KAPITEL TINADRI
„Yehovah du san a ben abi na prakseri”
1. San Yeremia taki fu den profeititori fu Yehovah, baka di Yerusalem kisi pori?
YERUSALEM ben tron wan brokopresi. A foto ben e puru smoko ete fu di den Babilonsma ben sutu faya gi en di den teki en abra. Yeremia ben kan memre a babari ete fu den wan di sma ben e srakti. Gado ben taigi en na fesi san ben o pasa èn ala sani pasa soifri leki fa Gado ben taki. A profeiti soktu, dan a taki: „Yehovah du san a ben abi na prakseri.” A fadon di Yerusalem fadon, ben de wan bigi rampu!—Leisi Sari singi 2:17.
2. Sortu profeititori di ben taki hondrohondro yari na fesi, kon tru na ini a ten fu Yeremia?
2 Yeremia si fa furu profeititori di Gado ben fruteri a pipel fu en, kon tru. Srefi den profeititori di a ben fruteri sensi owruten. Hondrohondro yari na fesi, Moses ben taigi den Israelsma taki den ben o kisi „blesi” efu den ben o gi yesi na Gado. Ma efu den ben o trangayesi en, dan „fluku” ben o kon na den tapu. Yehovah ben wani taki sani musu waka bun gi a pipel fu en. A ben wani taki den ben musu kisi blesi. Ma den fluku di ben o kon na den tapu efu den ben trangayesi en, ben o hebi srefisrefi. Moses ben warskow den taki den wan di no ben e poti prakseri na Yehovah èn di ben e kakafutu gi en, ben o „nyan den eigi manpikin nanga den umapikin fu den”. Bakaten Yeremia ben taki a srefi sani disi (Deut. 30:19, 20; Yer. 19:9; Lef. 26:29). Kande sonwan fu den ben e aksi densrefi efu so wan takru sani ben kan pasa trutru. We, na dati pasa di den sma fu Babilon ben lontu a foto èn di nowan nyanyan no ben de fu feni moro. „Den uma di ben gwenti abi sari-ati nanga sma, bori den eigi pikin”, na so Yeremia skrifi. „Na a ten di na umapikin fu mi pipel ben brokosaka, den pikin disi kon de leki brede di wan sma e nyan fu kan kisi krakti baka” (Sari 4:10). Dati na wan sari tori fu tru!
3. Fu san ede Gado ben e seni profeiti go na en pipel?
3 A no de fu taki dati Yehovah no ben poti profeiti leki Yeremia soso fu meki bekènti taki wan pori ben o kon. Ma Gado ben wani taki a pipel fu en ben musu drai kon baka na tapu a reti pasi. A ben wani taki den ben musu abi berow fu den sondu fu den. Esra ben taki: „Ibri tron baka Yehovah, a Gado fu den afo fu den Israelsma, seni den boskopuman fu en fu warskow den, fu di a ben abi sari-ati nanga en pipel èn fu di a no ben wani pori na oso fu en.”—2 Kron. 36:15; leisi Yeremia 26:3, 12, 13.
4. Fa Yeremia ben e firi fu a boskopu di a ben musu meki bekènti?
4 Neleki Yehovah, Yeremia ben e sari a pipel fu en. Disi e kon na krin te yu luku den sani di a taki fosi Yerusalem fadon. A ben hebi srefisrefi gi en te a ben e prakseri a rampu di ben o miti den. A sani disi no ben abi fu miti a pipel efu den ben arki a boskopu fu Yehovah nomo. Pruberi fu firi fa Yeremia ben e firi di a ben e fruteri a pipel a boskopu fu Gado. A bari: „Ai mi bere, mi bere! Mi e firi wan hebi pen na ini mi ati. Mi ati de na dyompo. Mi no man tan pî, bika mi yere a babari fu wan tutu. Feti e kon!” (Yer. 4:19) A no ben man tan tiri. A ben musu fruteri sma fu a rampu di ben o miti den.
FA A BEN KAN SABI SAN BEN O PASA?
5. Fu san ede Yeremia ben e bribi a boskopu di a ben e preiki?
5 Fa Yeremia ben kan sabi taki den profeititori di a ben e fruteri ben o kon tru? (Yer. 1:17; 7:30; 9:22) A ben de wan man di ben abi bribi èn di ben studeri den buku fu Gado. Dati meki a ben sabi taki Yehovah na wan Gado di e taki profeititori di tru. Den sani di ben pasa fositen, ben sori taki Yehovah man taki na fesi san o pasa na ini a ten di e kon, awinsi libisma denki taki dati no o man pasa. Na so Yehovah ben taki na fesi taki Israel ben o komoto na katibo na ini Egepte. Yeremia ben sabi a tori di skrifi na Eksodes èn a ben sabi tu san Yosua di ben de drape ben taki. Yosua ben memre den Israelsma na a sani disi: „Unu sabi heri bun taki Yehovah un Gado du ala den bun sani di a ben pramisi unu. Ala den sani disi kon tru. Iya, a du ala den sani di a pramisi.”—Yos. 23:14.
6, 7. (a) Fu san ede a bun fu poti prakseri na den profeititori fu Yeremia? (b) San o yepi yu fu abi a bribi taki a boskopu di yu e preiki o kon tru?
6 Fu san ede a bun taki yu e tan poti prakseri na den profeititori fu Yeremia? A fosi sani, na taki a ben sabi taki ala san Yehovah e taki e kon tru. A di fu tu sani, na taki wan tu fu den sani di Gado ben meki Yeremia fruteri sma e kon tru nownowde, èn yu o si taki trawan o kon tru ete. A di fu dri sani, na taki Yeremia ben de wan spesrutu futuboi fu Gado, fu di a ben meki bun furu boskopu bekènti na ini a nen fu Gado èn fu di a ben du dati fayafaya. Wan sabiman e taki: „Yeremia na wan spesrutu profeiti, srefi te yu teki en gersi nanga tra profeiti.” Yeremia ben de so wan prenspari profeiti na ini a historia fu a pipel fu Gado, taki son sma di ben e yere Yesus e taki, ben e bribi taki en na Yeremia.—Mat. 16:13, 14.
7 Neleki Yeremia, yu e libi na ini wan ten pe tumusi prenspari Bijbel profeititori e kon tru. Yeremia ben e bribi taki den pramisi fu Gado ben o kon tru èn yu musu abi a srefi bribi dati tu (2 Petr. 3:9-14). Fa yu kan du dati? We, tan du muiti fu kon abi moro frutrow na ini den profeititori fu Gado. Fu yepi yu fu du dati, a kapitel disi o poti prakseri na wan tu profeititori di Yeremia ben taki èn di ben kon tru na ini a ten fu en. Wi o luku wan tu profeititori sosrefi di ben kon tru bakaten. Boiti dati wi o si ete wan tu profeititori di abi fu du nanga yu libi now èn di kan abi krakti na tapu yu libi na ini a ten di e kon. Meki den tori di wi o luku now yepi yu fu kon abi frutrow na ini den profeititori fu Yehovah. Na so fasi yu o si moro krin fu san ede yu kan bribi taki Gado ’o du san a abi na prakseri’.—Sari 2:17.
Fu san ede Gado poti profeiti fu fruteri sma den boskopu fu en? Fu san ede yu e bribi den profeititori di e taki fu a pori di de na pasi e kon?
PROFEITITORI DI YEREMIA TAKI ÈN DI KON TRU NA INI A TEN FU EN
8, 9. San na wan fu den sani di e meki taki Bijbel na wan aparti buku?
8 Furu sma e suku fu taki san o pasa na ini a ten di e kon. Wan tu fu den sma disi na ekonomiaman, politiekman, sma di e taki nanga yeye, nanga sma di e taki fa a weer o de. Yusrefi sabi taki a muilek fu taki na fesi finifini san o pasa bakaten, awinsi na sani di o pasa baka wan tu dei noso baka wan tu wiki. Ma wan fu den moi sani fu Bijbel, na taki a abi profeititori di e sori finifini san o pasa na ini a ten di e kon (Yes. 41:26; 42:9). Ala den profeititori fu Yeremia kon tru, awinsi den ben abi fu du nanga sani di ben o pasa na a ten fu en noso nanga sani di ben o pasa bakaten. Furu fu den profeititori dati ben abi fu du nanga spesrutu sma noso nanga kondre. Meki wi go luku wan tu fu den di kon tru na a ten di Yeremia ben de na libi ete.
9 Suma na ini a ten disi kan taki fa a grontapu o de baka wán noso tu yari? Fu eksempre, sortu sabiman kan taki na fesi efu a tiri fu wan kondre o kenki? Toku Gado ben meki Yeremia fruteri taki Babilon ben o kon abi makti moro nanga moro. Yeremia ben taki dati Babilon ben de a „gowtu kan” di Yehovah ben o gebroiki fu kanti en atibron na tapu Yuda èn na tapu tra foto nanga pipel di ben de krosibei. Na so a ben o dwengi den fu dini Babilon leki srafu (Yer. 51:7). Na dati Yeremia nanga den sma fu en ten kon si tu.—Luku Yeremia 25:15-29; 27:3-6; 46:13.
10. San ben o pasa nanga fo fu den kownu fu Yuda soleki fa Yehovah ben taki?
10 Yehovah ben meki Yeremia fruteri sosrefi san ben o pasa nanga fo fu den kownu fu Yuda. Gado ben taki na fesi taki sma ben o tyari Yoahas, noso Salum, a manpikin fu Kownu Yosia, go na ini katibo èn taki a no ben o drai kon baka na Yuda noiti moro (Yer. 22:11, 12). Na dati pasa tu (2 Kow. 23:31-34). Gado ben taki tu dati Yoyakim di ben o tron kownu baka Yoahas ben o ’beri leki wan manburiki’ (Yer. 22:18, 19; 36:30). Bijbel no e fruteri fa Yoyakim dede, noso san sma du nanga a dedeskin fu en. Ma a e sori taki en manpikin Yoyakin ben tron kownu na ini a presi fu en, na a ten di sma ben lontu a foto. Yeremia ben taki na fesi taki sma ben o teki Yoyakin (di sma sabi tu leki Konya noso Yekonya) tyari go na ini katibo na Babilon èn taki a ben o dede drape (Yer. 22:24-27; 24:1). Na dati pasa tu. Fa sani waka nanga Sedekia di ben de a lasti kownu? Yeremia ben taki dati sma ben o gi Sedekia abra na den feanti fu en di no ben o abi sari-ati nanga en (Yer. 21:1-10). Fa a tori dati waka? We, den feanti fu en grabu en trutru. Den kiri den yongu manpikin fu en leti na en fesi. Ne den breni en, dan den tyari en go na Babilon pe a dede (Yer. 52:8-11). Iya, ala den profeititori disi kon tru.
11. Suma ben de Hananya èn san ben o pasa nanga en soleki fa Yehovah ben taki?
11 Na ini kapitel 28 fu a buku Yeremia wi e leisi taki, na a ten di Sedekia ben e tiri, a falsi profeiti Hananya ben taki dati a no tru taki Babilon ben o teki Yerusalem abra, soleki fa Yehovah ben meki Yeremia taigi den sma. Hananya no ben e poti prakseri na san Gado taki. Na presi fu dati, a fruteri taki a hebi tyatyari di Nebukadnesar ben poti na tapu Yuda nanga den tra pipel, fu di a ben hori den na ini katibo, ben o broko te fu kaba. Ma Yehovah meki Yeremia fruteri den sma taki den sani di Hananya ben taki no ben tru. Yeremia ben taki ete wan tron taki furu pipel ben o dini den Babilonsma èn a taigi a falsi profeiti taki na ini a srefi yari dati a ben o dede. Na so sani waka tu.—Leisi Yeremia 28:10-17.
12. San furu fu den sma na ini a ten fu Yeremia ben e prakseri di den yere a prenspari profeititori fu en?
12 A no de fu taki dati a moro prenspari profeititori di Gado ben taigi Yeremia fu meki bekènti, na taki Yerusalem srefi ben o kisi pori. Someni leisi Yeremia warskow den Dyu taki a foto ben o kisi pori efu den no ben abi berow èn efu den no ben tapu nanga afkodrei, kruktudu, noso nanga den ogri-ati sani di den ben e du (Yer. 4:1; 16:18; 19:3-5, 15). Furu fu den sma di ben e libi na ini a ten fu Yeremia ben e prakseri taki Yehovah no ben o du so wan sani noiti, fu di a tempel fu Gado ben de na Yerusalem. Fa a ben kan gi pasi taki a santa presi dati kisi pori? Den ben denki taki noiti so wan sani ben kan pasa. Ma yu sabi taki Yehovah no e lei. A du san a ben abi na prakseri.—Yer. 52:12-14.
Papa nanga mama: Gebroiki na eksempre fu den Rekabsma, Ebed-Meilek, nanga Baruk fu meki a bribi fu yu pikin kon tranga
13. (a) Na sortu fasi a ten fu wi de a srefi leki a di fu Yeremia? (b) Fu san ede a bun fu poti prakseri na den sani di Gado ben pramisi son sma na ini a ten fu Yeremia?
13 Na ini a ten disi, a pipel fu Gado de na ini wan srefi sortu situwâsi leki den sma di ben tai hori na Yehovah na ini a ten fu Yeremia. Wi sabi taki heri esi Yehovah o strafu den sma di no e gi yesi na den warskow fu en. Toku den sani di a pramisi kan de wan deki-ati gi wi, neleki fa den ben de wan deki-ati gi den Dyu di ben tan na ini a tru anbegi na a ten fu Yeremia. Fu di den Rekabsma ben gi yesi na Yehovah èn na den komando fu na afo fu den, meki Gado ben taki dati den ben o tan na libi te Yerusalem ben o kisi pori. Na dati pasa tu. Wan sani di e sori taki disi pasa trutru, na taki bakaten Bijbel e taki fu ’Malkia a manpikin fu Rekab’ di ben yepi bow Yerusalem baka na ini a ten fu granman Nehemia (Neh. 3:14; Yer. 35:18, 19). Yehovah ben pramisi Ebed-Meilek tu taki a ben o tan na libi, fu di a ben frutrow na tapu Gado èn fu di a ben yepi Yeremia (Yer. 38:11-13; 39:15-18). Na so Gado ben pramisi taki Baruk, a mati fu Yeremia, ben o „tan na libi” (Yer. 45:1, 5). San yu e leri fu a fasi fa ala den profeititori disi kon tru? San yu denki taki Yehovah o du gi yu efu yu tan gi yesi na en?—Leisi 2 Petrus 2:9.
Sortu wini a ben abi gi Ebed-Meilek, Baruk, nanga den Rekabsma fu sabi taki den profeititori fu Yehovah e kon tru ala ten? Fa yu e prakseri fu den sortu profeititori dati?
PROFEITITORI DI KON TRU BAKATEN
14. Fu san ede a profeititori fu Gado di ben abi fu du nanga Babilon ben de so wan aparti sani?
14 Gado ben taki dati a no Yuda wawan Nebukadnesar ben o teki abra, ma a ben o teki Egepte abra tu (Yer. 25:17-19). A kan taki furu sma no ben denki taki a sani disi ben o pasa, fu di Egepte ben abi furu makti. A ben e basi Yuda srefi (2 Kow. 23:29-35). Baka di Yerusalem fadon, wan pikin grupu Dyu di ben tan abra ben wani gowe libi a kondre fu go suku kibri nanga yepi na Egepte. Den du disi, aladi Yehovah ben bari den fu no du dati. A ben taigi den taki a ben o blesi den efu den ben o tan na ini Yuda. Ma efu den ben o lon go na Egepte, dan a feti-owru di den ben e frede ben o kon kiri den te drape (Yer. 42:10-16; 44:30). Den sani di Yeremia skrifi no e sori taki a si fa Babilon teki Egepte abra. Ma san wi sabi na taki den Babilonsma teki Egepte abra na a bigin fu a di fu siksi yarihondro F.K. Den Israelsma di ben lowe go drape no ben fruwakti taki den profeititori fu Yehovah ben o kon tru.—Yer. 43:8-13.
15, 16. Fa Gado frulusu a pipel fu en soleki fa a ben taki na fesi?
15 Yeremia ben taki tu fa Babilon di ben teki Egepte abra ben o kisi pori te fu kaba. Wán hondro yari fosi dati pasa, Yeremia ben taki finifini fa Babilon ben o fadon wantronso. Ma fa dati pasa dan? A profeiti fu Gado ben taki dati den liba di ben e lontu a kondre ben o kon „drei” èn taki den trangaman no ben o feti fu kibri en (Yer. 50:38; 51:30). Den profeititori disi kon tru finifini di den Mediasma nanga den Persiasma meki a watra fu Eufraat-liba lon go na wan tra presi, so taki den ben kan waka pasa na ini a liba go na ini a foto. Na so den teki Babilon abra na wan ten di den sma no ben fruwakti. Wan tra prenspari sani di a profeiti ben taki, na taki a foto ben o tron wan brokopresi pe nowan sma ben o libi moro (Yer. 50:39; 51:26). Te na a dei fu tide, Babilon na wan brokopresi pe nowan sma e libi. Disi e sori taki den profeititori fu Gado kon tru soifri soleki fa a ben taki.
16 Yehovah ben meki Yeremia taki dati den Dyu ben o dini den Babilonsma 70 yari langa. Baka dati, Gado ben o tyari a pipel fu en go baka na a kondre fu den. (Leisi Yeremia 25:8-11; 29:10.) Danièl ben e bribi taki a profeititori disi ben o kon tru nomonomo. Dati meki a gebroiki a tori disi fu sori omeni yari „Yerusalem ben o tan wan brokopresi” (Dan. 9:2). Esra ben taki: „Na a ten dati den sani di Yehovah ben taigi Yeremia fu taki, kon tru. Yehovah meki Kownu Sirus fu Persia” di ben teki Babilon abra, seni den Dyu go baka na a kondre fu den (Esra 1:1-4). Baka dati, den sma di ben drai kon baka ben kan prisiri fu di sani ben e go bun na ini a kondre fu den. Drape den ben man seti a tru anbegi baka, soleki fa Yeremia ben taki na fesi.—Yer. 30:8-10; 31:3, 11, 12; 32:37.
17. Fruteri fu tu okasi pe den wortu fu Yeremia di e sori taki sma ben o „krei” na Rama, kon tru.
17 Yeremia ben skrifi profeititori tu di ben o kon tru baka hondrohondro yari. A ben taki: „Yehovah taki: ’Na Rama den yere wan sma e krei èn a e sari fu tru. Na Rakel di e krei fu den manpikin fu en ede. A no wani meki sma trowstu en, bika den manpikin fu en no de moro’” (Yer. 31:15). Soleki fa a sori, dan baka di Yerusalem kisi pori na ini 607 F.K., sma tyari son Dyu kon na wán leki strafuman na ini a foto Rama di ben de sowan 8 kilometer na noordsei fu Yerusalem. A kan taki sma kiri sonwan fu den strafuman disi na Rama srefi. Kande dati ben de a fosi leisi di a profeititori disi kon tru, fu di a ben de neleki na Rakel ben e krei di a lasi den „manpikin” fu en. Ma moro leki siksi hondro yari baka dati, Kownu Herodes ben meki sma kiri wan lo yongu pikin fu Betlehem. Na Evangelie skrifiman Mateyus e fruklari taki den sani di Yeremia ben skrifi ben e sori na fesi fa sma ben o firi te na ogri-ati sani disi ben o pasa.—Mat. 2:16-18.
Pe den Edomsma de now?
18. Fa den sani di Gado ben taki fu Edom kon tru?
18 Ete wan tra profeititori kon tru na ini a fosi yarihondro B.K. Gado ben meki Yeremia warskow den sma taki Edom ben o de wan fu den kondre di den Babilonsma ben o teki abra (Yer. 25:15-17, 21; 27:1-7). Ma a no dati wawan Gado ben taki. A ben taki tu taki Edom ben o kon de leki Sodom nanga Gomora. Dati wani taki dati noiti moro sma ben o libi drape (Yer. 49:7-10, 17, 18). Na dati pasa tu. Pe yu o si den nen Edom noso Edomsma na ini a ten disi? Yu denki taki yu o si den na tapu den karta di sma e meki fu den kondre na ini a ten disi? Nôno. Yu o leisi fu den soso na ini owruten buku, na ini Bijbel, noso yu o si den na tapu karta di e sori den kondre fu owruten. Flavius Josephus fruteri taki sma ben dwengi den Edomsma fu teki a Dyu bribi na ini a di fu tu yarihondro F.K. Ma baka a pori fu Yerusalem na ini 70 B.K., a pipel dati no ben de moro.
19. Fa a buku Yeremia e sori wi taki Gado abi a makti fu meki profeititori kon tru?
19 Soleki fa yu e si, dan den kapitel na ini a buku Yeremia lai profeititori di abi fu du nanga sma noso nanga kondre. Furu fu den profeititori disi kon tru kaba. A sani disi wawan e sori kaba taki a bun fu studeri a buku Yeremia, fu di a e leri yu wan prenspari sani fu a bigi Gado fu yu. Yehovah du san a ben abi na prakseri, èn na dati a o du tu na ini a ten di e kon. (Leisi Yesaya 46:9-11.) A sani disi kan meki wi kon si moro krin fu san ede wi kan bribi den sani di Bijbel e taki fu a ten di e kon. Fu taki en leti, Yeremia skrifi profeititori tu di abi fu du nanga yu èn nanga a tamara fu yu. Meki wi go luku wan tu fu den na ini a lasti pisi fu a kapitel disi.
San na wan tu profeititori di kon tru baka di Yeremia dede? Fu san ede den profeititori disi prenspari gi yu?
PROFEITITORI DI ABI FU DU NANGA YU
20-22. Fu san ede wi kan taki dati son profeititori fu Bijbel, sosrefi wan tu na ini a buku Yeremia, ben o kon tru moro leki wán leisi? Gi wan eksempre.
20 Son tron, wan profeititori na ini Bijbel kan kon tru moro leki wán leisi. Na so a de tu nanga a sani di Yesus ben taigi den disipel fu en di den aksi en san ben o de a marki taki a „kon èn taki a kaba fu a grontapu disi de krosibei” (Mat. 24:3). A profeititori dati kon tru na ini den yari 66 te go miti 70 B.K. Ma a de krin taki son sani fu a profeititori disi o kon tru ete te a „bigi banawtu” o miti na ogri grontapu disi. „Noiti ete so wan [banawtu] ben de sensi a bigin fu grontapu teleki now èn noiti moro so wan [banawtu] o kon baka” (Mat. 24:21). A buku di Yeremia skrifi abi profeititori tu di ben o kon tru ete wan tron. Sonwan fu den ben kon tru fu a fosi leisi na ini 607 F.K. Ma bakaten, den ben o kon tru ete wan leisi. Wan eksempre fu dati na a profeititori di ben abi fu du nanga „Rakel di e krei fu den manpikin fu en” (Yer. 31:15). Iya, sonwan fu den profeititori di Yeremia ben taki abi fu du nanga a ten fu yu, èn den sani di o pasa abi fu du nanga yu tu.
21 Disi e kon na krin te yu luku a buku Openbaring. Gado ben meki na apostel Yohanes taki fu profeititori di Yeremia ben meki bekènti èn di ben abi fu du nanga a pori fu Babilon na ini 539 F.K. Na ini a buku Openbaring wi e si taki den srefi sortu sani di ben pasa na a ten di Babilon fadon, o pasa tu na heri grontapu na ini a ten di e kon. Wan fu den profeititori di Yeremia ben taki fu en èn di kon tru na ini a ten fu wi, na taki wan bigi grontapumakti ben o fadon. Dati na „Babilon a Bigiwan”, a grontapumakti fu falsi anbegi (Openb. 14:8; 17:1, 2, 5; Yer. 50:2; 51:8). A pipel fu Gado ben o abi fu „komoto” na ini Babilon fu no kisi a srefi strafu di a o kisi (Openb. 18:2, 4; Yer. 51:6). Den liba lontu a foto dati, di e prenki den bakaman fu falsi kerki noso den sma di e horibaka gi den, ben o „kon drei”.—Yer. 51:36; Openb. 16:12.
22 Ma wan sani di musu pasa ete, soleki fa Gado ben pramisi, na taki a musu strafu ala falsi kerki gi den ogri di den du nanga a pipel fu en. Yehovah o ’pai den gi ala sani di den du’ (Yer. 50:29; 51:9; Openb. 18:6). Na agersi fasi, ala den kontren pe falsi kerki de, o tron brokopresi.—Yer. 50:39, 40.
23. Fa a tru anbegi ben seti baka na ini a di fu 20 yarihondro, soleki fa Yeremia ben taki na fesi?
23 Soleki fa yu si kaba, dan den profeititori di Yeremia skrifi ben abi bun nyunsu tu. Na so a ben taki na fesi taki a tru anbegi ben o seti baka na ini a ten fu wi. Neleki fa den Dyu ben komoto na katibo na ini na owruten foto Babilon, na so a pipel fu Gado na ini a ten disi komoto na ini katibo fu Babilon a Bigiwan, baka di a Kownukondre seti na ini hemel. Na so Yehovah seti a tru anbegi baka gi a pipel fu en. Fu dati ede den e taki en tangi èn den de nanga prisiri. A blesi a muiti di den e du fu yepi trawan fu anbegi en èn fu kisi furu leri fu en. (Leisi Yeremia 30:18, 19.) Yusrefi ondrofeni taki na ini a ten disi Yehovah poti skapuman fu luku a pipel fu en soleki fa a ben pramisi. Den man disi na lepi brada di e broko den ede nanga den skapu fu Gado èn den e sorgu den.—Yer. 3:15; 23:3, 4.
24. Sortu seryusu sani di Yeremia taki musu kon tru ete?
24 Yeremia no ben taigi a pipel fu Gado fu owruten nomo taki sani ben o waka bun gi den wan di ben e gi yesi na Gado. Ma a ben warskow den tu taki den wan di no ben abi wan bun matifasi nanga Yehovah ben o kisi pori. Na so a de tu na ini a ten disi. Luku a warskow di e kon now, dan yu o si fu san ede a tori disi na wan seryusu sani. Yeremia taki: „Den dedeskin fu den sma di Yehovah kiri na a dei dati o panya fu a wan sei fu grontapu te na a tra sei. Sma no o krei gi den, èn den no o tyari den go beri, ma den o libi den fu tron mèst na tapu a gron.”—Yer. 25:33.
25. Sortu frantwortu a pipel fu Gado abi na ini a ten disi?
25 Neleki Yeremia, wi e libi na ini tranga ten. Na so a de tu taki sma kan kisi libi te den e gi yesi na a boskopu fu Yehovah, noso den kan lasi den libi efu den trangayesi en. Wi leki a pipel fu Gado na ini a ten disi a no profeiti. Yehovah no e meki wi skrifi moro tori poti na ini Bijbel, a wortu fu en di tru. Toku wi kisi a wroko fu preiki a bun nyunsu fu a Kownukondre ala dei te na a kaba fu a grontapu disi (Mat. 28:19, 20). A no de fu taki dati wi no ’e drai den wortu fu Yehovah’, ma wi e fruteri sma krin san o pasa (Leisi Yeremia 23:30.) Wi no wani taki den wortu fu en musu lasi a krakti di den abi. Furu fu den profeititori di Gado ben meki Yeremia fruteri sma kon tru kaba. Disi e sori wi krin taki wi no abi fu tweifri kwetikweti na den wan di musu kon tru ete. Wi musu fruteri sma taki Gado o du ’san a abi na prakseri èn taki a o du san a ben taki sensi owruten’.—Sari 2:17.
No ’drai den wortu fu Yehovah’, ma taki krin san o pasa
26. Sortu profeititori wi musu luku ete?
26 Now di wi luku den sani di Yeremia du leki profeiti èn den boskopu di a tyari, dan a de fanowdu tu taki wi poti prakseri na a „nyun frubontu” di Yehovah ben pramisi fu seti nanga a pipel fu en. Yehovah ben o skrifi den wèt fu a frubontu dati na ini den ati (Yer. 31:31-33). A tra kapitel o taki fu a profeititori disi èn yu o si san a abi fu du nanga yu.
Sortuwan fu den profeititori na ini a buku Yeremia kon tru na ini a ten fu wi? Fa yu e prakseri fu den profeititori di musu kon tru ete?