August
Sunday, August 1
Man wea sendem mi kam hem stap witim mi. Hem no lusim mi.—John 8:29.
From Jesus savve hem mekem Dadi bilong hem hapi, datwan mekem hem garem peace long mind and heart nomata olketa persecutim hem. Hem gohed for obey nomata taem hem no isi. Hem lovem Dadi bilong hem and hem ting long waka bilong Jehovah olsem main samting long laef bilong hem. Taem hem long heven, hem wanfala nambawan wakaman bilong God. (Provebs 8:30) And taem hem long earth, hem barava busy for teachim olketa narawan abaotem Dadi bilong hem. (Matt. 6:9; John 5:17) Datfala waka mekem Jesus barava hapi. (John 4:34-36) Iumi savve followim example bilong Jesus taem iumi obeyim Jehovah and “evritaem busy long waka bilong Lord.” (1 Cor. 15:58) Taem iumi “barava busy” long preaching waka, datwan bae helpem iumi for garem stretfala tingting abaotem olketa problem wea iumi kasem. (Acts 18:5) Olsem example, iumi savve meetim pipol long ministry wea garem olketa problem wea worse winim problem wea kasem iumi. Bat, taem olketa lane for lovem Jehovah and followim wanem hem talem, laef bilong olketa hem kamap gud, datwan mekem olketa barava hapi. Evritaem iumi lukim datwan, hem mekem iumi barava sure Jehovah bae lukaftarem iumi. w19.04 10 ¶8-9
Monday, August 2
Staka wea duim magic tekem kam olketa buk bilong olketa and bonem front long evriwan.—Acts 19:19.
Each wan long olketa hia duim evri samting wea olketa fit for duim for againstim olketa demon. Olketa buk bilong olketa abaotem magic hem kostim staka selen. Bat winim wei for givim or salem olketa buk hia long olketa narawan, olketa disaed for bonem. Wei for mekem Jehovah hapi nao hem important winim haomas selen olketa savve kasem from olketa buk hia. Hao nao iumi savve followim example bilong olketa Christian long first century? Hem wise for iumi torowem eni samting wea iumi garem wea join witim olketa demon. Olsem olketa nekles, or eni nara samting wea pipol werem or garem for trae protectim olketa seleva from olketa demon. (1 Cor. 10:21) Careful long wanem iu chus for readim, lukim, or herem. Askem iuseleva, ‘Waswe, olketa buk, music, and movie wea mi laekem olketa join witim spiritism?’ Chusim samting wea bae helpem iu for no duim eniting wea Jehovah heitim. Iumi laek for duim best bilong iumi for “gohed waka hard for garem gudfala konsens front long God.”—Acts 24:16. w19.04 22-23 ¶10-12
Tuesday, August 3
Askem olketa elder.—Jas. 5:14.
Taem olketa elder kasem report abaotem wanfala serious sin, olketa need for ting raonem firstaem samfala samting. Main goal bilong olketa elder hem for mekhae long Jehovah and for protectim nem bilong hem. (Levitikas 22:31, 32; Matt. 6:9) Nara important goal, hem for tingim spiritual saed bilong olketa brata and sista long kongregeson and olketa laek for helpem eniwan wea victim bilong serious sin. And tu, sapos man wea duim datfala serious sin hem wanfala wea part long kongregeson, olketa elder bae traem best for faendaot sapos hem repent. (Jas. 5:14, 15) Taem wanfala Christian followim wanem hemseleva laekem and duim wanfala serious sin, datwan hem showimaot hem sik long spiritual wei and hem no fren gud nao witim Jehovah. So olketa elder olsem doctor, olketa bae traem best for helpem ‘datfala man wea sik for kamap gud bak.’ Kaonsel wea olketa elder givim from Bible savve helpem hem for fren bak moa witim Jehovah, bat hem savve duim diswan only sapos hem barava repent.—Acts 3:19; 2 Cor. 2:5-10. w19.05 10 ¶10-11
Wednesday, August 4
God . . . givim paoa long iufala mekem iufala savve laek duim samting and for iufala duim datwan.—Phil. 2:13.
Jehovah savve helpem iumi for garem feeling for laek duim samting. Maet iumi herem samwan lo kongregeson needim help, or maet need hem kamap lo nara ples. So iumi maet askem iumiseleva. ‘Wanem nao mi savve duim for help?’ Or maet iumi kasem invitation for duim wanfala assignment wea no isi, bat iumi no savve sapos bae iumi duim gud datfala assignment. Or bihaen iu readim samfala verse lo Bible, maet iu ting, ‘Hao nao mi savve iusim disfala scripture for helpem olketa narawan? Taem Jehovah lukim iumi willing for ting abaotem wanem iumi savve duim, hem bae helpem iumi for garem feeling for laek for duim samting and for duim datwan. Jehovah savve givim iumi strong for duim samting. (Aesaea 40:29) Hem savve iusim holy spirit blo hem for helpem iumi for savve go moa hao for duim samting. (Eksodas 35:30-35) Thru lo organization blo hem, Jehovah maet teachim iumi hao for duim samfala waka. Sapos iu no barava sure lo hao for duim wanfala assignment, iu savve ask for help. And tu, iumi savve askem Dadi blo iumi wea kaen tumas for givim iumi “strong wea winim strong” blo iumi.”—2 Cor. 4:7; Luke 11:13. w19.10 21 ¶3-4
Thursday, August 5
Pipol bae tingim olketa seleva nomoa.—2 Tim. 3:2.
Disfala world hem encouragem man for tinghae long seleva. Wanfala buk storyim hao long olketa year bilong 1970, olketa start for garem staka buk wea givim advaes for pipol. Samfala long olketa buk hia sei, “Man mas luksavve long hemseleva and acceptim hu nao hem, and for hapi long wanem olketa seleva duim.” Olsem example, wanfala long olketa buk hia hem sei, ‘Lovem iuseleva bikos iu barava luk naes, spesol, and iu winim eni narawan moa.’ Datfala buk mekhae long disfala tingting for sei man seleva shud disaedem samting followim wanem hem tingim and duim eni samting wea hem tingse hem stret and fitim hem. Maet diswan mekem iu tingim samting wea Satan talem bifor. Satan encouragem Eve for duim sem samting. Hem sei tufala bae kamap olsem God, and savve disaedem wanem hem gud and wanem hem nogud. (Jenesis 3:5) Distaem, staka tinghae tumas long olketa seleva, and olketa tingse no eniwan, nomata God tu, fit for talem olketa abaotem wanem nao hem stret and no stret. Diswan barava showaot klia long tingting bilong pipol abaotem marit. w19.05 23 ¶10-11
Friday, August 6
Mi gohed fo krae nomoa evri de, stat long moning go-go kasem tudak.—Sams 38:6.
Samfala taem, King David feisim bigfala stress. Tingim samfala challenge wea hem mas deal witim. Hem savve barava feel guilty bikos lo staka mistek wea hem duim. (Sams 40:12) Absalom, son wea hem lovem tumas, againstim hem, and from datwan Absalom hem dae. (Mektu Samuel 15:13, 14; 18:33) And wanfala lo olketa best fren blo hem tu againstim hem. (Mektu Samuel 16:23–17:2; Sams 55:12-14) Staka psalm wea David raetem storyim hao hem barava feel wikdaon, and hao hem barava trustim Jehovah and no letem eni samting for spoelem datwan. (Sams 38:5-10; 94:17-19.) Wanfala lo olketa man wea raetem psalm, hem start for jealous lo laef blo olketa nogud pipol. Luk olsem hem kam from famili blo datfala Levite, Asaph, and hem serve lo ples blo Jehovah for worship. Disfala man for raetem psalm hem stress bikos hem no hapi and no satisfae lo laef wea hem garem. Hem start for daotem olketa blessing wea man savve kasem from wei for worshipim Jehovah.—Sams 73:2-5, 7, 12-14, 16, 17, 21. w19.06 17 ¶12-13
Saturday, August 7
Iumi savve finis long olketa nogud plan bilong [Satan].—2 Cor. 2:11.
Satan iusim olketa normal feeling for laekem olketa samting. Wanfala normal samting wea iumi evriwan laekem hem nao for lanem hao for waka, mekem iumi savve provaed for iumiseleva and famili. (1 Tim. 5:8) Staka taem, wei for go lo skul and study hard bae helpem man for duim datwan. Bat iumi mas careful. Lo staka kantri, olketa skul no just teachim man hao for duim samting, bat olketa teachim tu staka difren kaen idea or tingting blo olketa man. Olsem example, olketa savve encouragem olketa student for daotem sapos God hem stap and for no tinghae lo Bible. Olketa savve sei laef hem start from evolution, and man shud bilivim datwan bikos hem nao wanem olketa wea garem big savve olketa bilivim. (Rome 1:21-23) Olketa teaching olsem barava againstim “wisdom bilong God.” (1 Cor. 1:19-21; 3:18-20) Iumi mas disaed strong for no letem olketa iusles toktok and tingting blo pipol lo world blo Satan for trapim iumi. (Col. 2:8) Iumi mas no letem olketa teknik blo Satan for laea lo iumi. (1 Cor. 3:18) No letem Satan for mekem iu konfius abaotem hu nao Jehovah. Followim olketa haefala standard blo Jehovah evritaem. And no letem Satan for trikim iu for no tinghevi lo advaes wea kam from Jehovah. w19.06 5 ¶13; 7 ¶17
Sunday, August 8
Teachim olketa for followim evri samting wea mi laekem iufala for duim.—Matt. 28:20.
Nomata wanem kaen subject nao iu chusim, ting abaotem pipol wea bae lisin lo iu. Ting raonem hao samting wea Bible really teachim bae barava helpem olketa. Taem iu story witim olketa, hem important for lisin and respectim tingting blo olketa. Taem iu duim olsem, iu bae minim wanem nao tingting blo olketa and olketa bae laek for lisin lo iu. Bifor samwan bae acceptim Bible study, iu maet need for barava waka hard for duim olketa return visit. Why nao olsem? Bikos maet hem no stap taem iumi go bak for visitim hem. And tu, iu maet need for go bak tu-thri taem bifor haosholder feel free and bae willing for acceptim wanfala Bible study. Tingim, sapos iumi laekem wanfala flaoa for grow gud, iumi need for watarem evritaem. Olsem tu, for helpem samwan for mekem grow love blo hem for Jehovah and Christ, iumi mas evritaem storyim Bible witim hem. w19.07 14 ¶1; 15-16 ¶7-8
Monday, August 9
Iufala bae hapi nomata pipol heitim iufala, aotem iufala from grup bilong olketa, tok daonem iufala and talem samting wea mekem pipol ting nogud long iufala. Olketa bae duim diswan bikos iufala olketa disaepol bilong Son bilong man.—Luke 6:22.
