Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w99 1/12 blz. 3-5
  • Fu San Ede Sma E Frede gi na Apocalyps?

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Fu San Ede Sma E Frede gi na Apocalyps?
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1999
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • A Historia fu a Frede Di Sma E Frede gi na Apocalyps
  • ¿Reide de fu Frede gi na Apocalyps?
  • Na Apocalyps—¿Wan Sani Di Wi Musu Frede, Noso Di Wi Musu Howpu na Tapu?
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1999
  • „Prisiri Nyunsu” fu na Apocalyps
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1999
  • Boskopoeman foe Jehovah Kownoekondre
    Wi Kownukondre diniwroko 1986
  • Pristeri na boen njoensoe — Nanga na Tak-go-tak-kon-boekoe
    Wi Kownukondre diniwroko 1986
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1999
w99 1/12 blz. 3-5

Fu San Ede Sma E Frede gi na Apocalyps?

„SOMENI tenti yari kaba den Kresten fundamentalist (sma di e hori tumusi strak na fositen relisi markitiki) ben taki na fesi taki heri esi [wan sortu] sani o pasa pe wan heri libimakandra sa broko na pisipisi”, na so Damian Thompson, wan relisi skrifiman, e taki na ini a tijdschrift Time. „We, a e fruwondru den taki sma no e si den prakseri disi leki seryusu sani wawan, ma taki den srefi sma di ben e spotu den denki disi, e panya den now na ala sei: sma di e meki programa gi computer, bisnis fesiman nanga politiek man.” A e fruklari taki a frede di sma e frede taki na heri grontapu den computer sa broko na ini a yari 2000 „meki trutru grontapusma, fu suma den no ben fruwakti dati, tron millenniumsma” èn den sma disi e frede taki rampu sa de leki „a frede di ala sma sa frede srefisrefi, a wroko di lanti no sa man wroko moro, na opruru di sma sa meki te nofo nyanyan no de, èn a frei di opolani sa frei go naki den bun hei gebow”.

Den sani di meki taki sma e broko den ede moro, na den sani di den difrenti pikin relisi grupu e du èn di e bruya sma. Nofotron sma e kari den relisi grupu disi „rampu” relisi. Na ini yanuari 1999, na ini wan artikel di nen „Jerusalem and the Sirens of the Apocalypse” (Yerusalem Nanga den Wrokosani Di E Warskow Sma gi na Apocalyps), a Fransitongo koranti Le Figaro ben taki: „A veiligheidsdienst [fu Israèl] kon si taki moro leki wan hondro ’millenniumsma’ de na tapu na Olijfbergi, noso krosibei fu en, e wakti a denoya noso na apocalyps.”

A 1998 Britannica Book of the Year abi wan spesrutu tori fu „den Krutudei Sekte”. Wan tu fu den di a e kari, na den sekte pe sma e kiri densrefi, soleki Heaven’s Gate, a People’s Temple, na Orde fu a Son Tempel, nanga Aum Shinrikyo (A Moro Hei Waarheid) di ben orga na ogri di ben du fu trowe wan takru sortu gas di ben kiri sma na a ondrogron lokostation na ini Tokyo na ini a yari 1995, èn di ben kiri 12 sma èn ben gi furu dusun sma mankeri. Di Martin E. Marty, professor fu relisi na a Universiteit fu Chicago, ben taki syatu fu a tori disi, dan a ben skrifi: „A de wan span sani taki a bladzijde fu a kalender o drai go na a yari 2000 — èn pikinmoro seiker a sa meki sma taki ala sortu profeititori, èn a sa meki sma orga ala sortu sani. Wan tu fu den sani disi kan kon de wan kefar gi sma. A sa de wan ten di wi no musu si leki wan gewoon sani, sondro fu broko wi ede.”

A Historia fu a Frede Di Sma E Frede gi na Apocalyps

Apocalyps, noso Openbaring, na a nen fu a lasti buku na ini Bijbel, di skrifi na a kaba fu a fosi yarihondro G.T. Te wi e prakseri a profeiti fasi èn na agersifasi fa a buku disi skrifi, dan a bijvoeglijk naamwortu di abi fu du nanga na apocalyps ben kon abi fu du nanga wan fasi fu skrifi di ben bigin langa ten bifo a bijbelbuku Openbaring ben skrifi. Na agersifasi fa a buku disi skrifi èn di de fu feni na ini anansitori, na fu a ten fu na owruten Persia èn srefi bifo a ten dati. Fu dati ede The Jewish Encyclopedia e taki „dati moro furu pisi fu den anansitori di de na ini den [Dyu] buku disi di e taki fu na Apocalyps, abi a krinkrin marki fu Babilon na ini den”.

Sma ben leisi den Dyu buku di e taki fu na apocalyps bun furu, bigin na ini a di fu tu yarihondro b.G.T. te na a kaba fu a di fu tu yarihondro G.T. Wan Bijbel sabiman ben skrifi fu san ede sma ben skrifi den buku disi: „Den Dyu ben prati a heri ten na ini tu pisi ten. Yu ben abi a pisi ten fu now, di takru srefisrefi . . . Fu dati ede den Dyu ben wakti a kaba fu a fasi fa sani de now. Èn yu ben abi a pisi ten di musu kon ete èn di ben bun srefisrefi, a kefalek bun pisi ten fu Gado pe vrede, bun libi, nanga regtfardikifasi ben o de . . . Fa a pisi ten fu now ben musu tron a pisi ten di musu kon ete? Den Dyu ben bribi taki a kenki noiti ben sa kan kon nanga yepi fu libisma, èn fu dati ede den ben fruwakti taki Gado ben o bumui langalanga nanga a tori. . . . Den ben kari a dei te Gado ben o kon A Dei fu Masra èn a ben musu de wan kefalek takru ten fu bigi frede nanga pori nanga krutu di ben o de den pen di ben o tyari a nyun pisi ten kon. Ala den buku di e taki fu na apocalyps e taki fu den sani disi di o pasa.”

¿Reide de fu Frede gi na Apocalyps?

A bijbelbuku Openbaring e taki fu „a feti fu a bigi dei fu Gado na Almaktiwan”, noso Armagedon, pe den godelowsusma sa kisi pori, èn baka dati wan dusun yari pisi ten sa de (di den e kari a Millennium sontron) pe Krestes sa trowe Satan go na ini a dipi peti èn pe a sa krutu a libisma famiri (Openbaring 16:14, 16; 20:1-4). Na ini den Mindri Yarihondro, son sma no ben frustan den profeititori disi bun bika a Katolik „Santawan” Augustinus (354-430 G.T.) ben taki dati a Millennium ben bigin di Krestes ben gebore èn taki baka dati a Lasti Krutu ben o bigin. Soleki fa a sori, dan Augustinus no ben prakseri trutru na ini sortu pisi ten den sani disi ben o pasa, ma di a yari 1000 ben doro, dan a fruwakti ben kon moro faya. Historia skrifiman no e agri nanga omeni sma ben frede gi na apocalyps na ini den mindri yarihondro. Ma awansi omeni sma ben frede, toku a ben kon de fu si taki reide no ben de fu frede.

Na a srefi fasi na ini a ten disi, na ini relisi èn na ini grontapu, sma frede taki a yari 2000 noso 2001, sa tyari wan apocalyps kon di e frede sma kefalek. ¿Ma reide de fu frede den sani disi? ¿Èn a de so, taki a boskopu di de na ini a bijbelbuku Openbaring, noso na Apocalyps, de wan sani di wi musu frede, noso na presi fu dati, a de wan sani di wi musu howpu na tapu? Grantangi, leisi go doro.

[Prenki na tapu bladzijde 4]

A kon na krin taki na ini den mindri yarihondro reide no ben de fu frede gi na Apocalyps

[Sma di abi a reti fu a prenki]

© Cliché Bibliothèque Nationale de France, Paris

[Sma di abi a reti fu a prenki na tapu bladzijde 3]

Maya/​Sipa Press

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma