Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 10/15 itu. 21-26
  • Po o E Faamagalo i le Auala e Faamagalo ai Ieova?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Po o E Faamagalo i le Auala e Faamagalo ai Ieova?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ua Aioi atu Mose —E Faafogafoga Ieova
  • Le Ifo i Tupua a Manase ma le Mulilua a Tavita
  • Le Faapaiaina e Solomona o le Malumalu
  • Le Faamagalo o loo Taʻua i Tusitusiga Kerisiano Eleni
  • “Ia Fefaamagaloai Outou”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • O Ieova, o le Atua e “Nofo Sauni e Faamagalo”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • E Sili Atu le Faamagalo a Ieova Nai lo se Isi
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2022
  • Aisea e Loto Faamagalo Ai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 10/15 itu. 21-26

Po o E Faamagalo i le Auala e Faamagalo ai Ieova?

“Auā afai tou te faamagaloina atu tagata i a latou agasala, e faamagaloina foi outou e lo outou Tamā o i le lagi. A e afai tou te le faamagaloina atu tagata i a latou agasala, e le faamagaloina foi e lo outou Tamā a outou agasala.”—MATAIO 6:14, 15.

1, 2. O le ā le ituaiga o Atua tatou te manaomia? ma aisea?

“E ALOFA mutimuti vale ma alofa fua mai Ieova; e tele gese lona toasa, a e tele lona alofa. E le aoai mai pea lava ia; e le faamoemoe foi lona toasa e faavavau. E lei faia e ia ia i tatou e tusa ma a tatou agasala; e lei taui mai foi o ia ia i tatou e tusa ma a tatou amio leaga. Auā e pei ona maualuga o le lagi i le lalolagi, e faapea ona tele o lona alofa i e matatau ia te ia. E pei ona vava mamao o sasae ma sisifo, e faapea lava ona faamamao e ia ia i tatou o a tatou solitulafono. E faapei ona alofa mutimuti vale o le tamā i lana fanau, e faapea lava ona alofa mutimuti vale o Ieova i e matatau ia te ia. Auā ua silafia lava e ia le mea na fai aʻi i tatou; ua manatu ia o le efuefu lava i tatou.”—Salamo 103:8-14.

2 Talu ai ua afuafuaina i le agasala ma fananau mai ma le agasala, ma le lē lelei atoatoa tuufaasolo ua taumafai pea e tatai atu i tatou e faapologaina i le pule a le agasala, ua tatou manaomia ai lava se Atua, o lē ‘e manatuaina o i tatou na faia mai i le efuefu.’ I le tolu selau tausaga talu ona mavae le faamatalaina ma le matagofie e Tavita o Ieova i le Salamo e 103, ae toe viiviia mai e le isi tusitala o le Tusi Paia, o Mika, le Atua lava lenei i le auala lava lea e tasi, ona o lona alofa fua i le faamagaloina o agasala sa faia i lona faapea mai: “O ai ea se atua e faatusatusa atu i a te oe: e faamagaloina agasala, e faapalepale mai i solitulafono, e lē teulotoina le toasa, ae fiafia i le faaalia o le alofa. Ia e toe alofa mai i a te i matou, ia e faatoilaloina ā matou amioletonu; e te lafo foi ā matou agasala uma i mea loloto o le sami.”—Mika 7:18, 19; The Jerusalem Bible.

3. O le ā le uiga o le faamagalo atu?

3 I Tusitusiga Eleni, ua faauiga ai le upu mo le “faamagalo” i le “faamatuu atu.” Seʻi mātau le mea na taʻua i luga e Tavita ma Mika, ua aumaia ai se uiga tutusa i ni upu e logoleleia ma faamatala ai le uiga. Ina ia talisapaia atoatoa le tele o le faamagalo a Ieova, seʻi o tatou toe manatunatu i nisi o le anoanoai o faaaoaoga o le faatinoina o lena faamagalo. O le faaaoaoga muamua ua faaalia ai e mafai ona toe liua le finagalo o Ieova mai le faaumatia, ae faamagalo.

