Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w02 4/15 pp. 4-8
  • Feel Sef Distaem—Stap Sef for Olowe

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Feel Sef Distaem—Stap Sef for Olowe
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2002
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Ples for stap—Bigfala Taon Or Bigfala Dream Nomoa?
  • Selen—Wanem nao Really Problem?
  • Position—Iu Gogo Wea?
  • Sef Distaem and for Olowe
  • Wanem Nao Mekem Iu Garem Sef Living?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2002
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2002
w02 4/15 pp. 4-8

Feel Sef Distaem​—Stap Sef for Olowe

WHY nao samfala taem hem hard for faendem sef living and, sapos man faendem hem for lelebet taem nomoa? Waswe, wei wea iumi feel sef garem faondeson long samting wea stap long mind nomoa—long samting wea iumi hope for kasem winim samting wea iumi fit for kasem? Maet man fit for kolem diskaen wei for biliv long samting wea no tru olsem hem wei for dream nomoa.

Mind savve mekem man no tingim olketa samting long really laef wea savve mekem hem no feel sef and for tingse hem stap insaed wanfala naes, sef living, and hem no laek tingim eni samting wea maet spoelem datfala dream. Bat nomata olsem, olketa problem long laef savve seknomoa kam insaed datfala dream and barava spoelem datfala feeling for stap gud, mekem man wea dream luksavve long really laef.

Iumi lukluk distaem long wanfala wei wea pipol trae for kasem sef living—ples for stap. For example, bigfala taon maet luk olsem hem gud, wea mekem man tingse bae hem kasem planti hapitaem, staka selen, and stael haos. Tru nao, datwan maet luk olsem hem nao sef living wea man barava lukaotem. Bat waswe, tingting hia hem tru?

Ples for stap—Bigfala Taon Or Bigfala Dream Nomoa?

Long olketa poor kantri, tingting for go long bigfala taon hem kamap moa big from olketa advertisement wea savve pullim tingting. Olketa organization wea mekem kaen advertisement olsem no duim for mekem iu garem sef living bat for mekem olketa sellim planti samting. Olketa no talem eni samting abaotem olketa problem bilong really laef, bat olketa showim nomoa wei for win and garem sef living. So, pipol tingse sef living hem kam from samting olketa lukim long advertisement and bigfala taon.

Tingim disfala example. Olketa bigman long wanfala taon long West Africa putim olketa bigfala saen wea showimaot olketa kliafala piksa hao wei for smoke hem olsem wei for bonem selen wea man bin hard waka for kasem. Hem part long wanfala campaign for warnim pipol againstim wei for smoke. Bat olketa company wea wakem cigarette and olketa wea sellim putim tu olketa bigfala kleva saen for showim naes piksa hao olketa man wea smoke olketa hapi and win long samting wea olketa duim. Witim diswan, wanfala company for wakem cigarette mekem olketa wakman bilong olketa werem stael uniform and hat for go and givim cigarette long olketa young pipol long road, and encouragem each wan for “traem.” Planti long olketa young wan hia kam from vilij and from olketa no savve long kleva wei for advertise, invitation hia giamanim olketa. Gogo olketa no savve lusim smoke. Olketa young wan from vilij kam long bigfala taon for kasem sef living mekem olketa savve saportim famili bilong olketa or for win saed long selen. Bat gogo, olketa bonem nomoa selen bilong olketa wea olketa really shud iusim for samting wea moabeta.

Wei for apim olketa idea wea sei living long taon hem win no kamaot from olketa big company nomoa. Hem savve kamaot from mouth bilong pipol wea bin muv go long taon bat wea shame for go bak long vilij. From olketa no laekem pipol tingse olketa fail, olketa tok praod and sei olketa kasem staka selen and duim planti samting long taon nomata diswan no tru. Bat sapos man really lukluk gud long samting olketa talem, bae man lukim hao living bilong olketa distaem nating gud winim living bilong olketa taem olketa stap long vilij bifor; olketa stragol saed long selen olsem nara pipol wea stap long taon.

Olketa wea just kam long taon for lukaotem sef living nao savve isi for foldaon long trik bilong olketa nogud man, main ples nao hem long olketa bigfala taon. Why nao olsem? Staka taem hem bikos olketa no faendem yet eni klos fren and from olketa stap farawe from famili. So no eniwan stap for givim advaes long hao for missim olketa trap bilong laef long taon wea aftarem material samting olowe.

Josué no foldaon long trap bilong wei for smoke. And tu, gogo hem luksavve hao laef long taon hem hard tumas for hem deal witim. For hem, only samting wea laef long taon savve givim long hem hem olketa bigfala dream wea no savve fulfill. Hem luksavve hao hem no savve kasem sef living long taon; hem no fitim datfala ples. Hem barava feel emti, ting daonem hemseleva and ting hem fail, and gogo hem hambol and go bak long vilij bilong hem.

Firstaem hem fraet nogud olketa bae mekfani long hem. Bat famili bilong hem and olketa really fren bilong hem welkamim hem witim hapi. From klos feeling wea famili showim, wei for stap moa long vilij bilong hem, and love wea olketa fren long Christian kongregeson showim, hem feel sef winim taem hem stap long taon, ples wea olketa dream bilong planti pipol savve kamap dream for mekem man fraet. Hem sapraes for lukim hao taem hem waka hard witim dadi long garden hem and famili bilong hem kasem moa selen winim selen wea hem savve kasem long taon.

Selen—Wanem nao Really Problem?

Waswe, selen bae mekem iu feel sef? Liz wea from Canada sei: “Taem mi young, mi bilivim hao selen savve mekem man free from wari.” Gogo hem lovem wanfala man wea garem staka selen. Then tufala marit. Waswe, hem feel sef? Liz sei moa: “Taem mi marit, mifala garem haos wea luk naes and tufala car, and from mifala garem selen mifala free for enjoyim eni samting saed long olketa material samting, wei for travel, and hapitaem. Bat nomata olsem, mi still wari saed long selen.” Hem explainim why nao olsem: “Mifala garem staka samting wea bae savve lus. Luk olsem taem iu garem moa samting bae iu no feel sef. Selen no mekem man free from wari.”

Sapos iu feel olsem iu no garem inaf selen for mekem iu sef, askem iuseleva, ‘Wanem nao really problem? Hem from mi no garem selen, or hem from mi no iusim selen wea mi garem long wisefala wei?’ Taem hem ting go bak long bifor, Liz sei: “Mi just luksavve distaem hao samting wea mekem famili bilong mi garem staka problem taem mi pikinini hem wei for no iusim gud selen. Mifala savve kaon olowe, and so mifala evritaem mas peim kaon. Diswan mekem wari kamap.”

Distaem, Liz and hasband bilong hem feel moa sef, nomata tufala no garem staka selen olsem bifor. Taem tufala lanem truth from Word bilong God, tufala finis for lisin long story abaotem selen wea savve pullim man and start for lisin long wisdom bilong God, wea insaed diswan hem olketa toktok hia: “And for man wea lisin long mi, hem bae stap sef and no wari long fraet bilong bigfala trabol.” (Proverbs 1:33) Tufala laekem laef bilong olketa for garem moa mining winim kaen laef bilong rich living. Distaem Liz and hasband bilong hem tufala missionary long wanfala farawe kantri and tufala go ahed for teachim rich and poor pipol for savve hao klosap nao Jehovah God bae mekem sef living evriwea long earth. Disfala waka mekem tufala kasem wei for satisfae and stedy wea kamap from wei for garem haefala purpose and barava hae standard saed long fasin, no from wei for kasem selen.

Tingim disfala tru samting: For rich long God hem moa important winim wei for garem olketa material riches. Full Holy Scripture mekhae, no long wei for garem material riches, bat long wei for garem gud nem front long Jehovah, wea iumi savve keepim taem iumi garem faith and go ahed for duim will bilong God. Christ Jesus encouragem iumi for kamap “rich long saed bilong God” and for hipimap “rich samting long heven.”—Luke 12:21, 33.

Position—Iu Gogo Wea?

Sapos iu tingse iu bae kasem sef living from wei for lukaotem hae position long community, askem iuseleva: ‘Hu long olketa wea kasem hae position nao really garem sef living? Wanem kaen position nao bae mi mas kasem mekem mi garem sef living?’ Wei for win saed long waka maet mekem iu tingse iu kasem sef living, bat diswan savve lead go long wei for feel wikdaon or maet worse samting moa, hem mekem iu barava foldaon.

Olketa really experience showim hao wei for garem gud nem witim God givim man sef living winim wei for garem gud nem witim man. Jehovah nomoa savve givim present bilong laef olowe. Datwan minim nem bilong iumi mas insaed buk bilong laef wea bilong God, no long buk bilong community.—Exodus 32:32; Revelation 3:5.

Taem iu lusim olketa dream olsem, hao nao tingting bilong iu abaotem living bilong iu distaem, and wanem samting nao iu fit for expectim from future? No eniwan garem evri samting. Olsem wanfala wise Christian hem sei, “Gogo mi mas lane hao insaed laef man hard for kasem EVRI samting, man mas CHUSIM nomoa samting.” Stop firstaem and readim box “Wanfala Story From Benin.”

Distaem trae ansarem olketa kwestin hia: Wanem nao important goal long laef bilong mi? Wanem nao isi wei for kasem? Waswe, mi go followim wanfala wei wea bae tek longtaem and wea no sef, bat, samting wea mi really wantem and fit for kasem hem no hard tumas olsem wei wea mi followim?

Bihaen hem givim kaonsel abaotem wei wea olketa spiritual samting nao moa important winim material samting, Jesus sei for man mas keepim eye “simpol.” (Matthew 6:22.) Hem showimaot klia hao olketa main samting long laef nao olketa important spiritual samting and goal wea main samting insaed nao hem nem bilong God and Kingdom bilong hem. (Matthew 6:9, 10) Olketa nara samting no important olsem or, no kamap olsem main samting.

Planti camera distaem savve mekem klosap evri samting insaed photo hem klia. Waswe, iu lelebet olsem tu? Waswe, klosap evriting iu lukim “hem klia”—hem important, iu barava laekem and, maet witim wei for hope, iu ting bae iu fit for kasem? Sapos tingting bilong iu hem lelebet olsem, Kingdom, wea important tumas long olketa Christian, savve isi for lus insaed olketa nara idea wea trae for pullim tingting bilong iu. Strongfala kaonsel bilong Jesus hem: “So, go ahed for lukaotem firstaem kingdom and raeteous fasin bilong hem, and iufala bae kasem olketa narafala samting hia.”—Matthew 6:33.

Sef Distaem and for Olowe

Maet iumi evriwan hope for kasem gud samting for iumiseleva and olketa wea iumi lovem. Nomata olsem, from iumi no perfect, stap insaed world wea no perfect, and from iumi no laef longtaem diswan forcem iumi for no savve markem staka samting wea iumi hope for kasem. Wanfala man wea raetem Bible planti thousand year bifor sei olsem: “Mi kam bak for lukim hao anda long sun olketa wea kwiktaem tumas no savve winim resis, and olketa strong wan no winim faet, and olketa wea wise no garem kaikai tu, and olketa wea minim samting no kamap rich, and olketa wea garem savve no kasem favor; bikos taem and samting wea iumi no expectim hem kasem evriwan long olketa.”—Ecclesiastes 9:11.

Samfala taem iumi savve busy tumas long olketa waka bilong evriday living gogo iumi forget for tingim olketa samting wea moa important olsem hu nao iumi and wanem nao iumi really needim for mekem iumi barava feel sef. Tingim oldfala wise toktok hia: “Sapos iu lovem selen, bae iu nating savve satisfae; sapos iu barava laek for kamap rich, bae iu nating savve kasem evri samting iu laekem. Hem barava iusles. Wanfala man wea waka maet or maet no kasem inaf kaikai, bat hem savve sleep gud long naet. Bat, wanfala rich man hem garem staka samting gogo hem no savve sleep from hem wari tumas.” (Ecclesiastes 5:10, 12, Today’s English Version) Tru nao, wea nao bae iu faendem sef living?

Sapos problem bilong iu hem lelebet semsem witim wei wea Josué garem olketa dream wea no fitim really laef, waswe bae iu changem olketa plan bilong iu? Olketa wea really lovem iu bae saportim iu, olsem olketa famili and fren bilong Josué insaed Christian kongregeson. Maet bae iu faendem living wea moa sef taem iu garem simpol witim olketa wea lovem iu winim long taon wea samfala bae trae for spoelem iu.

Sapos iu garem finis staka samting, olsem Liz and hasband bilong hem, waswe, iu savve changem living bilong iu for spendem moa taem and strong for helpem nara pipol, nomata sapos olketa rich or poor, for lane abaotem Kingdom wea savve givim man really sef living?

Sapos iu bin trae for kasem hae position long community or long bisnis, maet iu need for tingting raonem long honest wei wanem nao muvim iu for duim diswan. Tru, wei for garem olketa gud samting for iuseleva savve mekem iu enjoyim laef. Bat waswe, iu savve go ahed for keepim Kingdom—datfala tru samting wea bae mekem man kasem sef living for olowe—olsem main samting? Tingim toktok bilong Jesus: “Moa hapi kamaot from wei for give winim wei for kasem.” (Acts 20:35) Sapos iu join insaed olketa difren kaen waka long Christian kongregeson, bae iu kasem sef living wea mekem man satisfae.

Olketa wea putim full trust long Jehovah and Kingdom bilong hem bae kasem nambawan sef living distaem and savve luk forward for stap sef evribit long future. Man wea raetem psalm sei: “Mi putim Jehovah front long mi evritaem. From hem stap long raet hand bilong mi, mi bae no seksek. Dastawe heart bilong mi hem hapi, and glory bilong mi hem hapi. And tu, body bilong mi bae stap long sef ples.”—Psalm 16:8, 9.

[Box/Piksa long page 6]

Wanfala Story From Benin

Diswan hem wanfala story wea olketa talem planti thousand taem long staka difren wei. No longtaem go nomoa, wanfala olo man from wanfala vilij long Benin, West Africa, hem talem disfala story long samfala young wan.

Wanfala fisherman hem gogo bak long haos insaed kanu bilong hem and hem meetim wanfala savveman saed long bisnis from nara kantri wea kam waka long datfala poor kantri. Datfala savveman askem fisherman hia why hem kam bak kwiktaem. Fisherman sei hem fit for go ahed fishing yet bat hem kasem finis inaf fish for famili bilong hem.

“So, wanem nao iu savve duim witim taem wea iu garem?” savveman hia askem hem.

Fisherman hem ansa olsem: “Well, mi savve fishing lelebet. Mi plei witim olketa pikinini bilong mi. Mifala rest taem sun hot. Long evening, mifala kaikai tugeta. Bihaen, mi hipap witim olketa fren bilong mi for herem lelebet music, and samfala samting moa.”

Datfala savveman hem katem story: “Lukim, mi garem wanfala university degree and mi studyim evri samting hia. Mi laek for helpem iu. Iu shud fishing for longfala taem. Iu bae kasem moa selen and then bae iu savve peim wanfala boat wea moa big winim kanu bilong iu. Witim boat wea moa big bae iu kasem moa selen and then gogo bae iu savve garem staka boat for fishing.”

“Then hao?” fisherman ask.

“Then, winim wei for iu sellim fish thru long midol man, iu savve deal stret witim factory or maet iuseleva savve startim factory for fish. Iu savve lusim vilij bilong iu and muv go long Cotonou, or Paris, or New York and ranem bisnis bilong iu from there. Maet iu savve putim bisnis bilong iu long stock market and kasem planti million dollar.”

“Diswan bae hem tek hao long?” fisherman ask.

“Maet samting olsem 15 go kasem 20 year,” savveman ansa.

“Then hao?” fisherman sei.

“Then long datfala taem nao bae laef bilong iu hem kamap interesting,” savveman hia explainim olsem. “Bae iu savve retire. Iu savve muv go from busy living bilong bigfala taon go long wanfala farawe vilij.”

“And then wanem nao bae happen?” fisherman ask.

“Then bae iu garem taem for duim lelebet fishing, plei witim olketa pikinini bilong iu, rest taem hem hot, kaikai witim famili bilong iu, and hipap witim olketa fren bilong iu for herem samfala music.”

[Piksa long page 7]

Waswe, wei for kasem hae position mekem man kasem sef living?

[Piksa long page 8]

Olketa Christian fren barava interest long sef living bilong iu

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem