Hao Olketa Drug wea Law Tambuim Affectim Laef Bilong Iu
OLSEM samting wea mekem timba ruf bilong wanfala haos rotten, olketa drug savve spoelem full community. For community bilong man waka gud, hem mas garem olketa strong famili, olketa healthy wakman, olketa gavman wea pipol trustim, police wea honest, and olketa citizen wea followim law. Olketa drug spoelem evri part bilong olketa main samting hia.
Wanfala reason why olketa gavman tambuim wei for iusim drug sapos hem no for medical reason hem from diswan spoelem health bilong olketa citizen bilong hem. Evri year planti thousand pipol wea depend long drug dae from overdose. Planti moa dae from AIDS. Tru nao, samting olsem 22 percent long population bilong world wea garem HIV hem olketa wea iusim drug wea nilam olketa seleva witim olketa needle wea pasim sik. Witim gud reason, long wanfala meeting bilong United Nations no longtaem go nomoa, Nasser Bin Hamad Al-Khalifa, bilong Qatar, givim warning hao “world hem klosap kamap wanfala grev bilong planti million pipol from wei for sellim olketa drug wea law tambuim.”
Bat hem affectim moa samting winim health bilong pipol wea iusim. Samting olsem 10 percent long evri pikinini wea born long United States no sef from drug wea law tambuim—planti taem, cocaine—taem olketa insaed bele. Pain wea kamaot taem man lusim drug hem no only problem wea olketa feisim, from wei wea drug waka insaed bele maet kosim olketa baby wea just born for safa long olketa nara wei moa—long tingting and body.
Isi for Kasem Selen From Drug—Wea Pullim Man
Waswe, iu feel sef long ples iu stap taem hem dark finis? Sapos nomoa, maet hem from pipol wea sellim drug. Olketa faet and raf fasin long street barava join witim olketa drug. Planti taem pipol wea iusim drug duim nogud or jury fasin for kasem selen for go ahed long wei bilong olketa. Long semtaem olketa difren gang faet and killim man for keepim kontrol bilong olketa long drug. Iumi no sapraes, olketa police long planti taon ting long olketa drug olsem samting wea kosim klosap evri murder wea olketa deal witim.
Long samfala kantri, pipol wea againstim law barava iusim strong bilong olketa for sellim olketa nogud drug wea kost tumas. Wanfala big army grup long South America distaem kasem haf long wages bilong olketa from wei for protectim pipol wea sellim drug. United Nations International Drug Control Programme reportim hao: “Selen wea kam from nogud drug nao sponsarem olketa barava raf raoa saed long religion and tribe.”
Bigfala Trabol Taem Anda Long Paoa Bilong Drug
Pipol wea iusim drug mekem olketa street no sef long nara wei. Michael Kronenwetter sei insaed buk bilong hem Drugs in America: “Danger bilong wei for draevem wanfala car bihaen iu tekem marijuana or LSD hem barava olsem iu draev taem iu drunk.” Iumi no sapraes, pipol wea iusim drug olketa thri or foa taem moa isi for insaed olketa accident long waka.
Bat, maet hom nao hem ples wea olketa drug savve spoelem man tumas. World Drug Report hem sei: “Planti taem wei wea famili laef no mas gud hem join witim wei for tekem drug.” Olketa dadi and mami wea drug pullim olketa no provaedem gudfala living long hom for pikinini bilong olketa. Diswan savve stopem wei for dadi and mami fren gud witim pikinini—wea barava important insaed olketa firstfala week long laef bilong pikinini. And tu, olketa dadi and mami wea depend long drug garem kaon evritaem and maet steal from olketa fren and famili or gogo maet olketa lusim waka bilong olketa. Planti pikinini wea growap insaed diskaen living ranawe from hom and stap long street or olketa seleva iusim drug.
Wei for iusim nogud olketa drug savve lead go for spoelem body—bilong waef or pikinini. Cocaine, sapos man tekem witim alcohol, savve mekem wanfala kwaet man for duim raf samting. Long wanfala survey bilong Canada abaotem pipol wea iusim cocaine, 17 percent long pipol wea olketa kwestinim talemaot olketa kamap raf bihaen olketa tekem drug. Olsem tu, wanfala report abaotem wei for spoelem pikinini long New York City kaontem hao 73 percent long olketa pikinini wea olketa hitim and killim dae garem dadi and mami wea iusim olketa nogud drug.
Raverave and Fasin wea No Stret
Sapos olketa drug savve spoelem famili, hem savve duim sem samting long olketa gavman tu. Insaed diswan hem selen wea kam from drug, no olketa drug seleva, wea poisonim system bilong gavman. Wanfala ambassador from wanfala kantri long South America sei: “Drug hem spoelem olketa bigman bilong gavman, police and army.” Hem sei selen wea gogo raon hem “barava switim” pipol wea pei bilong olketa klosap no fitim olketa for stap laef.
Long staka kantri, olketa judge, olketa bigfala chief, olketa policeman, and nomata olketa police officer wea faet againstim drug tu foldaon insaed net bilong raverave fasin. Olketa man bilong politik wea olketa drug sponsarem election bilong olketa no lisin taem pipol laek for stopem drug. Olketa killim dae planti bigman wea honest wea no fraet for faet againstim drug.
Nomata graon bilong iumi, olketa bush, and olketa difren kaen samting wea stap long there safa from trabol wea kamaot from drug evriwea long world. Bigfala namba bilong opium and cocaine wea olketa wakem hem stap midol long tufala area wea hem isi for kamap nogud: olketa rainforest long western Amazon and olketa long Southeast Asia. Pipol barava spoelem olketa ples hia. Nomata olketa poison medicine wea olketa iusim for trae for finisim olketa drug plant wea law tambuim hem spoelem samting tu.
Hu Nao Pei?
Hu nao pei for evri nogud samting wea kamaot from drug? Iumi evriwan. Tru nao, iumi evriwan pei for taem and waka wea lus, kost bilong medical treatment, olketa material samting wea pipol stealim or spoelem, and kost bilong wei for followim law. Wanfala U.S. Department bilong Labor report kaontem hao “wei for iusim drug long ples for waka maet kostim olketa bisnis and industry bilong America samting olsem $75 billion go kasem $100 billion evri year . . . from wei for lusim waka for longfala taem, olketa accident and hae kost bilong health-kea and olketa kost for peim compensation bilong olketa wakman.”
Evri selen hia hem kam from poket bilong pipol wea peim tax and duim shopping. Wanfala study wea olketa duim long Germany long 1995 kaontem kost bilong olketa nogud drug long datfala kantri hem $120 (S.I.$600) for evri citizen. Long United States, olketa tingse namba hem hae winim—$300 (S.I.$1,500) for evri man.
Bat, wanfala barava big kost nao hem wei wea drug spoelem living bilong community. Hu nao savve markem kost bilong planti famili wea brekdaon, planti pikinini wea pipol spoelem, raverave fasin bilong planti bigman, and planti pipol wea dae taem olketa young yet? Wanem nao evri samting hia minim for olketa man? Nextfala article bae lukluk gud long hao olketa drug affectim laef bilong pipol wea iusim.
[Box/Piksa long page 7]
OLKETA DRUG AND NOGUD FASIN
DRUG JOIN WITIM NOGUD FASIN LONG FOFALA WEI:
1. Wei for garem and sellim drug hem samting wea againstim law long klosap evri kantri long world. Insaed United States seleva, evri year police arrestim samting olsem wan million pipol wea brekem law saed long drug. Long samfala kantri criminal justice system hard for deal witim evri drug problem wea police and kot hard for stretem.
2. From olketa drug kost tumas, planti taem pipol wea depend long hem duim nogud samting for kasem selen mekem olketa go ahed long wei bilong olketa. Man wea depend long cocaine maet needim samting olsem $1,000 (S.I.$5,000) evri week for pei for drug. Iumi no sapraes hao fasin for brek-in long haos, fasin for attakim man for steal from hem, and jury fasin kamap staka taem wei for tekem drug kamap big long community.
3. Olketa duim staka nara crime for mekem drug bisnis go ahed, wanfala long olketa barava richfala bisnis long world. World Drug Report hem explainim hao “economy bilong nogud drug and wei for organizem crime hem tufala samting wea depend long narawan.” For mekem olketa drug go from wanfala ples go kasem nara ples, pipol wea sellim drug trae for spoelem or mekem olketa bigman fraet. Samfala startim army bilong olketa seleva tu. Bigfala profit bilong olketa drug lord hem mekem nara problem kamap tu. Bigfala selen wea olketa kasem savve mekem pipol for suspect nogud long olketa sapos olketa no stretem selen hia, so olketa iusim olketa bank and lawyer for haedem gogo bilong drug selen.
4. Samting wea kamap from drug seleva savve lead go long criminal fasin. Pipol wea iusim tumas drug maet spoelem olketa famili member. Long samfala kantri long Africa wea kasem trabol from war, olketa young soldia wea iusim tumas drug nao duim olketa barava nogud fasin.
[Piksa long page 6]
Wei wea mami iusim drug savve affectim baby bilong hem
[Credit Line]
SuperStock