Ua Aioi atu Mose —E Faafogafoga Ieova

4. O ā faataitaiga o le mana o Ieova ia na faatoʻā uma ona faia, ae sa fefefe pea le nuu o Isaraelu e ulu atu i le Nuu Folafolaina?

4 Sa taitaiina ese ma le saogalemu e Ieova le nuu o Isaraelu mai Aikupito, ma faalatalata atu i le nuu na ia folafola atu e avea ma ō latou laueleele, peitai na latou mumusu e ō atu atili, ona o le fefefe i tagata o Kanana. O lea faatoʻā uma ona molimauina le faasaoina o i latou e Ieova mai mala matautia e sefulu i Aikupito, na faaavanoa se ala i le Sami Ulaula e sao atu ai, le faaumatiaina o autau a Aikupito ia na taumafai e tuliloa atu i latou, le osia ma i latou o le feagaiga o le Tulafono i le Mauga o Sinai, lea na avea ai i latou ma nuu filifilia o Ieova, ma le foai atu faavavega i aso uma o le manai mai le lagi ina ia tausia ai i latou, ae o lea e fefefe e ulu atu i le Nuu Folafolaina ona o foliga laulauā ma le matautia o tagata Kanana!—Numera 14:1-4.

5. Na faapefea ona taumafai tagata vāai faamaoni se toalua e faatalitonu atu i a Isaraelu?

5 Sa matuā faapauu faō Mose ma Arona i le lē mautonu. Sa taumafai Iosua ma Kalepo, o tagata vāai faamaoni e toalua, ina ia faatalitonu atu i a Isaraelu e faapea: ‘O le nuu e matuā manaia tele, o se nuu o loo tafe ai le suasusu ma le meli. Aua le matatau i tagata; o loo ʻau Ieova ma i tatou!’ Ae na i lo o le faamalosia ai i nei upu, sa taumafai tagata fouvale, ma le matatau e fetogi Iosua ma Kalepo i maa.—Numera 14:5-10.

6, 7. (a) O le ā na filifili Ieova e fai ina ua mumusu Isaraelu e savavali atu i le Nuu Folafolaina? (e) Aisea na lē ioe ai Mose i le iuga faamasinoga a Ieova i a Isaraelu, ma o le ā na iu i ai?

6 Sa toatamai Ieova! “Ona fetalai mai ai lea o Ieova ia Mose, E ʻinoʻino mai lenei nuu ia te au seia afea? E ui lava i faailoga uma ua ou faia ia te i latou, a e latou te le faatuatua lava ia te au seia afea? Ou te taia i latou i le faamai, ou te faaumatia foi i latou, ou te faia foi oe ma tupuga o le nuu e tele ma le malosi, e sili ia te i latou. Ona fai atu ai lea o Mose ia Ieova, E faalogo mai i ai o Aikupito, (auā na e aveina ae lenei nuu i lou mana nai ia te i latou;) latou te taʻu atu ai foi i e o nonofo i le nuu nei; auā ua latou faalogo lava, o oe lava, Ieova e, o loo e afio i totonu o lenei nuu, o oe foi Ieova o loo iloa oe ua faafeagai lava; o le ao foi mai ia te oe o loo tu i o latou luga, o loo e afio foi i luma ia te i latou i le ao faaniutu ina o ao, ma le afi faaniutu ina o po. O lenei, afai e te fasiotia lenei nuu, e pei o se tagata e toatasi, ona tautala ane ai lea o nuu ese o e ua iloa le logo ia te oe, e faapea ane, E le mafaia e Ieova ona faaoo lenei nuu i le nuu na tauto ai o ia ia te i latou, o le mea lava lea ua na fasia ai i latou i le vao.”—Numera 14:11-16.

7 Na ole atu Mose mo se faamagaloga, ona o le fia puipuia o le suafa o Ieova: “Ou te aioi atu lava, ia e faamagalo le agasala a lenei nuu, ia tusa ma le tele o lou alofa, e pei ona e faamagaloina atu foi i lenei nuu talu ona o mai i Aikupito ua oo lava i ona po nei. Ona fetalai mai ai lea o Ieova, Ua ou faamagaloina atu e tusa ma lau upu.”—Numera 14:19, 20.

Le Ifo i Tupua a Manase ma le Mulilua a Tavita

8. O le ā le ituaiga o talaaga na faia e Manase le tupu o Iuta?

8 O se faaaoaoga matilatila o le faamagalo a Ieova, o le mea lea na tupu i a Manase, le atalii o le tupu lelei o Esekia. E 12 tausaga o Manase ae amata ona nofotupu i Ierusalema. Sa ia fausia nofoaga maualuluga, fausia fata faitaulaga i a Paala, faatutū pou paia, ifo atu i fetu o le lagi, faia mea faataulaitu, tofia tagata e faia mea faataulaitu ma ē faia valovaloga, tuuina se tupua na tā i totonu o le malumalu o Ieova, ma susunuina ona lava atalii i le afi i le Vanu o Hinoma. “Na ia faia le amio leaga i luma o Ieova” ma “faasese foi e Manase ia Iuta ma e ua nonofo i Ierusalema e fai le amio leaga e sili i le amio a nuu na faaumatia e Ieova i luma o le fanauga a Isaraelu.”—2 Nofoaiga a Tupu 33:1-9.

9. Na faapefea ona toe talia e Ieova Manase, ma o le ā na iu i ai?

9 I le iuga, na faapogaia ai e Ieova tagata Asuria ina ia faasagatau i a Iuta, ma latou pueina ai Manase ma auina atu i Papelonia. “Sa puapuagatia o ia, ona matuā faatoga atu ai lea o ia ia Ieova lona Atua, ma ua matuā faamaulalo o ia i luma o le Atua o ona tamā, na ia tatalo foi ia te ia; ona faafofoga mai ai lea o ia ia te ia, ma na talia lana aioi, ma ua faafoi mai ia te ia i Ierusalema i lona malo.” (2 Nofoaiga a Tupu 33:11-13) Ona aveesea ai lea e Manase atua o nuu ese, o tupua, ma fata faitaulaga ma lafoai i fafo atu o le aai. Sa amata ona ia ofoina atu taulaga i le fata faitaulaga a Ieova ma faalaeiauina Iuta ina ia auauna atu i le Atua moni. O se faataitaiga mataina lenei o le nofo sauni o Ieova e faamagalo, pe a faaalia le lotomaulalo, le tatalo, ma ua fua mai ai uiga e tusa ai ma le salamō, ona ua talia gaoioiga e faasaʻo ai se sese!—2 Nofoaiga a Tupu 33:15, 16.

10. Na faapefea ona taumafai Tavita e nanā lana agasala ma le avā a Uria?

10 O le agasala a le tupu o Tavita i lana mulilua ma le avā a Uria le sā Hetī ua lauiloa uma. E lē gata sa la mulilua ma le fafine, ae sa ia faia foi se taumafaiga e ufiufi ai ina ua tō le fafine. Na faamālōlō e le tupu, Uria mai le taua, i le faapea o le a toe foi atu ai le tamaloa i lona aiga ma feusuai ai ma lana avā. Peitai, ona o le manatu mamafa o Uria i isi ona uso o loo iai pea i le taua, na ia teena ai lea ofo. Ona valaaulia lea o ia e Tavita ina ia la faiʻaiga ma ia faainu ai i a Uria ina ia onā, peitai sa leʻi foi atu ai lava Uria i lana avā. Ona auina atu loa lea e Tavita se feau i lana taitaiau ia tuu Uria i le vaega o loo aasa ai le taua, ina ia fasiotia ai Uria, ma o le mea lava lena na tupu.—2 Samuelu 11:2-25.

11. Na faapefea ona toe salamō Tavita mai lana agasala, ae o le ā sa mafatia ai pea o ia?

11 Na auina atu e Ieova lana perofeta o Natano i a Tavita e faaali atu i ai le agasala a le tupu. “Ona fai mai lea o Tavita ia Natano, Ua ou agasala lava ia Ieova. Ua fai atu Natano ia Tavita, Ua aveeseina lau agasala e Ieova, e te le oti ai.” (2 Samuelu 12:13) Sa matuā leaga faalogona o Tavita i lana agasala, ma faaleo atu ai lona salamō i lana tatalo ma le loto ua ootia i a Ieova e faapea: “Auā ua e le finagalo i se taulaga; ana e finagalo i ai po ua ou avatu lava; ua e le fiafia i se taulaga mu. O taulaga i le Atua, o le loto momomo lea; le Atua e, e te le inosia le loto momomo ma le nutimomoia.” (Salamo 51:16, 17) Sa leʻi inosia e Ieova le tatalo a Tavita na ofoina atu mai i lona loto sa nutimomoia. Ae sa mafatia lava Tavita i se faasalaga mamafa, ina ia tusa ai ma le fetalaiga a Ieova e faatatau i le faamagaloga, lea o loo taʻua i le Esoto 34:6, 7 e faapea: “A e le faasaoina lava e ia o e agasala.”

Le Faapaiaina e Solomona o le Malumalu

12. O le ā na talosagaina e Solomona i le taimi o le faapaiaina o le malumalu, ma o le ā le tali mai i ai a Ieova?

12 Ina ua maeʻa ona fausia e Solomona le malumalu o Ieova, ona ia tatalo atu ai lea mo le faapaiaina e faapea: “Ia e faafofoga mai i le aioi atu a lau auauna, ma lou nuu o Isaraelu, pe a latou tatalo atu i lenei mea; ia e faafofoga mai foi mai le lagi, o le mea o loo e afio ai; ia e faafofoga mai, ma ia e faamagalo mai.” Na tali mai Ieova e faapea: “Afai ou te pupuni le lagi ma ua le ua ai, afai foi ou te fai atu i sē ʻakava e faaumatia le fanua, afai foi ou te tuuina atu le faamai i loʻu nuu; afai e faamaulalo loʻu nuu ē ua taʻua i loʻu igoa, ma latou tatalo, ma sailiili ia te au, ma liliu ese i o latou ala leaga, ona ou faalogo ai lea mai le lagi, ma faamagalo i a latou agasala, ma faaolaina lo latou nuu.”—2 Nofoaiga a Tupu 6:21; 7:13, 14.

13. O le ā ua faaalia e le Esekielu 33:13-16 e faatatau i le silafaga a Ieova i le tagata?

13 A o silasila mai Ieova i a te oe, e talia e ia le ituaiga o tagata o loo e iai i le taimi nei, ae lē o le ituaiga o tagata sa e iai muamua. O le a pei o le tulaga lea e taʻua i le Esekielu 33:13-16 e faapea: “A ou fai atu i le ua amiotonu, e ola lava ia; afai e faalagolago ia i lana amiotonu, ma ua fai le amio leaga, ona le manatua lea o ana amiotonu uma, a e oti o ia ona o amio leaga ua ia faia. A ou fai atu foi i le ua amio leaga, E oti lava oe; afai e liliu ese ia i lana agasala, ma ua fai e ia le amio tatau ma le amiotonu; afai e faafoi le ua amio leaga le mea e tuu faafaatau, ma toe avane le mea na ia fao, ma ia savali i sauniga e ola ai, ma ua le fai le amio leaga; e ola lava ia, e le oti. O ana agasala ua ia faia e le taʻutaʻua ia te ia; ua ia fai le amio tatau ma le tonu; e ola lava ia.”

14. O le ā ua tulagaese ai le faamagalo a Ieova?

14 O le faamagaloga lea ua saunia e Ieova le Atua mo i tatou e iai sona vala e tulaga ese ai, o se vala e faigata i tagata ona faaaofia i le faamagaloga lea latou te faia i isi—o lona faamagalo ma faagalo. O nisi tagata o le a latou faapea atu, ‘E mafai ona ou faamagaloa le mea ua e faia, ae e lē mafai (po o le a lē mafai) ona ou faagaloina.’ I le tuufaafeagai, seʻi mātau le fetalaiga a Ieova i le mea o le a ia faia: “Ou te faamagalo i a latou amio leaga, ma ou le toe manatua a latou agasala.”—Ieremia 31:34.

15. O le ā le talaaga o le faamagalo ua i a Ieova?

15 Ua faitauafe tausaga o faamagalo e Ieova ona tagata tapuai o i le lalolagi. Ua ia faamagaloina ā latou agasala sa faia ma le iloa, ma agasala foi na latou faia ma le lē iloa. O lona alofa mutimutivale, lona onosai, ma le faamagalo e lē gata mai. Ua faapea mai le Isaia 55:7: “Ia lafoai e le ua amio leaga lona ala, ma le tagata agasala ia lafoai e ia ona manatu; a ia foi mai ia Ieova, ona alofa mai lea o ia ia te ia; ia foi mai i lo tatou Atua, auā na te matuā faamagaloina.”

Le Faamagalo o loo Taʻua i Tusitusiga Kerisiano Eleni

16. Aisea e mafai ai ona tatou faapea atu, o le faamagalo a Iesu e ogatasi ma le faamagalo a Ieova?

16 O tala e uiga i le faamagalo a le Atua ua tumu ai faamaumauga i Tusitusiga Kerisiano Eleni. E masani ona taʻua e Iesu, e faaalia ai le ogatasi o ō la finagalo ma Ieova e tusa ai ma lea mataupu. O mafaufauga o Iesu e puna mai i a Ieova, o loo ia faaatagia mai ai Ieova, ma o ia o le faatusa moni o Ieova lava ia; pe a vaai atu la i a te ia, ua tutusa lava lena ma le vaai atu i a Ieova.—Ioane 12:45-50; 14:9; Eperu 1:3.

17. Na faataitaia faapefea e Iesu le “matuā faamagaloina” e Ieova?

17 O le tele o le faamagalo a Ieova ua faaalia mai lea i se tasi o tala faatusa a Iesu, e uiga i se tupu o lē na ia faamagaloina se auauna na aitalafu i a te ia i le 10,000 taleni (pe tusa ma le $33,000,000 tupe Amerika). Ae ina ua lē faamagaloina e lena auauna se isi auauna sa aitalafu i a te ia i le selau tenari (pe tusa ma le $60 tupe Amerika), ona matuā toatamai ai lea o le tupu. “Le auauna leaga e, na aʻu faamagaloina atu aʻu mea uma ua ia te oe, ina ua e aioi mai ia te au; e le tatau ea ona e alofa atu i lou uso a auauna, e pei o aʻu foi na ou alofa atu ia te oe? Ona ita ai lea o lona alii, ua tuu atu ia te ia i e faataumaoi, seia tauia mai ana mea uma.” Ona faia lea e Iesu le faatatauga: “E faapea foi ona faia ia te outou e loʻu Tamā o i le lagi, pe afai tou te le taitasi ma faamagalo ma o outou loto atoa i o outou uso.”—Mataio 18:23-35.

18. Na faapefea ona faatusatusa atu le vaaiga a Peteru i le faamagalo, ma le silafaga i ai a Iesu?

18 A o leʻi faia e Iesu le tala faatusa ua taʻua i luga, na alu ane ai Peteru ma fesili atu i a Iesu: “Le Alii e, e agaleaga mai faafia ea loʻu uso ia te au, ma ou faamagalo ia te ia? seia atu fitu ea?” Na manatu Peteru o loo tele lona agalelei. E ui lava sa faataatia e le au tusiupu ma Faresaio se tapulaa mo le faamagalo atu, ae na fetalai Iesu i a Peteru: “Ou te le fai atu ia te oe, seia atu fitu, a ia fitugafulu ni fitu.” (Mataio 18:21, 22) O le fitu o taimi e lē lava lea mo se aso e tasi, e pei ona fetalai Iesu: “Ia outou ia te outou. Pe afai e agasala lou uso, ia e aoai atu ia te ia; pe afai e salamo ia, ia e faamagalo atu ia te ia. Pe afai e foi faafitu i le aso ona agaleaga mai o ia ia te oe, ma foi faafitu ona liliu mai ia te oe, ma faapea mai, Ua ou salamo; ia e faamagalo atu ia te ia.” (Luka 17:3, 4) Pe a faamagalo mai Ieova, na te lē mātauina pe ua faafia ona tatou agasala—o se mea fiafia lea mo i tatou.

