November
Sunday, November 1
Man wea kaikaim disfala bred bae laef olowe.—John 6:58.
Taem iumi servem Jehovah, iumi garem hope for kasem evri samting wea Adam and Eve lusim, olsem chance for laef olowe. From Adam and Eve no strongim love bilong tufala for Jehovah, tufala chus for no obeyim hem. Nomata olsem, Jehovah letem tufala bornem pikinini, and disaedem seleva hao for trainim olketa. Samting wea kamaot from wei wea Adam and Eve laek for independent showimaot disison bilong tufala hem no stret. Firstborn son bilong tufala killim dae brata bilong hem, and gogo wei for raf and selfish affectim iumi evriwan. (Jenesis 4:8; 6:11-13) Nomata olsem, Jehovah garem plan for sevem olketa pikinini bilong Adam and Eve wea laek for obeyim hem. (John 6:38-40, 57) Taem iu gohed lane abaotem wei wea Jehovah barava patient and garem bigfala love, love bilong iu for hem bae kamap strong. From datwan, bae iu no laek for olsem Adam and Eve, bat bae iu dedicatem iuseleva long Jehovah. w19.03 2 ¶3; 4 ¶9
Monday, November 2
Iufala evriwan mas. . .sorre witim olketa wea safa.—1 Pet. 3:8.
For helpem iumi savve hao for showimaot iumi tingim narawan, trae for minim hard samting wea kasem olketa famili member and olketa brata and sista. Showimaot iu tingim olketa teenager long kongregeson, and tu olketa wea sik, olo, and olketa wea lusim samwan wea olketa lovem long dae. Askem olketa sapos olketa stap olraet. Lisin gud taem olketa talemaot feeling bilong olketa. Helpem olketa for luksavve iu minim gud situation bilong olketa. Willing for duim eni samting wea iu fit for duim for helpem olketa. Taem iumi duim olsem, iumi showimaot iumi garem trufala love. (1 John 3:18) Iumi need for balance taem iumi trae for helpem narawan. Why nao olsem? Bikos hao pipol deal witim hard taem wea olketa kasem hem no semsem. Samfala laek for storyim problem bilong olketa, bat samfala nomoa. So iumi laek for help bat iumi shud no askem kwestin wea mekem olketa feel nogud. (1 Thess. 4:11) Nomata sapos olketa narawan feel free for story witim iumi, maet samfala taem iumi no agree long samting wea olketa talem. Bat iumi need for tingim, hem nao feeling bilong olketa. Iumi laek for willing for lisin and no kwiktaem for toktok.—Matt. 7:1; Jas. 1:19. w19.03 19 ¶18-19
Tuesday, November 3
Mi sek long toktok ya blong hem, an mi fraet.—Nehemaea 2:2.
Waswe, iu fraet taem iu story abaotem truth long olketa narawan? Tingim Nehemiah. Hem waka long haos bilong wanfala king wea garem bigfala paoa. Nehemiah hem sorre bikos hem herem nius hao olketa no wakem bak yet olketa wall and gate bilong Jerusalem. (Nehemaea 1:1-4) Tingim, maet heart bilong hem pampam taem king askem hem why nao hem no luk hapi! Nehemiah kwiktaem prea and hem ansarem king. From datwan, king duim staka samting for helpem pipol bilong God. (Nehemaea 2:1-8) Tingim tu example bilong Jonah. Taem Jehovah askem hem for warnim pipol long Nineveh, Jonah fraet and ranawe go long difren ples. (Jona 1:1-3) Bat from Jehovah helpem Jonah, hem duim nao assignment bilong hem. And olketa toktok wea hem talem, barava helpem olketa long Nineveh. (Jona 3:5-10) Example bilong Nehemiah helpem iumi for luksavve hem barava important for prea bifor iumi koment. And example bilong Jonah helpem iumi for luksavve Jehovah savve helpem iumi for duim waka bilong hem nomata iumi barava fraet. w19.01 11 ¶12
Wednesday, November 4
Eniwan wea lusim haos or [famili] bikos long mi and bikos long datfala gud nius bae hem kasem bak staka samting distaem winim wanem hem lusim . . . Then long world wea bae kam, bae hem kasem laef olowe.—Mark 10:29, 30.
Taem iumi start for followim wanem iumi lanem insaed Bible, wei wea iumi fren witim olketa narawan and olketa relative savve change. Jesus helpem iumi for savve why nao olsem, taem hem prea olsem abaotem olketa disaepol bilong hem, “Iusim toktok bilong iu wea tru for mekem olketa holy.” (John 17:17) For “mekem olketa holy” savve minim for olketa mas kamap difren. Taem iumi start for followim truth, datwan mekem iumi difren from pipol long world, bikos iumi followim olketa standard long Bible. So nomata iumi laek for stap gud witim olketa fren and relative, maet samfala long olketa no interest long iumi olsem bifor. Olketa maet againstim tu wanem iumi bilivim. Iumi no sapraes long datwan. Jesus sei: “Bae enemy bilong man nao olketa wea stap long sem haos witim hem.” (Matt. 10:36) Bat Jesus promisim tu sapos iumi let go long samfala samting for lanem truth, iumi bae kasem staka samting moa winim wanem iumi lusim! w18.11 6 ¶11
Thursday, November 5
Evri kongregeson long olketa difren kantri barava thankiu long tufala.—Rome 16:4.
Aposol Paul tinghae long olketa brata and sista and diswan showaot long wei wea hem story abaotem olketa. Taem hem prea seleva hem evritaem thankiu long God bikos long olketa. And tu, taem hem raet long olketa, hem talem hao hem tinghae long olketa. Long first 15-fala verse long Rome 16, Paul talem nem bilong 27-fala Christian. Paul storyim tu hao Prisca and Aquila “putim laef bilong tufala long danger for sevem laef” bilong hem, and hao Phoebe “helpem staka brata,” and hem helpem Paul tu. Hem praisem olketa brata and sista hia wea hem lovem from olketa barava waka hard. (Rome 16:1-15) Paul savve olketa brata and sista no perfect, bat hem storyim olketa gudfala wei bilong olketa. Tingim hao toktok bilong Paul mas barava encouragem olketa brata and sista hia taem olketa readim datfala leta long kongregeson! For sure, datwan mekem wei wea olketa fren witim Paul kamap moa klos. Waswe, iu evritaem showimaot iu tinghae long olketa gud samting wea olketa brata and sista long kongregeson talem and duim? w19.02 16 ¶8-9
Friday, November 6
Go kasem taem mi dae, mi bae gohed faithful!—Job 27:5, NW.
Waswe, for iumi faithful hem minim iumi mas perfect? Maet, iumi evriwan feel olsem iumi no perfect and iumi mekem staka mistek. Iumi shud no wari abaotem datwan, bikos Jehovah no lukluk for olketa mistek bilong iumi. Bible sei olsem abaotem hem: “Sapos yu raetemdaon olketa sin blong mifala, hu nao save ranawe from panis blong yu?” (Sams 130:1-3) Hem savve iumi sin and no perfect, and hem willing for forgivim iumi. (Sams 86:5) And tu, Jehovah savve long wanem iumi fit for duim, and hem no expectim iumi for duim wanem iumi no fit for duim. (Sams 103:12-14) For olketa wea worshipim Jehovah, main samting wea savve helpem olketa for gohed faithful, hem nao love. Love and wei wea iumi faithful for worshipim Dadi long heven, mas complete, barava gud, or full wan. Sapos iumi gohed lovem hem long full heart nomata taem iumi kasem test, datwan minim iumi faithful. (Fas Kronikols 28:9; Matt. 22:37) Iumi savve Jehovah garem olketa raeteous standard, and iumi evritaem laek for duim samting wea mekem Dadi bilong iumi long heven hapi. Love bilong iumi for hem nao mekem iumi tingim hem bifor iumi mekem eni disison and hem showimaot iumi barava faithful. w19.02 3 ¶4-5
Saturday, November 7
Kontrolem [or protectim] . . haat blong yu.—Provebs 4:23.
Taem iumi lukim gud samting wea kamaot from wei for duim stret samting, datwan barava strongim faith bilong iumi. (Jas. 1:2, 3) Iumi feel gud bikos iumi mekem Jehovah hapi for kolem iumi pikinini bilong hem, and datwan strongim go moa wei wea iumi laek for mekem hem hapi. (Provebs 27:11) Each test wea iumi kasem hem chance for showimaot iumi no worshipim Dadi bilong iumi witim haf heart. (Sams 119:113) Bat iumi showimaot iumi lovem Jehovah witim full heart, and barava laek for obeyim olketa komandment bilong hem and for duim wanem hem laekem. (Fas Kings 8:61) Waswe, iumi savve duim mistek? Ia, bikos iumi no perfect. Sapos iumi klosap foldaon, tingim example bilong King Hezekiah. Hem duim olketa mistek, bat hem repent and hem gohed for servem Jehovah witim full heart. (Aesaea 38:3-6; Mektu Kronikols 29:1, 2; 32:25, 26) So, iumi mas rejectim olketa nogud tingting bilong Satan wea hem iusim for trae spoelem tingting bilong iumi. Iumi mas prea and ask for garem heart wea willing for obey and gohed faithful long Jehovah.—Fas Kings 3:9; Sams 139:23, 24. w19.01 18-19 ¶17-18
Sunday, November 8
Iumi mas evritaem praisem God. Diswan hem olsem wanfala sakrifaes wea iumi givim long God. Iumi iusim mouth bilong iumi for talemaot nem bilong hem long nara pipol.—Heb. 13:15.
Iumi kasem gud samting taem iumi koment long olketa meeting. (Aesaea 48:17) Why nao olsem? First samting, sapos iumi plan for givim koment datwan bae muvim iumi for prepare gud for meeting. Taem iumi prepare gud, iumi bae barava minim gud toktok bilong God. And taem iumi minim gud toktok bilong God, datwan bae helpem iumi for followim olketa samting wea iumi lanem. Mek-tu samting, iumi bae barava enjoyim meeting sapos iumi tekpart insaed. Mek-thri samting, taem iumi traem best for koment iumi bae no kwiktaem forgetim olketa point wea iumi storyim. And tu, iumi mekem Jehovah hapi taem iumi storyim wanem iumi bilivim. Iumi sure Jehovah lisin long iumi and hem barava tinghae taem iumi traem best for givim koment long meeting. (Malakae 3:16) Hem showimaot wei wea hem tinghae long iumi taem hem blessim iumi bikos iumi traem best for mekem hem hapi. (Malakae 3:10) Tru nao, iumi garem olketa gud reason for koment long olketa meeting. w19.01 8 ¶3; 10 ¶7-9
Monday, November 9
Barava heitim olketa rabis samting and hol strong long samting wea hem stret.—Rome 12:9.
Jehovah barava wise long wei hem treatim olketa wea worshipim hem. Winim wei for givim staka law, hem patient for teachim iumi for followim law bilong love. Hem laekem iumi for followim olketa principle bilong hem and for heitim olketa nogud samting. Long Sermon long Maunten, Jesus helpem iumi for luksavve why pipol duim olketa nogud samting. (Matt. 5:27, 28) From Jesus hem King long Kingdom bilong God, hem bae gohed for teachim iumi long niu world for helpem iumi garem sem tingting olsem hem abaotem olketa samting wea raeteous and abaotem wei for no obey. (Heb. 1:9) Hem bae mekem iumi for garem perfect body and mind. Tingim, sin bae no mekem iu for duim nogud samting and iu bae no safa from wei wea iu no perfect. Then, gogo iumi bae enjoyim datfala nambawan freedom wea Jehovah promisim. (Rome 8:21) Long niu world freedom bilong iumi bae still garem spialaen. Iumi bae garem trufala freedom only sapos iumi followim example bilong God for showimaot love.—1 John 4:7, 8. w18.12 23 ¶19-20
Tuesday, November 10
Hemi [mas] raetem pepa fo mekem divos, an hemi givim long disfala woman, an hemi sendem go from haos blong hem.—Diutronomi 24:1.
Wanfala Israelite man savve divorcem waef bilong hem sapos waef duim “eni ravis samting.” Law no story abaotem wanem nao datfala “ravis samting.” Bat masbi hem wanfala nogud samting or hem serious tumas. (Diutronomi 23:14) Sorre samting nao, long taem bilong Jesus staka Jew divorcem waef bilong olketa bikos “long eni samting nomoa.” (Matt. 19:3) Tru nao, iumi no laek garem kaen tingting olsem. Profet Malachi showimaot tingting bilong God abaotem wei for divorce. Long datfala taem, staka man savve divorcem waef bilong olketa mekem olketa maritim young gele wea no worshipim Jehovah. Malachi storyim tingting bilong Jehovah taem hem sei: “Mi barava heitem disfala wei wea man hemi divosim waef blong hem.” (Malakae 2:14-16) Datwan hem barava stret witim wanem Bible talem abaotem first marit. Bible sei: “Man hemi mas lusim mami an dadi blong hem, an hemi mas joen wetem waef blong hem, an tufala bae i kamap wanfala nomoa.” (Jenesis 2:24) Jesus sapotim datfala tingting bilong Dadi bilong hem taem hem sei: “No eni man mas aotem samting wea God joinim finis.—Matt. 19:6. w18.12 11 ¶7-8
Wednesday, November 11
Staka samting nao stap for harvestim, bat no staka wakaman stap for duim datwan.—Matt. 9:37.
Samfala brata and sista fit for muv go long farawe ples. Olketa garem sem tingting olsem profet Isaiah. Taem Jehovah ask olsem: “Hu nao bae mi sendem? ?An hu nao bae hemi go fo talemaot toktok blong yumi?” Isaiah sei: “!Mi long hia! !Yu sendem mi!” (Aesaea 6:8) Waswe, iu willing and fit for help long organization bilong Jehovah? Taem Jesus story abaotem waka for preach and teachim pipol for kamap disaepol, hem sei: “So askem man wea ownim planteison for sendem go olketa wakaman for harvestim planteison bilong hem.” (Matt. 9:38) Waswe, iu savve go pioneer long ples wea needim staka pablisa? Or waswe, iu savve helpem eni narawan for duim datwan? Staka brata and sista sei best wei for showimaot iumi lovem God and olketa neiba hem for pioneer long ples wea needim staka pablisa for preach. Waswe, iu savve tingim eni nara wei moa for duim moa samting long waka bilong Jehovah? Iu bae barava hapi sapos iu duim datwan. w18.08 27 ¶14-15
Thursday, November 12
Iufala mas no laekem tumas selen, bat iufala mas hapi nomoa long samting wea iufala garem.—Heb. 13:5.
Olketa Gospel storyim klia tingting bilong Jehovah abaotem olketa material samting. Olsem example, God chusim Joseph and Mary for lukaftarem Son bilong hem nomata tufala no garem staka material samting. (Levitikas 12:8; Luke 2:24) Taem Jesus born, Mary mekem hem leidaon “insaed samting for putim kaikai bilong olketa animal bikos resthaos hem fulap finis and no eni ples moa for olketa stap.” (Luke 2:7) Sapos Jehovah laekem, hem isi nomoa for mek sure Son bilong hem born long wanfala gud haos. Bat samting wea important long Jehovah, hem nao for Jesus growap insaed famili wea tinghae long olketa spiritual samting. Disfala story teachim iumi abaotem tingting bilong Jehovah saed long olketa material samting. Samfala parents laekem tumas pikinini bilong olketa for garem staka material samting, nomata datwan bae spoelem wei wea pikinini fren witim Jehovah. Bat olsem iumi lanem, samting wea barava important long Jehovah nao hem wei for fren witim hem. Waswe, tingting bilong iu semsem olsem Jehovah? Samting wea iu duim hem showimaot wanem? w18.11 24-25 ¶7-8
Friday, November 13
Olketa pipol wea [Jehovah] nao hemi God blong olketa, olketa nao i hapi.—Sams 144:15.
From Jehovah hem hapi God, hem laekem iumi tu for hapi, and hem givim iumi staka reason for hapi. (Diutronomi 12:7; Eklesiastes 3:12, 13) Bat distaem, maet hem hard for iumi hapi. Why nao olsem? Samfala samting wea savve mekem iumi for no hapi hem olketa hard taem olsem wei for lusim samwan wea iumi lovem long dae, man disfellowship, divorce, or taem man lusim waka bilong hem. Nara samting tu, hem taem famili raoa olowe. Datwan savve mekem olketa no stap gud and no hapi. And tu, wei wea olketa wakfren or classmate tok spoelem iumi, iumi kasem persecution, or stap long prison bikos iumi worshipim Jehovah. Or maet iumi start for olo and body no healthy, garem sik wea no savve finis kwiktaem, or iumi safa from datfala sik depression. Bat Jesus Christ, “datfala Lord wea hapi and wea hem nomoa garem bigfala paoa,” laek for comfortim pipol and mekem olketa hapi. (1 Tim. 6:15; Matt. 11:28-30) Long Sermon long Maunten, Jesus storyim olketa fasin wea savve mekem iumi for hapi nomata iumi kasem olketa hard taem long world bilong Satan. w18.09 17-18 ¶1-3
Saturday, November 14
Taem eniwan hemi dae, yufala mas no katem bodi blong yufala, an yufala mas no resam o pulumaot hea long fohed blong yufala tu.—Diutronomi 14:1.
For samfala pipol hem isi nomoa for lusim olketa kastom and samting wea Jehovah heitim. (Prov. 23:23, NW) Bat olketa narawan faendem hem no isi for duim olsem. Olketa wari abaotem hao olketa famili, wakfren, or fren bae ting long olketa. Olketa luksavve samfala pipol garem strong tingting abaotem samfala kastom, olsem wei for mekhae long relative wea dae finis. So wanem nao savve helpem iumi for change? Iumi savve lane from gudfala example bilong olketa long bifor wea changem samfala samting taem olketa lanem truth. Taem olketa pipol long Ephesus kamap Christian, wanem nao olketa duim? Bible sei: “[Olketa] tekem kam olketa buk bilong olketa and bonem front long evriwan. Taem olketa addim kost bilong evri buk hia hem kasem 50,000 silver coin.” (Acts 19:19, 20) Olketa faithful Christian hia willing for distroem olketa expensive buk bilong olketa and Jehovah blessim olketa. w18.11 7 ¶15-16
Sunday, November 15
Taem olketa evriwan i kate finis, olketa gohed fo weit insaet long olketa haostent blong olketa go-go kasem taem wea olketa kamap gud moa.—Josua 5:8.
No longtaem bihaen olketa Israelite akrosim Jordan, Joshua meetim wanfala man wea holem sword. Datfala man sei hem chief long army bilong Jehovah, wea redi for protectim pipol bilong God. (Josua 5:13-15) Joshua kasem klia instruction from datfala Chief angel long hao for tekovarem taon bilong Jericho. Firstaem, luk olsem samfala long olketa instruction hia hem no wanfala gud idea. Olsem example, Jehovah komandim evri man for circumcise, wea datwan bae mekem olketa no fit for faet for samfala day. Waswe, long taem olsem hem best taem for olketa man hia circumcise? (Jenesis 34:24, 25; Josua 5:2, 8) Maet olketa soldia bilong Israel ting olsem: ‘Hao nao mifala bae protectim famili bilong mifala sapos enemy attak?’ Bat seknomoa olketa herem nius hao olketa long Jericho satem “olketa geit long bikfala wolston blong taon ya bikos olketa fraetem ami blong Israel.” (Josua 6:1) Masbi datfala nius mekem olketa Israelite barava trustim go moa olketa instruction wea kam from God. w18.10 23 ¶5-7
Monday, November 16
Hao nao iufala duim olsem? Mitufala man olsem iufala nomoa ia!—Acts 14:15.
Hao nao iumi savve followim example bilong Paul for hambol? First samting, iumi mas no tingse iumi spesol or expectim olketa narawan for tinghae long iumi from samting wea Jehovah helpem iumi for duim. Iumi savve askem iumiseleva: ‘Hao nao mi ting long pipol wea mi preach long olketa? Waswe, mi ting daonem samfala pipol?’ Evriwea long world Olketa Jehovah’s Witness trae for lukaotem pipol wea maet willing for acceptim disfala gud nius. Samfala taem olketa mas lanem languis and culture bilong pipol wea olketa narawan ting daonem olketa. Olketa Witness shud no tingse olketa gud winim man wea olketa preach long hem. Bat, olketa trae for minim each wan long olketa pipol hia mekem olketa savve helpem olketa for acceptim Kingdom message. w18.09 5 ¶9, 11
Tuesday, November 17
Pipol followim wanfala man bilong Galilee wea nem bilong hem Judas.—Acts 5:37.
Olketa long Rome killim dae datfala Judas. Nomata samfala Jew garem strong tingting for sapotim kantri bilong olketa, staka Jew no olsem, olketa weitim Messiah for kam. Olketa tingse Messiah bae mekem olketa kamap free from wei wea gavman bilong Rome rulim olketa and mekem Israel kamap wanfala maeti nation moa. (Luke 2:38; 3:15) Staka long olketa tingse Messiah bae startim wanfala kingdom long earth long Israel. And then olketa Jew wea stap long olketa nara ples savve kam bak long Israel. Tingim samting wea John Baptaesa askem long Jesus. Hem sei: “Hao, iu nao datfala man wea mifala weitim, or narafala man moa bae kam?” (Matt. 11:2, 3) Maet John laek for savve sapos eniwan moa bae kam wea bae mekem olketa Jew kamap free. And tu, bihaen Jesus resurrect, tufala disaepol wea meetim hem long road wea go for Emmaus, storyim hao olketa tingse Jesus nao maet mekem olketa long Israel for kamap free. (Luke 24:21) No longtaem bihaen datwan, olketa aposol bilong Jesus askem hem olsem: “Hao Lord, distaem nao bae iu mekem rul bilong God kamap moa long Israel?”—Acts 1:6. w18.06 4 ¶3-4
Wednesday, November 18
Man no garem save, bae biliv long enisamting.—Provebs 14:15.
Iumi need for careful taem iumi herem eni story abaotem pipol bilong Jehovah. No forgetim hao Satan nao man wea accusim olketa faithful servant bilong God. (Rev. 12:10) Dastawe, Jesus sei bae pipol “talem enikaen nogud samting abaotem iufala wea no tru.” (Matt. 5:11) Sapos iumi tingim datfala warning, bae iumi no sapraes taem iumi herem olketa laea story abaotem pipol bilong Jehovah. Waswe, iu enjoyim wei for sendem olketa e-mail and text message long olketa fren and narawan wea iu savve long olketa? Sapos olsem, taem iu lukim wanfala latest story long nius media or herem wanfala interesting experience, maet iu feel olsem wanfala nius reporter wea laekem hem nao first wan for storyim datfala nius. Bat, bifor iu sendem eni text message or e-mail, askem iuseleva: ‘Waswe, samting mi laek storyim hem really tru? Waswe, information mi kasem hem stret?’ From iu no sure, maet gogo iu spredim laea information long olketa brata and sista. Sapos iu no sure wanfala story hem tru, no storyim, deletim, and no sendem! w18.08 3 ¶3; 4 ¶6-7
Thursday, November 19
Iufala givim samting long nara pipol, and olketa bae givim samting long iufala.—Luke 6:38.
Jesus laekem iumi for kaen long narawan bikos datwan savve mekem iumi for hapi. Staka pipol savve tinghae tumas taem samwan kaen long olketa. Nomata iu willing for give, bae samfala no tinghae long datwan. Bat samfala bae tinghae long wanem iu duim, and maet datwan mekem olketa tu for willing for give. So gohed for give nomata sapos pipol tinghae long datwan or nomoa. Iumi no savve wanem gud samting nao bae kamaot sapos iumi duim wanfala samting for kaen long narawan. Pipol wea garem trufala wei for give no expectim for kasem bak eni samting. Jesus sei: “Taem iu mekem wanfala feast, invaetem pipol wea poor, kripol, and blind. Sapos iu duim olsem bae iu hapi, bikos olketa hia no savve invaetem iu long haos bilong olketa for kaikai.” (Luke 14:13, 14) Bible sei: “Man hapi fo givim kaikai long puaman, bae hemi hapi tumas.” Hem sei tu: “Olketa pipol wea i gohed fo tingim olketa pua pipol, olketa ya nao i hapi.” (Provebs 22:9; Sams 41:1) Tru nao, iumi shud willing for give bikos iumi bae barava hapi taem iumi helpem narawan. w18.08 21-22 ¶15-16
Friday, November 20
Trastem [Jehovah] long ful haat blong yu. Yu no dipen nomoa long save blong yu seleva. Tingim [Jehovah] long evrisamting, an bae hemi stretem rod blong yu.—Provebs 3:5, 6.
Distaem, hem hard for kasem stret information and for luksavve long tru story. Why nao olsem? Bikos staka laea story or story wea lelebet part nomoa hem tru hem stap, and tu, iumi evriwan no perfect. Wanem nao savve helpem iumi? Iumi mas savve long olketa Bible principle and followim datwan. Wanfala Bible principle storyim hao hem no wise for man talem eni samting bifor hem herem tru story. (Prov. 18:13, NW) Nara Bible principle hem for no bilivim evri samting wea iu herem, bat mek sure long hem firstaem. (Provebs 14:15) And nomata iumi servem Jehovah for longfala taem finis, iumi mas keakea for no depend long savve bilong iumiseleva. Olketa Bible principle savve barava protectim iumi taem iumi iusim stret information for helpem iumi luksavve hao for mekem olketa gudfala disison. w18.08 7 ¶19
Saturday, November 21
Iumi mas barava willing for stap anda long Dadi bilong iumi long heven [wea hem nao Dadi bilong spiritual laef bilong iumi].—Heb. 12:9, ftn.
Taem iumi baptaes long wata, iumi showimaot long pablik hao iumi bilong Jehovah and iumi willing for obeyim hem. Jesus duim sem samting taem hem baptaes, hem olsem hem sei long Jehovah: “God, mi long hia nao, mi redi nao fo duim wanem yu laekem mi fo duim.” (Sams 40:7, 8) Hao nao Jehovah feel taem Jesus baptaes? Bible sei: “Stretawe bihaen Jesus hem go anda long wata and hem standap moa, skae hem open, and John lukim spirit bilong God wea olsem wanfala kurukuru kam daon antap long Jesus. And tu, wanfala toktok from skae hem sei: ‘Diswan nao Son bilong mi wea mi lovem and wea mi hapi long hem.’” (Matt. 3:16, 17) Nomata Jesus hem bilong God finis, Jehovah hapi for lukim Jesus willing for givim laef bilong hem for worshipim Hem nomoa. Long sem wei tu, Jehovah hapi taem iumi dedicatem laef bilong iumi long hem, and hem bae blessim iumi.—Sams 149:4. w18.07 23 ¶4-5
Sunday, November 22
Waswe, mitufala bae mekem wata fo kamaot long disfala ston mekem yufala dring?—Nambas 20:10.
Taem Moses iusim disfala toktok “mitufala,” luk olsem hem minim hemseleva and Aaron. Toktok bilong Moses showimaot hem no respectim Jehovah olsem man wea duim datfala mirakol. Diswan fitim tu samting wea Sams 106:32, 33 talem: “Long springwata long Meriba, olketa mekem [Jehovah] fo kros tumas, so Mosis hemi insaet long trabol nao from olketa samting wea olketa duim ya. Olketa mekem Mosis fo barava kros fogud, mekem hemi toktok long olketa bat hemi no save tingim toktok blong hem.” (Nambas 27:14) Nomata wanem reason nao Moses garem for duim datwan, samting wea hem duim showimaot hem no respectim Jehovah. Jehovah tok olsem long Moses and Aaron: “Yutufala agensim mi an no obeim toktok blong mi.” (Nambas 20:24) Tru nao, datwan barava serious sin! Bifor, Jehovah stopem klosap evri Israelite wea kamaot from Egypt for no go long Promis Land bikos olketa bighed againstim hem. (Nambas 14:26-30, 34) From Moses bighed and no obeyim Jehovah, hem stret nomoa for Jehovah stopem Moses for go insaed Promis Land. w18.07 14 ¶9, 12; 15 ¶13
Monday, November 23
Hem gud for no kaikaim meat, drinkim wine, or duim eni samting wea savve spoelem faith bilong brata bilong iu.—Rome 14:21.
Nomata hem stret for iumi drinkim alcohol, bat sapos datwan spoelem konsens bilong narawan, waswe, bae iu willing for no duim datwan for mekem narawan no stambol? For sure iumi bae duim datwan. Maet firstaem wanfala brata hem man for drunk, bat bihaen hem kam insaed truth hem disaed for no drinkim alcohol nao. So iumi no laek for duim eni samting wea bae mekem hem duim bak olketa samting wea hem lusim finis. (1 Cor. 6:9, 10) Sapos datfala brata kam long haos bilong iumi, iumi shud no talem hem for drinkim alcohol, sapos hem no laek for duim datwan. Taem Timothy hem samting olsem 20 year, hem agree for circumcise nomata datwan savve kosim bigfala pain. Hem luksavve wei for circumcise hem important long olketa Jew wea hem bae preach long olketa. Timothy laek for olsem Paul wea no laek for mekem olketa narawan stambol. (Acts 16:3; 1 Cor. 9:19-23) Waswe, iu willing for sakrifaesim samfala samting olsem Timothy for helpem olketa narawan? w18.06 18-19 ¶12-13
Tuesday, November 24
Bae mi mekem toktok blong olketa pipol blong olketa kantri fo kamap stret [or klin].—Sefenaea 3:9.
Jehovah leadim kam olketa wea hem laekem for olketa kamap part long spiritual famili bilong hem, and hem mekem olketa hia wea garem honest heart for worshipim hem. (John 6:44) Firstaem wea iu meetim samwan wea no insaed truth, wanem nao iu savve abaotem hem? Maet iu savve long nem and lukluk bilong hem nomoa, bat iu no savve staka samting abaotem hem. Datwan hem barava difren from firstaem wea iu meetim samwan wea savve and lovem Jehovah. Nomata sapos datfala man hem kam from difren kantri, tribe, culture, or famili, iu savve staka samting abaotem hem and hem savve long staka samting abaotem iu tu! Olsem example, iu kwiktaem luksavve iutufala garem sem languis wea hem nao datfala languis bilong truth. From datwan, iu savve long samting wea olketa narawan bilivim abaotem God, standard bilong Jehovah saed long fasin, and hope for future. Datwan hem olketa barava important samting wea iu need for savve abaotem samwan, and datwan bae mekem iufala trustim each other. And tu, datwan helpem iufala for kamap olketa gud fren for olowe. w18.12 21 ¶9-10
Wednesday, November 25
Sapos iufala no . . . circumcise, God bae no sevem iufala.—Acts 15:1.
Christ givim direction long governing body for storyim klia hao olketa Christian wea no Jew, no need for circumcise. (Acts 15:19, 20) Bat samfala year bihaen olketa mekem datfala disison, staka Christian wea Jew gohed for circumcisem olketa son bilong olketa. Bat maet iumi ting olsem: ‘Why nao Jesus letem disfala problem abaotem wei for circumcise hem gohed for longtaem, nomata dae bilong hem finisim nao datfala Law bilong Moses?’ (Col. 2:13, 14) Samfala faendem hem hard for kwiktaem change followim wanfala niu wei for minim samting. Samfala Christian wea Jew needim moa taem for changem tingting bilong olketa. (John 16:12) Samfala faendem hem no isi for acceptim hao man no need for circumcise for showimaot spesol wei wea hem fren witim God. (Jenesis 17:9-12) Olketa narawan fraet nogud olketa Jew persecutim olketa bikos olketa duim samting wea difren. (Gal. 6:12) Bat gogo Christ provaedem moa direction thru long olketa leta wea Paul raetem.—Rome 2:28, 29; Gal. 3:23-25. w18.10 24-25 ¶10-12
Thursday, November 26
Caiaphas . . . talem olketa Jew hem gud sapos wanfala man hem dae for olketa pipol.—John 18:14.
Caiaphas sendem olketa soldia for arrestim Jesus long naet. Jesus savve finis olketa plan for killim hem, so long datfala last evening wea hem kaikai witim olketa aposol bilong hem, hem talem olketa for tekem sword. Hem laekem olketa aposol for lanem wanfala important leson from tufala sword wea olketa tekem go. (Luke 22:36-38) Long datfala naet, Peter iusim wanfala sword for attakim wanfala long olketa man wea kam for arrestim Jesus. Hem kros bikos olketa hia duim samting wea no stret, olketa arrestim Jesus long naet. (John 18:10) Bat Jesus talem Peter: “Iu no duim olsem. Leavim sword ia. Eniwan wea iusim sword for killim dae narawan, bae olketa iusim sword for killim hem dae tu.” (Matt. 26:52, 53) Jesus teachim olketa disaepol bilong hem wanfala important leson for no olsem pipol long world. Diswan nao samting wea hem prea abaotem long datfala naet. (John 17:16) God nomoa garem raet for stretem eni samting wea happen wea no stret. Taem olsem, iumi gohed garem peace and wan mind. Jehovah barava hapi taem hem lukim pipol bilong hem wan mind nomata pipol long world divaed and no stap gud tugeta.—Sefenaea 3:17. w18.06 7 ¶13-14, 16
Friday, November 27
Datfala big snek hem kros fogud long datfala woman. So hem go for faetem olketa pikinini bilong hem wea stap yet.—Rev. 12:17.
Satan trae for mekem iumi fraet mekem iumi no faithful long Jehovah. Olsem example, hem savve mekem olketa gavman tambuim preaching waka bilong iumi. And tu, hem iusim olketa wea iumi waka witim or olketa skulfren for mekfani long iumi bikos iumi laek for followim olketa standard long Bible. (1 Pet. 4:4) And tu, Satan iusim olketa famili member wea no Witness wea maet laek helpem iumi, for trae stopem iumi for no attendim olketa meeting. (Matt. 10:36) Hao nao bae iumi deal witim olketa samting hia? First samting, iumi no sapraes long diswan bikos iumi savve Satan bae attakim iumi. (Rev. 2:10) Then, iumi mas tingim hao diswan join witim wei wea Satan sei iumi bae worshipim Jehovah nomoa sapos evri samting hem isi and hem sei sapos iumi kasem hard taem bae iumi rejectim God. (Job 1:9-11; 2:4, 5) And main samting nao, iumi mas depend long Jehovah for givim iumi strong for deal witim datfala hard taem. Tingim hao hem bae nating lusim iumi.—Heb. 13:5. w18.05 26 ¶14
Saturday, November 28
Yu no save wanem waka nao bae kamap gudfala.—Eklesiastes 11:6.
Nomata iumi tingse hem luk olsem Kingdom message wea iumi preach abaotem hem no kasem heart bilong pipol, iumi shud no tingse disfala waka wea iumi duim for plantim Kingdom seed hem no affectim pipol. Nomata staka pipol no lisin long iumi, bat olketa lukim wanem iumi duim. Olketa lukim wei wea iumi werem naes kaleko, olketa gudfala wei bilong iumi, and wei wea iumi smile long olketa. Gogo, gudfala wei bilong iumi maet helpem samfala for lukim hao tingting bilong olketa abaotem iumi hem no stret. Sergio and Olinda, wea pioneer sei: “For longtaem lelebet mitufala no go preach long taon bikos mitufala sik. Taem mifala start for preach moa, olketa pipol wea go pas olketa ask, ‘Wanem nao kasem iutufala? Mifala barava missim iutufala.’” Tru nao, taem iumi no givap and gohed for plantim datfala Kingdom seed, iumi share for talemaot gud nius long “pipol long evri kantri.” (Matt. 24:14) And samting wea winim datwan, iumi bae barava hapi bikos iumi mekem Jehovah hapi from hem lovem olketa wea “garem frut and no givap”!—Luke 8:15. w18.05 16 ¶16-18
Sunday, November 29
Praisem God. . . . Nomata long eni hard taem wea iumi kasem, hem comfortim iumi.—2 Cor. 1:3, 4.
Start kam long taem wea olketa man sin and no perfect, Jehovah showimaot hem God wea givim encouragement. Stretawe bihaen Adam and Eve sin againstim Jehovah long Eden, Jehovah talem wanfala profesi wea bae encouragem olketa wea born kam long laen bilong Adam. Datfala profesi wea stap long Jenesis 3:15 bae givim hope long olketa hao “datfala snek bilong bifor kam” wea nem bilong hem Satan bae distroe, and evri nogud samting wea hem duim bae finis. (Rev. 12:9; 1 John 3:8) Noah hem wakaman bilong Jehovah and hem stap long taem wea pipol no lovem God, and famili bilong hem nomoa worshipim Jehovah. Wei for raf and durong hem barava big tumas long taem bilong Noah. Datwan maet mekem hem feel wikdaon. (Jenesis 6:3-5, 9, 11; Jude 6) Bat Jehovah talem Noah Hem bae finisim datfala nogud world and hem talem Noah wanem for duim for sevem laef bilong famili bilong hem. (Jenesis 6:13-18) Jehovah showimaot long Noah hao hem God wea givim encouragement. w18.04 15-16 ¶1-2
Monday, November 30
Gohed for encouragem and strongim narawan, olsem iufala duim distaem.—1 Thess. 5:11.
Maet iumi faendem hem no isi for talem samting for encouragem narawan, from iumi no man for story. Bat wei for encouragem narawan hem no hard tumas. Maet iumi savve smile nomoa long olketa. Bat sapos samwan no smile kam bak long iu datwan maet minim hem kasem problem, and taem iu lisin long hem datwan savve comfortim hem. (Jas. 1:19) Iumi evriwan savve encouragem olketa brata and sista bilong iumi wea needim comfort. King Solomon sei: “Gudfala toktok long barava taem blong hem, hemi nambawan samting. Man smael, yu filhapi. Man talem gud nius, yu filgud.” (Provebs 15:23, 30) And tu, Paul showimaot hao wei for singim Kingdom song witim olketa narawan savve barava encouragem olketa. (Col. 3:16; Acts 16:25) Wei for encouragem narawan hem bae kamap moa important bikos day bilong Jehovah hem “kakam klosap.”—Heb. 10:25. w18.04 23 ¶16; 24 ¶18-19