Wanem nao Jesus hem minim? Jesus no minim olketa Christian bae laekem for pipol heitim olketa, bat hem talem nomoa tru samting wea bae happen. Iumi difren from pipol lo world. Iumi followim olketa samting wea Jesus teachim and iumi preachim message wea hem preach abaotem. From datwan, pipol lo world bae heitim iumi. (John 15:18-21) Iumi laek for mekem Jehovah hapi. So sapos pipol heitim iumi bikos iumi lovem Dadi blo iumi Jehovah, datwan hem saed blo olketa. Iumi shud no tingse wei wea pipol ting lo iumi nao hem important. Iumi no savve wanem taem nao bae iumi kasem persecution or gavman banim waka blo iumi. Bat, iumi savve redi distaem. For duim diswan, iumi mas strongim wei wea iumi fren witim Jehovah, strongim wei wea iumi no fraet, and lane for deal witim wei wea pipol heitim iumi. Sapos iumi redi distaem, datwan bae helpem iumi for gohed stand strong lo future. w19.07 6 ¶17-18; 7 ¶21
Tuesday, August 10
Man wea worshipim God mas biliv hem stap.—Heb. 11:6.
Taem iumi duim Bible study witim olketa wea no bin joinim eni religion, iumi mas evritaem helpem olketa for bilivim hao God hem stap. And iumi need for strongim faith blo olketa lo Bible. Diswan minim iumi maet need for repeatim samfala point staka taem. Each taem iumi duim study, iumi need for pruvim hao Bible hem Word blo God thru lo wei for storyim olketa Bible profesi wea fulfill, hao Bible agree witim science and history, or hao Bible savve helpem iumi. Iumi helpem pipol for kamap disaepol blo Christ taem iumi showimaot love lo olketa, nomata olketa garem religion or nomoa. (1 Cor. 13:1) Taem iumi teachim olketa, main goal hem for showim lo olketa hao God lovem iumi and laekem iumi tu for lovem hem. Evri year staka thousand pipol wea interest lelebet nomoa or no interest lo religion, olketa baptaes bikos olketa lane for lovem God. So iumi mas garem positive tingting and showimaot iumi interest lo evri difren kaen pipol. Lisin taem olketa story. Trae for minim olketa. And thru lo gudfala example blo iu, teachim olketa for kamap disaepol blo Christ. w19.07 24 ¶16-17
Wednesday, August 11
No forget for duim gud samting and for sharem samting wea iu garem witim olketa narawan, bikos God hem hapi long kaen sakrifaes olsem.—Heb. 13:16.
Jehovah iusim tu olketa dota blo Shallum for share insaed datfala waka for repairim wall blo Jerusalem. (Nehemaea 2:20; 3:12) Nomata dadi blo olketa hem wanfala prince, olketa dota blo Shallum willing for duim datfala waka wea barava no isi and wea hem danger tumas. (Nehemaea 4:15-18) Distaem tu, olketa sista willing for help for duim olketa difren kaen waka lo service blo Jehovah, olsem wei for waka lo construction and for duim maintenance lo olketa building. Iumi needim olketa sista hia, wea iusim savve wea olketa garem, wea barava willing, and wea faithful for duim olketa kaen waka olsem. Jehovah muvim Tabitha for “evritaem helpem pipol and duim gud samting,” especially for olketa widow. (Acts 9:36) From wei wea hem willing for give and kaen lo olketa narawan, datwan mekem staka for sorre tumas taem hem dae. Bat olketa hapi tumas taem aposol Peter resurrectim hem. (Acts 9:39-41) Wanem nao iumi lanem from Tabitha? Nomata iumi young or olo, man or woman, iumi evriwan savve duim samting for helpem olketa brata and sista blo iumi. w19.10 23 ¶11-12
Thursday, August 12
Iufala luksavve long olketa samting wea barava important mekem iufala klin and no spoelem faith bilong olketa narawan.—Phil. 1:10.
Hao nao iumi savve mekem narawan stambol? Tingim disfala example, wanfala Bible study hem barava stragol for kontrolem wei wea hem addict lo alcohol. Hem luksavve hem mas barava stop for drinkim eni alcohol. Hem changem staka samting lo laef blo hem and hem baptaes. Then wantaem, wanfala brata invaetem hem lo wanfala hapitaem and laek givim hem alcohol, then datfala brata wea invaetem hem sei: “Sapos iu savve kontrolem seleva, bae iu fit for drinkim lelebet alcohol.” Tingim sapos datfala niu brata hem lisin lo rong advaes hia, maet bae hem start moa for addict lo alcohol. Olketa meeting blo iumi helpem iumi for followim olketa instruction wea stap lo text blo tuday. Hem for remindim iumi lo olketa samting wea important lo Jehovah and hao for followim wanem iumi lanem mekem iumi savve kamap perfect. Iumi kasem encouragement tu from olketa brata blo iumi. Taem iumi lovem God and olketa brata blo iumi, iumi bae traem best for no mekem olketa narawan for stambol. w19.08 10 ¶9; 11 ¶13-14
Friday, August 13
Olketa nara aposol winim mi, and hem no fitim for olketa kolem mi wanfala aposol, bikos mi spoelem olketa long kongregeson bilong God.—1 Cor. 15:9.
Pipol wea luk olsem olketa no fraet for story and no hol bak for talem tingting blo olketa, datwan no really minim olketa praod. (John 1:46, 47) Nomata iumi wanem kaen man, iumi evriwan mas waka hard for garem wei for hambol. Tingim example blo aposol Paul. Jehovah iusim hem lo bigfala wei for startim olketa niu kongregeson lo staka ples. Luk olsem maet hem preach lo staka ples winim evri nara aposol blo Jesus Christ. Nomata olsem, Paul no haem hemseleva. Hem luksavve wei wea Jehovah acceptim hem for duim datfala nambawan waka, no bikos lo wanem hemseleva duim or bikos hem spesol, bat hem from Jehovah showimaot kaenfala fasin lo hem wea hem no fit for kasem. (1 Cor. 15:10) Iumi savve lanem nambawan leson lo leta blo Paul for olketa lo Corinth abaotem wei for hambol, especially taem wea samfala brata lo datfala kongregeson laek for haem olketa seleva winim Paul!—2 Cor. 10:10. w19.09 3 ¶5-6
Saturday, August 14
Iumi mas barava willing for stap anda long Dadi bilong iumi.—Heb. 12:9.
Wanfala reason why wei for obeyim Jehovah hem no isi hem bikos iumi sin and iumi no perfect. So staka taem iumi garem tingting for no laek obey. Bihaen Adam and Eve tufala againstim God and kaikaim frut wea hem tambuim, tufala disaedem standard for tufala seleva. (Jenesis 3:22) Distaem, staka pipol no laek followim wanem Jehovah talem and olketa disaedem seleva wanem olketa tingse hem stret and no stret. Nomata iumi savve lo Jehovah and lovem hem, maet iumi faendem hem no isi for barava followim wanem hem laekem. Aposol Paul tu hem experiencem datwan. (Rome 7:21-23) Olsem Paul, iumi laek for evritaem duim samting wea stret lo eye blo Jehovah. Bat iumi mas evritaem faet againstim feeling for laek duim olketa samting wea no stret. Nara reason why wei for obeyim Jehovah hem savve hard, hem bikos lo culture wea iumi growap lo hem. Staka idea blo olketa man hem againstim wanem Jehovah laekem, and iumi savve stragol evritaem for no garem olketa kaen tingting olsem. w19.09 15 ¶4-6
Sunday, August 15
Go salem olketa samting . . . and givim selen hia long pipol wea poor, . . . and iu kam followim mi.—Mark 10:21.
Iumi mas luksavve iumi no fit for duim staka samting, bikos strong blo iumi hem garem spialaen nomoa. So iumi mas careful for no duim staka samting wea winim strong blo iumi. Olsem example, iumi maet weistim strong blo iumi for hipimap olketa material samting. Iumi savve tingim wanem datfala young rich ruler askem lo Jesus, taem hem sei: “Gudfala Teacher, wanem nao mi mas duim for kasem laef olowe?” Masbi hem wanfala gudfala man bikos buk blo Mark hem sei dat Jesus “barava tingim hem.” Jesus talem datfala man for salem evriting blo hem and invaetem hem olsem iumi lukim lo text blo iumi. Datfala man laek for followim Jesus, bat hem no laek for lusim “staka samting” wea hem garem. (Mark 10:17-22) From datwan, hem les for karem yoke blo Jesus, bat hem gohed “busy for kasem staka selen.” (Matt. 6:24) So sapos iu nao datfala man, wanem nao bae iu chusim? Samfala taem hem gud for iumi ting raonem wanem nao first samting lo laef blo iumi. Why nao olsem? Mekem iumi savve hao for iusim gud strong wea iumi garem lo wisefala wei. w19.09 24 ¶17-18
Monday, August 16
Bifor world hem finis, datfala waka for preachim gud nius mas gohed long evri kantri firstaem.—Mark 13:10.
Waka blo iumi for preach abaotem Kingdom bae still gohed go kasem taem Jehovah sei hem finis nao. Waswe, staka taem stap yet for pipol lane for savve abaotem Jehovah God and Jesus Christ? (John 17:3) Iumi no savve. Samting wea iumi savve lo hem nao, go kasem taem wea big trabol bae start, eniwan wea “laekem laef olowe” still garem chance for obeyim datfala gud nius. (Acts 13:48) Hao nao iumi savve helpem olketa pipol hia bifor hem leit? Jehovah iusim organization blo hem for givim iumi evri samting wea iumi needim for teachim truth lo pipol. Olsem example, evri week iumi garem midol week meeting wea trainim iumi. Datfala meeting helpem iumi for savve wanem for talem taem iumi preach and duim olketa return visit. And bihaen iu story witim wanfala man wea interest and iu givim hem wanfala tract or magasin, hem savve readim datwan and ting raonem go kasem taem wea iu bae go bak lo hem moa. Hem responsibility blo iumi wanwan for gohed busy for duim disfala kingdom preaching waka evri month. w19.10 9 ¶7; 10 ¶9-10
Tuesday, August 17
No forget for duim gud samting and for sharem samting wea iu garem witim olketa narawan, bikos God hem hapi long kaen sakrifaes olsem.—Heb. 13:16.
Jehovah promisim Simeon, wanfala faithful old man lo Jerusalem, dat hem bae lukim Messiah bifor hem dae. Luk olsem datfala promis barava encouragem Simeon bikos hem bin weit for staka year finis for datfala Messiah. Jehovah blessim hem bikos hem faithful and no givap. Lo wanfala day, “holy spirit hem leadim Simeon kam long temple.” Taem hem lo there hem lukim baby Jesus, and Jehovah iusim Simeon for talem wanfala profesi abaotem disfala pikinini hao hem nao bae kamap datfala Christ. (Luke 2:25-35) Nomata Simeon no laef go kasem taem wea Jesus duim ministry blo hem lo earth, hem barava hapi lo datfala privilege wea hem garem, and olketa gud samting wea bae kamap lo future. Lo niu world, datfala man wea faithful bae hem lukim hao wei wea Jesus rul hem wanfala blessing for evri famili lo earth. (Jenesis 22:18) Iumi tu savve hapi lo eni privilege wea Jehovah iusim iumi for duim lo waka blo hem. w19.10 22 ¶7; 23 ¶12
Wednesday, August 18
Winim eni nara samting wea savve protectim, iu mas protectim heart blo iu.—Prov. 4:23, NW.
Nomata sapos iumi garem staka selen or lelebet selen nomoa, iumi need for protectim heart blo iumi. Lo wanem wei? For no mekem grow disfala wei for lovem selen. And no letem waka for selen kamap important winim wei wea iu servem Jehovah. Hao nao bae iu savve sapos diswan hem kasem iu? Askem iuseleva olketa kwestin hia: ‘Waswe, mi gohed for tingting abaotem waka blo mi lo taem blo meeting or lo ministry? Waswe, mi gohed for wari sapos lo future mi bae garem inaf selen? Waswe, selen and olketa material samting kosim problem for mi and marit partner blo mi? Waswe, mi willing for duim eni waka wea pipol ting daonem, mekem mi savve garem moa taem for servem Jehovah?’ (1 Tim. 6:9-12) Taem iumi ting raonem olketa kwestin hia, iumi mas tingim hao Jehovah lovem iumi and hem promisim diswan lo olketa wea worshipim hem: “Bae mi nating lusim iu.” Dastawe, aposol Paul raet olsem: “Iufala mas no laekem tumas selen.”—Heb. 13:5, 6. w19.10 29 ¶10
Thursday, August 19
Fael sapanem naef. Man sapanem tingting blong nara man.—Provebs 27:17.
Taem iumi waka tugeta witim olketa brata and sista and lukim gudfala wei blo olketa, iumi savve lane from olketa and datwan mekem iumi kamap moa klos. Olsem example, hao nao iu feel taem iu waka witim fren blo iu lo ministry and hem no fraet for explainim biliv blo hem and talemaot hao hem barava trustim Jehovah and olketa plan blo hem? Bae iu barava laek for fren gud witim hem. Adeline, wanfala sista wea 23 years, hem askem fren blo hem Candice, for tufala preach tugeta lo wanfala territory wea olketa no savve duim staka taem. Hem sei, “Mitufala laek for duim moa samting, and for enjoyim go moa ministry. Mitufala evriwan needim encouragement for gohed duim best blo mitufala for Jehovah.” Wanem gud samting nao tufala kasem from wei wea tufala waka tugeta? Adeline sei, “Lo end blo each day, mitufala storyim hao mitufala feel, hao olketa story blo mitufala encouragem each other, and mitufala lukim hao Jehovah helpem mitufala lo ministry. Mitufala enjoyim olketa kaen story hia and datwan mekem mitufala barava savve gud lo each other.” w19.11 5 ¶10-11
Friday, August 20
Holem datfala big shield wea hem nao faith.—Eph. 6:16.
Lo bifor, wanfala soldia bae barava feel shame sapos hem kam bak from war bat hem lusim shield blo hem. Tacitus, wea raetem history blo Rome, hem sei: “Hem wanfala shameful samting for wanfala soldia lusim shield blo hem.” Datwan hem wanfala reason why olketa soldia mas mek sure olketa holem strong shield blo olketa. Iumi gohed for holem strong datfala shield wea hem nao faith blo iumi taem iumi evritaem attendim olketa Christian meeting, and taem iumi story lo olketa narawan abaotem nem blo Jehovah and kingdom blo hem. (Heb. 10:23-25) And tu, iumi readim Bible evriday and prea lo Jehovah for helpem iumi followim wanem iumi lanem insaed Bible. (2 Tim. 3:16, 17) Then, no eni weapon wea Satan iusim for againstim iumi savve spoelem iumi for olowe. (Aesaea 54:17) Datfala “big shield wea hem nao faith” blo iumi bae protectim iumi. Iumi bae stand strong tugeta witim olketa brata and sista. And evriday iumi savve win lo disfala faet wea iumi insaed, and important samting nao, iumi bae garem datfala privilege for stap lo saed blo Jesus taem hem win lo datfala war againstim Satan and olketa wea followim hem.—Rev. 17:14; 20:10. w19.11 19 ¶18-19
Saturday, August 21
Mi no hit olobaot.—1 Cor. 9:26.
Wei for raetem daon wanfala klia plan bae helpem iu for duim wanem iu disaedem. (1 Cor. 14:40) Olsem example, olketa body of elders kasem direction for assignim wanfala elder for keepim record blo evri disison blo olketa, and olketa bae raetem tu hu nao kasem assignment for duim and taem for finisim. Olketa elder wea followim disfala direction faendem hem isi for duim wanem olketa disaedem. Iu savve trae for duim sem samting tu lo olketa samting iu duim evriday. Olsem example, iu savve redyim wanfala list lo wanem for duim and arrangem olketa samting followim wanem taem nao iu laek for duim. Diswan savve helpem iu no just for finisim nomoa wanem iu startim, bat iu savve duim staka samting lo short taem tu. Bat iu bae need for duim best blo iu. For followim plan blo iu and finisim wanem iu startim, iu need for waka hard. (Rome 12:11) Aposol Paul talem Timothy for “gohed waka hard” and “gohed strong” for kamap wanfala gud teacher. Datfala advaes savve fitim tu olketa nara spiritual goal blo iumi.—1 Tim. 4:13, 16. w19.11 29-30 ¶15-16
Sunday, August 22
[Jehovah] hemi gohed fo tok wetem Mosis olsem wea wanfala man hemi save tok nomoa wetem fren blong hem.—Eksodas 33:11.
Taem Jehovah askem Moses for leadim nation blo Israel for go aot from Egypt, hem hol bak and gohed talem Jehovah dat hem no fit for duim datwan. God showimaot hem barava tingim Moses, and hem duim samting for helpem hem. (Eksodas 4:10-16) From datwan, Moses fit for talemaot datfala strong judgment message lo Pharaoh. Then Moses lukim hao Jehovah iusim bigfala paoa blo hem for sevem olketa Israelite bat finisim Pharaoh and evri army blo hem lo Red Sea. (Eksodas 14:26-31; Sams 136:15.) Bihaen Moses leadim olketa Israelite from Egypt, olketa Israelite gohed for komplen. Nomata olsem, Moses lukim hao Jehovah barava patient taem hem deal witim pipol blo hem wea Hem mekem olketa kamap free from wei for slave lo Egypt. (Sams 78:40-43) Moses lukim tu hao Jehovah barava hambol taem hem changem tingting blo Hem bihaen Moses askem Hem for duim datwan. (Eksodas 32:9-14) Bihaen olketa kamap free from Egypt, wei wea Moses fren witim Jehovah hem barava klos, hem olsem hem lukim Dadi blo hem lo heven.—Heb. 11:27. w19.12 17 ¶7-8; 19 ¶9
Monday, August 23
Hem bae go firstaem long iufala long Galilee and taem iufala go long there iufala bae lukim hem.—Matt. 28:7.
Staka lo olketa disaepol blo Jesus olketa from Galilee. So hem mek sense for hem meet witim staka pipol olsem lo wanfala maunten lo Galilee, winim for go lo wanfala haos lo Jerusalem. And tu, bihaen Jesus resurrect, hem meet finis witim elevenfala aposol blo hem lo wanfala haos lo Jerusalem. Sapos Jesus laek for talem komand for preach and teachim pipol for kamap disaepol lo olketa aposol nomoa, bae hem duim datwan finis lo Jerusalem winim for hem askem olketa aposol, olketa woman hia, and olketa narawan for meetim hem lo Galilee. (Luke 24:33, 36). Komand blo Jesus for teachim pipol for kamap disaepol, hem no for olketa Christian wea stap lo datfala taem nomoa. Hao nao iumi savve lo datwan? Taem Jesus givim instruction lo olketa follower blo hem, hem talem disfala toktok: “Bae mi stap witim iufala go kasem taem wea world hem finis.” (Matt. 28:19, 20) Distaem, bikos disfala waka for teachim pipol for kamap disaepol hem barava gohed gud. Tingim! Klosap 300,000 pipol nao baptaes each year and kamap Jehovah’s Witness and disaepol blo Jesus Christ! w20.01 2 ¶1; 3 ¶5-6
Tuesday, August 24
Hemi no fogetem yumi taem olketa enemi blong yumi i winim yumi.—Sams 136:23.
Maet iu young bat iu garem big sik. Maet iu gogo for olo and no savve faendem eni waka. Maet iu olo and no savve duim nao staka samting olsem bifor lo waka blo Jehovah. Sapos iu garem sem problem olsem, iu maet feel dat iu no fit for duim eni samting nao. Olketa situation hia savve mekem iu for no hapi, mekem iu ting daonem iuseleva, and affectim wei wea iu fren witim olketa narawan. Disfala world showimaot tingting blo Satan abaotem laef blo olketa man. Start kam from bifor, Satan ting lo olketa man olsem olketa no important. Satan barava no kea abaotem Eve. Nomata hem savve Eve bae dae, hem talem Eve dat hem bae kamap free sapos hem disobeyim God. Satan nao kontrolem disfala world. So iumi no sapraes for lukim dat staka garem sem wei blo Satan for no respectim olketa man and ting nating lo laef blo olketa. Bat Jehovah hem no olsem, hem laekem iumi for hapi lo wanem iumi fit for duim, and hem bae helpem iumi taem iumi feisim olketa situation wea savve mekem iumi for feel iusles.—Rome 12:3. w20.01 14 ¶1-4
Wednesday, August 25
Yu mas stop fo no talemaot moa olketa profesi long nem blong [Jehovah]! An sapos yu gohed fo duim olsem, bae mifala kilim yu dae.—Jeremaea 11:21.
For samting olsem 40 years, Jeremiah stap midolwan pipol wea no faithful, insaed diswan hem olketa neiba and maet samfala relative from hom blo hem lo Anathoth. (Jeremaea 12:6) Nomata olsem, datwan no stopem Jeremiah for fren witim olketa narawan. Hem savve storyim feeling blo hem lo faithful secretary blo hem Baruch, and from hem raetem datwan, iumi tu savve lo feeling blo hem. (Jeremaea 8:21; 9:1; 20:14-18; 45:1) Tingim, taem Jeremiah gohed story and Baruch gohed for raetem toktok blo hem, datwan mas barava strongim love and respect wea tufala garem for each other. (Jeremaea 20:1, 2; 26:7-11) For staka year, Jeremiah no fraet for warnim olketa Israelite abaotem samting wea bae happen lo Jerusalem. (Jeremaea 25:3) Lo nara taem moa wea Jehovah warnim olketa pipol for repent, hem askem Jeremiah for raetem datfala warning lo wanfala scroll. (Jeremaea 36:1-4) Taem Jeremiah and Baruch waka klos tugeta for duim disfala assignment wea God givim, wea maet gohed for samfala month, masbi wei wea tufala story tugeta hem strongim faith blo tufala. w19.11 2-3 ¶3-4
Thursday, August 26
Man wea mekhae long hemseleva bae God mekem hem for hambol, bat man wea hambol bae God mekhae long hem.—Matt. 23:12.
Hao nao iumi shud treatim olketa brata and sista wea anointed? Hem no stret for tinghae tumas lo wanfala man, nomata sapos hem wanfala anointed brata blo Christ. (Matt. 23:8-11) Taem Bible story abaotem olketa elder, hem encouragem iumi for “garem sem faith olsem olketa,” bat hem no talem iumi for mekem eni man for kamap leader. (Heb. 13:7) Hem tru, Bible sei samfala fit for kasem “bigfala respect.” Bat diswan hem bikos olketa “lead long gudfala wei” and ‘waka hard for story and teach,’ no bikos olketa anointed. (1 Tim. 5:17) Sapos iumi praisem tumas olketa anointed wan and ova tumas lo hao iumi treatim olketa, iumi maet mekem olketa for shame. Or worse go moa, iumi maet mekem olketa for kamap praod. (Rome 12:3) Iumi no laek for duim eni samting wea maet mekem wanfala lo olketa anointed brata blo Christ for duim kaen serious mistek olsem!—Luke 17:2. w20.01 29 ¶8
Friday, August 27
Nara samting moa, evriday mi wari tumas abaotem olketa kongregeson.—2 Cor. 11:28.
Aposol Paul garem staka reason for wari. Hem wari tumas abaotem olketa problem wea olketa brata and sista feisim. (2 Cor. 2:4; 11:28) Paul mas deal witim olketa wea againstim hem, wea whipim hem, and putim hem lo prison. Hem feisim tu olketa hard taem wea savve kosim stress, bikos samfala taem hem no garem wanem hem needim. (Phil. 4:12) And tu, from thrifala taem Paul insaed ship wea rek, maet datwan savve mekem hem wari tumas taem hem travel lo olketa ship. (2 Cor. 11:23-27) Hao nao Paul deal witim datfala wei for wari? Paul savve wari abaotem olketa brata and sista taem olketa feisim olketa hard taem, bat hem no trae for stretem seleva evri problem blo olketa. Paul luksavve hem hard for hem duim datwan. Hem arrange for olketa narawan help for lukaftarem kongregeson, olsem Timothy and Titus. Waka wea olketa brata hia duim barava help for katem daon wari blo Paul.—Phil. 2:19, 20; Titus 1:1, 4, 5. w20.02 22-23 ¶11-12
Saturday, August 28
Iufala olketa pikinini mas obeyim dadi and mami bilong iufala.—Eph. 6:1.
Jehovah expectim iumi tu for obeyim hem. Iumi obeyim Jehovah bikos hem nao creatim iumi, givim wanem iumi needim for gohed laef, and hem wanfala Dadi wea wise winim eni dadi lo earth. Nomata olsem, main reason why iumi obeyim Jehovah hem bikos iumi lovem hem. (1 John 5:3) Nomata staka reason stap why iumi shud obeyim Jehovah, hem no forcem iumi for duim datwan. Wanfala present wea Jehovah givim iumi hem nao wei wea iumi free for chus, so hem hapi taem iumi chus for obeyim hem bikos iumi lovem hem. Parents laekem pikinini blo olketa for sef. Dastawe olketa markem olketa standard for olketa followim. Taem pikinini obeyim olketa rul hia, olketa showimaot hao olketa trustim and respectim parents blo olketa. So tingim hao hem barava important go moa for iumi savve and followim olketa standard blo Dadi blo iumi lo heven. Taem iumi duim olsem, iumi showimaot lo Jehovah iumi lovem and respectim hem, and tu, iumi bae kasem gud samting. (Aesaea 48:17, 18) Bat lo narasaed, olketa wea rejectim Jehovah and olketa standard blo hem, gogo olketa spoelem olketa seleva.—Gal. 6:7, 8. w20.02 9-10 ¶8-9
Sunday, August 29
Masta, plis yu lisin kam long mi!—Fas Samuel 25:23, 24.
Olsem Abigail, taem iumi lukim samwan start for duim samting wea no stret, iumi mas no fraet for talem samting. (Sams 141:5) Iumi mas showimaot respect, bat lo semtaem iumi mas no fraet. Taem love muvim iumi for givim kaonsel lo samwan wea needim help, datwan pruvim iumi wanfala tru fren. (Provebs 27:17) Olketa elder nao main wan wea need for no fraet for story lo samwan lo kongregeson wea start for go rong. (Gal. 6:1) Olketa elder hambol for luksavve hao olketa no perfect and maet wanday olketa tu needim kaonsel. Nomata olsem, olketa no letem datwan for stopem olketa for givim kaonsel lo samwan wea needim discipline. (2 Tim. 4:2; Titus 1:9) Taem olketa elder kaonselem samwan, olketa trae for teachim hem lo patient wei and iusim gud toktok wea hem present from Jehovah. Olketa lovem olketa brata, and love hia muvim olketa for duim samting for help. (Provebs 13:24) Bat main samting olketa tingim nao, hem for mekhae lo Jehovah thru lo wei for obeyim olketa standard blo hem and for protectim kongregeson from eni samting wea savve spoelem.—Acts 20:28. w20.03 20 ¶8-9
Monday, August 30
Nomata wanem samting hem kasem mi, paoa wea mi kasem from God nao hem strongim mi for gohed.—Phil. 4:13.
Jehovah iusim Moses for kamap man wea helpem olketa Israelite for kamap free. Bat wat taem nao Jehovah iusim Moses? Waswe, hem taem wea Moses tingse hem fit bihaen hem just kasem evri wisdom wea olketa lo Egypt teachim hem? (Acts 7:22-25) Nomoa, Jehovah only iusim Moses bihaen hem helpem hem for kamap man wea hambol and kaen. (Acts 7:30, 34-36) Jehovah helpem Moses for no fraet for story witim King blo Egypt wea garem bigfala paoa winim eni narawan. (Eksodas 9:13-19) From diswan, iumi lanem hao Jehovah savve iusim olketa wea followim olketa wei blo hem and wea depend lo hem. Start kam bifor, Jehovah helpem olketa servant blo hem for duim olketa didifren kaen waka. Wanem nao Jehovah bae helpem iu for duim? Datwan depend lo wei wea iu willing for givim iuseleva. (Col. 1:29) Sapos iu willing, Jehovah bae helpem iu for kamap man wea strong for preach, kamap gudfala teacher, comfortim narawan, savve tumas for duim eni waka, fren wea savve sapotim narawan or for duim eni samting wea Jehovah laekem for mekem plan blo hem kamap tru. w19.10 21 ¶5; 25 ¶14
Tuesday, August 31
Mi kolem iufala olketa fren.—John 15:15.
Olketa gudfala fren bae helpem iumi for gohed faithful long Jehovah. Best samting wea bae helpem iumi for garem gudfala fren, hem nao sapos iumi kamap gudfala fren bilong olketa. (Matt. 7:12) Olsem example, Bible encouragem iumi for iusim taem and strong bilong iumi for helpem narawan, especially olketa wea garem need. (Eph. 4:28) Taem iumi busy for helpem olketa narawan, datwan bae mekem iumi barava hapi. (Acts 20:35) Olketa fren wea iumi garem bae sapotim iumi taem iumi kasem olketa hard taem, and helpem iumi for gohed garem peace long mind and heart. Olsem wei wea Elihu lisin long Job taem hem storyim olketa hard taem wea hem kasem, olketa fren bilong iumi savve helpem iumi taem olketa willing for lisin taem iumi storyim feeling bilong iumi long olketa. (Job 32:4) Iumi shud no expectim olketa fren bilong iumi for disaedem samting for iumi, bat iumi showimaot iumi wise taem iumi lisin long advaes wea olketa givim wea kam from Bible. (Provebs 15:22) And olsem wei wea King David hambol for acceptim help from olketa fren bilong hem, iumi tu shud hambol for acceptim help from olketa fren bilong iumi long taem wea iumi needim. (Mektu Samuel 17:27-29) Tru nao, olketa gudfala fren olsem olketa present from Jehovah.—Jas. 1:17. w19.04 11 ¶12; 12 ¶14-15