19. O le ā e ao ona tatou faia ina ia maua ai le faamagaloga a Ieova?

19 Pe a i a i tatou le lotomaulalo e salamō ai ma taʻutino ā tatou agasala, ona finagalo malie lea o Ieova e talileleia mai foi i tatou. “Afai tatou te taʻu atu a tatou agasala, e faamaoni o ia, ma le amiotonu e faamagalo ai a tatou agasala, ma faamamā mai ia i tatou i amioletonu uma lava.”—1 Ioane 1:9.

20. O le ā le naunautaiga e faamagalo atu agasala lea na faaalia mai e Setefano?

20 O le soo o Iesu o Setefano, sa ia faaalia le agaga mataina o le faamagalo, ina ua ia alaga atu lenei talosaga a o tauaia o ia i maa, e se motu o tagata o loo feita, ua faapea atu: “ʻLe Alii e Iesu, ia e talia mai loʻu nei agaga.’ Ua tootuli foi o ia, ma alaga atu ma le leo tele, ‘Le Alii e, [“Ieova,” NW] aua e te tuuina atu lenei agasala ia te i latou.’ Ua uma atu lea upu, ona moe ai lea o ia.”—Galuega 7:59, 60.

21. Aisea na matuā mataina ai le naunautai o Iesu e faamagalo atu i fitafita Roma?

21 Na faia foi e Iesu se isi faaaoaoga e sili atu ona mataina o le naunautai e faamagalo atu. Sa pueina o ia e ona fili, na latou molia pepelo o ia i le faamasinoga, na faasala o ia, na faifai i a te ia, sa tuufeanu atu i a te ia, sa sasaina o ia i se sasa sa iai ni mea matuitui e foliga mai na faia i ni ponaivi ma fasiuamea, ma iu lava ina latou tutuʻiina o ia i le satauro mo se taimi umi. Sa tele se vaega a fitafita Roma na faia i lenei mea. Peitai, a o fai ifo le soifua o Iesu i luga o le laau faaoosala, na ia fetalai atu i lona Tamā faalelagi e faatatau i fitafita o ē na faasatauroina o ia e faapea: “Loʻu Tamā e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; auā ua latou le iloa le mea ua latou faia.”—Luka 23:34.

22. O ā upu mai le Lauga i le Mauga e ao ona tatou taumafai e faaaogā?

22 I lana Lauga i le Mauga, na fetalai ai Iesu: “Ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou, ia outou tatalo foi mo e ua faasaua mai ia te outou.” E oo lava i le faaiuga o lana faiva faalelalolagi, sa ia usiusitai pea i lena mataupu silisili. Pe ua mamafa naua ea lena mea i a i tatou, o ē o loo tauivi ma vaivaiga o ō tatou tino augavale? O le mea sili ia tatou taumafai e faaaogā upu na aʻoaʻo atu ai e Iesu ona soo ina ua uma ona ia tuu atu i ai le tatalo faaaoao e faapea: “Afai tou te faamagaloina atu tagata i a latou agasala, e faamagaloina foi outou e lo outou Tamā o i le lagi. A e afai tou te le faamagaloina atu tagata i a latou agasala, e le faamagaloina foi e lo outou Tamā a outou agasala.” (Mataio 5:44; 6:14, 15) Pe afai tatou te faamagalo i le auala e faamagalo ai Ieova, o le a tatou faamagalo la, ma faagalo foi.

Pe E te Manatua?

◻ Ua faapefea ona taulimaina e Ieova ā tatou agasala, ma aisea?

◻ Aisea na toe faafoisia ai Manase i lona tulaga tautupu?

◻ O le ā le vala ua tulagaese ai le faamagalo a Ieova lea ua avea o se luʻi mo tagata ina ia faataitai i ai?

◻ Aisea na matuā mataina ai le naunautai o Iesu e faamagalo atu?

[Ata i le itulau 24]

Sa fesoasoani Natano i a Tavita, ina ia ona iloa le manaomia o le faamagaloga a le Atua

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga