Young Pipol Askem . . .
Olketa Dadi wea Ranawe—Waswe, Olketa Savve Really Ranawe?
“Taem hem sei, ‘Mi bae garem baby bilong iu,’ mi seke fogud. Hu nao bae lukaftarem disfala baby? Mi no fit for lukaftarem wanfala famili. Mi feel olsem mi laek ranawe nao.”—Jim.a
“EVRI year, klosap 1 million teenage woman . . . kamap babule,” wanfala report from Alan Guttmacher Institute hem sei. Samting olsem “78% baby born from olketa teenager wea no marit.”
Long bifor, olketa man feel olsem olketa garem responsibility for lukaftarem pikinini wea born from olketa. Bat olsem datfala buk Teenage Fathers talem, “pipol nating feel shame nao long wei for babule nating olsem bifor.” Midolwan samfala pipol long samfala community, wei for garem pikinini hem showimaot olketa garem position! Nomata olsem, no staka young man willing for mekem longtaem promis long pikinini wea born from olketa. Gogo planti savve go—or ran—awe.b
Bat waswe, wanfala young man savve ranawe from olketa samting wea kamaot from olabaot fasin? Bible sei nomoa. Hem givim disfala warning: “No giamanim iufala seleva: iufala no savve trikim God. Eni samting man hem plantim, datwan nao bae hem harvestim tu.” (Galatians 6:7) Olsem iumi bae lukim, olketa samting wea kamaot from dirty fasin hem savve affectim full laef bilong olketa girl and boy evriwan. Young pipol savve missim olketa samting olsem taem olketa obeyim kliafala kaonsel bilong Bible for stap klia from dirty fasin.
Go Awe From—Hem No Isi
For lukaftarem wanfala pikinini needim wei for sakrifaesim taem, selen, and freedom bilong iuseleva. Datfala buk Young Unwed Fathers hem sei: “Samfala young man nating interest long wei for ‘lukaftarem narawan’ sapos for duim olsem minim olketa bae no garem inaf samting.” Bat, planti pipol kasem ansa long selfish tingting bilong olketa. Wanfala example, olketa kot and olketa wea mekem law long planti kantri ting smol long olketa man wea fail for saportim pikinini bilong olketa. Taem law luksavve long man wea hem nao dadi, olketa young dadi maet need for peim selen for staka year—and hem stret. Diswan mekem planti young wan for lusim skul or for tekem waka wea hem no kasem big pei long hem for provaed for olketa need hia. Datfala buk School-Age Pregnancy and Parenthood hem sei: “Wei for kamap wanfala dadi taem hem young tumas minim hem bae no kasem inaf education wea fitim wanfala dadi.” And sapos olketa fail for peim selen hia evritaem, diswan savve lead go long bigfala kaon.
Bat, no evri young man no garem feeling long pikinini bilong olketa. Planti start witim gudfala goal. Wanfala survey sei 75 percent long olketa young dadi savve visitim pikinini bilong olketa long hospital. Nomata olsem, no longtaem bihaen olketa responsibility for lukaftarem pikinini savve draonem planti young dadi.
Planti faendem hao olketa no garem savve or experience for kasem gudfala waka. From olketa feel shame long wei wea olketa no fit for givim saport saed long selen, gogo olketa lusim responsibility bilong olketa. Nomata olsem, olketa pain bilong sorre savve stap witim young man for staka year bihaen. Wanfala young dadi hem tok stret olsem: “Samfala taem mi tingim wanem nao happen long son bilong mi. . . . Mi no feel gud from mi go awe from hem, bat distaem mi lusim hem finis. Maet wanday hem bae faendem mi.”
Wei wea Hem Spoelem Pikinini
Olketa dadi wea ranawe maet need for deal witim wei for barava feel shame—shame from olketa spoelem pikinini bilong olketa seleva. Bikos, olsem Bible hem showimaot, pikinini needim mami and dadi tu. (Exodus 20:12; Proverbs 1:8, 9) Taem wanfala man lusim pikinini bilong hem, hem letem pikinini bilong hem for kasem olketa problem. Wanfala report from U.S. Department of Health and Human Services hem sei: “Olketa pikinini bilong olketa singol-mami famili savve garem low mark long olketa test long toktok and math. Taem age bilong pikinini hem midolwan 7 and 10 year, olketa wea growap insaed singol-parent famili kasem low mark, garem moa problem saed long fasin, and garem moa health problem and olketa problem long mind. Midolwan olketa teenager and olketa young full-grown, olketa wea growap insaed singol-mami famili garem moa danger for garem pikinini taem olketa young, fail long secondary skul, for insaed prison, and for no garem waka and no skul tu.”
Datfala Atlantic Monthly magasin finisim story olsem: “Olsem olketa pruv long living hem showimaot, olketa pikinini wea divorce spoelem olketa and wea born nating kamap no mas gud long samfala wei wea no olsem olketa wea garem mami and dadi. Olketa pikinini insaed singol-parent famili sixfala taem isi for kamap poor. Luk olsem olketa bae poor olsem.”
Tingim hao disfala research fitim samfala grup and no man wanwan. Planti pikinini kamap gud, olsem full-grown man wea balance nomata olketa kam from famili wea poor. Nomata olsem, guilty feeling still stap long mind bilong wanfala young man wea lusim pikinini bilong hem. Wanfala dadi wea no marit hem sei: “Mi sorre tumas mi barava spoelem laef bilong hem.”—Teenage Fathers.
Challenge Bilong Wei for Givim Saport
No evri young dadi hem ranawe dadi. Samfala young man feel olsem olketa garem responsibility long pikinini bilong olketa and want for help for bringimap olketa. Bat, planti taem diswan hem moa isi for talem winim wei for duim. Wanfala samting, maet saed long law wanfala dadi wea no marit no garem paoa, mekem datfala girl witim olketa parent bilong hem nao bossim haomas taem nao hem savve kam for lukim pikinini bilong hem. Jim, wea iumi storyim firstaem, hem sei: “Mi trae hard evritaem for help bringimap datfala pikinini.” Dastawe olketa maet disaed for duim samting wea young dadi barava againstim, olsem adoptim pikinini—or nomata wei for killim dae pikinini insaed bele tu.c Wanfala young dadi talem sorre bilong hem olsem: “Hem hard long mi for letem olketa givim hem go long olketa stranger, bat mi ting mi no garem eni nara wei moa for chus.”
Samfala young man sei for maritim mami bilong pikinini bilong olketa.d Marit hia bae aotem samfala shame from datfala girl and mekem wei for tufala parent for bringimap datfala pikinini. Maet tufala hia garem trufala love, nomata tufala duim nogud fasin. Nomata olsem, wei wea wanfala boy fit for bornem pikinini no minim hem garem mature tingting and feeling wea hem needim for kamap wanfala hasband and dadi. And tu, diswan no minim hem fit for saportim waef and pikinini saed long selen. Olketa study showimaot hao olketa marit wea kamap bihaen girl hem babule no savve stap longtaem. So wei for marit kwiktaem hem no wise samting for duim.
Planti young man willing for saportim pikinini saed long selen. Olsem iumi storyim finis, young dadi need for disaed strong for go ahed for peim saport for longfala taem—maet for 18 year or winim datwan! Bat disfala help savve stopem mami and pikinini from wei for poor.
Waswe long wei for share for bringimap pikinini? Diswan tu hem wanfala hard challenge. Samfala taem parents bilong boy and girl hia fraet nogud diswan lead go moa long dirty fasin so olketa no encouragem diswan—or stopem—boy and girl hia for no lukim narawan. Datfala girl maet disaed hao hem no laekem pikinini bilong hem for “klos” witim man wea hem no hasband bilong hem. Eniwe, sapos dadi savve kam evritaem for lukim pikinini bilong hem, hem wise for olketa famili mek sure samwan stap witim olketa long olketa visit olsem, for stopem eni dirty fasin.
From olketa laekem tumas for klos long pikinini bilong olketa, samfala dadi wea no marit lanem hao for duim samfala waka bilong parent, olsem swimim pikinini, feedim, or read for olketa. Young man wea tinghae long olketa mark bilong Bible maet trae for teachim pikinini bilong hem samfala principle long Word bilong God. (Ephesians 6:4) Hem tru, samfala loving wei olsem from wanfala dadi hem gud for pikinini winim wei for no duim diswan, bat diswan no minim dadi hem mas long there evriday. And sapos mami bilong datfala pikinini hem marit bihaen, young dadi no savve talem eni samting taem narafala man hem tekova long waka for bringimap pikinini bilong hem.
So, hem klia hao wei for garem pikinini taem man no marit savve lead go long planti trabol—for tufala parent and pikinini tu. Witim wei for tingim evri samting hia, nara danger hem wei wea Jehovah God, man wea againstim wei for duim sex long rongfala wei, bae no hapi long iumi. (1 Thessalonians 4:3) Nomata young wan maet deal witim problem olsem wei for babule nating, hem klia hao hem moabeta for stap klia from wei for duim dirty fasin long firstaem. Wanfala dadi tok stret olsem: “Wans iu garem pikinini finis taem iu no marit, laef bilong iu bae no semsem.” Tru nao, wanfala young dadi bae stap witim olketa samting wea kamaot from mistek bilong hem for full laef bilong hem. (Galatians 6:8) So kaonsel bilong Bible hem barava wise taem hem sei: “Ranawe from fornication.”—1 Corinthians 6:18.
[Olketa footnote]
a Olketa changem samfala nem.
b Lukim datfala article “Young Pipol Askem . . . Wei for Givim Pikinini—Hem Mekem Wanfala for Kamap Man?” long July-September, 2000, Wekap! magasin. For story abaotem olketa samting wea kamaot from wei wea olketa young woman garem pikinini nating, lukim datfala article “Young Pipol Askem . . . Mami wea no Marit—Waswe, Hem Savve Happen Long Mi?” long English Wekap! magasin bilong July 22, 1985.
c Lukim datfala article “Young Pipol Askem . . . Wei for Killim Pikinini Long Bele—Waswe, Hem Nao Ansa?” long English Wekap! magasin bilong March 8, 1995.
d Law Bilong Moses sei eni man wea spoelem wanfala young girl mas maritim hem. (Deuteronomy 22:28, 29) Nomata olsem, diswan no evritaem minim tufala bae marit, from dadi bilong girl savve stopem hem. (Exodus 22:16, 17) Nomata olketa Christian distaem no anda long datfala Law, diswan strongim hao sex bifor marit hem bigfala sin.—Lukim “Kwestin From Reader” long Wastaoa bilong August 1, 1990.
[Piksa long page 31]
Hem moabeta for stap klia from dirty fasin long firstaem