Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e
Yenga ti 6-12 juillet
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | EXODE 6-7
“Mo yeke bâ ye so mbi yeke sara ande na Pharaon”
(Exode 6:1) Jéhovah atene na Moïse: “Mo yeke bâ ye so mbi yeke sara ande na Pharaon. Na lege ti ngangu ti mbi, mbi yeke sara si lo zia lege na ala ti gue, na lege ti ngangu ti mbi, mbi yeke sara si lo tomba ala ti sigi na kodro ti lo.”
(Exode 6:6, 7) “Tongaso, mo tene na azo ti Israël: ‘Mbi Jéhovah, mbi yeke zi ala na gbe ti joug ti azo ti Égypte, na gbe ti ngbâa ti ala, mbi yeke yôro maboko ti mû ala ti kiri na ni nga mbi yeke punir azo ti Égypte ngangu. 7 Mbi yeke mû ala ti ga azo ti mbi, na mbi yeke ga Nzapa ti ala; ala yeke hinga ande so mbi Jéhovah Nzapa ti ala la mbi yeke zi ala na gbe ti joug ti azo ti Égypte.
it-2 l. 309 par. 5
Moïse
Azo ti Israël asara nga lani akota changement. Na tongo nda ni ala yeda so Jéhovah la atokua Moïse, me na peko ti so Pharaon amû yanga na ala ti sara kua ngangu, ala dema na terê ti Moïse juska lo découragé si lo iri ndo na Jéhovah (Ex 4:29-31; 5:19-23). Nzapa so ayeke na nduzu na ndö ti aye kue akpengba lani Moïse tongana lo fa na lo ye so Lo yeke gue fadeso ti sara, so Abraham, Isaac nga na Jacob ayeke ku ni lani; ye ni so ayeke ti fa nda ti iri ti lo Jéhovah kue, na lege so Lo yeke zi azo ti Israël nga Lo yeke sara si ala ga mbeni kota mara na yâ ti sese ti zendo (Ex 6:1-8). Atâa so kue azo ti Israël amä Moïse ape. Me fadeso, na peko ti gumbaya ye ti ngangu ni, ala kue amû peko ti lo na bê ti ala kue; ye so asara si, na peko ti bale-oko ye ti ngangu ni, Moïse alingbi ti leke ala nzoni nga ti sigi na ala tongana ti “aturugu so a leke ala ti gue na bira.”—Ex 13:18.
(Exode 7:4, 5) Me Pharaon ayeke mä ande ala pëpe, tongaso mbi yeke zia maboko ti mbi na ndö ti Égypte, mbi yeke punir Égypte ngangu na mbi yeke zi azo ti mbi, azo ti Israël, so ayeke gbani gbani so. 5 Azo ti Égypte ayeke hinga biani so mbi yeke Jéhovah, tongana mbi yôro maboko ti mbi ti fa ngangu ti mbi na ndö ti Égypte ti sigi na azo ti Israël na popo ti ala.”
it-2 l. 309 par. 3-4
Moïse
Na devant ti Pharaon, gbia ti Égypte. Moïse na Aaron ayeke fadeso na kota kua na yâ ti mbeni ‘bira so ayeke na popo ti anzapa.’ Na devant ti aprêtre so ayeke sara magie, so na bango ni iri ti amokonzi ti ala ayeke Jannès na Jambrès (2Tm 3:8), Pharaon airi anzapa ti Égypte kue ti haka ngangu ti ala na ti Jéhovah. Kozo miracle so Moïse amû lani yanga na Aaron ti sara na devant ti Pharaon afa so Jéhovah ayeke kota mingi ahon anzapa ti Égypte, atâa so kue Pharaon akiri asara kpengba-li ngangu (Ex 7:8-13). Kete na pekoni, na peko ti ota ye ti ngangu ni, même aprêtre ni ayeke obligé ti yeda ‘so ayeke li ti maboko ti Nzapa la!’ Nga, so ye ti ngangu so andu afuroncle atï na ndö ti ala ngangu mingi, ala kue alingbi même pëpe ti luti na devant ti Pharaon ti dë gaba na Moïse.—Ex 8:16-19; 9:10-12.
Aye ti ngangu so asara si ambeni awoko bê ti ala nga ambeni akpengba bê ti ala. Moïse na Aaron la ayeke sara tënë ti aye ti ngangu bale-oko ni oko na oko. Aye ti ngangu ni asi gï tongana ti so a fa, ye so a fa so Jéhovah la atokua Moïse. A fa iri ti Jéhovah nga azo mingi asara tënë ni na Égypte, ye so a sara si ambeni zo awoko bê ti ala nga bê ti ambeni akpengba ndali ti iri so; azo ti Israël nga na ambeni zo ti Égypte awoko terê ti ala, me Pharaon nga na azo ti mungo wango na lo nga azo so amû peko ti lo asara kpengba-li (Ex 9:16; 11:10; 12:29-39). Azo ti Égypte ahinga so Jéhovah la ayeke fâ ngbanga ndö ti anzapa ti ala, ahon ti tene ala yeda so ala son bê ti anzapa ti ala. Na peko ti so gumbaya ye ti ngangu ni asi, “na kodro ti Égypte, azo ti kua ti Pharaon nga na azo ti kodro ni ane Moïse mingi.”—Ex 11:3.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Exode 6:3) Mbi yeke si lani na Abraham, na Isaac nga na Jacob tongana Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue, me âdu ti iri ti mbi Jéhovah, ade mbi fa ndani kue na ala pëpe.
it-2 l. 1091 par. 4-5
Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue
Jéhovah asara kua na titre “Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue” (ʼÉl Shadday) na ngoi so lo mû zendo na Abraham na ndö ti tënë ti dungo Isaac; ti mä na bê na zendo so a lingbi Abraham aduti na kpengba mabe na ngangu so Jéhovah ayeke na ni ti sara si zendo ni aga tâ tënë. Na pekoni, a sara kua na titre ni so ti fa so Nzapa la asara tufa na ndö ti Isaac nga na Jacob so ayeke ahéritier ti mbele so Jéhovah ate na Abraham.—Ge 17:1; 28:3; 35:11; 48:3.
Ti gue oko na tënë so, na pekoni, Jéhovah atene na Moïse: “Mbi yeke si lani na Abraham, na Isaac nga na Jacob tongana Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue [beʼÉl Shadday], me âdu ti iri ti mbi Jéhovah, ade mbi fa ndani kue na ala pëpe.” (Ex 6:3). Tënë so aye ti tene ape so Abraham, Isaac nga na Jacob ahinga iri ti Jéhovah ape, ndali ti so ala nga na ambeni zo so aga kozo na ala ayeke di ka lani iri ni (Ge 4:1, 26; 14:22; 27:27; 28:16). Ni la, na yâ ti mbeti ti Genèse, so na yâ ni a sara tënë ti awakua ti Nzapa ti giriri, tënë “Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue” asigi gï fani 6, me a sû lani iri ti Nzapa, Jéhovah fani 172 na yâ ti ngbene mbage ti mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu. Ye oko, na lege ti aye so asi na awakua ti Nzapa ti ândö, ala hinga lani so Jéhovah la ayeke na droit ti duti “Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue” nga so asarango ye ti lo afa ni, me ade ala wara lege pëpe ti hinga nda ti iri ti Jéhovah ni kue kue kue. Na ndö ti tënë so, (The Illustrated Bible Dictionary, Vol.1, p. 572) a tene: “Ti kozo ni so Nzapa afa nda ti iri ti lo na awakua ti lo ti ândö andu azendo so angbâ ti yo kâ; ye so amû lege na ala ti hinga biani so Nzapa (ʼél) so iri ti Lo ayeke Yahweh alingbi (peut-être mbeni nda ti iri so ayeke sadday) ti sara si azendo ni aga tâ tënë. Me fango nda ti iri ti Nzapa so lo fa na yâ ti mbeni keke ti kî so ayeke kota mingi nga afa kpengba songo so ayeke na popo ti lo na ala; ndali ti so na fango nda ti iri ti lo, Yahweh, so ala hinga ni nzoni, lo fa ngangu ti lo, lo fa so lo yeke sara ye hio ndali ti ala nga lo yeke lakue na ala.”—Douglas, 1980.
(Exode 7:1) Na pekoni, Jéhovah atene na Moïse: “Bâ, mbi sara si mo ga tongana Nzapa na lê ti Pharaon, Aaron ita ti mo ayeke ga ande prophète ti mo.
it-2 l. 308 par. 6
Moïse
Atâa so Moïse ayeke zo ti kamene, a soro lo. Me Moïse afa so lo yeke zo ti kamene, na tenengo so lo hinga ti sara tënë nzoni ape. Moïse achangé, lo yeke nde na Moïse so lani amû li ni lo wani ti zi azo ti Israël asara ngu 40 awe. Lo ngbâ ti ke kua so Jéhovah amû na lo, na nda ni lo hunda na Jéhovah ti soro mbeni zo nde. Atâa so ngonzo asara Nzapa, lo ke ti soro mbeni zo nde, me lo mû Aaron so ayeke ita ti Moïse ti sara tënë na place ti lo. Tongaso, Moïse asara kua na iri ti Nzapa, lo ga tongana “Nzapa” ti Aaron, so ayeke sara tënë na iri ti lo. Na pekoni, na ngoi ti abungbi so Moïse na Aaron asara na a-ancien ti Israël nga na ngoi so ala gue ti bâ Pharaon, a yeke polele so Nzapa afa na Moïse ye so lo ye ala sara, na pekoni Moïse afa ni na Aaron; tongaso a yeke Aaron la ayeke sara tënë na devant ti Pharaon (zo so a soro lo ti mû place ti Pharaon so Moïse akpe lo lani asara ngu 40 awe). (Ex 2:23; 4:10-17). Na pekoni, Jéhovah atene Aaron ayeke “prophète” ti Moïse, ti fa so, Moïse la ayeke fa lege na Aaron, tongana ti so Nzapa la ayeke fa lege na prophète ti lo, Moïse. Nga, Jéhovah atene na Moïse so ni yeke sara ande si lo ga tongana “Nzapa na lê ti Pharaon,” so ti tene Nzapa ayeke mû na lo ngangu nga na komandema na ndö ti Pharaon, tongaso si lo bezoin ti sara mbeto ti gbia ti Égypte ape.—Ex 7:1, 2.
Dikongo Bible
(Exode 6:1-15) Jéhovah atene na Moïse: “Mo yeke bâ ye so mbi yeke sara ande na Pharaon. Na lege ti ngangu ti mbi, mbi yeke sara si lo zia lege na ala ti gue, na lege ti ngangu ti mbi, mbi yeke sara si lo tomba ala ti sigi na kodro ti lo.” 2 Nzapa atene na Moïse: “Mbi yeke Jéhovah Nzapa ti mo. 3 Mbi yeke si lani na Abraham, na Isaac nga na Jacob tongana Nzapa so ngangu ti lo ahon angangu kue, me âdu ti iri ti mbi Jéhovah, ade mbi fa ndani kue na ala pëpe. 4 Mbi te nga mbele ti mbi na ala ti mû na ala kodro ti Canaan, kodro so ala duti ândö dä tongana awande. 5 Mbi mä dema ti azo ti Israël so azo ti Égypte ayeke sara ala na ngbâa so, ni la mbi dabe ti mbi na mbele ti mbi. 6 “Tongaso, mo tene na azo ti Israël: ‘Mbi Jéhovah, mbi yeke zi ala na gbe ti joug ti azo ti Égypte, na gbe ti ngbâa ti ala, mbi yeke yôro maboko ti mû ala ti kiri na ni nga mbi yeke punir azo ti Égypte ngangu. 7 Mbi yeke mû ala ti ga azo ti mbi, na mbi yeke ga Nzapa ti ala; ala yeke hinga ande so mbi Jéhovah Nzapa ti ala la mbi yeke zi ala na gbe ti joug ti azo ti Égypte. 8 Mbi yeke gue na ala na kodro so mbi deba yanga ti mbi ti mû na Abraham, Isaac na Jacob; na mbi yeke mû ni na ala ti ga ti ala. Mbi yeke Jéhovah Nzapa ti ala.’” 9 Moïse atene tokua so na azo ti Israël, me ala mä lo pëpe ndali ti so bê ti ala anze nga ndali ti ngangu kua ti ngbâa so ala yeke sara. 10 Na pekoni, Jéhovah atene na Moïse: 11 “Gue mo tene na Pharaon, gbia ti Égypte, ti zia azo ti Israël ti sigi na kodro ti lo.” 12 Me Moïse akiri tënë na Jéhovah, lo tene: “Bâ, so azo ti Israël amä mbi pëpe so, Pharaon ayeke mä mbi ande tongana nyen, so mbi hinga ti sara tënë nzoni ape so?” 13 Jéhovah akiri afa na Moïse na Aaron atënë so ala yeke tene na azo ti Israël nga na Pharaon, gbia ti Égypte, tongaso si a zi azo ti Israël na Égypte. 14 So a yeke iri ti azo so ayeke na li ti asewa ti akotara ti ala la. Ruben ayeke kozo molenge ti Israël, amolenge ti lo ti koli ayeke: Hanok, Pallu, Hesron na Carmi. So ahale ti Ruben la. 15 Amolenge ti Siméon ti koli ayeke Jémuel, Jamin, Ohad, Jakin, Zohar na Shaül, molenge ti mbeni wali ti kodro ti Canaan. So ahale ti Siméon la.
Yenga ti 13-19 juillet
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | EXODE 8-9
“Pharaon so ayeke zo ti baba ahinga ape so lo yeke sara gï ye Nzapa aleke na bê ti lo ti sara”
(Exode 8:15) Tongana Pharaon abâ so pupu aya ala awe, lo kiri lo sara kpengba-li nga lo ke ti mä ala gï tongana ti so Jéhovah atene lani.
it-2 l. 431
Kpengbango-li
Tongana Jéhovah Nzapa ayeke sara ye na mbage ti azo nga na amara, lo yeke kanga bê na ala, lo zia si ala ngbâ na fini, atâa so ala lingbi na kuâ (Ge 15:16; 2Pi 3:9). Atâa so ambeni achangé bê ti ala na lege so ala sara kue ti tene Jéhovah asara nzoni bê na ala (Jos 2:8-14; 6:22, 23; 9:3-15), ambeni asara kpengbango-li ngangu na terê ti lo nga na azo ti lo (De 2:30-33; Jos 11:19, 20). So Jéhovah akanga lege pëpe na azo ti sara kpengbango-li, a yeke mo bâ mo tene lo ‘zia si li ti ala akpengba’ wala lo ‘sara si bê ti ala akpengba.’ Na nda ni, tongana lo yeke kiri peko ti sioni so azo ti kpengbango-li ni asara, a yeke ti fa so lo yeke na ngangu mingi nga a yeke sara si a fa iri ti lo na ndo kue.—Bâ Ex 4:21; Jn 12:40; aRm 9:14-18.
(Exode 8:18, 19) Aprêtre so ayeke sara magie atara ti sara mara ye ni so, na lege ti magie ti ala, ala tara ti sara ti tene angungu ti tengo zo asigi, me ala sara gbä. Angungu ni aga na ndö ti azo na anyama. 19 Tongaso, aprêtre so ayeke sara magie atene na Pharaon: “So li ti maboko ti Nzapa la!” Me li ti Pharaon angbâ gï ti kpengba, lo mä ala pëpe, gï tongana ti so Jéhovah atene lani.
(Exode 9:15-17) Mbi lingbi fade ti yôro maboko ti mbi ti punir mo na azo ti mo na kobela so afuti kodro, si mo girisa na ndö ti sese. 16 Me, a yeke ndali ti ye so la si mbi zia mo ti ngbâ na fini: ti fa na mo ngangu ti mbi na ti sara si a fa iri ti mbi na ndö ti sese kue. 17 Mo ngbâ ti sara baba na ndö ti azo ti mbi? Mo ke ti zia ala ti gue?
it-2 l. 240 par. 8; l. 241 par. 1-2
Ye ti sioni
Na ndö ni, Jéhovah Nzapa ayeke sara kua na aye so asi na mbeni lege so asara si azo ti sioni wani asara ye so lo leke na bê ti lo ti sara sân ti tene ala hinga. Atâa so ala yeke awato ti Nzapa, lo lingbi ti kanga lege na ala na yâ ti ambeni ye si azo ti lo angbâ be-ta-zo na lo, nga lo lingbi ti sara si asarango ye ti ala asara si a yâa na nduzu mbilimbili ti lo (aRm 3:3-5, 23-26; 8:35-39; Ps 76:10). Tënë so asigi na mbeti ti aProverbe 16:4, so a tene: “Jéhovah asara si ye kue amû lege ti tene ye so lo leke na bê ti lo ti sara asi, même ti tene a futi azo ti sioni na ngoi ti ye ti ngangu.”
Mbeni pendere tapande ni ayeke ti Pharaon, so na lege ti Moïse na Aaron, Jéhovah ahunda na lo ti zi azo ti Israël na ngbâa. A yeke pëpe Nzapa la asara si li ti gbia ti Égypte so akpengba; me Nzapa azia lege na Pharaon ti ngbâ na fini nga Nzapa asara si aye so asi asara si Pharaon wani afa so lo yeke zo ti sioni nga lo lingbi na kuâ. Na Exode 9:16, a fa ye so Jéhovah aleke na bê ti lo ti sara, a tene: “A yeke ndali ti ye so la si mbi zia mo ti ngbâ na fini: ti fa na mo ngangu ti mbi na ti sara si a fa iri ti mbi na ndö ti sese kue.”
Aye ti ngangu bale-oko so atï na ndö ti kodro ti Égypte, so na nda ni a futi Pharaon nga na aturugu ti lo na yâ ti Kota Ngu-Bengba, afa biani so ngangu ti Jéhovah ayeke kota mingi (Ex 7:14–12:30; Ps 78:43-51; 136:15). Teti angu mingi na pekoni, amara so ayeke nduru na Égypte angbâ ti sara tënë ti ye ni so, tongaso a fa iri ti Nzapa na ndö ti sese kue (Jos 2:10, 11; 1Sa 4:8). Tongana fade Jéhovah afâ lani Pharaon na lê ni lê ni, ka a yeke mû gloire na lo ape ndali ti kota ngangu ti lo so lo fa nga so lo zi azo ti lo.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Exode 8:21) Me tongana mo zia lege na azo ti mbi ti gue pëpe, mbi yeke tokua akota ngungu ti tengo zo, ala yeke ga na ndö ti mo, na ndö ti azo ti kua ti mo, na ndö ti azo ti kodro ti mo nga na yâ ti ada ti mo. Ada ti Égypte ayeke si singo na akota ngungu so, ala yeke mû lê ti sese ni kue.
it-2 l. 1039
Akota ngungu ti tengo zo
A hinga mbilimbili pëpe mara ti ngungu wa la a sara tënë ni na yanga ti Hébreu ti giriri na yâ ti versê so ti sara tënë ti osio ye ti ngangu so atï na ndö ti kodro ti Égypte, kozo ye ti ngangu so andu azo ti Israël na sese ti Goshen ape (Ex 8:21, 22, 24, 29, 31; Ps 78:45; 105:31). A kiri peko ti tënë ti Hébreu ʽA·rovʹ na tënë “akota ngungu ti tengo zo” (Mbeti ti Nzapa ti fini dunia), “avuma” (La Sainte Bible en Sango), “asioni vuma” (Mbeti ti Nzapa tënë so amu fini).
Na Sango, “akota ngungu ti tengo zo” andu mara ti akota ngungu nde nde so ayeke te ka azo. Akota wali ngungu ti tengo zo apeut ti kpo poro ti terê ti anyama nga na ti azo na ti nyon mênë ti ala; a yeke wara mara ti akota ngungu so na yâ ti akodro so ndo ni achauffé mingi. Akota ngungu ni alingbi ti mû na zo nga na anyama asioni kobela. Tongaso akota ngungu so asara sioni mingi na azo ti Égypte nga na anyama ti ala, nga même ti fâ ala.
(Exode 8:25-27) Mo ye ti bâ, Pharaon airi Moïse na Aaron na lo tene: “Ala gue, ala mû sandaga na Nzapa ti ala na yâ ti kodro ni.” 26 Me Moïse atene: “Ti sara tongaso a yeke na lege ni pëpe, ngbanga ti so ye so e yeke mû na sandaga na Nzapa ti e alingbi ti duti sioni mingi na lê ti azo ti Égypte. Tongana e mû na sandaga mbeni ye so ayeke sioni mingi na lê ti azo ti Égypte, fade ala bo e na tênë ape? 27 E yeke gue na mbeni tambela ti lango ota na yâ ti benyama. Kâ, e yeke mû sandaga na Jéhovah Nzapa ti e tongana ti so lo tene na e.”
Akota tënë ti buku ti Exode
8:26, 27—Ngbanga ti nyen Moïse atene so asandaga ti azo ti Israël ayeke duti “sioni mingi na lê ti azo ti Egypte”? A yeke voro lani na Egypte mara ti anyama nde nde. Tongaso, tënë ti asandaga ni ayeke mbeni ye so amû ngangu na salango ye ti Moïse ti hunda fani mingi nga na alege kue ti tene a zia Israël ague asala sandaga na Jéhovah.
Dikongo Bible
(Exode 8:1-19) Na pekoni, Jéhovah atene na Moïse: “Gue na gbele Pharaon, mo tene na lo: ‘Jéhovah atene: “Zia azo ti mbi ague tongaso si ala lingbi ti sara na mbi. 2 Me tongana mo ngbâ ti ke ti zia lege na ala ti gue, mbi yeke ga ande na adale na yâ ti kodro ti mo kue. 3 Ngu ti Nil ayeke si singo na adale, ala yeke monté ti lï na yâ ti da ti mo, na yâ ti chambre ti mo, na ndö ti gbogbo ti mo nga ala yeke lï na yâ ti ada ti azo ti kua ti mo, ala yeke ga na ndö ti azo ti mo, ala yeke lï na yâ ti afour ti mo nga na yâ ti aye so a yeke sara mapa na yâ ni. 4 Adale ayeke monté ti ga na ndö ti mo, na ndö ti azo ti mo nga na ndö ti azo ti kua ti mo.”’” 5 Na pekoni, Jéhovah atene na Moïse: “Tene na Aaron: ‘Mû keke ti mo, mo yôro maboko ti mo na ndö ti angu so ayeke sua, na ndö ti acanal ti Nil nga na ndö ti angu so ayeke na place so asosongo asigi dä, mo sara si adale aga na yâ ti kodro ti Égypte.’” 6 Tongaso, Aaron ayôro maboko ti lo na ndö ti angu ti Égypte, na adale akomanse ti monté amû yâ ti kodro ti Égypte kue. 7 Me aprêtre so ayeke sara magie asara nga mara ti oko ye ni so na lege ti aye ti magie ti ala na ala sara si adale amonté aga na ndö ti kodro ti Égypte. 8 Na pekoni, Pharaon airi Moïse na Aaron, lo tene: “Ala voro yanga na Jéhovah ti zi adale ni yongoro na terê ti mbi na azo ti mbi, ndali ti so mbi ye ti zia lege na azo ni ti gue si ala mû sandaga na Jéhovah.” 9 Tongaso, Moïse atene na Pharaon: “A yeke na mo ti fa na mbi lawa la mo ye mbi voro yanga na Nzapa ti tene a zi adale ni yongoro na terê ti mo, yongoro na terê ti azo ti kua ti mo, na azo ti kodro ti mo nga na ada ti mo. Gï na yâ ti Ngu ti Nil la adale ni ayeke ngbâ ande dä.” 10 Pharaon atene: “Kekereke.” Moïse atene: “Ye ni ayeke si ande tongana ti so mo tene, si mo hinga so mbeni zo ti lingbi na Jéhovah Nzapa ti e ayeke dä pëpe. 11 Fade adale ni ayeke hon yongoro na mo, nga na ada ti mo, na azo ti kua ti mo na azo ti kodro ti mo. Gï na yâ ti Ngu ti Nil la adale ni ayeke ngbâ ande dä.” 12 Tongaso, Moïse na Aaron asigi na gbele Pharaon, na Moïse adema terê ti lo na Jéhovah ndali ti adale so lo ga na ni na ndö ti Pharaon. 13 Jéhovah asara tongana ti so Moïse ahunda, na adale ni akui na yâ ti ada, na yâ ti alacour nga na yâ ti angonda. 14 Azo ti Égypte adö ala na ndö ti terê gbani gbani, yâ ti kodro ni kue afun sioni. 15 Tongana Pharaon abâ so pupu aya ala awe, lo kiri lo sara kpengba-li nga lo ke ti mä ala gï tongana ti so Jéhovah atene lani. 16 Jéhovah atene na Moïse: “Tene na Aaron: ‘Yôro keke ti mo na mo pika fuku ti sese, a yeke ga ande angungu ti tengo zo na yâ ti kodro ti Égypte kue.’” 17 Ala sara tongaso. Aaron ayôro keke ti lo, lo pika fuku ti sese, na angungu aga na ndö ti azo nga na anyama. Fuku ti sese ni kue aga angungu na yâ ti kodro ti Égypte kue. 18 Aprêtre so ayeke sara magie atara ti sara mara ye ni so, na lege ti magie ti ala, ala tara ti sara ti tene angungu ti tengo zo asigi, me ala sara gbä. Angungu ni aga na ndö ti azo na anyama. 19 Tongaso, aprêtre so ayeke sara magie atene na Pharaon: “So li ti maboko ti Nzapa la!” Me li ti Pharaon angbâ gï ti kpengba, lo mä ala pëpe, gï tongana ti so Jéhovah atene lani.
Yenga ti 20-26 juillet
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | EXODE 10-11
“Moïse na Aaron afa so ala yeke biani na courage”
(Exode 10:3-6) Tongaso, Moïse na Aaron ague na gbele Pharaon, ala tene na lo: “Jéhovah Nzapa ti aHébreu atene: ‘Juska lawa si mo yeke ke ti woko terê ti mo na gbe ti mbi? Mo zia azo ti mbi ague si ala lingbi ti sara na mbi. 4 Tongana mo ngbâ ti ke ti zia lege na azo ti mbi ti gue, bâ, kekereke mbi yeke ga na agbadora na ndö ti sese ti mo kue. 5 Agbadora ni ayeke mû ande ndö ti lê ti sese ni na zo ayeke bâ sese ni pëpe. Ala yeke te tanga ti aye so akota glason abuba ni pëpe si angbâ so. Ala yeke te akeke ti ala kue so angbâ ti sigi sigingo na ngonda. 6 Agbadora ni ayeke mû yâ ti ada ti mo, ada ti azo ti kua ti mo kue na ada kue ti Égypte, na mbeni lege so même ababâ ti mo na a-âta ti mo ade abâ ni lâ oko pëpe, ti londo na lango so ala yeke na fini na ndö ti sese so juska laso.’” Na ndö ti tënë so lo tourné, lo sigi na gbele Pharaon.
Mû tapande ti Jésus: Fa tënë na mbeto pëpe
6 Bâ nga so a hunda lani na Moïse ti sara ye na mbeto pëpe na ngoi so lo yeke sara tënë na Pharaon, mbeni gbia so azo abâ lo lani gi pëpe tongana mbeni zo so anzapa atokua lo ti sara kua na iri ti ala me ala bâ lo tongana mbeni nzapa, molenge ti Ra so ayeke nzapa ti lâ. Peut-être legeoko tongana ti ambeni Pharaon, Pharaon so ayeke voro image ti lo wani. Atënë ti yanga ti lo ayeke tongana ndia na lo ku ti tene azo ti gbe ti lo asara ye tâ gi tongana ti so lo tene. Pharaon so ayeke gbia ti ngangu, zo ti baba nga li ti lo akpengba mingi, a yeke na yâ ti sarango ye ti lo pëpe ti yeda ti tene azo atene na lo ye so a lingbi lo sara. A yeke na gbele koli so la Moïse so ayeke mbeni berger nga mbeni zo so ayeke na tâ be-ti-molenge ague fani mingi, atâa so a iri lo pëpe nga a yamba lo pëpe. Nga, Moïse afa kozoni awe tënë ti nyen? Lo fa tënë ti aye ti ngangu so afuti ye. Na Moïse ahunda nyen? Lo hunda ti tene angbâa ti Pharaon so ayeke kutu na kutu asigigi na yâ ti kodoro ni. A hunda lani ti tene Moïse asara ye na mbeto pëpe? A hunda ni biani!—Nom. 12:3; aHéb. 11:27.
(Exode 10:24-26) Pharaon airi Moïse na lo tene na lo: “Ala gue, ala sara na Jéhovah. Gï ataba ti ala na abagara ti ala la si ayeke ngbâ. Même amolenge ti ala alingbi nga ti gue na ala.” 25 Me Moïse atene: “Mo wani la mo yeke mû ande anyama na e si e mû ambeni na sandaga na e mû ambeni na sandaga so a zö ni agbi kue, ngbanga ti so a lingbi e yâa sandaga na Jéhovah Nzapa ti e. 26 Anyama ti e nga kue ayeke gue legeoko na e, mbeni nyama oko tongaso ayeke ngbâ pëpe, ngbanga ti so e yeke mû ambeni ti voro na Jéhovah Nzapa ti e, e hinga pëpe ye so e yeke mû ande ti voro na Jéhovah juska e si kâ.”
(Exode 10:28) Tongaso Pharaon atene na Moïse: “Hon na lê ti mbi kâ! Mo kiri mo ga na lê ti mbi encore ape, lango so mo yeke bâ lê ti mbi, mo yeke kui.”
(Exode 11:4-8) Moïse akiri atene: “Jéhovah atene: ‘Nduru na bê ti bï, mbi yeke hon na yâ ti kodro ti Égypte, 5 akozo molenge kue ti kodro ti Égypte ayeke kui ande, ti londo na kozo molenge ti Pharaon so aduti na ndö ti trône ti lo ti si na kozo molenge ti wali so ayeke ngbâa, lo so ayeke sara kua na tênë ti nekango na ye, nga na akozo molenge ti anyama kue. 6 A yeke mä ande kota toto na yâ ti kodro ti Égypte kue, mara ti toto tongaso ade ti si lâ oko pëpe na ayeke kiri ti si mbeni lâ pëpe. 7 Même mbo ayeke dekongo na li ti azo ti Israël pëpe, na li ti azo wala na li ti anyama, tongaso si ala hinga so Jéhovah alingbi ti sara kangbi na popo ti azo ti Égypte na azo ti Israël.’ 8 Azo ti kua ti mo kue ayeke ga na gbe ti mbi, ala yeke kpo li ti ala na sese na gbe ti mbi, ala tene: ‘Mo na azo kue so amû peko ti mo, ala gue.’ Na pekoni mbi yeke sigi ande.” Na ndö ti tënë so, lo sigi na da ti Pharaon na kota ngonzo.
it-2 l. 309 par. 6
Moïse
A hunda courage nga na mabe ti luti na Pharaon. A yeke lani gï na lege ti ngangu ti Jéhovah nga na yingo vulu so ayeke na ndö ti Moïse na Aaron la ala wara lege ti sara kua so a mû na ala so nzoni. Imaginé yangbo ti Pharaon, gbia ti ngangu kota kodro ti dunia so zo alingbi ti dë kite na ni ape na ngoi ni kâ. Na yâ ti pendere yangbo so, Pharaon so ayeke zo ti baba, so abâ terê ti lo wani tongana mbeni nzapa, ayeke na popo ti awamungo wango ti lo, akota zo ti aturugu ti lo, agarde ti lo nga na angbâa ti lo. Na ndö ni, a yeke wara nga akota zo ti nzapa, aprêtre so ayeke sara magie; ala yeke akota wato ti Moïse. Na peko ti Pharaon, ala la ayeke azo so ayeke na ngangu mingi na yâ ti royaume ni. Gbâ ti azo so kue amû peko ti Pharaon; lo na ala kue amû mbage ti anzapa ti Égypte. Nga Moïse na Aaron ague na devant ti Pharaon, gï fani oko ape, me fani mingi; me lakue bê ti Pharaon akiri akpengba, ndali ti so lo leke awe ti bata angbâa ti lo so ayeke aHébreu, na gbe ti komandema ti lo. Ye oko, na peko ti so Moïse na Aaron asara tënë ti miombe ye ti ngangu ni, a tomba ala na devant ti Pharaon; nga na peko ti gumbaya ye ti ngangu ni, a hunda na ala ti tara ti kiri ti bâ lê ti Pharaon encore ape, tongaso ape a yeke fâ ala.—Ex 10:11, 28.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Exode 10:1, 2) Na pekoni, Jéhovah atene na Moïse: “Gue na gbele Pharaon, ngbanga ti so mbi zia si li ti lo na ti azo ti kua ti lo akpengba, ti tene mbi sara aye ti kpene so tâ na gbele lo, 2 si mo lingbi ti tene na amolenge ti mo nga na a-âta ti mo tënë ti ye ti ngangu so mbi sara na Égypte nga aye ti kpene so mbi sara na popo ti ala, ala yeke hinga so mbi yeke Jéhovah.”
w95 1/9 l. 11 par. 11
Dengo gaba na popo ti awakua ti Jéhovah na anzapa ti wataka
11 Na ngoi so azo ti Israël angbâ na Égypte, Jéhovah atokua Moïse na Pharaon, Lo tene: “Gue na gbele Pharaon, ngbanga ti so mbi zia si li ti lo na ti azo ti kua ti lo akpengba, ti tene mbi sara aye ti kpene so tâ na gbele lo, si mo lingbi ti tene na amolenge ti mo nga na a-âta ti mo tënë ti ye ti ngangu so mbi sara na Égypte nga aye ti kpene so mbi sara na popo ti ala, ala yeke hinga so mbi yeke Jéhovah.” (Exode 10:1, 2). Azo ti Israël so amä yanga ayeke sara tënë ti akpengba ye so Jéhovah asara na amolenge ti ala. Amolenge ni nga ayeke tene ni na amolenge ti ala; tongaso a yeke sara tënë ni na yâ ti angoi nde nde kue. Tongaso, ala yeke dabe ti ala na aye ti ngangu so Jéhovah asara. Laso nga kue, ababâ na amama ayeke na kua ti fa ye na amolenge ti ala.—Deutéronome 6:4-7; aProverbe 22:6.
(Exode 11:7) Même mbo ayeke dekongo na li ti azo ti Israël pëpe, na li ti azo wala na li ti anyama, tongaso si ala hinga so Jéhovah alingbi ti sara kangbi na popo ti azo ti Égypte na azo ti Israël.’
it-1 l. 849 par. 6
Sigingo ti azo ti Israël na Égypte
Tongaso na lege ti kota ye ti ngangu so Jéhovah asara, lo sara si iri ti lo awara gloire nga lo zi azo ti Israël. Na ngoi so azo ti Israël asi nzoni na yanga ti Kota Ngu-Bengba, Moïse amû li ni na ndö ti akoli ni na bia, na ita ti lo ti wali, Miriam so ayeke prophète-wali, amû tambourin na maboko ti lo, na awali ni kue amû tambourin na ala dodo ala mû peko ti lo, ti kiri tënë na akoli ni na lege ti bia (Ex 15:1, 20, 21). A zi azo ti Israël biani biani na terê ti awato ti ala awe. Tongana ala yeke sigi na Égypte, a mû lege pëpe na azo wala na anyama ti sara ye ti ngangu na ala; même mbo ayeke dekongo pëpe na li ti azo ti Israël wala lo yeke sara langue ti lo pëpe na terê ti ala (Ex 11:7). Atâa so na yâ ti mbeti ti Exode a tene ape so Pharaon wani la alinda na yâ ti kota ngu ni legeoko na aturugu ti lo nga a futi lo, Psaume 136:15 atene so Jéhovah ‘abi Pharaon na aturugu ti lo na yâ ti Kota Ngu-Bengba.’
Dikongo Bible
(Exode 10:1-15) Na pekoni, Jéhovah atene na Moïse: “Gue na gbele Pharaon, ngbanga ti so mbi zia si li ti lo na ti azo ti kua ti lo akpengba, ti tene mbi sara aye ti kpene so tâ na gbele lo, 2 si mo lingbi ti tene na amolenge ti mo nga na a-âta ti mo tënë ti ye ti ngangu so mbi sara na Égypte nga aye ti kpene so mbi sara na popo ti ala, ala yeke hinga so mbi yeke Jéhovah.” 3 Tongaso, Moïse na Aaron ague na gbele Pharaon, ala tene na lo: “Jéhovah Nzapa ti aHébreu atene: ‘Juska lawa si mo yeke ke ti woko terê ti mo na gbe ti mbi? Mo zia azo ti mbi ague si ala lingbi ti sara na mbi. 4 Tongana mo ngbâ ti ke ti zia lege na azo ti mbi ti gue, bâ, kekereke mbi yeke ga na agbadora na ndö ti sese ti mo kue. 5 Agbadora ni ayeke mû ande ndö ti lê ti sese ni na zo ayeke bâ sese ni pëpe. Ala yeke te tanga ti aye so akota glason abuba ni pëpe si angbâ so. Ala yeke te akeke ti ala kue so angbâ ti sigi sigingo na ngonda. 6 Agbadora ni ayeke mû yâ ti ada ti mo, ada ti azo ti kua ti mo kue na ada kue ti Égypte, na mbeni lege so même ababâ ti mo na a-âta ti mo ade abâ ni lâ oko pëpe, ti londo na lango so ala yeke na fini na ndö ti sese so juska laso.’” Na ndö ti tënë so lo tourné, lo sigi na gbele Pharaon. 7 Na pekoni, azo ti kua ti Pharaon atene na lo: “Juska lawa si koli so ayeke ngbâ ti ga na kpale na e? Zia azo ni ague, tongaso si ala lingbi ti sara na Jéhovah Nzapa ti ala. Bâ, Égypte abuba awe, ade mo hinga ape?” 8 Tongaso, a kiri a iri Moïse na Aaron na gbele Pharaon, si lo tene na ala: “Ala gue, ala sara na Jéhovah Nzapa ti ala. Me azo wa mbilimbili la ayeke gue?” 9 Moïse atene: “E na amaseka ti e, ambakoro, amolenge ti e ti koli na amolenge ti e ti wali, ataba ti e nga na abagara ti e la si e yeke gue ndali ti so e yeke na mbeni matanga ti sara na Jéhovah.” 10 Me Pharaon atene na ala: “Tâ tongana mbi zia ala na amolenge ti ala ague, andâ Jéhovah ayeke na ala! Ti tâ tënë ni, ala yeke leke ti sara mbeni ye ti sioni la. 11 Ên-ën, mbi ye ape! Gï ala akoli ni la si alingbi ti gue ti sara na Jéhovah, ndali ti ye so ala ye la.” Na ndö ti tënë so, a tomba ala na gbele Pharaon. 12 Jéhovah atene na Moïse: “Yôro maboko ti mo na ndö ti kodro ti Égypte si agbadora aga na ndö ti kodro ni ti te akugbe ti keke kue ti kodro ni, aye kue so akota glason abuba ni pëpe so.” 13 Hio, Moïse ayôro maboko ti lo na ndö ti kodro ti Égypte, na Jéhovah asara si mbeni pupu so alondo na mbage ti est aya na ndö ti kodro ni kue na lango ni so kue nga na bï ni kue. Na ndapre, pupu ni amû agbadora aga na ni. 14 Agbadora amonté na ndö ti kodro ti Égypte kue nga ala duti na ndö ti lê ti sese ni kue. Ye ni ayeke tâ ngangu mingi. Ade a bâ gbâ ti agbadora tongaso lâ oko pëpe na a yeke kiri ti bâ gbani tongaso mbeni pëpe. 15 Ala mû ndö ti lê ti sese ni kue, nga lê ti sese ni avuko na ala. Ala te akugbe ti keke ti kodro ni nga na alengo kue ti keke so akota glason abuba ni pëpe. Ala zia mbeni fini kugbe oko tongaso angbâ na ndö ti keke pëpe, nga ala zia mbeni pere angbâ na yâ ti kodro ti Égypte pëpe.
Yenga ti 27 juillet–2 août
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | EXODE 12
“Ye so aChrétien alingbi ti manda na lege ti Pâque”
(Exode 12:5-7) A lingbi ala mû koli-taba ti ngu oko so sioni ye oko ayeke na terê ti lo pëpe. Ala lingbi ti mû kete koli-taba wala kete koli-ngasa. 6 Ala bata nyama ni juska na lango 14 ti nze so. Na lango ni so, sewa oko oko ti azo ti Israël ayeke fâ ti lo nyama ni na peko ti lindango ti lâ kozoni si ndo avuko. 7 Ala yeke mû ande mbage ti mênë ti nyama ni ala fi ni na terê ti akeke use ti cadre ti porte nga na terê ti li ti cadre ti porte ti ada so ala yeke te nyama ni na yâ ni so.
‘A lingbi mo duti na tâ ngia mingi’
4 Jésus akui na lango 14 ti Nisan ti ngu 33. Na Israël, lango 14 ti Nisan ayeke lango ti Matanga ti Pâque, mbeni kota lango so azo kue ayeke na ngia. Ngu oko oko na lango so, asewa ayeke kangbi mbeni kobe so na popo ni mo yeke wara mbeni nzoni molenge ti ngasangbaga. Ye so amû lege na ala ti dabe ti ala na kusala so Jéhovah asara lani na mênë ti ngasangbaga ti zi na akozo molenge ti Israël na ngoi so mbeni ange ti kui afâ akozo molenge ti azo ti Egypte na lango 14 ti Nisan ti ngu 1513 kozo ti Christ (Exode 12:1-14). Ngasangbaga ti Pâque ni aduti fä ti Jésus, lo so bazengele Paul asara tënë na ndo ti lo atene: “A fâ Christ, Pâque ti e, awe.” (1 aCorinthien 5:7). Legeoko tongana mênë ti ngasangbaga ti Pâque, mênë ti Jésus so atuku amû lege na azo mingi ti sö fini ti ala.—Jean 3:16, 36.
(Exode 12:12, 13) Mbi yeke hon ande na yâ ti kodro ti Égypte na bï ni so, na mbi yeke fâ akozo molenge kue ti kodro ni, a londo na azo ti si na anyama. Mbi yeke fâ ngbanga na li ti anzapa kue ti Égypte. Mbi yeke Jéhovah Nzapa ti ala. 13 Mênë ni ayeke duti ande tongana mbeni fä na li ti ada so ala yeke na yâ ni. Mbi yeke bâ mênë ni na mbi hon na ndö ti ala, na ngoi so mbi yeke punir kodro ti Égypte, ye ti ngangu so ayeke tï na ndö ti ala pëpe.
it-2 l. 485 par. 7
Pâque
Ambeni mbage ti sarango matanga ti Pâque aga tâ tënë na ndö ti Jésus. Mbeni oko ayeke so, ange so ayeke fâ azo afâ pëpe akozo molenge ti azo ti Israël na Égypte ndali ti mênë so ala zia na ndö ti porte ti da ti ala. Paul ahaka aChréten so a soro ala ti gue na yayu na congrégation ti akozo molenge (aHb 12:23), nga lo haka Christ na zo so asö ala na lege ti mênë ti lo (1aT 1:10; aÉp 1:7). A lingbi a kungbi bio ti kete taba ti Pâque ni ape. A fa lani na lege ti prophétie so a yeke kungbi bio ti Jésus ape, na prophétie ni aga tâ tënë na ngoi ti kuâ ti lo (Ps 34:20; Jn 19:36). Tongaso, Pâque so aJuif asara teti angu ngbango mingi ayeke mbeni oko ti aye so a mû ni na lege ti Ndia tongana gbe ti dê ti ye so ayeke gue ti si na Jésus Christ, “Kete taba ti Nzapa.”—aHb 10:1; Jn 1:29.
(Exode 12:24-27) “Ala sara matanga so, matanga ni so ayeke ga mbeni ndia so ayeke ninga ndali ti ala na amolenge ti ala. 25 Na ngoi so ala yeke lï na yâ ti kodro so Jéhovah ayeke mû ande na ala, tongana ti so lo sara tënë ni lani, a lingbi ala ngbâ ti sara matanga so. 26 Me tongana amolenge ti ala ahunda ala, atene: ‘Nda ti matanga ni so ayeke nyen?’ 27 Fade ala tene na amolenge ni: ‘So ayeke sandaga ti Pâque so a sara ni na Jéhovah la, lo so lani lo hon hongo na ndö ti da ti azo ti Israël na kodro ti Égypte na ngoi so lo ga na ye ti ngangu na ndö ti azo ti Égypte me lo zi azo ti da ti e.’” Tongaso, azo ni akuku, na ala kpo li ti ala na sese.
‘So ayeke mbeni lango so a lingbi ala dabe ti ala na ni’
13 Azo ti Israël ayeke fa lani akpengba ye na ndo ti matanga ti Pâque ni na amolenge ti ala nga amolenge ni ayeke fa ni na amolenge ti ala ti gue na ni. Mbeni kpengba ye so ala fa na ala, a yeke so Jéhovah ayeke bata awakua ti lo. A fa na amolenge ni so Jéhovah ayeke dä biani, lo yeke Nzapa so ayeke bâ lege ti awakua ti lo nga lo yeke bata ala. Lo fa ni na ngoi so lo bata lani akozo molenge ti azo ti Israël na fini na ngoi so “Lo fâ azo ti Égypte”.
14 Ababâ na amama so ayeke aChrétien ayeke fa pëpe na amolenge ti ala ngu oko oko ngbanga ti nyen la a yeke sara lani matanga ti Pâque. Me mo yeke fa na amolenge ti mo même ye so azo ti Israël afa lani na amolenge ti ala na lege ti matanga ti Pâque, so Nzapa ayeke bata awakua ti lo? Aye so mo yeke sara afa biani na amolenge ti mo so mo hinga na bê ti mo kue so Jéhovah angbâ ti bata awakua ti lo? (Ps. 27:11; És. 12:2). A yeke nzoni mo fa ni na ala na lege ti mbeni pendere lisoro me mo diko gi gbâ ti tënë pëpe. Tongana mo fa na amolenge ti mo so Jéhovah ayeke bata awakua ti lo, a yeke mû maboko na ala ti zia bê ti ala mingi na lo.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Exode 12:12) Mbi yeke hon ande na yâ ti kodro ti Égypte na bï ni so, na mbi yeke fâ akozo molenge kue ti kodro ni, a londo na azo ti si na anyama. Mbi yeke fâ ngbanga na li ti anzapa kue ti Égypte. Mbi yeke Jéhovah Nzapa ti ala.
it-2 l. 484 par. 2
Pâque
Aye ti ngangu bale-oko so atï na ndö ti Égypte kue ayeke mbeni ngbanga so a fâ na ndö ti anzapa ni, mbilimbili bale-oko ye ti ngangu ni, so andu kuâ ti akozo molenge (Ex 12:12). Ti nzapa so a iri lo Ra, molenge ti taba (koli-taba) ayeke nzoni-kue; tongaso ti azo ti Égypte, sarango mênë ti kete taba ti Pâque na terê ti aporte ayeke tongana zongango lo la. Nga, bagara ayeke nzoni-kue, na futingo akozo molenge ti bagara ayeke tongana pikango nzapa so a iri lo Osiris la. A bâ Pharaon wani tongana molenge ti Ra. Tongaso kuâ ti kozo molenge ti Pharaon afa so Ra nga na Pharaon ayeke na ngangu ape.
(Exode 12:14-16) “‘Lango ni so ayeke ga mbeni lango so ala yeke girisa ni pëpe, mbeni lango so ala yeke sara matanga na Jéhovah, na ahale ti ala nga kue ayeke ngbâ ti sara ni. Matanga ni so ayeke ga tongana mbeni mbela so aninga, a lingbi ala sara ni. 15 Na yâ ti lango mbasambala, ala yeke te gï mapa so a sara na levure pëpe. Na kozo lango ni, ala zi na yâ ti ada ti ala mengo farine so akpi awe, ngbanga ti so ti londo na kozo lango ni ti si na lango mbasambala ni, zo kue so ate mbeni ye so a sara na levure, a yeke zi ande zo ni so na popo ti azo ti Israël. 16 Na kozo lango ni, ala yeke sara ande mbeni kota bungbi ti voro Nzapa; na lango mbasambala ni nga, ala sara mbeni kota bungbi ti voro Nzapa. Ala sara kua na alango ni so pëpe. Ye so amû lege na ala ti sara ni ayeke gï ti tene zo oko oko atö kobe ti lo ti tengo ni.
it-1 l. 207 par. 1
Kota bungbi
Mbeni ye so ayeke nde na ngoi ti ‘akota bungbi ti vorongo Nzapa’ ayeke so na ngoi ni azo ni ayeke sara kua ti ngangu ape. Na tapande, na kozo lango ti Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe nga na lango mbasambala ni, a yeke sara ‘akota bungbi ti voro Nzapa’; Jéhovah atene na ndö ti alango ni so, lo tene: “Ala sara kua na alango ni so pëpe. Ye so amû lege na ala ti sara ni ayeke gï ti tene zo oko oko atö kobe ti lo ti tengo ni.” (Ex 12:15, 16). Ye oko, na ngoi ti “akota bungbi” ti vorongo Nzapa ni, aprêtre ayeke mû sandaga na Jéhovah (Lé 23:37, 38); ala yeke sara pëpe ye ague nde na yanga so a mû so andu sarango akua ti lango oko oko. Angoi ni so ayeke pëpe ngoi ti tene zo kue aduti gï senge senge, me a yeke ngoi ti tene ala sara apendere ye na lege ti yingo. Na lango ti Sabbat ti yenga oko oko, azo ni ayeke bungbi ndo oko ti voro Nzapa nga ti tene a fa ye na ala. Na pekoni, a yeke diko Mbeti ti Nzapa nga a yeke fa ndani na ala ti kpengba ala; a yeke mara ti ye so angu mingi na pekoni a yeke sara na yâ ti asynagogue (Kus 15:21). Tongaso, atâa so azo ni ayeke sara pëpe mbeni ngangu kua na lango ti Sabbat wala na alango ti ‘akota bungbi ti vorongo Nzapa,’ ala yeke mû angoi ni so ti sambela nga ti gbu li na ndö ti Nzapa nga na ye so lo leke ti sara.
Dikongo Bible
(Exode 12:1-20) Na kodro ti Égypte, Jéhovah atene na Moïse na Aaron, atene: 2 “Nze so ayeke duti ande kozo nze ndali ti ala. A yeke duti ande kozo nze ti ngu ni ndali ti ala. 3 Ala tene na azo ti Israël kue, ala tene: ‘Na lango bale-oko ti nze so, fade ala mû taba oko ndali ti azo ti sewa ti akotara ti ala, taba oko ndali ti sewa oko. 4 Me tongana azo ti da ni ayeke mingi pëpe ti te taba ni gï ala oko, fade ala na azo ti da so ayeke nduru na ala ayeke kangbi yâ ni na popo ti ala alingbi na wungo ti azo ni. Tongana ala yeke kangbi yâ ni, ala kangbi yâ ni alingbi na morceau so zo oko oko alingbi ti te. 5 A lingbi ala mû koli-taba ti ngu oko so sioni ye oko ayeke na terê ti lo pëpe. Ala lingbi ti mû kete koli-taba wala kete koli-ngasa. 6 Ala bata nyama ni juska na lango 14 ti nze so Na lango ni so, sewa oko oko ti azo ti Israël ayeke fâ ti lo nyama ni na peko ti lindango ti lâ kozoni si ndo avuko. 7 Ala yeke mû ande mbage ti mênë ti nyama ni ala fi ni na terê ti akeke use ti cadre ti porte nga na terê ti li ti cadre ti porte ti ada so ala yeke te nyama ni na yâ ni so. 8 “‘Ala yeke te ande nyama ni na bï ni so. Ala zö nyama ni si ala te ni na mapa so a sara na levure pëpe nga na asengo kugbe ti kasa. 9 Ala te pëpe mbeni nyama ni so angbâ fini, wala so a kporo pekoni kporongo na ngu. Me ala zö ni zongo si ala te, ala zö li ni, agere ni nga na ayâ ni. 10 Ala zia mbeni alango juska na ndapre pëpe, me tongana mbeni alango juska na ndapre ala gbi ni. 11 Ala yeke te nyama ni tongaso: Ala kanga ceinture ti ala, ala yü poro na gere ti ala, keke ti ala na maboko ti ala. Ala te ni hio hio. So Pâque ti Jéhovah la. 12 Mbi yeke hon ande na yâ ti kodro ti Égypte na bï ni so, na mbi yeke fâ akozo molenge kue ti kodro ni, a londo na azo ti si na anyama. Mbi yeke fâ ngbanga na li ti anzapa kue ti Égypte. Mbi yeke Jéhovah Nzapa ti ala. 13 Mênë ni ayeke duti ande tongana mbeni fä na li ti ada so ala yeke na yâ ni. Mbi yeke bâ mênë ni na mbi hon na ndö ti ala, na ngoi so mbi yeke punir kodro ti Égypte, ye ti ngangu so ayeke tï na ndö ti ala pëpe. 14 “‘Lango ni so ayeke ga mbeni lango so ala yeke girisa ni pëpe, mbeni lango so ala yeke sara matanga na Jéhovah, na ahale ti ala nga kue ayeke ngbâ ti sara ni. Matanga ni so ayeke ga tongana mbeni mbela so aninga, a lingbi ala sara ni. 15 Na yâ ti lango mbasambala, ala yeke te gï mapa so a sara na levure pëpe. Na kozo lango ni, ala zi na yâ ti ada ti ala mengo farine so akpi awe, ngbanga ti so ti londo na kozo lango ni ti si na lango mbasambala ni, zo kue so ate mbeni ye so a sara na levure, a yeke zi ande zo ni so na popo ti azo ti Israël. 16 Na kozo lango ni, ala yeke sara ande mbeni kota bungbi ti voro Nzapa; na lango mbasambala ni nga, ala sara mbeni kota bungbi ti voro Nzapa. Ala sara kua na alango ni so pëpe. Ye so amû lege na ala ti sara ni ayeke gï ti tene zo oko oko atö kobe ti lo ti tengo ni. 17 “‘Ala sara Matanga ti mapa so a sara na levure pëpe, ngbanga ti so a yeke tâ na lango ni so si mbi yeke sigi ande na gbâ ti wungo ti ala so kue na kodro ti Égypte. A lingbi ala sara matanga so lakue, a ga tongana mbeni mbela so aninga na ahale ti ala nga kue ayeke ngbâ ti sara ni. 18 Na kozo nze ni, na lango 14 ti nze ni, na lakui ni, juska ti si na lango 21 ti nze ni na lakui, a lingbi ala te mapa so a sara na levure pëpe. 19 Na yâ ti lango mbasambala, a lingbi a wara mbeni mengo farine so akpi awe na yâ ti ada ti ala pëpe, ngbanga ti so zo kue so ate mbeni ye so a sara na levure, atâa a yeke wande wala molenge ti kodro, a lingbi a zi zo ni so na popo ti azo ti Israël. 20 Ala te pëpe mbeni ye so a sara na levure. Na ando kue so ala lango dä, ala te gï mapa so a sara na levure pëpe.’”