem tingting.—Rome 12:2.
Taem iumi start for lanem truth, iumi lane abaotem why hem important for obeyim olketa main teaching wea Jehovah laekem iumi for followim. Bat taem iumi gohed for grow long spiritual wei, iumi lanem staka samting moa abaotem tingting bilong Jehovah, olsem samting wea hem laekem and no laekem, and hao hem ting long olketa samting. Diswan savve affectim olketa disison bilong iumi and wanem iumi duim. Iumi savve enjoyim wei for lane abaotem tingting bilong Jehovah, bat staka taem hem no isi for garem sem tingting olsem hem bikos iumi no perfect. Olsem example, maet hem no isi for minim tingting bilong Jehovah abaotem olketa fasin wea no klin, material samting, preaching waka, wei for iusim blood long rong wei, or eni nara samting. Wanem nao iumi savve duim? Hao nao iumi savve gohed trae for mekem tingting bilong iumi kamap olsem tingting bilong Jehovah? Ansa hem depend long wei for studyim Bible, traem best for minim tingting bilong God, ting raonem, and changem tingting bilong iumi for kamap olsem tingting bilong hem. w18.11 23-24 ¶2-4
Saturday, September 12
Fo hao long nao bae yu no lisin kam nomoa long mi, taem mi gohed fo kraeaot go long yu fo helpem mifala?—Habakuk 1:2.
Habakkuk stap long taem wea laef barava hard tumas. Hem feel sorre tumas bikos wei bilong pipol barava nogud and raf tumas. Maet Habakkuk ting olsem: ‘Wanem taem nao bae olketa stop for duim olketa nogud samting? Why nao Jehovah no kwiktaem duim samting?’ Habakkuk lukim olketa Israelite evritaem duim samting wea no stret and wea spoelem olketa narawan. Hem feel olsem hem barava no wei nao. Taem hem lukim olketa nogud samting hia, hem prea for Jehovah duim samting. Maet Habakkuk start for tingse Jehovah no lovem pipol bilong hem or Hem no kwiktaem for duim samting. Waswe, enitaem iu tu feel olsem? Waswe, Habakkuk stop for trustim Jehovah nao? Waswe, hem no garem faith long olketa promis bilong God? Nomoa! Wei wea hem talemaot olketa problem and wari bilong hem long Jehovah showimaot hem no givap. Luk olsem samting wea mekem hem barava wari hem bikos hem no minim why Jehovah no kwiktaem duim samting and why Jehovah letem hem for kasem olketa nogud samting. w18.11 14 ¶4-5
Sunday, September 13
Iufala mas no hipimap riches long earth.—Matt. 6:19.
Peter and Andrew tufala man for fishing, bat taem Jesus invaetem tufala for kamap disaepol bilong hem, tufala lusim nao datfala fishing bisnis. (Matt. 4:18-20) Diswan no minim taem iu lanem truth, iu mas lusim nao waka bilong iu for selen. Man need for waka mekem hem lukaftarem famili bilong hem. (1 Tim. 5:8) Bat taem iu lanem truth, staka taem hao iu ting long olketa material samting hem change and iu luksavve wanem hem barava important long laef. Tingim example bilong Maria. Maria laek for savve tumas hao for plei golf and for kasem selen from datwan. Then gogo, hem start for studyim Bible, and hem start for followim datwan. Maria luksavve, hard for hem fren gud witim Jehovah and long semtaem busy for kasem staka selen. (Matt. 6:24) So hem disaed for let go long wei for plei golf. Distaem, hem pioneer and hem sei: “Mi barava hapi and satisfae.” w18.11 5 ¶9-10
Monday, September 14
Hem nao datfala carpenter wea hem son bilong Mary.—Mark 6:3.
Taem Jesus 30 year, hem lusim olketa carpenter tul bilong hem bikos hem savve waka bilong hem for teach nao hem barava important. Hem sei wei for talemaot gud nius abaotem Kingdom bilong God hem wanfala reason why God sendem hem kam long earth. (Matt. 20:28; Luke 3:23; 4:43) Jesus ting long ministry olsem main waka long laef bilong hem, and hem laekem olketa narawan for joinim hem for duim datfala waka. (Matt. 9:35-38) Maet iumi evriwan no carpenter, bat iumi evriwan olketa teacher bilong gud nius. Datfala waka barava important bikos Bible sei iumi “waka tugeta witim God.” (1 Cor. 3:9; 2 Cor. 6:4) Iumi garem sem tingting olsem man wea raetem Psalm wea sei: “Evri toktok blong [Jehovah] hemi barava tru.” (Sams 119:159, 160) Dastawe taem iumi duim ministry, iumi laek for “iusim long stretfala wei datfala toktok bilong God wea tru.” (2 Tim. 2:15) So, iumi laek for trainim iumiseleva for savve gud hao for iusim Bible, wea hem nao main tul for teachim olketa narawan truth abaotem Jehovah, Jesus, and Kingdom. w18.10 11 ¶1-2
Tuesday, September 15
Helpem olketa wea wik, and tingim . . . toktok bilong Lord Jesus.—Acts 20:35.
Taem wanfala hasband followim example bilong Jesus Christ wea hem hed bilong hem, datwan bae helpem waef for mekem grow wei for “barava respectim” hem. (Eph. 5:22-25, 33) From hem respectim hasband bilong hem, datwan bae muvim hem for kaen and tingim hasband. Parents showim gud example for pikinini bilong olketa taem olketa showimaot olketa kaen and tingim each other. Olketa parents nao main wan wea garem responsibility for teachim pikinini for kaen and tingim olketa narawan. Olsem example, parents savve teachim pikinini for no ranran insaed Kingdom Hall. And long taem bilong olketa hapitaem, parents maet talem pikinini bilong olketa for letem olketa olo for tekem kaikai firstaem. Taem wanfala pikinini duim wanfala gud samting olsem for openem door for iumi, iumi shud praisem hem. Wei for duim olsem bae mekem datfala pikinini for hapi, and bae hem luksavve “man wea givim samting hem barava hapi winim man wea kasem samting.” w18.09 29 ¶5-6
Wednesday, September 16
Wanfala Leader nomoa iufala garem, and hem nao Christ. —Matt. 23:10.
Jesus Christ, King bilong iumi wea gohed for rul distaem, hem gohed givim direction for helpem iumi distaem and long future. Dastawe, iumi hapi taem iumi tingim olketa gud samting wea iumi kasem from olketa change wea kamap no longtaem go nomoa. Long famili worship, hem gud for storyim olketa gud samting wea iumi kasem from olketa change saed long olketa meeting evri week and long ministry. Sapos iumi minim why iumi kasem olketa instruction from organization bilong Jehovah and gud samting wea iumi kasem, datwan bae helpem iumi for hapi for followim olketa direction hia. Iumi hapi from olketa katem daon namba bilong olketa literature wea olketa printim and iusim olketa niu technology. Diswan hem sevem selen and mekem preaching waka kasem evriwea long earth. So sapos hem fitim, iumi savve iusim olketa pablikeson and video long olketa tablet or mobile bilong iumi. Taem iumi duim olsem, iumi sapotim Christ for iusim selen bilong organization long wisefala wei. Taem iumi willing for followim direction bilong Christ, datwan strongim faith bilong olketa narawan and helpem iumi for wan mind. w18.10 25-26 ¶17-19
Thursday, September 17
From mifala lovem iufala tumas, mifala hapi for sharem gud nius bilong God witim iufala and for givim tu laef bilong mifala for helpem iufala.—1 Thess. 2:8.
Taem iumi followim example bilong God for kaen long narawan, maet hem olsem ansa for prea bilong samwan wea barava feel sorre. (2 Cor. 1:3-6) Bat, no expectim olketa brata and sista for perfect. Garem stret tingting abaotem olketa brata and sista. Sapos iumi expectim olketa for perfect, datwan bae mekem iumi feel nogud nomoa. (Eklesiastes 7:21, 22) Tingim, Jehovah no expectim olketa wea worshipim hem for duim samting wea olketa no fit for duim. Sapos iumi followim example bilong hem, iumi bae patient witim olketa narawan. (Eph. 4:2, 32) Winim wei for talem olketa for duim moa samting, iumi laek for praisem olketa for wanem olketa duim. Datwan savve encouragem olketa. Wei for praisem narawan savve strongim and helpem hem for ‘hapi long wanem hem duim’ insaed waka bilong Jehovah. Wei for duim datwan hem gud winim wei for comparem wanem olketa duim witim wanem narawan duim.—Gal. 6:4. w18.09 16 ¶16-17
Friday, September 18
Kaikai bilong mi hem for duim waka wea man wea sendem mi kam hem laekem mi for duim and for finisim datfala waka. —John 4:34.
Long tingting bilong Jesus, spiritual kaikai hem minim for duim samting followim direction wea kam from God. Hao nao diswan hem olsem kaikai? Olsem wei wea body hem strong taem iumi kaikaim gudfala kaikai, taem iumi duim wanem God laekem, datwan strongim heart bilong iumi and hem mekem faith bilong iumi grow. Taem man hambol for duim samting wea Jehovah laekem, datwan showimaot hem garem wisdom. (Jas. 3:13) Gud samting wea man kasem from wisdom hem winim hard waka wea hem duim for kasem datwan. Bible sei: “No enisamting wea yu laekem tumas hemi save winim hem. . . . Waes hemi olsem tri wea yu save laef long frut blong hem, holem frut blong hem an bae yu hapi.” (Provebs 3:13-18) Jesus sei: “From iufala savve long olketa samting hia, bae iufala hapi sapos iufala duim.” (John 13:17) Sapos olketa disaepol gohed duim wanem Jesus talem, olketa bae gohed for hapi. Olketa no just followim teaching and example bilong hem long datfala taem nomoa, bat hem kamap part long laef bilong olketa. w18.09 4 ¶4-5
Saturday, September 19
God hemi mekem man, an man ya hemi tekem wei blong hem.—Jenesis 1:27.
Nomata Adam and Eve stap seleva insaed garden bilong Eden, samting God talem tufala for duim shud mekem tufala luksavve hao olketa need for tingim olketa narawan. Jehovah blessim Adam and Eve and talem tufala for garem staka pikinini for fulimap disfala earth, and lukaftarem. (Jenesis 1:28) Adam and Eve shud tingim pikinini bilong tufala and laekem olketa for hapi, olsem hao Jehovah laekem evriwan wea stap long earth for hapi. Jehovah expectim Adam and Eve and famili bilong tufala for waka tugeta for mekem full earth kamap paradaes. Diswan bae bigfala waka! So sapos Adam and Eve no sin, disfala earth bae fulap witim pipol wea perfect. Olketa hia need for waka witim God for mekem disfala earth kamap paradaes wea hem nao plan bilong God. Taem olketa duim datwan, olketa bae rest long day bilong Jehovah for rest. (Heb. 4:11) Tingim hao datwan bae mekem olketa barava hapi and satisfae! Jehovah bae barava blessim olketa sapos olketa tingim narawan and no selfish. w18.08 18 ¶2; 19-20 ¶8-9
Sunday, September 20
Hemi kam long yu an toknogud abaotem mi.—Mektu Samuel 19:27.
Wanem nao bae iu duim sapos samwan talem laea story abaotem iu? Jesus and John Baptaesa kasem sem samting tu. (Matt. 11:18, 19) Hao nao Jesus deal witim datwan? Hem no spendem staka taem and strong bilong hem for pruvim hao olketa story hia no tru. Hem laekem pipol for faendaot seleva wanem nao tru story. Gudfala wei bilong hem and wanem hem teachim nao showimaot datwan. Olsem Jesus sei: “Olketa gudfala samting wea man duim nao showimaot hem garem gudfala tingting.” (Matt. 11:19) Iumi savve lanem important leson from diswan. Samfala taem, pipol savve talem nogud samting abaotem iumi. Diswan savve barava spoelem iumi and maet iumi laekem tumas for stretem datwan. Wanem nao bae iumi duim? Sapos samwan laea abaotem iumi, wanem iumi duim long laef bilong iumi nao bae showimaot klia hao datfala story no tru. Taem olsem, no eniwan bae bilivim datfala laea story abaotem iumi. Tru nao, olsem example bilong Jesus, gudfala wei bilong iumi and wanem iumi duim bae pruvim hao olketa laea story wea samwan talem abaotem iumi hem no tru. w18.08 6 ¶11-13
Monday, September 21
Yufala mas tinghae long [Jehovah], God blong yufala, an obeim olketa samting wea hemi talem. Yufala mas tinghevi nomoa long hem.—Diutronomi 10:20.
Iumi savve lanem samting from story bilong Cain, Solomon, and olketa Israelite long Maunt Sinai wea no obey. Olketa hia garem chance for “repent and changem wei” bilong olketa. (Acts 3:19) Tru nao, Jehovah hem no kwiktaem for givap long pipol bilong hem wea duim mistek. Tingim wei wea Jehovah forgivim Aaron. Distaem tu, iumi savve kasem olketa warning from Jehovah thru long olketa story insaed Bible, olketa Bible pablikeson, or advaes from olketa nara brata and sista. Taem iumi followim olketa warning hia, iumi sure Jehovah bae showimaot mercy long iumi. Wei wea Jehovah kaen hem join witim plan bilong hem. (2 Cor. 6:1) Datwan givim iumi chance for “heitim evri samting wea God no laekem, and for heitim wanem pipol long disfala world laekem.” (Titus 2:11-14) Iumi bae feisim samfala samting wea bae testim faithful fasin bilong iumi long Jehovah. Nomata olsem, iumi laek “for faithful long God taem iumi stap long disfala world.” Iumi laek for evritaem stand strong for saedem Jehovah! w18.07 21 ¶20-21
Tuesday, September 22
Jehovah hem savve gud long olketa bilong hem.—2 Tim. 2:19.
Wanem nao savve helpem iumi for duim samting wea bae mekem Jehovah tinghae long iumi and no disfala world? Iumi need for tingim tufala important samting. First samting, Jehovah evritaem luksavve and tinghae long olketa wea faithful long hem. (Heb. 6:10; 11:6) Hem barava tinghae long evriwan wea worshipim hem, and long tingting bilong Jehovah, sapos hem forgetim olketa wea faithful long hem, datwan showimaot hem no raeteous. Hem savve gud long olketa wea raeteous and hem savve hao for lukaftarem olketa. (Sams 1:6; 2 Pet. 2:9) Mek-tu samting, Jehovah savve showimaot hem tinghae long iumi long wei wea maet iumi no expectim. Taem pipol duim gud samting for mekem narawan praisem olketa nomoa, bae olketa no kasem eni blessing from Jehovah. Why nao olsem? Bikos taem pipol praisem olketa hem nomoa wanem olketa bae kasem. (Matt. 6:1-5) Bat Jesus sei Dadi bilong hem “nomoa lukim” olketa wea duim gud samting for narawan nomata no eniwan lukim. Taem olsem hem bae rewardim olketa fitim wanem olketa duim. w18.07 9 ¶8, 10
Wednesday, September 23
God mekem olketa samting hia for klin nao, so iu no sei olketa samting hia hem no klin.—Acts 10:15.
Peter no minim wanem nao datfala voice trae for talem hem. Bat semtaem nomoa olketa man wea tekem kam message from Cornelius arrive. Bihaen Peter kasem direction from holy spirit, hem willing for go witim olketa man hia long haos bilong Cornelius. Sapos Peter judge followim olketa samting wea hem lukim nomoa, bae hard tumas for hem go long haos bilong Cornelius. Olketa Jew no savve go insaed haos bilong olketa Gentile. Why nao Peter willing for go nomata hem tu garem datfala tingting for ting daonem olketa Gentile? Vision wea Peter lukim and direction wea hem kasem from holy spirit hem barava changem tingting bilong hem. Bihaen hem lisin long Cornelius, hem sei: “Distaem mi barava luksavve God hem no favorim eniwan. Long evri kantri long world, sapos man worshipim God and duim samting wea stret, God bae hapi long hem.” (Acts 10:34, 35) Disfala niu direction hem mekem Peter barava hapi, and bae hem affectim evri Christian. w18.08 9 ¶3-4
Thursday, September 24
Heitim olketa rabis samting.—Rome 12:9.
Hem tru, iumi no savve duim olketa samting wea God heitim. Bat samfala samting savve kamap wea no eni law long Bible story abaotem. Sapos kaen samting olsem kamap, hao nao bae iumi luksavve wanem nao God laekem iumi for duim? For mekem olketa wise disison, hem gud for iumi followim konsens bilong iumi wea Bible trainim. From Jehovah lovem iumi, hem givim olketa principle long Bible wea savve helpem konsens bilong iumi. Hemseleva sei: “Mi nao [Jehovah], an mi nao God blong yufala. Mi nao mi tisim yufala mekem yufala kamap gud. An mi lidim yufala long wei wea yufala mas falom.” (Aesaea 48:17, 18) Taem iumi ting raonem gud olketa Bible principle and letem datwan for affectim heart bilong iumi, hem bae helpem iumi for stretem and trainim konsens bilong iumi. Then datwan bae helpem iumi for mekem olketa wise disison. Olketa principle hem olketa tru samting or teaching wea savve gaedem tingting and helpem iumi for mekem olketa wise disison. Wei for savve long olketa principle bilong Jehovah savve helpem iumi for minim tingting bilong Jehovah and why hem givim olketa law. w18.06 17 ¶5; 18 ¶8-10
Friday, September 25
Waswe, hem stret for iumi peim tax long King or nomoa?—Matt. 22:17.
Olketa man wea kwestinim Jesus, hem olketa wea sapotim Herod. Olketa tingim sapos Jesus sei olketa Jew no need for peim tax, bae olketa accusim hem from hem againstim gavman bilong Rome. Bat sapos Jesus talem olketa for mas peim tax, datwan maet mekem pipol no laek followim hem. Jesus no teksaed insaed datwan. Jesus savve staka long olketa wea kolektem tax olketa man for ravem pipol. Bat Jesus no laek for letem datwan mekem hem for no tingim main important samting, wea hem nao Kingdom bilong God wea bae stretem olketa problem. Jesus showimaot gudfala example for iumi. Nomata sapos iumi tingse samting wea happen hem no stret, iumi shud no teksaed long eni samting wea join witim politik. Main samting wea olketa Christian mas tingim hem nao Kingdom bilong God and samting wea hem sei hem stret. From datwan, iumi no laek for tok againstim or garem strong tingting abaotem olketa samting wea no stret. (Matt. 6:33) Staka Jehovah’s Witness, wea bifor olketa garem strong tingting abaotem samting wea join witim politik, olketa changem tingting bilong olketa. w18.06 6 ¶9-11
Saturday, September 26
Olketa enjel olketa lukim dat olketa [gele] i naesbola tumas.—Jenesis 6:2.
Satan iusim wei for durong for switim olketa angel bat maet hem promisim olketa tu hao olketa bae garem paoa ovarem olketa man. Maet plan bilong Satan hem for stopem datfala profesi abaotem ‘pikinini bilong datfala woman’ for kamap tru. (Jenesis 3:15) Bat Jehovah no letem datwan for happen. Hem mekem Flood for spoelem plan bilong Satan and olketa demon bilong hem. So no tingse wei for praod no savve spoelem iumi and wei for durong no savve switim iumi. Olketa angel wea saed witim Satan bin stap witim Jehovah for staka year finis. Nomata olsem, staka angel letem samting wea olketa seleva laekem for mekem olketa duim nogud samting. Long sem wei tu, samfala maet worshipim Jehovah for staka year finis. Nomata olsem, maet olketa start for letem samting wea olketa seleva laekem for switim olketa. (1 Cor. 10:12) Dastawe, iumi mas evritaem lukluk gud long iumiseleva, rejectim feeling for laek durong, and no praod!—Gal. 5:26; Col. 3:5. w18.05 25 ¶11-12
Sunday, September 27
Mi sorre tumas and mi barava wari.—Rome 9:2.
Paul feel wikdaon taem olketa Jew no acceptim Kingdom message. Nomata olsem, Paul no givap for preach. Tingim wanem hem talem insaed leta bilong hem for olketa Christian long Rome abaotem olketa Jew. Hem sei: “Samting wea heart bilong mi barava laekem nao hem for God sevem olketa Israelite, and mi prea evritaem for datwan. Wanem mi savve long hem nao hem olsem: Olketa laekem tumas for mekem God hapi, bat olketa no savve long tru samting abaotem hem.” (Rome 10:1, 2) Paul gohed for preach long olketa Jew bikos “heart bilong [hem]” muvim hem for mas helpem olketa. Hem barava laekem olketa Jew for mas sev. (Rome 11:13, 14) Hem barava askem Jehovah for helpem each wan long olketa Jew for acceptim datfala Kingdom message. Paul sei “olketa laekem tumas for mekem God hapi.” Hem lukim gud samting wea olketa laek for duim. Paul savve sapos man laekem tumas for mekem God hapi datwan savve changem hem for kamap wanfala strong disaepol bilong Christ, olsem hem tu. w18.05 13 ¶4; 15-16 ¶13-14
Monday, September 28
Mas talem nomoa gudfala toktok for strongim and helpem olketa wea herem.—Eph. 4:29.
Each wan long iumi shud kwiktaem for luksavve long wanem olketa narawan needim, mekem iumi savve helpem olketa. Paul kaonselem olketa Hebrew Christian olsem: “Strongim olketa hand wea wik and olketa knee wea seksek. Gohed wakabaot followim stretfala road, mekem part long body wea hem nogud hem no kamap worse bat hem savve gud bak.” (Heb. 12:12, 13) Iumi evriwan, nomata olketa young wan tu, savve strongim each other thru long wei for talem toktok wea encouragem narawan. Paul sei: “Iufala wan mind witim Christ. Iufala encouragem and comfortim narawan from iufala lovem olketa. Iufala showimaot iufala tingim olketa narawan, lovem olketa, and sorre long olketa. Bat for iufala mekem mi barava hapi, iufala mas garem sem tingting, sem love, wan mind, and wan tingting. Iufala mas no laek raoa olowe and mas no praod, bat iufala mas hambol and ting long narawan olsem hem winim iufala. Evritaem tingim olketa narawan and no tingim iufala seleva nomoa.”—Phil. 2:1-4. w18.04 22 ¶10; 23 ¶12
Tuesday, September 29
Iufala pipol wea free bat iufala mas iusim datwan for duim waka bilong God.—1 Pet. 2:16.
Reason why Jehovah iusim Jesus for mekem iumi free from sin and dae hem for mekem iumi iusim full laef bilong iumi for worshipim Hem. Best wei for iusim freedom bilong iumi hem for iusim taem and strong for duim olketa spiritual samting. Datwan bae protectim iumi for no letem olketa samting long disfala world and samting wea iumiseleva laekem kamap important samting long laef. (Gal. 5:16) Tingim example bilong Noah and famili bilong hem. Pipol long datfala taem barava raf tumas and durong. Bat Noah and famili bilong hem no duim samting wea pipol long datfala taem laekem and busy for duim. Hao nao olketa win for duim datwan? Olketa disaed for gohed busy for duim wanem Jehovah talem olketa for duim, hem nao for buildim ark, kolektem kaikai for olketa seleva and olketa animal, and for warnim olketa nara pipol abaotem Flood. Bible sei: “Noa hemi duim evrisamting ya nao olsem wea God hemi bin talem hem.” (Jenesis 6:22) From datwan, Noah and famili bilong hem sev taem Flood kam.—Heb. 11:7. w18.04 10 ¶8; 11 ¶11-12
Wednesday, September 30
Bae mi givim iu paoa ovarem evri kantri hia and olketa nambawan samting wea olketa garem, bikos mi nao garem paoa, and mi savve givim long eniwan nomoa wea mi laek for givim long hem.—Luke 4:6.
Satan and olketa demon iusim tu false religion and wei for aftarem selen for “laea long evriwan long earth.” (Rev. 12:9) Satan iusim false religion for talem olketa laea samting abaotem Jehovah. And tu, hem no laekem pipol for savve long nem bilong God. (Jeremaea 23:26, 27) From datwan, staka pipol tingse olketa worshipim God bat olketa no luksavve olketa worshipim demon nomoa. (1 Cor. 10:20; 2 Cor. 11:13-15) Satan iusim tu wei for aftarem selen for laea long pipol. Olsem example, olketa sei sapos man garem staka selen and material samting datwan bae mekem hem hapi. (Provebs 18:11) Olketa wea tingse datwan hem tru busy for kasem staka selen winim wei for worshipim God. (Matt. 6:24) Nomata maet olketa lovem God firstaem, gogo wei wea olketa laekem tumas material samting hem spoelem wei wea olketa fren gud witim God.—Matt. 13:22; 1 John 2:15, 16. w18.05 23-24 ¶6-7